Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2022/0117(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0223/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0223/2023

Rasprave :

PV 10/07/2023 - 16
CRE 10/07/2023 - 16

Glasovanja :

PV 11/07/2023 - 8.15
CRE 11/07/2023 - 8.15
PV 27/02/2024 - 7.5
CRE 27/02/2024 - 7.5

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0264
P9_TA(2024)0085

Usvojeni tekstovi
PDF 247kWORD 72k
Utorak, 11. srpnja 2023. - Strasbourg
Zaštita novinara i boraca za ljudska prava od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka
P9_TA(2023)0264A9-0223/2023

Amandmani koje je donio Europski parlament 11. srpnja 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022)0177 – C9-0161/2022 – 2022/0117(COD))(1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Pozivanje 2.a (novo)
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  U članku 10. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da svaki građanin Unije ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) predviđena su, među ostalim, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), zaštita osobnih podataka (članak 8.), sloboda izražavanja i informiranja, što uključuje poštovanje slobode i pluralizma medija (članak 11.), te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.).
 (2)  U članku 10. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da svaki građanin Unije ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) predviđena su, među ostalim, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), zaštita osobnih podataka (članak 8.), sloboda izražavanja i informiranja, što uključuje poštovanje slobode i pluralizma medija (članak 11.), slobode okupljanja i udruživanja (članak 12.) te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.).
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Pravo na slobodu izražavanja temeljno je pravo koje se mora ostvarivati uz osjećaj dužnosti i odgovornosti, uzimajući u obzir temeljno pravo ljudi da dobiju nepristrane informacije te poštovanje temeljnog prava na zaštitu vlastitog ugleda, zaštitu osobnih podataka i privatnosti. U slučaju sukoba između tih prava svaka strana mora imati pristup sudovima na kojima ima pravo na pošteno suđenje.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3b)  U svojoj Rezoluciji od 11. studenog 2021. o jačanju demokracije te slobode i pluralizma medija u EU-u Europski parlament pozvao je Komisiju da predloži paket pravno neobvezujućih i pravno obvezujućih mjera kako bi se riješio problem sve većeg broja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja ili „SLAPP-ova” koje se odnose na novinare, nevladine organizacije, akademike i civilno društvo u Uniji. Parlament je predložio zakonodavne mjere u području građanskog i kaznenog pravosuđa, kao što su mehanizam ranog odbacivanja za zlonamjerne građanske tužbe, pravo na potpunu naknadu troškova optuženika i pravo na naknadu štete. Rezolucija od 11. studenoga 2021. sadržavala je i poziv na odgovarajuće osposobljavanje sudaca i pravosudnih djelatnika u području SLAPP-ova, poseban fond za pružanje financijske potpore žrtvama SLAPP-ova i javno dostupan registar sudskih odluka o predmetima povezanima sa SLAPP-ovima. Osim toga, Parlament je pozvao na reviziju Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća1a („Uredba Bruxelles I.”) i Uredbe (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća1b („Uredba Rim II”) kako bi se spriječio „klevetnički turizam” ili biranje najpovoljnijeg pravnog sustava („forum shopping”).
__________________
1a Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).
1b Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze ( „Rim II” ) (SL L 199, 31.7.2007., str. 40.).
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Svrha je ove Direktive pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama koje su uključene u javno sudjelovanje u pitanjima od javnog interesa, posebice novinarima i borcima za ljudska prava, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih se odvratilo od javnog sudjelovanja (koji se obično nazivaju „strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja” ili „SLAPP-ovi”').
 (4)  Svrha je ove Direktive donijeti minimalna pravila na razini Unije kako bi se zajamčila zaštita fizičkih ili pravnih osoba koje su uključene u javno sudjelovanje u pitanjima od javnog interesa, uključujući novinare, izdavače, medijske organizacije, zviždače i borce za ljudska prava, kao i organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, sindikate, umjetnike, istraživače, pripadnike akademske zajednice od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću, kao i od prijetnji, kojima je cilj odvraćanje od javnog sudjelovanja (koji se obično nazivaju „strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja” ili „SLAPP-ovi”').
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Novinari imaju važnu ulogu u olakšavanju javne rasprave te prijenosu i primitku informacija, mišljenja i ideja. Ključno je da im se omogući prostor potreban za doprinos otvorenoj, slobodnoj i poštenoj raspravi i borbi protiv dezinformacija, manipulacije informacijama i uplitanja. Novinari bi trebali moći učinkovito provoditi svoje aktivnosti kako bi osigurali da građani imaju pristup različitim stajalištima u europskim demokracijama.
 (5)  Novinari imaju važnu ulogu u olakšavanju javne rasprave te prijenosu i primitku informacija, mišljenja i ideja. Neovisno, profesionalno i odgovorno novinarstvo te pristup pluralističkim informacijama ključni su stupovi demokracije. Ključno je da im se omogući prostor potreban za doprinos otvorenoj, slobodnoj i poštenoj raspravi i borbi protiv dezinformacija, manipulacije informacijama i uplitanja. Novinari bi trebali moći provoditi svoje aktivnosti učinkovito i bez straha kako bi osigurali da građani imaju pristup različitim stajalištima u europskim demokracijama.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  U borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i ekstremizma ključnu ulogu imaju osobito istraživački novinari. Njihov je rad iznimno rizičan te se suočavaju sa sve većim brojem napada i uznemiravanja. Potreban je čvrst sustav zaštitnih mjera kako bi im se omogućilo da ispune svoju ključnu nadzornu ulogu u pitanjima od legitimnog javnog interesa.
 (6)  U otkrivanju i suzbijanju organiziranog kriminala, zlouporabe vlasti, korupcije, kršenja ljudskih prava i ekstremizma ključnu ulogu imaju osobito istraživački novinari i medijske organizacije. Njihov je rad iznimno rizičan te se suočavaju sa sve većim brojem napada, ubojstava, prijetnji, zastrašivanja i uznemiravanja. Potreban je čvrst sustav zaštitnih mjera i zaštite, uključujući zaštitu njihove fizičke sigurnosti, kako bi se istraživačkim novinarima omogućilo da ispune svoju ključnu nadzornu ulogu u pitanjima od javnog interesa, bez bojazni od kažnjavanja zbog potrage za istinom i informiranja javnosti.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Borci za ljudska prava isto tako imaju važnu ulogu u europskim demokracijama, posebno u zaštiti temeljnih prava, demokratskih vrijednosti, socijalne uključenosti, zaštiti okoliša i vladavini prava. Trebali bi moći aktivno sudjelovati u javnom životu i izražavati mišljenja o političkim pitanjima i postupcima donošenja odluka bez bojazni od zastrašivanja. Borcima za ljudska prava smatraju se pojedinci ili organizacije uključeni u borbu za temeljna prava i niz drugih prava, kao što su prava u području okoliša i klime, prava žena, prava LGBTIQ osoba, prava osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, radnička prava ili vjerske slobode. Drugi sudionici u javnoj raspravi, kao što su članovi akademske zajednice i istraživači, također zaslužuju odgovarajuću zaštitu.
 (7)  Borci za ljudska prava isto tako imaju važnu ulogu u europskim demokracijama, posebno u zaštiti temeljnih prava, demokratskih vrijednosti, socijalne uključenosti, zaštiti okoliša, rodnoj ravnopravnosti i vladavini prava. S obzirom na politike Unije u području okoliša i klime, pozornost bi trebalo posvetiti i zaštiti boraca za prava u području okoliša. Borci za ljudska prava trebali bi moći aktivno sudjelovati u javnom životu, promicati odgovornost i izražavati mišljenja o političkim pitanjima i postupcima donošenja odluka bez bojazni od zastrašivanja. Borcima za ljudska prava smatraju se pojedinci ili organizacije uključeni u borbu za temeljna prava i niz drugih prava, kao što su prava u području okoliša i klime, prava žena, prava LGBTIQ osoba, prava osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, radnička prava ili vjerske slobode.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)  Uz novinare, medijske organizacije i borce za ljudska prava, odgovarajuću zaštitu zaslužuju i sudionici u javnim raspravama, kao što su akademici, istraživači ili umjetnici. U demokratskom društvu oni bi trebali moći istraživati, podučavati, učiti, nastupati i komunicirati bez straha od odmazde. Akademici i istraživači u osnovi doprinose javnom diskursu i širenju znanja te osiguravaju da se demokratska rasprava može odvijati na temelju informacija te da se njome može boriti protiv dezinformacija.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Kako bi se potaknulo takvo okruženje, važno je zaštititi novinare i borce za ljudska prava od sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Takvi sudski postupci ne pokreću se u svrhu pristupa pravosuđu, nego kako bi se ušutkala javna rasprava, obično uznemiravanjem i zastrašivanjem.
