Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini, posebno nakon eskalacije ruske ratne agresije protiv Ukrajine u veljači 2022.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane(1) te popratno područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Unije i Ukrajine, potpisan 2014.,

–  uzimajući u obzir zahtjev Ukrajine za članstvo u EU-u od 28. veljače 2022. i posljedično odobrenje Europskog vijeća statusa kandidata za članstvo u EU-u od 23. lipnja 2022.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 24. sastanka na vrhu između EU-a i Ukrajine održanog 3. veljače 2023. u Kijevu,

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu od 3. travnja 2008.,

–  uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 27. lipnja 2022. o potpori Ukrajini i najnoviju izjavu čelnika skupine G7 od 19. svibnja 2023.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i povjerenika za upravljanje kriznim situacijama Janeza Lenarčiča o razaranju brane Kahovka od 6. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument Konferencije za oporavak Ukrajine (URC2022) održane u Luganu 4. i 5. srpnja 2022. i nadolazeću Konferenciju za oporavak Ukrajine (URC2023) koja će se održati u Londonu 21. i 22. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir ishod međunarodne stručne konferencije o oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine održane u Berlinu od 25. listopada 2022.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se od 24. veljače 2022., kad je Rusija započela svoju ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju na Ukrajinu, geopolitičko stanje u Europi iz korijena izmijenilo; budući da ta ratna agresija predstavlja očito i nedvojbeno kršenje Povelje UN-a i temeljnih načela međunarodnog prava; budući da je za zločine koje je Rusija počinila protiv Ukrajine, a koji uključuju zločin agresije, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, koji se mogu izjednačiti s genocidom, potrebna puna odgovornost vladinih dužnosnika, vojnih čelnika, propagandista i drugih počinitelja, u skladu s međunarodnim pravom; budući da su Ukrajina i njezini građani odlučni u svojem otporu ruskoj ratnoj agresiji; i da su uspješno obranili svoju zemlju, iako su cijena za to bile velike civilne i vojne žrtve, razorena civilna i kritična infrastruktura te uništeni prirodni okoliš i lokaliteti kulturne baštine; budući da je trećina ukrajinskog stanovništva izbjegla iz svojih domova i da se procjenjuje da se 2022. bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje smanjio za najmanje jednu trećinu; budući da rusko djelovanje u Ukrajini tijekom proteklih 16 mjeseci i dalje ugrožava mir i sigurnost u Europi i diljem svijeta;

B.  budući da Ukrajina, kao neovisna i suverena zemlja, ima temeljno pravo odlučivati o vlastitoj budućnosti; budući da to uključuje slobodu izbora savezništava, uspostavu vlastitih politika i ostvarivanje nacionalnih interesa u skladu s voljom naroda; budući da je snažna, stabilna i neovisna Ukrajina ključna za stabilnost euroatlantskog područja i presudna za poticanje europskog i globalnog mira i stabilnosti te poštovanje načela demokracije i međunarodnog prava;

C.  budući da je Ukrajina zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u i da je primila golemu potporu EU-a u svim područjima; budući da je Ukrajina ostvarila znatan napredak u ključnim reformama i pokazala jasnu predanost integraciji u EU i NATO; budući da će Komisija u listopadu 2023. podnijeti izvješće o napretku Ukrajine u provedbi sedam preporuka navedenih u mišljenju Komisije od 17. lipnja 2022. o zahtjevu te zemlje za članstvo u EU-u; budući da će Europsko vijeće na sastanku u prosincu 2023. odlučiti o pripremljenosti Ukrajine za članstvo u EU-u i daljnjim koracima na njezinu europskom putu;

D.  budući da EU i države članice, zajedno s međunarodnim partnerima i saveznicima iz NATO-a, pružaju znatnu vojnu potporu kako bi pomogli Ukrajini u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu od ruske ratne agresije;