 (9)  Kako bi se potaknulo takvo okruženje, važno je zaštititi fizičke i pravne osobe od sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Takvi sudski postupci ne pokreću se u svrhu pristupa pravosuđu, nego kako bi se ušutkala javna rasprava i spriječilo istraživanje kršenja zakonodavstva Unije i nacionalnog zakonodavstva, uključujući korupciju i druge zlonamjerne prakse, kao i za izvješćivanje o takvim slučajevima, i to obično uznemiravanjem i zastrašivanjem.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  SLAPP-ove obično pokreću moćni subjekti, kao što su pojedinci, lobiji, korporacije i državna tijela. Često uključuju neravnotežu moći stranaka, pri čemu tužitelj ima snažniji financijski ili politički položaj od tuženika. Iako neravnoteža moći nije uvijek prisutna u takvim predmetima, kada postoji, znatno povećava štetne i odvraćajuće učinke sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
 (10)  SLAPP-ove obično pokreću moćni subjekti, kao što su pojedinci, lobiji, korporacije, javni dužnosnici, subjekti pod javnim nadzorom, političari, sudske vlasti i državna tijela, u pokušaju da se ušutka javnu raspravu. Često uključuju neravnotežu moći stranaka, pri čemu tužitelj ima snažniji financijski ili politički položaj od tuženika. Iako neravnoteža moći nije uvijek prisutna u takvim predmetima, kada postoji, znatno povećava štetne i odvraćajuće učinke sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Sudski postupci protiv javnog sudjelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled novinara i boraca za ljudska prava te iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili uopće ne objaviti. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu obeshrabriti novinare i borce za ljudska prava. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak na njihov rad te pridonijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
 (11)  Sudski postupci protiv javnog sudjelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno sudjelovanje te iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili uopće ne objaviti. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu obeshrabriti fizičke i pravne osobe koje su uključene u javno sudjelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak na njihov rad te pridonijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Osobe na koje su usmjereni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja mogu biti istodobno uključeni u više predmeta, koji ponekad mogu biti pokrenuti u više nadležnosti. Postupci pokrenuti u nadležnosti jedne države članice protiv osobe s boravištem u drugoj državi članici obično su složeniji i skuplji za tuženika. Tužitelji u sudskim postupcima protiv javnog sudjelovanja mogu se koristiti i postupovnim instrumentima kako bi produljili spor i povećali troškove te pokrenuli predmete u nadležnosti za koju smatraju da je povoljna za njihov predmet, a ne pred sudom koji je u najboljem položaju za rješavanje spora. Takve prakse isto tako nepotrebno i štetno opterećuju sustave nacionalnih sudova.
 (12)  Osobe na koje su usmjereni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja mogu biti istodobno uključeni u više predmeta, koji mogu biti građanski, administrativni ili kazneni ili kombinacija tih vrsta, koji ponekad mogu biti pokrenuti u više nadležnosti. Postupci pokrenuti u nadležnosti jedne države članice protiv osobe s boravištem u drugoj državi članici obično su složeniji i skuplji za tuženika. Tužitelji u sudskim postupcima protiv javnog sudjelovanja mogu se koristiti i postupovnim instrumentima kako bi produljili spor i povećali troškove te pokrenuli predmete u nadležnosti za koju smatraju da je povoljna za njihov predmet (engl. „forum shopping”), a ne pred sudom koji je u najboljem položaju za rješavanje spora. Trajanje i vrsta postupaka, financijski pritisak i prijetnja kaznama predstavljaju moćna sredstva za zastrašivanje i ušutkavanje kritičara. Takve prakse isto tako nepotrebno i štetno opterećuju sustave nacionalnih sudova i dovode do zlouporabe njihovih resursa, što predstavlja zlouporabu pravosudnih sustava.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Zaštitne mjere predviđene ovom Direktivom trebale bi se primjenjivati na sve fizičke ili pravne osobe koje su uključene u javno sudjelovanje. Njima bi se također trebale zaštititi fizičke ili pravne osobe koje, na profesionalnoj ili osobnoj osnovi, podupiru drugu osobu ili joj pomažu ili pružaju robu ili usluge u svrhe koje su izravno povezane s javnim sudjelovanjem u pitanjima od javnog interesa. To uključuje, na primjer, pružatelje internetskih usluga, izdavačke kuće ili tiskare, kojima prijeti sudski postupak zbog pružanja usluga osobi na koju je usmjeren sudski postupak.
 (13)  Zaštitne mjere predviđene ovom Direktivom trebale bi se primjenjivati na sve fizičke ili pravne osobe koje su izravno ili neizravno uključene u javno sudjelovanje. Njima bi se također trebale zaštititi fizičke ili pravne osobe koje, na profesionalnoj ili osobnoj osnovi, podupiru drugu osobu ili joj pomažu ili pružaju robu ili usluge u svrhe koje su izravno povezane s javnim sudjelovanjem u pitanjima od javnog interesa. To uključuje, na primjer, odvjetnike, članove obitelji, pružatelje internetskih usluga, izdavačke kuće ili tiskare, kojima prijeti sudski postupak zbog pomaganja ili pružanja potpore ili usluga osobi na koju je usmjeren sudski postupak.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Direktiva se ne primjenjuje na tužbe nastale zbog odgovornosti države za djelovanja ili propuste u izvršavanju državne vlasti (acta iure imperii) te tužbe protiv službenika koji nastupaju u ime države i odgovornosti za radnje tijela vlasti, uključujući odgovornost javno imenovanih dužnosnika.
 (15)  Direktiva se ne primjenjuje na tužbe nastale zbog odgovornosti države za djelovanja ili propuste u izvršavanju državne vlasti (acta iure imperii) te tužbe protiv službenika koji nastupaju u ime države i odgovornosti za radnje tijela vlasti, uključujući odgovornost javno imenovanih dužnosnika, osim ako to nije predviđeno nacionalnim pravom. U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije sudski postupci i dalje bi mogli biti obuhvaćeni područjem primjene „građanskih i trgovačkih stvari” kako je navedeno u ovoj Direktivi u slučaju da jednu od strana čini državno ili javno tijelo, ako sporne radnje ili propusti nisu izvršeni u okviru izvršavanja državnih ovlasti.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)  Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna pravila, čime se državama članicama omogućuje da donesu ili zadrže odredbe koje su povoljnije za osobe uključene u javno sudjelovanje, među ostalim nacionalni propis kojim se uspostavljaju učinkovitija postupovna jamstva, kao što je dvostruka kazna, pri čemu, uz potpuno poštovanje prava na pošteno suđenje, sud može ne samo dodijeliti nadoknadu troškova ili naknadu za štetu tuženiku nego i izreći kaznu koju tužitelj mora platiti državi ako je jasno da je sudski postupak koji je započeo bio zlonamjeran, neozbiljan ili u lošoj vjeri. Provedba ove Direktive ne bi smjela poslužiti kao opravdanje za nazadovanje u odnosu na razinu zaštite koja trenutačno postoji u svakoj državi članici.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Javno sudjelovanje treba značiti svaka izjava ili aktivnost koju je fizička ili pravna osoba izrazila ili izvršila i time ostvarila pravo na slobodu izražavanja i informiranja o pitanju od javnog interesa, kao što su stvaranje, izlaganje, oglašavanje ili drugo promicanje novinarskih, političkih, znanstvenih, akademskih, umjetničkih, kritičkih ili satiričnih komunikacija, publikacija ili djela te sve pripremne aktivnosti izravno povezane s njima. Može uključivati i aktivnosti povezane s ostvarivanjem prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, kao što su organiziranje aktivnosti lobiranja, demonstracija i prosvjeda ili sudjelovanja u njima ili aktivnosti koje proizlaze iz ostvarivanja prava na dobru upravu i prava na djelotvoran pravni lijek, kao što su podnošenje pritužbi, predstavki, upravnih i sudskih zahtjeva te sudjelovanje u javnim saslušanjima. Javno sudjelovanje trebalo bi uključivati i pripremne, potporne i pomoćne aktivnosti koje su izravno i po naravi povezane s predmetnom izjavom ili aktivnošću te čiji je cilj suzbijanje javnog sudjelovanja. Osim toga, može se odnositi i na druge aktivnosti čiji je cilj informiranje ili utjecaj na javno mnijenje ili daljnje djelovanje javnosti, uključujući aktivnosti privatnog ili javnog subjekta u vezi s pitanjem od javnog interesa, kao što je organiziranje istraživanja, anketa, kampanja ili bilo kojeg drugog zajedničkog djelovanja ili sudjelovanje u njima.
 (16)  Javno sudjelovanje treba značiti svaka izjava, aktivnost ili pripremne, potporne i pomoćne aktivnosti izravno povezane s njima, koju je fizička ili pravna osoba izrazila ili izvršila i time ostvarila temeljna i ljudska prava i slobode, kao što su pravo na slobodu izražavanja i informiranja o pitanju od javnog interesa, kao što su stvaranje, izlaganje, oglašavanje ili drugo promicanje novinarskih, političkih, znanstvenih, akademskih, umjetničkih, kritičkih ili satiričnih komunikacija, publikacija ili djela te sve pripremne aktivnosti izravno povezane s njima. Može uključivati i aktivnosti povezane s ostvarivanjem akademske i umjetničke slobode, prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, kao što su organiziranje aktivnosti lobiranja, demonstracija i prosvjeda ili sudjelovanja u njima ili aktivnosti koje proizlaze iz ostvarivanja prava na dobru upravu i prava na djelotvoran pravni lijek, kao što su podnošenje pritužbi, predstavki, upravnih i sudskih zahtjeva te sudjelovanje u javnim saslušanjima. Javno sudjelovanje trebalo bi uključivati i pripremne, potporne i pomoćne aktivnosti koje su izravno i po naravi povezane s predmetnom izjavom ili aktivnošću te čiji je cilj suzbijanje javnog sudjelovanja. Osim toga, može se odnositi i na druge aktivnosti čiji je cilj informiranje ili utjecaj na javno mnijenje ili daljnje djelovanje javnosti, uključujući aktivnosti privatnog ili javnog subjekta u vezi s pitanjem od javnog interesa, kao što je organiziranje istraživanja, anketa, kampanja ili bilo kojeg drugog zajedničkog djelovanja ili sudjelovanje u njima.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)  Pojam pitanja od javnog interesa trebao bi obuhvaćati i kvalitetu, sigurnost ili druge relevantne aspekte robe, proizvoda ili usluga ako su ta pitanja relevantna za javno zdravlje, sigurnost, okoliš, klimu ili ostvarivanje temeljnih prava. Isključivo pojedinačni spor između potrošača i proizvođača ili pružatelja usluga povezan s robom, proizvodom ili uslugom trebao bi biti obuhvaćen samo ako predmet ima element od javnog interesa, na primjer ako je riječ o proizvodu ili usluzi koji nisu u skladu sa standardima zaštite okoliša ili sigurnosti.
 (18)  Pojam pitanja od javnog interesa trebao bi uključivati pitanja relevantna za uživanje temeljnih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja i nediskriminacije te zaštitu vladavine prava, slobodu i pluralizam medija te okoliš. Trebao bi obuhvaćati i kvalitetu, sigurnost ili druge relevantne aspekte robe, proizvoda ili usluga ako su ta pitanja relevantna za javno zdravlje, sigurnost, okoliš, klimu i prava radnika. Isključivo pojedinačni spor između potrošača i proizvođača ili pružatelja usluga povezan s robom, proizvodom ili uslugom trebao bi biti obuhvaćen samo ako predmet ima element od javnog interesa, na primjer ako je riječ o proizvodu ili usluzi koji nisu u skladu sa standardima zaštite okoliša ili sigurnosti.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)  Navodi o korupciji, prijevari, pronevjeri, pranju novca, iznuđivanju, prisili, seksualnom uznemiravanju i rodno uvjetovanom nasilju ili drugim oblicima zastrašivanja i kriminala ili drugim oblicima kaznenog djela ili upravnog prekršaja, uključujući financijski kriminal i ekološki kriminal, predstavljaju pitanja od javnog interesa. Aktivnosti čiji je cilj zaštita vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a i načela neupletanja u demokratske procese te pružanje ili olakšavanje javnog pristupa informacijama u cilju borbe protiv dezinformacija također predstavljaju pitanja od javnog interesa.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Zlonamjerni sudski postupci obično uključuju procesne taktike koje se primjenjuju u zloj vjeri, kao što su odgađanje postupaka, stvaranje nerazmjernih troškova za tuženika u postupku ili biranje najpovoljnijeg suda. Tužitelj te taktike primjenjuje za druge svrhe, a ne da bi ostvario pristup pravosuđu. Takve se taktike često, iako ne uvijek, kombiniraju s različitim oblicima zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnji.
 (20)  Neravnoteža moći između stranaka koja je karakteristična za strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja obično proizlazi iz zlouporabe gospodarske prednosti ili političkog utjecaja tužitelja protiv tuženika, zajedno s nedostatkom pravne osnove. Drugi pokazatelji zlonamjernih sudskih postupaka obično uključuju procesne taktike koje se primjenjuju u zloj vjeri, a oslanjaju se na jednu ili više potpuno ili djelomično neosnovanih tužbi, te čine pretjerane zahtjeve, odgađanje postupaka, okončanje predmeta u kasnoj fazi postupaka, pokretanje više postupaka u vezi sa sličnim predmetima, stvaranje nerazmjernih troškova za tuženika u postupku ili biranje najpovoljnijeg suda. Pri utvrđivanju je li sudski postupak zlonamjeran trebalo bi uzeti u obzir i prijašnje ponašanje tužitelja, a posebno eventualnu povijest pravnog zastrašivanja. Tužitelj te taktike primjenjuje za druge svrhe, a ne da bi ostvario pristup pravosuđu ili doista ostvario određeno pravo. Takve se taktike često, iako ne uvijek, kombiniraju s različitim oblicima zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnji.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Očito neosnovani ili zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja postaju sve sofisticiraniji i učinkovitiji, a jedna od korištenih tehnika su višestruke tužbe podnesene protiv iste osobe u vezi s istim predmetom, što znači da se ista osoba mora istodobno i usporedno braniti od tih tužbi i rješavati ih, a to dovodi do nerazmjernog povećanja troškova.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.b (nova)
(20b)  Jedno je od dosljednih obilježja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja neravnoteža moći između tužitelja i tuženika u smislu financijskih i pravnih resursa. Ta neravnoteža moći posebno je zabrinjavajuća ako se zlonamjerne tužbe financiraju izravno ili neizravno iz državnih proračuna te ako se kombiniraju s drugim neizravnim i izravnim državnim mjerama protiv neovisnih medijskih organizacija, neovisnog novinarstva i civilnog društva.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.c (nova)
(20c)  Zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja često krše pravo tuženika na obranu priznato Poveljom, što može utjecati i na njegovo pravo na pošteno suđenje i pretpostavku nedužnosti.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
(22)  Trebalo bi smatrati da stvar ima prekogranične implikacije, osim ako obje stranke imaju domicil u istoj državi članici kao i sud pred kojim je pokrenut postupak. Čak i ako obje stranke imaju domicil u istoj državi članici kao i sud pred kojim je pokrenut postupak, trebalo bi smatrati da stvar ima prekogranične implikacije u druge dvije vrste situacija. Prva je situacija u kojoj je određeni čin javnog sudjelovanja koji se odnosi na pitanje od javnog interesa relevantan za više država članica. To uključuje, na primjer, javno sudjelovanje u događanjima koja organiziraju institucije Unije, kao što su pojavljivanje na javnim saslušanjima, ili izjave ili aktivnosti o pitanjima koja su posebno važna za više država članica, kao što su prekogranično onečišćenje ili navodi o pranju novca uz moguće prekogranično sudjelovanje. Druga je situacija u kojoj bi trebalo smatrati da stvar ima prekogranične implikacije kad su tužitelj ili povezani subjekti pokrenuli paralelni ili prethodni sudski postupak protiv istih ili povezanih tuženika u drugoj državi članici. U tim se dvjema vrstama situacija uzima u obzir poseban kontekst SLAPP-ova.