E.  budući da su u izjavi sa sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu saveznici pozdravili euroatlantske težnje Ukrajine i složili se da će ona postati članicom NATO-a; budući da je svaki krug proširenja NATO-a počivao na načelu da bi proširenje trebalo donijeti dodatnu sigurnost postojećim članicama; budući da će se na predstojećem sastanku na vrhu NATO-a u Vilniusu u srpnju morati ponuditi odgovor na pitanje koje korake poduzeti u pogledu izjave iz Bukurešta 2008. o potpori članstvu Ukrajine;

F.  budući da će se prijetnje međunarodnom miru uvelike povećati ako Ukrajina ne pobijedi, jer bi to nepopravljivo narušilo sam temelj međunarodnog poretka, a istovremeno ohrabrilo neprijateljske autokracije u cijelom svijetu da ponove rusko imperijalističko ponašanje i provode slična djela agresije;

G.  budući da je 6. lipnja 2023. u terorističkom činu namjerno razorena brana Kahovka na rijeci Dnjepru u južnoj Ukrajini koja je pod ruskom okupacijom; budući da je eksplozija uzrokovala veliku pukotinu u brani i poplave nizvodno u smjeru Hersona; budući da je pukotina u brani dovela do nekoliko smrtnih slučajeva, prisilne evakuacije lokalnog civilnog stanovništva, uništenja infrastrukture, domova i flore i faune te do onečišćenja vode industrijskim kemikalijama i naftom; budući da Ukrajina procjenjuje da su deseci tisuća ljudi i dalje blokirani u pogođenom području te da su stotine tisuća ljudi ostale bez pristupa sigurnoj pitkoj vodi; budući da je poplava podigla mine, što je izazvalo ozbiljnu sigurnosnu prijetnju; budući da su deseci tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta oštećeni i da će zbog isušivanja spremnika Kahovka 584 000 hektara poljoprivrednog zemljišta ostati nenavodnjeno; budući da je veliki spremnik osiguravao rashladnu vodu za nuklearnu elektranu Zaporižje i da ju smanjenje vodostaja dodatno ugrožava;

H.  budući da se u drugoj brzoj procjeni štete i potreba koju su proveli vlada Ukrajine, Grupa Svjetske banke, Komisija i Ujedinjeni narodi, objavljenoj 23. ožujka 2023., procjenjuje da su troškovi obnove i oporavka u Ukrajini porasli na najmanje 383 milijarde EUR; budući da će se ta brojka još povećati jer je sve više infrastrukture oštećeno ili uništeno, primjer za to je nedavno razaranje brane Kahovke; budući da je 26. siječnja 2023. pokrenuta multilateralna platforma za koordinaciju donatora za Ukrajinu, koja okuplja visoke dužnosnike iz Ukrajine, EU-a, zemalja skupine G7 i međunarodnih financijskih institucija kao što su Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka; budući da bi platforma trebala djelovati kao katalizator za mobiliziranje međunarodnih obveza potrebnih kako bi se ispunile potrebe Ukrajine;

1.  ponavlja svoju nepokolebljivu solidarnost s hrabrim narodom i vođama Ukrajine koji neustrašivo brane suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svoje zemlje te im odaje počast;

2.  ponavlja svoju najstrožu osudu ničim izazvane, nezakonite, ilegalne i neopravdane ratne agresije Rusije na Ukrajinu, kao i sudjelovanja bjeloruskog režima; poziva Rusiju da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini te da u potpunosti i bezuvjetno povuče sve snage, pomagače i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, da okonča svoje prisilne deportacije ukrajinskih civila i da oslobodi sve pritvorene i deportirane Ukrajince, posebno djecu;

3.  ponovno potvrđuje svoju odlučnost da nastavi podupirati Ukrajinu do potpune obnove i kontrole njezinih međunarodno priznatih granica te tijekom cijelog procesa održivog oporavka i obnove Ukrajine; prepoznaje otpornost i odlučnost koje je ukrajinski narod pokazao u svojim težnjama prema demokratskim vrijednostima, reformama i nastojanjima za integracijom u euroatlantsku zajednicu naroda;