 (22)  Trebalo bi smatrati da stvar ima prekogranične implikacije, osim ako obje stranke imaju domicil u istoj državi članici kao i sud pred kojim je pokrenut postupak. Čak i ako obje stranke imaju domicil u istoj državi članici kao i sud pred kojim je pokrenut postupak, trebalo bi smatrati da stvar ima prekogranične implikacije u druge dvije vrste situacija. Prva je situacija u kojoj se određeni čin javnog sudjelovanja, uključujući na internetu, odnosi na pitanje od javnog interesa, a relevantan je za više država članica bilo zbog prekogranične prirode ili dimenzije samog akta bilo zbog legitimnog interesa koji javnost u različitim državama članicama može imati za predmet od javnog interesa na koji se čin odnosi. Takve situacije uključuju, na primjer, činove javnog sudjelovanja, primjerice događanja koja organiziraju institucije Unije, pojavljivanje na javnim saslušanjima, ili distribuciju publikacija u velikim razmjerima. Mogle bi uključivati i izjave ili aktivnosti u vezi s pitanjima kao što su prekogranično onečišćenje ili optužbe za pranje novca uz moguće prekogranično sudjelovanje. Čin javnog sudjelovanja trebao bi se smatrati dostupnim u više od jedne države članice posebno ako se provodi na internetu, na primjer u slučaju kampanja na društvenim mrežama ili medijske pokrivenosti na internetu. Zbog sveprisutne prirode interneta opravdano je smatrati da su činovi javnog sudjelovanja koji su dostupni u više od jedne države članice pitanja s prekograničnim implikacijama. Učinak digitalnih sredstava komunikacije na pojam prekograničnih elemenata već je prepoznat u sudskoj praksi Suda Europske unije. Druga je situacija u kojoj bi trebalo smatrati da stvar ima prekogranične implikacije kad su tužitelj ili povezani subjekti pokrenuli paralelni ili prethodni sudski postupak protiv istih ili povezanih tuženika u drugoj državi članici. U tim se dvjema vrstama situacija uzima u obzir poseban kontekst SLAPP-ova.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)  Potpora bi trebala biti dostupna osobama koje su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja od trenutka kada nadležna tijela saznaju za te osobe i tijekom cijelog postupka u skladu s pravima utvrđenima u ovoj Direktivi. Potpora bi trebala biti dostupna na različite načine, među ostalim pružanjem sveobuhvatnih i neovisnih informacija i savjeta, na način koji je lako dostupan javnosti i besplatan, o dostupnim postupcima i pravnim lijekovima, o zaštiti od zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnji sudskim postupcima te o pravima dotične osobe, kao i pružanjem pravne pomoći u prekograničnim građanskim postupcima, pravne pomoći u daljnjim postupcima i pravnog savjetovanja ili druge pravne pomoći koja se smatra primjerenom. Države članice trebaju osigurati financijsku pomoć i mjere potpore, uključujući psihološku potporu, za one koji su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.b (nova)
(22b)  Osobe koje su mete postupaka protiv javnog sudjelovanja izložene su posebnom psihološkom stresu zbog sudjelovanja u tim postupcima. Priprema za takve postupke i sudjelovanje u njima dodatno iziskuje upotrebu vrijednih resursa tuženika, kojih često nemaju dovoljno ili koji bi inače bili uloženi u javno sudjelovanje. Udruge, organizacije i druga kolektivna tijela, kao što su sindikati, i svi drugi pravni subjekti koji, u skladu s kriterijima utvrđenima njihovim nacionalnim pravom, imaju legitiman interes za zaštitu prava tuženika trebali bi stoga imati mogućnost sudjelovanja u postupku, bilo u ime tuženika ili kao potpora tuženiku, uz njegovo odobrenje, ili mogućnost pružanja informacija u sudskim postupcima predviđenima za izvršenje obveza na temelju ove Direktive. Takva mogućnost pravnog zastupanja ne bi trebala dovoditi u pitanje pravo i nadležnosti sindikata i predstavnika radnika da se uključe u pravosudne postupke u ime radnika ili kako bi ih podržali, u skladu s drugim pravilima Unije i nacionalnim pravilima.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Tuženici bi trebali moći zatražiti sljedeća postupovna jamstva: zahtjev za osiguranje za pokrivanje troškova postupka ili troškova postupka i naknade štete, zahtjev za rano odbacivanje očito neosnovanog sudskog postupka, zahtjev za pravne lijekove protiv zlonamjernih sudskih postupaka (naknada troškova postupka, naknada štete i novčane kazne) ili sve u isto vrijeme.
 (23)  Tuženici bi trebali moći zatražiti sljedeća postupovna jamstva: zahtjev za osiguranje za pokrivanje troškova postupka ili troškova postupka i naknade štete, zahtjev za rano odbacivanje očito neosnovanog sudskog postupka, zahtjev za pravne lijekove protiv zlonamjernih sudskih postupaka (naknada troškova postupka, naknada štete i novčane kazne) ili sve u isto vrijeme. Sudski postupci pokrenuti protiv fizičkih ili pravnih osoba zbog javnog sudjelovanja trebali bi se rješavati brzo i učinkovito, uzimajući u obzir okolnosti predmeta, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na pošteno suđenje.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 26.
(26)  Kako bi se tuženiku pružila dodatna zaštitna mjera, trebala bi postojati mogućnost da mu se dodijeli osiguranje za pokrivanje troškova postupka i/ili naknadu štete ako sud smatra, čak i ako tužbeni zahtjev nije očito neosnovan, da postoje elementi koji upućuju na zlouporabu postupka, a izgledi za uspjeh u glavnom postupku nisu veliki. Osiguranje ne podrazumijeva prosudbu o osnovanosti, već služi kao mjera predostrožnosti kojom se osigurava učinkovita provedba konačne odluke kojom se utvrđuje zlouporaba postupka. Države članice trebaju odlučiti nalaže li sud osiguranje po službenoj dužnosti ili na zahtjev tuženika.
 (26)  Kako bi se tuženiku pružila dodatna zaštitna mjera, trebala bi postojati mogućnost da mu se dodijeli osiguranje za pokrivanje troškova postupka i/ili naknadu štete ako sud smatra, čak i ako tužbeni zahtjev nije očito neosnovan, da postoje elementi koji upućuju na zlouporabu postupka, a izgledi za uspjeh u glavnom postupku nisu veliki. Ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, tuženiku bi trebalo biti moguće dati jamstvo u bilo kojoj fazi sudskog postupka, a sudac bi trebao moći naložiti da se odredba o sudskim pristojbama dodijeli tuženiku i da je snosi tužitelj uzimajući u obzir, prema potrebi, financijsku situaciju stranaka i predvidive troškove postupka. Osiguranje ne podrazumijeva prosudbu o osnovanosti, već služi kao mjera predostrožnosti kojom se osigurava učinkovita provedba konačne odluke kojom se utvrđuje zlouporaba postupka te pokrivanje troškova i štete prouzročenih tuženiku. Države članice trebaju odlučiti nalaže li sud osiguranje po službenoj dužnosti ili na zahtjev tuženika.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)  Kako bi se osigurala visoka svrsishodnost ubrzanog postupka povezanog sa zahtjevom za rano odbacivanje, države članice mogu odrediti rokove za održavanje saslušanja ili za donošenje odluke suda. Osim toga, mogu uspostaviti programe slične postupcima povezanima s privremenim mjerama. Države članice trebale bi uložiti napore da osiguraju brzo donošenje odluke i kad tuženik podnese zahtjev za druga postupovna jamstva. Za brzo postupanje države članice mogle bi uzeti u obzir, među ostalim, je li tužitelj pokrenuo više postupaka ili usklađeni postupak u sličnim predmetima i postojanje pokušaja zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnje tuženiku.
 (29)  Sudovi pred kojima je podnesen zahtjev za postupovna jamstva trebali bi djelovati brzo u pogledu tog zahtjeva, koristeći se najučinkovitijim postupcima koji su dostupni u skladu s nacionalnim pravom. Kako bi se osigurala visoka svrsishodnost ubrzanog postupka povezanog sa zahtjevom za rano odbacivanje, države članice mogu odrediti rokove za održavanje saslušanja ili za donošenje odluke suda. Osim toga, mogu uspostaviti programe slične postupcima povezanima s privremenim mjerama. Države članice trebale bi uložiti napore da osiguraju brzo donošenje odluke i kad tuženik podnese zahtjev za druga postupovna jamstva. Za brzo postupanje države članice mogle bi uzeti u obzir, među ostalim, je li tužitelj pokrenuo više postupaka ili usklađeni postupak u sličnim predmetima i postojanje pokušaja zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnje tuženiku.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)  Ako tuženik podnese zahtjev za rano odbacivanje, tužitelj u glavnom postupku trebao bi u ubrzanom postupku dokazati da tužba nije očito neosnovana. To nije ograničenje pristupa pravosuđu s obzirom na to da tužitelj snosi teret dokazivanja povezan s tim zahtjevom u glavnom postupku i da samo treba zadovoljiti znatno niži prag dokazivanja da tužbeni zahtjev nije očito neosnovan kako bi izbjegao rano odbacivanje tužbenog zahtjeva.
 (30)  Ako tuženik podnese zahtjev za rano odbacivanje, tužitelj u glavnom postupku trebao bi u ubrzanom postupku dokazati da tužba nije očito neosnovana. To nije ograničenje pristupa pravosuđu s obzirom na to da tužitelj snosi teret dokazivanja povezan s tim zahtjevom u glavnom postupku i da samo treba zadovoljiti znatno niži prag dokazivanja da tužbeni zahtjev nije očito neosnovan kako bi izbjegao rano odbacivanje tužbenog zahtjeva. Osim toga, odluke o prijevremenom razrješenju uvijek bi trebao donositi sudac na pojedinačnoj osnovi, a tužitelji bi uvijek trebali imati pravo podnijeti žalbu protiv rane odluke o odbacivanju.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.
(31)  Troškovi bi trebali uključivati sve troškove postupka, uključujući ukupne troškove pravnog zastupanja tuženika, osim ako su ti troškovi pretjerani. Troškovi pravnog zastupanja koji premašuju iznose utvrđene u zakonskim tablicama naknada ne bi se sami po sebi trebali smatrati pretjeranima. Potpuna naknada štete trebala bi uključivati naknadu za materijalnu i nematerijalnu štetu, kao što su tjelesna i psihološka šteta.