4.  najoštrije osuđuje razaranje brane Kahovka 6. lipnja 2023. od strane Rusije, koje je u Ukrajini prouzročilo velike poplave, okolišnu katastrofu i ekocid te predstavlja ratni zločin; ponavlja da će svi odgovorni za takve ratne zločine, uključujući razaranje brane, odgovarati u skladu s međunarodnim pravom; pozdravlja brzo aktiviranje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu; poziva Komisiju i države članice da u poplavljenom području pruže svu potrebnu osnovnu pomoć, posebno u vidu opreme i strojeva za pružanje pomoći, pitke vode i hrane; izražava zabrinutost zbog toga što bi razaranje brane Kahovka također moglo ugroziti sigurnost nuklearne elektrane Zaporižje; podržava istragu Međunarodnog kaznenog suda o razaranju brane Kahovka;

5.  izražava stalnu zabrinutost zbog stanja u nuklearnoj elektrani Zaporižje, koju je nezakonito okupirala i koju kontrolira Ruska Federacija; zahtijeva da se osoblju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) omogući neposredan pristup svim objektima nuklearne elektrane Zaporižje; podržava napore za održavanje stalne prisutnosti IAEA-e u nuklearnoj elektrani Zaporižje; ističe važnost jačanja međunarodnog okvira za zaštitu nuklearnih postrojenja koji djeluje u miroljubive svrhe, među ostalim u oružanim sukobima; ponavlja da je duboko zabrinut zbog šireg dugoročnog utjecaja tog sukoba na okoliš; podsjeća na prethodna djelovanja Rusije koja predstavljaju ekocid protiv ukrajinske flore i faune te ih osuđuje, uključujući sječu ukrajinskih šuma, rudarenje velikih područja te trovanje zraka i vodnih resursa;

6.  naglašava da se mir koji bi donijela pobjeda Ukrajine mora osigurati integracijom Ukrajine u EU i NATO; u tom kontekstu ponovno ističe potporu odluci Europskog vijeća da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u; nada se pozitivnoj preporuci Komisije nakon što bude ispunjeno sedam koraka utvrđenih u mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU-u; poziva Vijeće i Komisiju da utvrde jasan put za početak pristupnih pregovora, utemeljen na postupnom pristupu, s naglaskom na pružanju konkretnih koristi ukrajinskom društvu i građanima od samog početka procesa; potiče Komisiju i države članice da nastave podupirati Ukrajinu kako bi se ove godine mogli otvoriti pregovori o pristupanju EU-u i prima na znanje da bi u istom vremenskom okviru mogla uslijediti međuvladina konferencija; ponovno potvrđuje svoju predanost članstvu Ukrajine u EU-u, što predstavlja geostrateški pomak i ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu;

7.  ponavlja svoj poziv na inovativnu, komplementarnu i fleksibilnu interakciju između tekućeg posla oko provedbe Sporazuma o pridruživanju i procesa pristupnih pregovora, čime bi se omogućila postupna integracija Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a i sektorske programe, uključujući pristup sredstvima EU-a u relevantnim područjima; potiče države članice da se suzdrže od svih jednostranih mjera kojima bi se ograničio pristup Ukrajine jedinstvenom tržištu EU-a;

8.  ističe da se postupak pristupanja EU-u mora odvijati u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, na temelju poštovanja relevantnih postupaka i pod uvjetom da su ispunjeni utvrđeni kriteriji, posebno kriteriji iz Kopenhagena za članstvo u EU-u, te da se taj proces i dalje temelji na zaslugama te usvajanju i provedbi relevantnih reformi, posebno u području demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, tržišnoga gospodarstva i primjene pravne stečevine EU-a; potiče Ukrajinu da prednost da jačanju vladavine prava, nastavku reforme pravosuđa i borbi protiv korupcije jer će pomaci u tim područjima odrediti ne samo njezin napredak na europskom putu nego i uspjeh njezine obnove i oporavka; duboko vjeruje da su čvrsti izgledi za članstvo Ukrajine u EU-u utemeljeni na zaslugama u vlastitom političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu Unije;

9.  potiče EU i države članice da Ukrajini pruže veću potporu i pomoć na njezinu putu prema pristupanju EU-u, uključujući tehničko stručno znanje, izgradnju kapaciteta i institucionalne reforme potrebne za ispunjavanje kriterija za članstvo; naglašava da sama Unija mora provesti reforme potrebne za buduća proširenja;

10.  pozdravlja odluku sa sastanka na vrhu Vijeća Europe od 17. svibnja 2023. u Reykjavíku o uspostavi registra štete prouzročene ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, što je jedan od prvih koraka prema međunarodnom mehanizmu za obeštećenje žrtava ruske ratne agresije; poziva preostale članice Vijeća Europe da se što prije pridruže sporazumu; u tom kontekstu ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama da na ambiciozan način unaprijede svoj rad na uspostavi pravne osnove za oduzimanje javne ruske imovine u svrhu financiranja obnove Ukrajine i nadoknađivanja štete žrtvama ruske agresije; naglašava svoje uvjerenje da Rusija nakon završetka rata mora biti obvezna platiti odštetu koja će joj biti izrečena kako bi značajno pridonijela obnovi Ukrajine;

11.  ističe važnost povezivanja obnove Ukrajine s pripremama te zemlje za pristupanje EU-u i tekućim domaćim reformama; ponavlja da bi oštećenu infrastrukturu i industrijske kapacitete trebalo obnoviti u skladu s načelom bolje rekonstrukcije i ciljevima europskog zelenog plana u cilju promicanja digitalnoga gospodarstva bez emisija ugljika i preobrazbe Ukrajine u modernu europsku socijalnu državu i tržišno gospodarstvo;

12.  naglašava potrebu da se prednost da sveobuhvatnom paketu EU-a za oporavak Ukrajine, u čijem središtu bi trebala biti hitna, srednjoročna i dugoročna pomoć te obnova i oporavak; poziva na to da se paket za oporavak podupre vjerodostojnim i odgovarajućim financijskim sredstvima EU-a u skladu s potrebama te sa zanimanjem iščekuje prijedloge Komisije o reviziji trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja i o financiranju obnove Ukrajine u nadolazećim godinama putem instrumenta „Obnova Ukrajine” nakon što se takav instrument uspostavi;

13.  prima na znanje rad Ukrajine, EU-a, skupine G7, međunarodnih financijskih institucija i drugih partnera istomišljenika na razvoju plana oporavka i obnove Ukrajine; posebno pozdravlja i podržava sedam vodećih načela Deklaracije iz Lugana; poziva Komisiju da zajedno s međunarodnim partnerima EU-a i Ukrajine sazove još jednu konferenciju na visokoj razini posvećenu procesu obnove i oporavka Ukrajine koja bi se temeljila na rezultatima međunarodnih konferencija održanih u Luganu i Berlinu 2022. i nadolazeće međunarodne konferencije u Londonu, koja bi također doprinijela užem povezivanju procesa obnove s procesom europske integracije Ukrajine; pozdravlja namjeru EU-a da preuzme vodeću ulogu, posebno u okviru multilateralne platforme za koordinaciju donatora koju su dogovorili Ukrajina, skupina G7, međunarodne financijske institucije i drugi ključni partneri; naglašava potrebu da Europski parlament bude uključen kao promatrač; ističe važnost dobre koordinacije i odgovarajuće podjele rada između donatora i Ukrajine; naglašava da je potrebno osigurati potpunu odgovornost Ukrajine za proces obnove, uz blisku uključenost organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti; potiče EU, države članice i međunarodne financijske institucije da osiguraju uvjetna bespovratna sredstva, a ne zajmove;