 (31)  Troškovi bi trebali uključivati sve troškove postupka, uključujući ukupne troškove pravnog zastupanja, među ostalim tuženikove troškove u predsudskom postupku, osim ako su ti troškovi pretjerani. Troškovi pravnog zastupanja koji premašuju iznose utvrđene u zakonskim tablicama naknada ne bi se sami po sebi trebali smatrati pretjeranima, već bi se trebala omogućiti potpuna nadoknada troškova. Ako nacionalnim pravom nije predviđena potpuna nadoknada troškova koji premašuju zakonske naknade, sud bi trebao biti u mogućnosti dodijeliti potpunu nadoknadu troškova na bilo koji drugi dostupan način, u skladu s nacionalnim pravom, među ostalim i naknadom štete.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.a (nova)
(31a)  Potpuna naknada štete trebala bi uključivati naknadu za materijalnu i nematerijalnu štetu, kao što su tjelesna i psihološka šteta i šteta po pitanju ugleda. Kako bi tuženik mogao jednostavno i pravodobno tražiti naknadu štete, trebalo bi biti moguće tražiti naknadu štete u istim postupcima koji su pokrenuti protiv tuženika, prema potrebi protutužbom. Materijalna šteta trebala bi posebno uključivati odvjetničke troškove ako se ne mogu nadoknaditi kao troškovi, putne troškove i troškove liječenja, posebice za psihološku pomoć. Materijalna šteta trebala bi obuhvaćati troškove u predsudskom postupku ako nisu uključeni u troškove u skladu s nacionalnim pravom ili ovom Direktivom. Troškovi u predsudskom postupku trebali bi obuhvaćati i potrebne troškove nastale u vezi s obranom prava osobe protiv zlonamjernih tužbi, uključujući odvjetničke troškove. Nematerijalna šteta trebala bi uključivati različite oblike fizičke i/ili psihološke štete, bol i patnju ili emocionalnu tegobu povezanu sa sudskim postupkom, narušavanje ugleda i općenito sve vrste nematerijalne štete.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)  Glavni je cilj davanja ovlasti sudovima za izricanje novčanih kazni odvraćanje potencijalnih tužitelja od pokretanja zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Takve bi novčane kazne trebale biti razmjerne utvrđenim elementima zlouporabe. Pri utvrđivanju iznosa novčanih kazni sudovi bi trebali uzeti u obzir mogućnost štetnog ili odvraćajućeg učinka postupka na javno sudjelovanje, među ostalim u odnosu na prirodu tužbenog zahtjeva, pitanje je li tužitelj pokrenuo više postupaka ili usklađeni postupak u sličnim predmetima i postojanje pokušaja zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnje tuženiku.
 (32)  Glavni je cilj davanja ovlasti sudovima za izricanje novčanih kazni odvraćanje potencijalnih tužitelja od pokretanja zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Takve bi novčane kazne trebale biti određene na temelju pojedinačnog slučaja i trebale bi biti razmjerne utvrđenim elementima zlouporabe. Pri utvrđivanju iznosa novčanih kazni sudovi bi trebali uzeti u obzir mogućnost štetnog ili odvraćajućeg učinka postupka na javno sudjelovanje, među ostalim u odnosu na prirodu tužbenog zahtjeva, pitanje je li tužitelj pokrenuo više postupaka ili usklađeni postupak u sličnim predmetima i postojanje pokušaja zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnje tuženiku.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.a (nova)
(32a)  Kako bi se osiguralo da javnost može saznati za sudske odluke, države članice trebale bi uspostaviti javno dostupan nacionalni registar relevantnih sudskih odluka obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive, u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti osobnih podataka. Komisija bi trebala uspostaviti javno dostupan registar Unije na temelju informacija iz registara država članica o relevantnim sudskim odlukama obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive, u skladu s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.
(33)  U kontekstu prekograničnih pitanja, važno je prepoznati i mogućnost pokretanja SLAPP-ova iz trećih zemalja usmjerenih na novinare, borce za ljudska prava i druge osobe uključene u javno sudjelovanje koje imaju domicil u Europskoj uniji. One mogu uključivati prekomjernu naknadu štete koja se dosuđuje novinarima iz EU-a, borcima za ljudska prava i drugima. Sudski postupci u trećim zemljama složeniji su i skuplji za osobe na koje su usmjereni. Kako bi se zaštitile demokracija i sloboda izražavanja i informiranja u Europskoj uniji te kako bi se izbjeglo ugrožavanje zaštitnih mjera predviđenih ovom Direktivom zbog pokretanja sudskih postupaka u drugim nadležnostima, važno je pružiti mjere zaštite i od očito neosnovanih sudskih postupaka i zlonamjernih sudskih postupaka u trećim zemljama.
 (33)  U kontekstu prekograničnih pitanja, važno je prepoznati i mogućnost pokretanja SLAPP-ova iz trećih zemalja usmjerenih na novinare, borce za ljudska prava i druge osobe uključene u javno sudjelovanje koje imaju domicil u Europskoj uniji. Sudski postupci u trećim zemljama složeniji su i skuplji za osobe na koje su usmjereni. Sudski postupci u trećim zemljama složeniji su i skuplji za osobe na koje su usmjereni. Kako bi se zaštitile demokracija i sloboda izražavanja i informiranja u Europskoj uniji te kako bi se izbjeglo ugrožavanje zaštitnih mjera predviđenih ovom Direktivom zbog pokretanja sudskih postupaka u drugim nadležnostima, važno je pružiti mjere zaštite i od očito neosnovanih sudskih postupaka i zlonamjernih sudskih postupaka u trećim zemljama.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.a (nova)
(33a)  Kad je riječ o nadležnosti za tužbe zbog klevete ili druge tužbe utemeljene na građanskom ili trgovačkom pravu koje bi mogle predstavljati zlonamjerni sudski postupak protiv javnog sudjelovanja, država članica u kojoj tuženik ima domicil trebala bi se smatrati jedinim mjestom nadležnosti, uzimajući u obzir slučajeve u kojima su tuženici u tužbama zbog klevete fizičke osobe. Uz iznimku od tog pravila koje se odnosi na predmete obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, ova Direktiva ne bi trebala utjecati na primjenu Uredbe Bruxelles I.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.b (nova)
(33b)  Ovom se Direktivom uspostavlja posebna osnova za primjenjivo pravo za publikacije kao čin javnog sudjelovanja. Kad je riječ o tužbama koje se odnose na publikaciju kao čin javnog sudjelovanja, primjenjivim pravom trebalo bi smatrati pravo mjesta kojemu je ta publikacija namijenjena. Ako to nije moguće utvrditi to mjesto, primjenjivo pravo trebalo bi biti pravo mjesta uredničke kontrole ili relevantne aktivnosti u pogledu čina javnog sudjelovanja. U slučajevima koji nisu obuhvaćeni tim izuzećem, ova Direktiva ne bi trebala utjecati na primjenu Uredbe Rim II.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.
(34)  Ovom se Direktivom stvara nova posebna osnova nadležnosti kako bi se osiguralo da tuženici u SLAPP-ovima s domicilom u Europskoj uniji imaju na raspolaganju djelotvoran pravni lijek na razini Unije protiv zlonamjernih sudskih postupaka pokrenutih pred sudom treće zemlje. Ta posebna osnova nadležnosti omogućuje tuženicima s domicilom u Europskoj uniji da pred sudovima u mjestu svojeg domicila traže naknadu štete i troškova nastalih zbog postupka pred sudom treće zemlje. To se pravo primjenjuje neovisno o domicilu tužitelja u postupku u trećoj zemlji.
 (34)  Ovom se Direktivom stvara nova posebna osnova nadležnosti kako bi se osiguralo da tuženici u SLAPP-ovima s domicilom u Europskoj uniji imaju na raspolaganju djelotvoran pravni lijek na razini Unije protiv zlonamjernih sudskih postupaka pokrenutih pred sudom treće zemlje. Ta posebna osnova nadležnosti omogućuje tuženicima s domicilom u Europskoj uniji da pred sudovima u mjestu svojeg domicila traže naknadu štete i troškova nastalih ili za koje se očekuje da će nastati zbog postupka pred sudom treće zemlje. To se pravo primjenjuje neovisno o domicilu tužitelja u postupku u trećoj zemlji.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.a (nova)
(34a)  Države članice bi trebale poticati i blisko surađivati s organizacijama civilnog društva, među ostalim s priznatim i aktivnim nevladinim udrugama koje rade s osobama koje su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja, posebno kad je riječ o inicijativama izrade politika, kampanjama za informiranje i podizanje svijesti, programima istraživanja i obrazovanja te osposobljavanju, kao i nadziranju i evaluaciji utjecaja takvih mjera.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.b (nova)
(34b)  Odredbe i zaštitne mjere ove Direktive trebaju se primjenjivati na sve tekuće zlonamjerne sudske postupke protiv javnog sudjelovanja pred nacionalnim sudom u vrijeme stupanja na snagu nacionalnih pravila kojima se prenosi Direktiva i nakon toga.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.c (nova)
(34c)  Države članice trebalo bi poticati da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi olakšale međusobnu suradnju radi poboljšanja pristupa osoba koje su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja informacijama o postupovnim jamstvima utvrđenima u ovoj Direktivi i u skladu s nacionalnim pravom. Takva suradnja trebala bi obuhvaćati razmjenu informacija o trenutačnim praksama u državama članicama u prekograničnim slučajevima i, prema potrebi, pružanje pomoći europskim mrežama i tijelima kao što je Agencija za temeljna prava, koji rade na pitanjima izravno relevantnima za one koji su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.d (nova)
(34d)  Uz dužno poštovanje neovisnosti pravne struke, države članice trebale bi poticati strukovna udruženja da usvoje deontološka pravila kojima se usmjerava ponašanje pravnih stručnjaka kako bi se odvratilo od pokretanja zlonamjernih tužbi protiv javnog sudjelovanja, uključujući, prema potrebi, stegovne sankcije za kršenje tih pravila. Takve se mjere trebaju osmisliti u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima, uključujući strukovna udruženja, socijalne partnere i organizacije civilnog društva.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.e (nova)
(34e)  Prikupljanje podataka ključno je za dokumentiranje slučajeva zlonamjernih sudskih postupaka i pronalaženje rješenja za njihovo sprečavanje. Ovom bi se Direktivom trebali utvrditi zajednički kriteriji za standardizaciju postupaka prikupljanja podataka u državama članicama i osigurati prikupljanje usporedivih podataka. Države članice trebale bi Komisiji redovito dostavljati dostupne podatke koji pokazuju kako su osobe koje su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja pristupile zaštitnim mjerama utvrđenima u ovoj Direktivi. Na temelju podataka koje dostavljaju države članice Komisija bi svakih pet godina Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće o evaluaciji i preispitivanju ove Direktive. Ta bi se izvješća trebala staviti na raspolaganje javnosti.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.
(36)  Ovom se Direktivom dopunjuje preporuka Komisije o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih sudskih postupaka ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”). Ta je preporuka upućena državama članicama i njome se pruža sveobuhvatan skup mjera, uključujući osposobljavanje, informiranje, potporu osobama na koje su usmjereni zlonamjerni sudski postupci te prikupljanje podataka, izvješćivanje i praćenje sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
 (36)  Ovom se Direktivom dopunjuje preporuka Komisije o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih sudskih postupaka ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”). Ta je preporuka upućena državama članicama i njome se pruža sveobuhvatan skup mjera, uključujući osposobljavanje, informiranje, potporu osobama na koje su usmjereni zlonamjerni sudski postupci te prikupljanje podataka, izvješćivanje i praćenje sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Prilikom prenošenja ove Direktive države članice trebale bi posebnu pozornost posvetiti provedbi preporuka Komisije, osobito u vezi s uključivanjem zaštitnih mjera sličnih onima utvrđenim ovom Direktivom u vezi sa domaćim slučajevima koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, te s pružanjem troškovno prihvatljive i lako dostupne pravne pomoći tuženicima, i razmotriti uključivanje ciljanih odredaba u tu svrhu u svoje prenesene nacionalne zakone. Države članice također bi trebalo poticati da razmotre uspostavu fonda za potporu žrtvama strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, koji bi se trebao izravno upotrebljavati za pravne troškove ili pružanje pravne i psihološke potpore.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36a)  Ovom Direktivom uspostavljaju se pravila o sveobuhvatnoj potpori i preventivnim mjerama, mehanizmima nefinancijske potpore kao što je pružanje pravne pomoći i psihološke potpore te mjerama za osposobljavanje, podizanje razine svijesti i prikupljanje podataka. Njome se također nastoji osigurati da su podaci prikupljeni utvrđivanjem zajedničkih kriterija na razini Unije. Treba uspostaviti nacionalnu kontaktnu točku za prikupljanje i razmjenu informacija o svim organizacijama koje pružaju smjernice i potporu osobama koje su mete zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Takve organizacije mogu uključivati udruženja pravnih stručnjaka, vijeća za medije i tisak, krovna udruženja boraca za ljudska prava, udruženja na razini Unije i nacionalnoj razini, odvjetnička društva koja pro bono brane osobe koje su mete očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja, pravne klinike sveučilišta i druge nevladine organizacije.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.b (nova)
(36b)  Kako bi se poticalo sprečavanje pokretanja SLAPP-ova te zaštita fizičke ili pravne osobe na koje su usmjereni, ključno je promicati relevantne informacije, podizanje razine svijesti, kampanje, obrazovanje i osposobljavanje, među ostalim o njihovim pravima i mehanizmima zaštite.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.c (nova)
(36c)  Osposobljavanjem novinara, drugih medijskih djelatnika i boraca za ljudska prava trebale bi se ojačati njihove sposobnosti rješavanja problema zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja. Naglasak bi se trebao staviti na prepoznavanje takvih sudskih postupaka, način na koji se njima upravlja te informiranje o njihovim pravima i obvezama kako bi mogli poduzeti potrebne korake za zaštitu od takvih postupaka. Trebalo bi osigurati i osposobljavanje pravnih stručnjaka kako bi se povećala svijest o zlonamjernim sudskim postupcima i kako bi ih se moglo otkriti u vrlo ranoj fazi.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Ovom su Direktivom predviđene mjere zaštite od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama protiv fizičkih i pravnih osoba, posebno novinara i boraca za ljudska prava jer su uključeni u javno sudjelovanje.
 Ovom je Direktivom predviđen niz minimalnih standarda i mjera zaštite od očito neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka u građanskim stvarima, kao i prijetnji njima, s prekograničnim implikacijama protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno sudjelovanje.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1.
Ova se Direktiva primjenjuje u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama bez obzira na vrstu suda. Ne odnosi se na porezne, carinske ili upravne stvari ni na odgovornost države za djelovanje ili propuste u izvršavanju državne ovlasti (acta iure imperii).
 Ova se Direktiva primjenjuje u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama, uključujući privremene i mjere opreza, protutužbe i druge posebne vrste pravnih lijekova dostupne u okviru drugih instrumenata, bez obzira na vrstu suda. Ne odnosi se na porezne, carinske ili upravne stvari ni na odgovornost države za djelovanje ili propuste u izvršavanju državne ovlasti (acta iure imperii).
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 2.a (novi)
Članak 2.a
Minimalni zahtjevi
1.  Države članice mogu uvesti ili zadržati povoljnije odredbe od zaštitnih mjera predviđenih ovom Direktivom protiv očito neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka u građanskim stvarima.
2.  Provedba ove Direktive ni u kojem slučaju ne predstavlja osnovu za smanjenje razine zaštitnih mjera koje države članice već pružaju u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 1.
1.  „javno sudjelovanje” znači svaka izjava ili aktivnost koju je fizička ili pravna osoba izrazila ili izvršila i time ostvarila pravo na slobodu izražavanja i informiranja o pitanju od javnog interesa te pripremne, potporne i pomoćne aktivnosti izravno povezane s njima. To uključuje pritužbe, predstavke, upravne ili sudske zahtjeve i sudjelovanje na javnim saslušanjima;
 1.  „javno sudjelovanje” znači svaka izjava ili aktivnost koju je fizička ili pravna osoba izrazila ili izvršila i time ostvarila pravo na slobodu izražavanja i informiranja, akademsku slobodu ili slobodu okupljanja i udruživanja te pripremne, potporne i pomoćne aktivnosti izravno povezane s njima, o pitanju od javnog interesa. To može uključivati pritužbe, predstavke, upravne ili sudske zahtjeve, sudjelovanje u javnim saslušanjima, stvaranje, izlaganje, oglašavanje ili drugu vrstu promicanja novinarskih, političkih, znanstvenih, akademskih, umjetničkih ili satiričnih komunikacija, publikacija ili djela;
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a
(a)  javno zdravlje, sigurnost, okoliš, klima ili ostvarivanje temeljnih prava;
 (a)  temeljna prava, uključujući rodnu ravnopravnost, slobodu medija te potrošačka i radnička prava, kao i javno zdravlje, sigurnost, okoliš ili klimu;
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 2. − podtočka b
(b)  aktivnosti javno aktivne osobe ili subjekta ili aktivnosti od javnog interesa;
 (b)  aktivnosti javno aktivne osobe ili subjekta ili aktivnosti od javnog interesa, uključujući vladine službenike i privatne subjekte;
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 2. − podtočka d
(d)  navodi o korupciji, prevari ili kriminalitetu;
 (d)  navodi o korupciji, prijevari, pronevjeri, pranju novca, iznuđivanju, prisili, seksualnom uznemiravanju i rodno uvjetovanom nasilju ili drugim oblicima zastrašivanja ili drugim oblicima kaznenog djela ili upravnog prekršaja, uključujući ekološki kriminal;
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 2. − podtočka e
(e)  aktivnosti čiji je cilj borba protiv širenja dezinformacija;
 (e)  aktivnosti čiji je cilj zaštita vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a i načela neupletanja u demokratske procese te pružanje ili olakšavanje javnog pristupa informacijama u cilju borbe protiv dezinformacija;
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 2. − podtočka ea (nova)
(ea)  akademske, znanstvene, istraživačke i umjetničke aktivnosti.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 3. – uvodni dio
„zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja” znači sudski postupci pokrenuti u vezi s javnim sudjelovanjem koji su potpuno ili djelomično neosnovani i čija je glavna svrha spriječiti, ograničiti ili kazniti javno sudjelovanje. Naznake takve svrhe mogu biti:
 „zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja” znači sudski postupci pokrenuti u vezi s javnim sudjelovanjem koji su potpuno ili djelomično neosnovani, kojima je svojstvena zlouporaba pravosudnog procesa u svrhe koje ne predstavljaju stvarno pozivanje na pravo ili obranu ili izvršavanje prava i čija je glavna svrha zlonamjerno spriječiti, ograničiti ili kazniti javno sudjelovanje. Naznake takve svrhe mogu biti:
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 3. − podtočka -a (nova)
(-a)  iskorištavanje gospodarske prednosti ili političkog utjecaja tužitelja protiv tuženika, što dovodi do neravnoteže moći između tih dviju stranaka;
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 3. − podtočka c
(c)  zastrašivanje, uznemiravanje ili prijetnje tužitelja ili njegovih zastupnika.