14.  ističe da su razminiranje i uklanjanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava preduvjet za obnovu Ukrajine, uključujući njezinu poljoprivrednu proizvodnju, što je ključno za gospodarstvo zemlje te za globalnu sigurnost opskrbe hranom; podsjeća da je veliki dio ukrajinskog teritorija trenutačno kontaminiran minama i neeksplodiranim eksplozivnim sredstvima; ističe činjenicu da trenutačne akcije razminiranja i uklanjanja eksplozivnih sredstava nisu dovoljne da zadovolje potrebe za tim aktivnostima; naglašava da je potrebno ubrzati razminiranje i uklanjanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava kako bi se u dijelovima zemlje koji su zbog ruske agresije pretrpjeli najveću štetu mogla pružiti potrebna pomoć; ističe da će za te napore biti potrebno sveobuhvatno, dugoročno financiranje;

15.  poziva ukrajinsku vladu da nastavi jačati lokalnu samoupravu i da uspjeh reforme decentralizacije uključi u cjelokupnu strukturu procesa popravka, oporavka i obnove Ukrajine, među ostalim tako da lokalnim vlastima dodijeli istaknutu ulogu u donošenju odluka o projektima obnove; skreće pozornost na Udruženje ukrajinskih gradova i Europski savez gradova i regija za obnovu Ukrajine, pri čemu je Savez pokrenut 30. lipnja 2022. kao sredstvo za utvrđivanje lokalnih i regionalnih potreba u Ukrajini;

16.  izražava uvjerenje da se proces obnove i oporavka Ukrajine mora čvrsto temeljiti na načelima socijalne pravednosti i uključenosti, rodne ravnopravnosti, održivosti i zelene transformacije, lokalnog posjedovanja, transparentnosti i odgovornosti te da bi trebao biti popraćen učinkovitim mehanizmima za praćenje njegove provedbe; naglašava važnost transparentne strukture upravljanja, odgovornosti i dobrog financijskog upravljanja; naglašava potrebu za primjenom procjena utjecaja na okoliš za buduće projekte obnove, posebno u zaštićenim područjima, kao što su područja u karpatskom planinskom lancu;

17.  upozorava na to da se buduća obnova ne smije iskoristiti za izmjenu zakonodavstva na način kojim bi se nauštrb jednakih uvjeta tržišnog natjecanja i transparentnosti pogodovalo određenim interesnim skupinama; poziva predsjednika Zelenskog da ne potpiše nacrt zakona 5655 o aktivnostima urbanog razvoja;

18.  osim toga, ističe da je potrebno uzeti u obzir nedoumice, potrebe i stručno znanje interno raseljenih osoba i izbjeglica jer će njihova reintegracija u lokalne zajednice biti ključna za jačanje društvene i institucijske otpornosti i povećanje jedinstva Ukrajine; podsjeća na nadolazeći težak izazov suočavanja s patnjom žrtava i veterana, od kojih će mnogi imati poteškoća u potpunoj integraciji u društveni život nakon završetka rata, posebno oni koje su ruske okupatorske snage pritvorile, mučile, silovale ili na drugi način zlostavljale; ponavlja da će mnogima od njih biti potrebna dugoročna psihološka i medicinska rehabilitacija i pomoć pri reintegraciji;

19.  ponavlja svoje stajalište da predstavnici lokalne samouprave i civilnog društva u Ukrajini moraju biti aktivno uključeni u proces oporavka i obnove te da taj proces mora ispunjavati najviše standarde transparentnosti i odgovornosti; poziva na to da se posebna pozornost posveti potrebama i očekivanjima mladih i ranjivih skupina;

20.  poziva institucije EU-a i države članice da zadrže jedinstvo EU-a i izvrše povećani pritisak na Rusiju i njezine saveznike, među ostalim dodatnim paketima sankcija, čiji je cilj strateško slabljenje ruskih ratnih kapaciteta; osuđuje postupke država, subjekata i pojedinaca koji pomažu Rusiji da izbjegne učinke sankcija EU-a; poziva Komisiju i države članice da razviju mehanizam za sprečavanje zaobilaženja sankcija; poziva Komisiju i države članice da u svim državama članicama prošire sankcije kako bi one obuhvatile potpunu zabranu stavljanja na tržište i rezanja dijamanata ruskog podrijetla ili dijamanata koje Rusija ponovno izvozi i da smanje gornju granicu cijena za rusku naftu; ponavlja svoj poziv europskim poduzećima da prestanu sa svojim poslovanjem u Rusiji; poziva države članice da poduzmu posebne mjere kako bi spriječile da proizvodi napredne tehnologije koji se izvoze u zemlje izvan EU-a završe u Rusiji; poziva države članice da vrlo strogo kazneno gone pojedince ili subjekte koji sudjeluju u zaobilaženju sankcija EU-a; poziva na jačanje restriktivnih mjera protiv režima u Bjelarusu, koje ne odražavaju sankcije nametnute Rusiji unatoč brojnim zahtjevima da se to učini; iako je režim u Bjelarusu pružao stalnu političku, financijsku, operativnu i logističku potporu Moskvi u njezinoj agresiji na Ukrajinu te je sudjelovao u zajedničkim hibridnim djelovanjima protiv EU-a, kao što je naoružavanje migracija, kako bi destabilizirao EU i oslabio potporu Ukrajini

21.  ističe da potpora EU-a uvelike nadilazi civilni sektor te obuhvaća i dalekosežnu potporu u vojnom području; poziva EU, države članice i partnere istomišljenike da poboljšaju vojnu suradnju s Ukrajinom, među ostalim pružanjem većih kapaciteta, osposobljavanjem i izgradnjom kapaciteta u mjeri potrebnoj da se oslobodi međunarodno priznato državno područje Ukrajine kako bi se ojačali obrambeni kapaciteti Ukrajine i spriječila daljnja agresija; ponavlja svoju potporu tim mjerama i njihovu znatnom širenju te potrebu da bi se u potpunosti trebalo iskoristiti Europski instrument mirovne pomoći;

22.  ističe da se uspješnim zaustavljanjem ruske agresije ukrajinska vojska pokazala jednom od borbeno najdokazanijih i najiskusnijih vojski na svijetu; prepoznaje i pohvaljuje znatan doprinos Ukrajine sigurnosti euroatlantskog područja i obrani njezinih vrijednosti odupiranjem ruskoj ratnoj agresiji; podsjeća na rizike povezane s činjenicom da Ukrajina čami u sivoj zoni po pitanju sigurnosti što bi moglo potaknuti Rusiju da dugoročno nastavi sa sukobom;

23.  poziva saveznike u NATO-u da poštuju svoju obvezu u pogledu članstva Ukrajine u NATO-u i očekuje da će predstojeći sastanci na vrhu u Vilniusu i Washingtonu utrti put za pozivanje Ukrajine u NATO te da će proces pristupanja započeti nakon završetka rata i biti dovršen što je prije moguće; poziva EU, države članice, saveznike u NATO-u i partnere sličnih stavova da blisko surađuju s Ukrajinom na razvoju privremenog okvira za sigurnosna jamstva koji će se provoditi odmah nakon rata dok se ne postigne punopravno članstvo u NATO-u; naglašava činjenicu da bi se integracijom Ukrajine u NATO i EU povećala regionalna i globalna sigurnost, promicala stabilnost i ojačale veze u pogledu suradnje i zajedničkih vrijednosti između Ukrajine i euroatlantske zajednice;

24.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da ojačaju stratešku komunikaciju i pruže relevantne informacije o uzajamnim koristima i mogućnostima proširenja i u Ukrajini i u državama članicama kako bi se dodatno povećala potpora i poboljšalo razumijevanje procesa pristupanja; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da poboljšaju vidljivost financiranja EU-a i njegovih konkretnih rezultata u Ukrajini; ustraje u tome da bi civilno društvo EU-a i Ukrajine trebalo imati aktivnu ulogu u provedbi tih ciljeva;

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine, glavnom tajniku NATO-a i predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije, Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju.

(1) SL L 161, 29.5.2014., str. 3.