 (c)  zastrašivanje, uznemiravanje ili prijetnje tužitelja ili njegovih zastupnika, prije ili nakon sudskog postupka, kao i bilo koja povijest pravnog zastrašivanja od strane tužitelja;
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. − točka 3. − podtočka ca (nova)
(ca)  korištenje postupovnih taktika u zloj vjeri, kao što je odgađanje postupka, i odluka o podnošenju zahtjeva koji je u nadležnosti suda koji će zahtjev tretirati na najpovoljniji način, ili prekid predmeta u kasnijoj fazi postupka.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka a
(a)  ako je čin javnog sudjelovanja povezan s pitanjem od javnog interesa protiv kojeg je pokrenut postupak pred sudom relevantan za više država članica; ili
 (a)  ako je čin javnog sudjelovanja relevantan za više država članica, bilo zbog prekogranične dimenzije samog djela ili zbog legitimnog interesa koji javnost može imati u vezi s pitanjem na koje se to djelo odnosi, među ostalim i ako je djelo dostupno elektroničkim putem, ili
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 3.
3.  Države članice mogu predvidjeti da sud pred kojim se vodi postupak može provesti mjere o postupovnim jamstvima u skladu s poglavljima III. i IV. po službenoj dužnosti.
 3.  Države članice predviđaju da sud pred kojim se vodi postupak može provesti mjere o postupovnim jamstvima u skladu s poglavljima III. i IV. po službenoj dužnosti.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 5.a (novi)
Članak 5.a
Brzi sudski postupak
Države članice osiguravaju da sudovi kojima je podnesen zahtjev iz članka 5. djeluju u postupcima u vezi s kojima je podnesen zahtjev, koristeći se najbržim postupcima dostupnima u skladu s nacionalnim pravom, uzimajući u obzir okolnosti slučaja te pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na pošteno suđenje.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 5.b (novi)
Članak 5.b
Pomoć fizičkim ili pravnim osobama uključenima u javno sudjelovanje
Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe uključene u javno sudjelovanje prema potrebi imaju pristup mjerama potpore, a to su posebno:
(a)   sveobuhvatne i neovisne informacije i savjeti koji su lako dostupni javnosti i besplatni, a odnose se na dostupne postupke i pravna sredstva, na zaštitu od zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnji podizanja tužbi te na njihova prava; te
(b)   pravna pomoć u skladu s Direktivom 2003/8/EZ Vijeća i, u skladu s nacionalnim pravom, pravna pomoć u daljnjim postupcima te pravno savjetovanje ili druga pravna pomoć;
(c)   financijska pomoć i mjere potpore, uključujući psihološku potporu, za one koji su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da sud pred kojim se vodi postupak protiv javnog sudjelovanja može prihvatiti sudjelovanje nevladinih organizacija koje štite ili promiču prava osoba uključenih u javno sudjelovanje u tim sudskim postupcima, ili kao potpore tuženiku ili kao izvora informacija.
 Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da sud pred kojim se vodi postupak protiv javnog sudjelovanja može prihvatiti da udruženja, organizacije i druga kolektivna tijela, kao što su sindikati, i svi drugi pravni subjekti koji, u skladu s kriterijima utvrđenima njihovim nacionalnim pravom, imaju legitiman interes u zaštiti ili promicanju prava osoba uključenih u javno sudjelovanje sudjeluju u tim sudskim postupcima, bilo u ime tuženika ili kao potpora njemu, uz njegovo odobrenje ili za pružanje informacija, i to u bilo kojem sudskom postupku predviđenom za izvršenje obveza na temelju ove Direktive. Ovom se odredbom ne dovode u pitanje postojeća prava na pravno zastupanje i intervenciju koja su zajamčena pravilima Unije ili nacionalnim pravilima.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
Države članice osiguravaju da sud pred kojim se vodi postupak protiv javnog sudjelovanja ima ovlasti zatražiti od tužitelja osiguranje za troškove postupka ili troškove postupka i naknadu štete ako smatra da je takvo osiguranje primjereno u odnosu na elemente koji ukazuju na zlonamjerni sudski postupak.
 Države članice osiguravaju da sud pred kojim se vodi postupak protiv javnog sudjelovanja ima ovlasti zatražiti od tužitelja osiguranje za troškove postupaka, uključujući pune troškove pravnog zastupanja tuženika i naknadu štete ako smatra da je takvo osiguranje primjereno u odnosu na elemente koji ukazuju na zlonamjerni sudski postupak. Ako je nacionalnim pravom predviđena takva mogućnost, jamstvo se može odobriti tuženiku u bilo kojoj fazi sudskog postupka.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2.
2.  Države članice mogu utvrditi rokove za ostvarivanje prava na podnošenje zahtjeva za rano odbacivanje. Rokovi trebaju biti razmjerni kako ostvarivanje prava ne bi bilo nemoguće ili pretjerano teško.
 2.  Države članice utvrđuju rokove za ostvarivanje prava na podnošenje zahtjeva za rano odbacivanje. Rokovi trebaju biti razmjerni i razumni kako ostvarivanje prava ne bi bilo nemoguće ili pretjerano teško.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1.
Države članice poduzimaju potrebne mjere da osiguraju da se tužitelju koji je pokrenuo zlonamjerni sudski postupak protiv javnog sudjelovanja može naložiti da snosi sve troškove postupka, uključujući ukupne troškove pravnog zastupanja tuženika, osim ako su ti troškovi pretjerani.
 Države članice poduzimaju potrebne mjere da osiguraju da se tužitelju koji je pokrenuo zlonamjerni sudski postupak protiv javnog sudjelovanja naloži da snosi sve troškove postupka, uključujući ukupne troškove pravnog zastupanja tuženika, osim ako su ti troškovi pretjerani. Ako nacionalnim pravom nije zajamčena potpuna nadoknada troškova pravnog zastupanja koji premašuju naknade iz zakonom utvrđenih tablica, države članice osiguravaju da se takvi troškovi u potpunosti pokrivaju drugim sredstvima u skladu s nacionalnim pravom i, prema potrebi, nadoknadom štete u skladu s člankom 15.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da fizička ili pravna osoba koja je pretrpjela štetu zbog zlonamjernog sudskog postupka protiv javnog sudjelovanja može tražiti i dobiti punu naknadu za tu štetu.
 Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da fizička ili pravna osoba koja je pretrpjela štetu zbog zlonamjernog sudskog postupka protiv javnog sudjelovanja može tražiti i dobiti punu naknadu za tu štetu, koja obuhvaća materijalnu i nematerijalnu štetu, uključujući štetu nanesenu ugledu, a da pritom ne mora pokretati odvojeni sudski postupak u tu svrhu.
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 16. – stavak 1.a (novi)
1.a   Države članice osiguravaju da sudovi koji izriču kazne uzmu u obzir:
i.   ekonomsku situaciju tužitelja;
ii.   prirodu i broj elemenata koji ukazuju na utvrđenu zloporabu.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 16.a (novi)
Članak 16.a
Nacionalni registri
Države članice poduzimaju potrebne mjere za uspostavu javno dostupnog nacionalnog registra relevantnih sudskih odluka obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive, u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti osobnih podataka.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 1.
Države članice osiguravaju da, kada se pokrene zlonamjerni sudski postupak protiv fizičke ili pravne osobe s domicilom u državi članici zbog javnog sudjelovanja, ta osoba može pred sudom države u kojoj ima domicil tražiti naknadu za štetu i naknadu troškova postupka pred sudom treće zemlje bez obzira na domicil tužitelja u sudskom postupku u trećoj zemlji.
 Države članice osiguravaju da, kada se pokrene zlonamjerni sudski postupak protiv fizičke ili pravne osobe s domicilom u državi članici zbog javnog sudjelovanja, ta osoba ima pravo pred sudom države u kojoj ima domicil tražiti naknadu za štetu i naknadu troškova postupka pred sudom treće zemlje bez obzira na domicil tužitelja u sudskom postupku u trećoj zemlji.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Poglavlje V.a (novo)
Poglavlje V.a
Nadležnost, primjenjivo pravo i odnosi s instrumentima međunarodnog privatnog prava Unije
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 18.a (novi)
Članak 18.a
Nadležnost za tužbe zbog klevete
Kad je riječ o nadležnosti za tužbe zbog klevete ili druge tužbe utemeljene na građanskom ili trgovačkom pravu koje bi mogle predstavljati tužbe na temelju ove Direktive, država članica u kojoj tuženik ima domicil smatra se jedinim mjestom nadležnosti, uzimajući u obzir slučajeve u kojima su žrtve klevete privatne osobe.
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 18.b (novi)
Članak 18.b
Odnos s Uredbom Bruxelles I
Uz iznimku članka 18. ove Direktive, ova Direktiva ne utječe na primjenu Uredbe Bruxelles I.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 18.c (novi)
Članak 18.c
Primjenjivo pravo za publikacije kao čin javnog sudjelovanja
Kad je riječ o tužbama koje se odnose na publikaciju kao čin javnog sudjelovanja, primjenjivim pravom smatra se pravo mjesta kojemu je ta publikacija namijenjena. Ako nije moguće utvrditi mjesto kojemu je publikacija namijenjena, primjenjivo je pravo mjesta uredničke kontrole ili relevantne uredničke aktivnosti u pogledu čina javnog sudjelovanja.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 18.d (novi)
Članak 18.d
Odnos s Uredbom Rim II
Uz iznimku članka 18.c ove Direktive, ova Direktiva ne utječe na primjenu Uredbe Rim II.
Amandman 78
Prijedlog direktive
Poglavlje V.b (novo)
Poglavlje V.b
Ostale odredbe
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 18.e (novi)
Članak 18.e
Registar Unije
Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi uspostavila javno dostupan registar Unije na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 16.a o relevantnim sudskim odlukama obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive, u skladu s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka.
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 18.f (novi)
Članak 18.f
Podizanje razine osviještenosti
Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere, među ostalim elektroničkim putem, radi informiranja javnosti o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja i postupovnim jamstvima protiv njih utvrđenima u ovoj Direktivi. Takve mjere mogu uključivati informacije i kampanje za podizanje svijesti te programe istraživanja i obrazovanja, ako je to prikladno, u suradnji s relevantnim organizacijama civilnog društva i drugim dionicima.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 18.g (novi)
Članak 18.g
Jedinstvena kontaktna točka
Države članice uz potporu Komisije poduzimaju odgovarajuće mjere za uspostavu jedinstvene kontaktne točke koja se sastoji od namjenskih nacionalnih mreža specijaliziranih odvjetnika, pravnih stručnjaka i psihologa, s kojom osobe koje su mete strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja mogu kontaktirati i preko koje mogu dobiti smjernice i lak pristup informacijama o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja te zaštiti od njih, među ostalim u pogledu pravne pomoći te financijske i psihološke potpore.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 18.h (novi)
Članak 18.h
Osposobljavanje djelatnika
1.   Uz dužno poštovanje neovisnosti pravne struke, države članice preporučuju da oni odgovorni za osposobljavanje odvjetnika omoguće opće i specijalističko osposobljavanje kako bi se povećala svijest o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja i postupovnim jamstvima protiv njih predviđenima ovom Direktivom.
2.   Ne dovodeći u pitanje sudsku neovisnost i razlike u organizaciji pravosuđa u Uniji, države članice zahtijevaju od onih koji su odgovorni za osposobljavanje sudaca omoguće opće i specijalističko osposobljavanje radi podizanja svijesti sudaca o potrebama fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno sudjelovanje.
3.   Preko svojih javnih službi ili financiranjem organizacija za potporu onima koji su meta SLAPP-ova države članice potiču inicijative kojima se tuženicima u očito neosnovanim ili zlonamjernim sudskim postupcima protiv javnog sudjelovanja omogućuje odgovarajuće osposobljavanje.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 18.i (novi)
Članak 18.i
Suradnja i koordinacija službi
Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi olakšale međusobnu suradnju radi poboljšanja pristupa osoba koje su mete sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja informacijama o postupovnim jamstvima utvrđenima u ovoj Direktivi i u skladu s nacionalnim pravom. Takva suradnja ima za cilj barem:
(a)   razmjenu postojećih praksi; te
(b)   pružanje pomoći europskim mrežama koje rade na pitanjima izravno relevantnima za one koji su mete očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 18.j (novi)
Članak 18.j
Deontološka pravila za pravne stručnjake
Uz dužno poštovanje neovisnosti pravne struke, države članice potiču strukovna udruženja da usvoje deontološka pravila kojima se usmjerava ponašanje pravnih stručnjaka kako bi se odvratilo od pokretanja zlonamjernih tužbi protiv javnog sudjelovanja i , prema potrebi, mjere za rješavanje problema kršenje tih pravila.
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 18.k (novi)
Članak 18.k
Prikupljanje podataka
1.   Uzimajući u obzir svoje institucijske odredbe o pravosudnoj statistici, države članice prikupljaju i objedinjuju podatke o zlonamjernim sudskim postupcima protiv javnog sudjelovanja koji su pokrenuti u njihovoj nadležnosti povjeriti jednom ili više tijela uz puno poštovanje zahtjeva za zaštitu podataka.
2.   Podaci iz stavka 1. uključuju posebno sljedeće kriterije:
(a)   broj slučajeva zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja pokrenutih u relevantnoj godini;
(b)   broj zlonamjernih sudskih postupaka protiv predmeta javnog sudjelovanja koji su rano odbačeni zbog oslanjanja na potpuno ili djelomično neutemeljene zahtjeve;
(c)   broj sudskog postupka, klasificiran prema tipu tuženika (npr. novinar, borac za ljudska prava, medijska organizacija);
(d)   broj sudskog postupka, klasificiran prema tipu tužitelja (npr. političar, privatna osoba, poduzeće, je li tužitelj strani subjekt);
(e)   podatke o radnjama javnog sudjelovanja zbog kojih su pokrenuti sudski postupci;
(f)   procijenjen iznos početne štete koju su zatražili tužitelji;
(g)   opis različitih pravnih osnova na koje se oslanjaju tužitelji i podaci povezani s time;
(h)   podatke o trajanju postupka, uključujući sve stupnjeve nadležnosti;
(i)   podatke o prekograničnim elementima;
(j)   ako su dostupni, druge podatke, uključujući one o troškovima sudskih postupaka i, kad je to relevantno i primjereno, relevantne podatke o povijesnoj pozadini predmeta;
(k)   vrstu zahtjeva izdanog na temelju ove Direktive i, prema potrebi, preporuku Komisije koja ga nadopunjava.
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 1.
Države članice Komisiji dostavljaju sve relevantne informacije o primjeni ove Direktive do [pet godina od datuma prenošenja]. Na temelju dostavljenih informacija Komisija najkasnije [šest godina od datuma prenošenja] Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Direktive. U izvješću daje procjenu razvoja zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja i učinka ove Direktive u državama članicama. Prema potrebi tom se izvješću prilažu prijedlozi za izmjenu ove Direktive.
 Države članice Komisiji dostavljaju sve relevantne informacije o primjeni ove Direktive, a posebno dostupne podatke o tome na koji su se način osobe protiv kojih su usmjereni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja koristile zaštitnim mjerama predviđenima ovom Direktivom, do [tri godine od datuma prenošenja]. Na temelju dostavljenih informacija Komisija najkasnije [četiri godine od datuma prenošenja] i najviše svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Direktive. U izvješću daje procjenu razvoja zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja i učinka ove Direktive u državama članicama, uzimajući u obzir nacionalni kontekst u svakoj državi članici, uključujući provedbu preporuke Komisije. Prema potrebi tom se izvješću prilažu prijedlozi za izmjenu ove Direktive. Ta se izvješća stavljaju na raspolaganje javnosti.
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do [dvije godine od njezina stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
 Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do [jednu godinu od njezina stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1.a (novi)
1.a  Države članice primjenjuju ovu Direktivu i na predmete koji su u tijeku pred nacionalnim sudom u trenutku stupanja na snagu nacionalnih pravila kojima se prenosi ova Direktiva.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4. četvrtim podstavkom (A9-0223/2023).

Posljednje ažuriranje: 20. prosinca 2023.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti