Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. svibnja 2019. naslovljenu „EU i srednja Azija: nove mogućnosti za snažnije partnerstvo” (JOIN(2019)0009),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o novoj strategiji za središnju Aziju od 17. lipnja 2019.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. po naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o suradnji u području energetike između Europske unije i Republike Uzbekistana od 24. siječnja 2011., koji je obnovljen u veljači 2017.,

–  uzimajući u obzir zajednički program Europske unije / Vijeća Europe „Program za vladavinu prava u središnjoj Aziji” (Central Asia Rule of Law Programme) (2020. – 2023.) potpisan 28. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

–  uzimajući u obzir ishode 18. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 17. studenoga 2022. u Samarkandu, koji je bio usmjeren na pronalaženje rješenja za zajedničke izazove,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije šefova država srednje Azije i predsjednika Europskog vijeća objavljeno nakon prvog regionalnog sastanka na visokoj razini održanog u Astani 27. listopada 2022.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 4. srpnja 2022. o najnovijem razvoju događaja u Uzbekistanu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu za medije predsjednika Republike Uzbekistana Šavkata Mirzijojeva i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela od 28. listopada 2022.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Republike Uzbekistana, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir 18. sastanak Pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove, ljudska prava i povezana pitanja između EU-a i Uzbekistana održan 29. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Taškentu od 15. ožujka 2023.,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene o šestom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena od 1. ožujka 2022., trećem periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava iz veljače 2022. te petom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za prava djeteta iz rujna 2022.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989.,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za ljudska prava o petom periodičnom izvješću o Uzbekistanu od 1. svibnja 2020. u vezi s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava u okviru borbe protiv terorizma, nakon službenog posjeta Uzbekistanu od 29. studenoga do 7. prosinca 2021., objavljeno 25. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir Nacionalnu strategiju Uzbekistana za suzbijanje ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026.,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Ureda za demokratske institucije i misiju za promatranje izbora Organizacije za europsku sigurnost i suradnju o ljudskim pravima (OSCE ODIHR) o predsjedničkim izborima od 24. listopada 2021., objavljeno 22. travnja 2022.,

–  uzimajući u obzir preliminarne nalaze i zaključke ograničene misije OSCE ODIHR-a za promatranje referenduma u Republici Uzbekistanu objavljene 1. svibnja 2023.,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 26. ožujka 2019. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novom sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Uzbekistana(2),

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Uzbekistanu,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0227/2023),

A.  budući da Uzbekistan ima ključnu ulogu u središnjoj Aziji, regiji od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, prestanka sukoba i obrane multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

B.  budući da su pregovori o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i Uzbekistana, kojim se modernizira postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji potpisan 1999., službeno započeli 23. studenoga 2018. i uspješno zaključeni 6. srpnja 2022.; budući da će biti potrebna suglasnost Parlamenta da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji stupio na snagu;

C.  budući da uzbekistanska vlada nastoji održati ravnotežu između gospodarskog rasta i zaštite okoliša; budući da iznesena zabrinutosti u pogledu zaštite okoliša uključuje degradaciju zemljišta, salinizaciju tla, smanjenu kvalitetu vode i eroziju vodom;

D.  budući da je EU dodijelio 76 milijuna EUR za prve četiri godine (2021. – 2024.) svojeg sedmogodišnjeg višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. za Uzbekistan, uz dodatnih 7 milijuna EUR namijenjenih za potporu organizacijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva;

E.  budući da je središnja Azija suočena s jednom od najtežih kriza nestašice vode na planetu, koja je ozbiljno otežala postizanje ciljeva održivog razvoja u regiji; budući da samo nešto više od polovine stanovništva u Uzbekistanu ima pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, s tim da ruralna područja imaju znatno nižu sigurnost opskrbe vodom od urbanih područja; budući da se više od 90 % vode u Uzbekistanu troši na poljoprivredu, posebno intenzivni sektor pamuka; budući da se očekuje da će se volumen vode koja teče rijekama Sir-Darja i Amu-Darja, koje su glavni izvori vode u Uzbekistanu, do 2050. smanjiti za do 15 %;

F.  budući da su od raspada Sovjetskog Saveza i njegove katastrofalne poljoprivredne politike i jedinstvenog sustava upravljanja vodama, sukobi povezani s vodom uvelike utjecali na sigurnost i stabilnost središnje Azije; napominje da klimatske promjene u središnjoj Aziji utječu na vodne resurse i da su intenzivne ljudske aktivnosti dovele do prekomjernog iskorištavanja vode; budući da su neodgovorno i loše upravljanje vodom te onečišćenje glavnih rijeka zbog navodnjavanja polja pamuka, koje je započeo sovjetski režim i koje se u velikoj mjeri nastavilo i u moderno doba obuhvaćajući šest zemalja u regiji, doveli do gotovo potpunog nestanka Aralskog jezera i mnogih manjih jezera u njegovoj blizini zbog čega je ugroženo stanovništvo u tom području izloženo pogubnim zdravstvenim, ekološkim i socijalnim problemima; budući da su česti sukobi zbog vode i politička nestabilnost ograničili mogućnost jedinstvenog planiranja i učinkovitog usmjeravanja prekograničnih rijeka, što dovodi do neučinkovitog iskorištavanja i uporabe vodnih resursa u regiji;

G.  budući da je EU s više od 5,2 milijuna EUR pridonio višepartnerskom uzajamnom fondu UN-a za sigurnost ljudi u regiji Aralskog jezera u okviru europskog zelenog plana; budući da se EU obvezao da će 2022. posaditi više od 27 000 stabala u suradnji s uzbekistanskom vladom, koja nastoji kultivirati zemlju koja je sada dio Aralske pustinje;

H.  budući da su 1. srpnja 2022. u Republici Karakalpakstan izbili prosvjedi nakon objave predloženih izmjena uzbekistanskog ustava, kojima bi se ukinuo njezin status suverene republike u Uzbekistanu i njezino pravo na odcjepljivanje; budući da je najmanje 21 osoba ubijena i više od 270 osoba ozlijeđeno uslijed represije koju su provele vlasti, pri čemu su neki pritvorenici prijavljivali da su ih mučili i zlostavljali; budući da su skupine i aktivisti za zaštitu ljudskih prava izvijestili o neopravdanoj smrtonosnoj sili i drugim prekomjernim reakcijama sigurnosnih snaga pri rastjerivanju uglavnom mirnih prosvjednika; budući da je pritvoreno 516 osoba, uključujući novinare, a neki su pritvoreni u izolaciji tjednima nakon prosvjeda; budući da su 13. siječnja 2023. 22 osobe osuđene zbog sudjelovanja u nemirima, a Dauletmurat Tažimuratov, odvjetnik optužen za vođenje nemira, osuđen je na 16 godina zatvora; budući da je 17. ožujka 2023. drugo suđenje protiv još 39 osoba optuženih za sudjelovanje u prosvjedima završilo tako da su oni osuđeni na dugotrajne kazne zatvora u trajanju do 11 godina;

I.  budući da je uzbekistanska vlada javno ustvrdila da trenutačno u Uzbekistanu djeluje više od 10 000 organizacija civilnog društva, dok skupine za zaštitu građanskih prava napominju da su većina tih nevladinih organizacija zapravo nevladine organizacije kojima upravlja vlada;

J.  budući da je uslijed ekonomskih i političkih reformi koje je poduzeo predsjednik Šavkat Mirzijojev došlo do postupnog poboljšanja, no potrebni su dodatni napori, posebno obećana revizija Kaznenog zakona i novi zakon o nevladinim organizacijama; budući da je Uzbekistan na popisu organizacije Freedom House iz 2023. kojim se zemlje ocjenjuju u pogledu slobode i iz 2022. kojim se zemlje ocjenjuju u pogledu slobode na internetu, bio opisan kao „neslobodan” te je zauzeo 137. mjesto od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. Reportera bez granica, u odnosu na 133. mjesto 2022.; budući da je na popisu za 2022. godinu od 180 zemalja na Indeksu percepcije korupcije koji sastavlja organizacija Transparency International ta zemlja zauzela 126. mjesto;

K.  budući da je OESS izjavio da na predsjedničkim izborima 2021. nije bilo istinskog natjecanja i smislenog angažmana među kandidatima i građanima te je primijetio znatne postupovne nepravilnosti;

L.  budući da je Senat Vrhovne skupštine (Oliy Majlis) odredio 30. travnja 2023. kao datum za referendum o ustavnim reformama nakon odgađanja zbog krize u Karakalpakstanu 2022.; budući da se izmjene predstavljene na referendumu odnose na oko dvije trećine ustava; budući da izmjene uključuju odredbu kojom bi se predsjedniku omogućilo da ostane na dužnosti još dva sedmogodišnja mandata; budući da je prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva odaziv na referendum bio 84,5 %, a 90,2 % glasova bilo je za novi ustav;

M.  budući da je ograničena misija OSCE ODIHR-a za promatranje referenduma u svojim preliminarnim nalazima i zaključcima zaključila da je „referendum uveden kao nastavak širih reformi provedenih posljednjih godina, ali da se odvijao u okruženju bez istinskog političkog pluralizma i natjecanja” te da postoji „potreba za daljnjim poticanjem alternativnih stajališta, pružanjem prilika za neovisno civilno društvo i poštovanjem temeljnih sloboda, koje su i dalje ograničene”; budući da su prema izjavi OSCE ODIHR-a o preliminarnim nalazima i zaključcima „promatrači uočili raširenu zlouporabu administrativnih resursa”;

N.  budući da u svjetlu sve većeg kineskog utjecaja u regiji Uzbekistan i Kina posljednjih godina proširuju svoju gospodarsku suradnju; budući da bi željeznički projekt Kina–Kirgistan–Uzbekistan otvorio Uzbekistanu put u južnu Aziju i povezao dvije regije, pri čemu bi se izbjegao Afganistan koji je pod kontrolom talibana, ali bi i poslužio kao temeljni dio inicijative „Jedan pojas, jedan put”;

O.  budući da se i dalje izvješćuje o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u Uzbekistanu, među ostalim o slučajevima mučenja ili okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg kažnjavanja, unatoč tome što su te prakse zabranjene zakonom; budući da drugi izneseni razlozi za zabrinutost u pogledu ljudskih prava uključuju proizvoljna uhićenja ili pritvaranja, uhićenje i zatvaranje političkih zatvorenika, probleme u pogledu neovisnosti pravosudnog sustava, korupciju i ograničenja slobode okupljanja, medija i govora, među ostalim na internetu; budući da su kleveta i uvreda, uključujući vrijeđanje predsjednika, i dalje kaznena djela, unatoč tome što se predsjednik Mirzijajev 2020. obvezao na to da će dekriminalizirati oba kaznena djela; budući da je bloger Sobiržon Babanijazov osuđen na tri godine zatvora zbog uvrede predsjednika na internetu;

P.  budući da se u Uzbekistanu posljednjih godina ubrzalo pritvaranje novinara i blogera, a među ostalim je pritvoren i Otabek Sattorij, neovisni bloger, istraživački novinar i aktivist koji služi kaznu zatvora od šest godina i šest mjeseci zbog izvještavanja o korupciji; budući da je Radna skupina UN-a za proizvoljno pritvaranje u odluci iz studenoga 2022. ustanovila da pritvaranje Sattorija predstavlja kršenje međunarodnog prava; budući da su među ostalim novinarima i blogerima osuđenima zbog izvještavanja ili izražavanja i Miraziz Bazarov, bloger kojemu je određen kućni pritvor u travnju 2021. i koji je osuđen na trogodišnju kaznu ograničene slobode zbog zbog korištenja prava slobode izražavanja, Fazilhodža Arifhodžaev, bloger koji je uhićen u lipnju 2021. i osuđen na kaznu u trajanju od sedam godina i šest mjeseci zbog dijeljenja sadržaja i komentiranja o vjerskim pitanjima na društvenim medijima, te Lolagul Kallyhanova, osnivačica internetske stranice Makan.uz koja je uhićena u srpnju 2022. i osuđena na osam godina ograničene slobode zbog navodnog sudjelovanja u prosvjedima u Karakalpakstanu; budući da je Valižon Kalonov, kritičar vlasti koji je pozvao na bojkot predsjedničkih izbora 2021., smješten u psihijatrijsku bolnicu u regiji Samarkand, nakon što mu je sud odredio obvezno psihijatrijsko liječenje;

Q.  budući da je u ožujku 2020. Odbor UN-a za ljudska prava, koji prati sukladnost s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, izrazio zabrinutost zbog „stalnog izvještavanja o mučenjima i lošem postupanju, uključujući seksualno nasilje i silovanje, koje provode zatvorski službenici i službenici kaznenog progona protiv osoba lišenih slobode, uključujući pojedince koji su pritvoreni na temelju politički motiviranih optužbi”;

R.  budući da je u siječnju 2020. Odbor UN-a protiv mučenja izvijestio da „državne službe kaznenog progona, istražitelji i zatvorski službenici i dalje redovito muče i zlostavljaju pritvorenike, potiču takvo ponašanje te ga odobravaju, prvenstveno u svrhe iznuđivanja priznanja ili informacija koje se upotrebljavaju u kaznenim postupcima”; budući da zbog obećanja predsjednika Mirzijajeva da će otkloniti temeljne uzroke mučenja u državnom pritvoru donesene neke pozitivne mjere, kao što je zakonodavstvo prema kojem dokazi dobiveni mučenjem nisu prihvatljivi na sudu; budući da se te pravne zaštitne mjere ne provode dosljedno i da vlasti najčešće ne istražuju slučajeve mučenja na odgovarajući način; budući da pritvorenici često ne podnose pritužbe zbog straha od odmazde;

S.  budući da vlasti i dalje napadaju muslimane koji svoju vjeru prakticiraju izvan okvira državne kontrole na temelju lažnih kaznenih optužbi povezanih s vjerskim ekstremizmom; primjećuje da je, primjerice, Bobiržon Tuhtamurodov osuđen na više od pet godina zatvora zbog sudjelovanja u zabranjenoj vjerskoj organizaciji te su drugi muslimani, kao što su Ojbek Hamidov, Hasan Abdirahimov i Alimardon Sultonov, pritvoreni zbog optužbi za kaznena djela povezana s ekstremizmom;

T.  budući da u Uzbekistanu još uvijek nisu ispravljene nepravde iz prošlosti protiv pojedinaca koji su nezakonito pritvoreni, čime su prekršena njihova prava; budući da je Uzbekistan posljednjih godina pustio na slobodu desetke bivših zatvorenika savjesti, a nadležna tijela još nisu ništa poduzela kako bi rehabilitirala te pojedince, koju su zakonski i dalje osuđeni za kaznena djela, ili kako bi popravila štetu koja im je nanesena, među ostalim, dugim zatvorskim kaznama, mučenjem i zlostavljanjem koje su mnogi pretrpjeli, odvajanjem od obitelji i prijatelja te gubitkom zaposlenja;

U.  budući da je Uzbekistan u srpnju 2021. donio Nacionalnu strategiju za borbu protiv ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026.; budući da je navedeni cilj Strategije uspostaviti učinkovitu i koordiniranu državnu politiku za borbu protiv ekstremizma i terorizma kako bi se zajamčili nacionalna sigurnost te prava i slobode građana; budući da se, nakon što su talibani preuzeli Afganistan, povećala zabrinutost o mogućem širenju terorizma iz Afganistana u njegove susjedne zemlje u središnjoj Aziji, posebno putem Islamske države u pokrajini Horasan, Unije islamskog džihada, Islamskog pokreta Uzbekistana i skupina Katibat al-Imam al-Buhari i Džemat Ansarullah; budući da Uzbekistan i dalje aktivno sudjeluje u diplomatskoj platformi C5+1 i povezanoj suradnji za borbu protiv terorizma ili nasilnog ekstremizma (CT/CVE);

V.  budući da je nedavno istraživanje koje je proveo uzbekistanski istraživački institut za obitelj i žene pokazalo da je svaku treću ženu zlostavljao njezin suprug, a svaku četvrtu njezina svekrva; budući da samo 7 % slučajeva nasilja u obitelji dođe do suda; budući da većina žrtava nasilja u obitelji nema pristup pravnoj potpori jer financijski ovise o svojim supruzima; budući da žrtvama nasilja u obitelji nije zajamčena odgovarajuća hitna pomoć, dovoljan broj skloništa ni financiranje za pozivne centre, a nema niti dovoljno osposobljenih socijalnih radnika ni psihologa; budući da je femicid koji počini suprug ili drugi član obitelji čest ishod nekažnjavanja obiteljskog nasilja, iako nisu dostupne nikakve službene statistike; budući da se u nekim ruralnim područjima u Uzbekistanu i dalje sklapaju dječji brakovi, koji ugrožavaju prava žena u toj zemlji jer ograničavaju njihove prilike za obrazovanje i zaposlenje;

W.  budući da je u skladu s člankom 120. uzbekistanskog Kaznenog zakona istospolni odnos uz pristanak među muškarcima kazneno djelo kažnjivo s do tri godine zatvora; budući da se tim zakonom ne krše samo ljudska prava homoseksualnih i biseksualnih muškaraca, već on dodatno marginalizira širu zajednicu LGBTIQ osoba, pri čemu se stvara neprijateljsko i diskriminirajuće okruženje, a njezinim članovima otežava da žive slobodno i otvoreno kao LGBTIQ osobe;

X.  budući da je Uzbekistan pretrpio teške i dosad nezabilježene nestašice energije tijekom zime 2022. i 2023., zbog kojih su veliki dijelovi zemlje bili bez grijanja i struje, što je pridonijelo smanjenju povjerenja javnosti u državnu upravu;

Y.  budući da je Odbor Parlamenta za vanjske poslove 23. i 24. veljače 2022. posjetio Uzbekistan; budući da je njegovo izaslanstvo u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom redovito posjećivalo Uzbekistan;

Z.  budući da se Uzbekistan 2018. povukao iz Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti koja je pod ruskim vodstvom; budući da je Uzbekistan zauzeo neutralni položaj nakon ničim izazvane, neopravdane i nezakonite ruske agresije na Ukrajinu te je pozvao na mirno rješavanje sukoba; budući da je bivši ministar vanjskih poslova Abdulaziz Kamilov 17. ožujka 2022. izjavio da Uzbekistan neće priznati separatističke republike Donjeck i Luhansk u Ukrajini;

Odnosi EU-a i Uzbekistana

1.  pozdravlja dovršetak pregovora o sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana, kojim se stvara nov, moderan i ambiciozan okvir za produbljivanje bilateralnih odnosa; ponavlja da se sporazumom stavlja snažan naglasak na zajedničke vrijednosti, demokraciju i vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode te održivi razvoj; konstatira da se njime također postavljaju temelji za pojačanu suradnju u vanjskoj i sigurnosnoj politici, među ostalim u pitanjima kao što su regionalna stabilnost, digitalna povezivost, međunarodna suradnja i sprečavanje sukoba; naglašava važnost veće suradnje EU-a i Uzbekistana, posebno u svjetlu najnovijih geopolitičkih događaja, kao što je nezakonita ruska agresija na Ukrajinu;

2.  poziva na brzo dovršenje potrebnih pravnih i tehničkih postupaka te na potpisivanje sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji, čime bi se Parlamentu omogućilo da izvršava svoje ovlasti za ratifikaciju sporazuma; naglašava važnost aktivnog sudjelovanja Parlamenta u praćenju provedbe svih dijelova sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji nakon njegova stupanja na snagu;

3.  prima na znanje ambiciozne reforme planirane u okviru razvojne strategije Novi Uzbekistan za razdoblje 2022. – 2026., čiji je cilj postići istinsku promjenu u zemlji u pogledu socioekonomskog razvoja, učinkovite uprave, neovisnijeg pravosudnog sustava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; pozdravlja mjere za poboljšanje antikorupcijskog sustava i poziva vlasti da nastave i pojačaju svoje napore u tom pogledu, uzimajući u obzir zaključke Drugog međunarodnog foruma za borbu protiv korupcije u Taškentu; poziva na to da se u plan reformi uključe jamstva za vjerske slobode i slobode medija, uključujući pristup slobodnom i otvorenom internetu i medijima; naglašava da je ustavna reforma prilika za jačanje vladavine prava i pružanje čvrste pravne osnove za reforme; poziva uzbekistanske vlasti da nastave taj proces uz savjetovanje s civilnim društvom i dionicima, uključujući Venecijansku komisiju Vijeća Europe, na temelju međunarodnih normi i najboljih praksi;

4.  prima na znanje rezultate ustavnog referenduma u Uzbekistanu održanog 30. travnja 2023., kojim su potvrđene znatne promjene u pravnom okviru te zemlje; međutim, zabrinut je zbog odredbi kojima se predsjedniku omogućuje produljenje mandata; žali zbog toga što je vlada promijenila ograničenja mandata na netransparentan i nedemokratski način te potiče vladu da slijedi načela demokracije i vladavine prava; naglašava da bi proces demokratizacije Uzbekistana trebalo ubrzati;

5.  pozdravlja činjenicu da se OSCE ODIHR služio ograničenom misijom za promatranje referenduma 28. ožujka 2023. kako bi se ocijenio način provedbe referenduma; poziva uzbekistanske vlasti da dobro razmotre nalaze i zaključke ograničene misije za promatranje referenduma i provedu preporuke iz završnog izvješća o misiji ODIHR-a za promatranje izbora 2021., među ostalim da revidiraju zakonodavne i administrativne zahtjeve za registraciju političkih stranaka i da uspostave jasnu podjelu između države i stranke zajedno s učinkovitim sankcijama protiv zlouporabe administrativnih resursa; poziva vlasti da dodatno reformiraju pravni okvir za izbore kako bi se omogućilo sudjelovanje svih demokratskih kandidata na budućim izborima i stvorilo istinsko pluralističko političko okruženje;

Regionalna suradnja, međunarodni odnosi i globalni izazovi

6.  smatra da je srednja Azija regija od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, rješavanja sukoba i zaštite multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; konstatira da je Uzbekistan jedinstveno pozicioniran te bi mogao pokretač regionalne suradnje koja bi pomogla srednjoj Aziji da postane otporniji, prosperitetniji i povezaniji gospodarski i politički prostor; pozdravlja angažman Uzbekistana u okviru platforme C5+1; potiče EU da pojača svoj politički, gospodarski i sigurnosni angažman sa središnjom Azijom u skladu s njezinom geostrateškom važnošću te slijedeći vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava koje su temelj vanjskog djelovanja EU-a;

7.  ističe velik potencijal uzajamno korisne suradnje u području održive i digitalne povezivosti, posebno putem inicijative Global Gateway o energiji, vodi i sigurnosti, ali i putem višedimenzionalnog pristupa diversifikaciji trgovinskih putova, poticanju većih privatnih ulaganja, suradnji u području znanosti i tehnologije, zdravstvene skrbi, industrijske proizvodnje i izgradnje kapaciteta, pružanja osposobljavanja na radnom mjestu, obrazovanja i poticanja međuljudskih kontakata; u tom pogledu naglašava važnost programa EU-a za suradnju i dijalog kao što su Program upravljanja granicama u srednjoj Aziji, Akcijski program za suzbijanje droga u srednjoj Aziji i Program za izvršavanje zakonodavstva u srednjoj Aziji, koji su ključni za suradnju u tim područjima politika;

8.  u tom smislu smatra da je potrebno dodatno ažurirati strategiju EU-a za srednju Aziju iz 2019. kako bi se u obzir uzele posljedice višestrukih nedavnih geopolitičkih kriza, uključujući nezakonitu rusku agresiju na Ukrajinu, povratak talibana na vlast u Afganistanu, globalne ambicije Kine i političke promjene u susjednim zemljama;

9.  uviđa da ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezine posljedice predstavljaju izazove i prilike za Uzbekistan i druge srednjoazijske države, koje tradicionalno održavaju bliske odnose s Rusijom; žali zbog toga što Uzbekistan nije osudio vojnu invaziju Rusije na Ukrajinu i potiče vlasti da to jasno učine kao što je to učinila međunarodna zajednica; pozdravlja izjavu bivšeg ministra vanjskih poslova Kamilova od 17. ožujka 2022. u kojoj je zatražio hitno prekidanje sukoba u Ukrajini i priznao neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; prima na znanje i da uzbekistanske vlasti nisu priznale neovisnost tzv. republika Donjeck i Luhansk; izražava žaljenje zbog toga što je Uzbekistan bio suzdržan u glasovanju o rezolucijama Opće skupštine Ujedinjenih naroda o Ukrajini, posebno onima od 2. ožujka 2022., 24. ožujka 2022. i 23. veljače 2023. kojima se zahtijeva prekid ruske ofenzive i hitno povlačenje iz Ukrajine; žali zbog toga što se Uzbekistan usprotivio protjerivanju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava 7. travnja 2022.; žali zbog toga što je predsjednik Uzbekistana 9. svibnja 2023. prisustvovao Paradi pobjede u Moskvi;

10.  prima na znanje da se političko vodstvo Uzbekistana obvezalo da neće dopustiti zaobilaženje sankcija nametnutih Rusiji i Bjelarusu te izražava nadu da će ispuniti tu obvezu; poziva Komisiju da se pobrine za to da se 11. paketom sankcija protiv Rusije riješi problem zaobilaženja sankcija preko središnje Azije, s obzirom na to da nagli porast trgovine između zemalja u toj regiji i Ruske Federacije od prošle godine pokazuje da bi se moglo raditi o pretovarnoj točki robe i tehnologija koje su pod sankcijama za Rusiju i Bjelarus; poziva EU da blisko surađuje s vlastima u tu svrhu;

11.  pozdravlja to što su vlada i građani Uzbekistana pružili pomoć Ukrajini u obliku hrane i medicinske potpore i poziva ih da nastave pružati pomoć Ukrajini koja je žrtva ruske agresije; u kontekstu ruske regrutacije i represije temeljnih sloboda, pozdravlja pozitivnu ulogu Uzbekistana u prihvaćanju velikog broja ruskih građana koji bježe iz Rusije zbog različitih političkih razloga; pozdravlja izjavu uzbekistanskog veleposlanstva u Moskvi u kojoj je, kao odgovor na pozive da se neki građani Uzbekistana koji borave u Rusiji pridruže ruskoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu, navelo da se svaki oblik sudjelovanja u vojnim aktivnostima na državnom području stranih zemalja smatra plaćeničkom aktivnošću;

12.  prepoznaje načela uzbekistanske vanjske politike o suzdržavanju od sklapanja vojnih saveza, odbijanju raspoređivanja postrojbi izvan vlastitih državnih područja ili smještaja stranih vojnih baza te nemiješanju u unutarnje poslove stranih zemalja; pohvaljuje ulogu Uzbekistana na multilateralnim platformama, uključujući njegove važne inicijative u okviru UN-a i drugih međunarodnih organizacija za rješavanje suvremenih regionalnih i globalnih pitanja;

13.  pozdravlja Nacionalnu strategiju Uzbekistana za borbu protiv ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026. te poziva države članice da razmotre bližu suradnju u borbi protiv terorizma, posebno radi sprečavanja širenja terorizma iz Afganistana na širu regiju;

14.  uviđa da postoje ozbiljni izazovi za regionalni angažman u trenutačnoj geopolitičkoj i sigurnosnoj klimi, posebno zbog globalnog nepriznavanja talibanske vlade u Afganistanu i učinka međunarodnih sankcija na gospodarske planove i inicijative za povezivanje;

15.  prima na znanje dugotrajne i bliske odnose Uzbekistana s Afganistanom, koji su se nastavili nakon što su talibani preuzeli vlast; pohvaljuje napore koje ulaže u ublažavanje teške humanitarne krize u toj zemlji pružanjem humanitarne pomoći i električne energije, posebnom afganistanskim ženama i djevojčicama, te uspostavom Regionalnog humanitarnog logističkog centra UNHCR-a u Termezu, blizu uzbekistansko-afganistanske granice u listopadu 2021.;

16.  poziva Uzbekistan da iskoristi svoje kontakte s talibanima na konstruktivan način te da inzistira na poštovanju prava i ljudskog dostojanstva žena i djevojčica te kako bi općenito pozvao na poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda svih Afganistanaca, uključujući manjine i osobe s invaliditetom, što su ključni uvjeti za veću međunarodnu suradnju s Afganistanom, među ostalim povezivanjem radi podupiranja ljudskih prava i sprečavanja učinaka radikalizacije u regiji i migracija izazvanih sukobima; ponovno snažno osuđuje talibansku odluku o zabrani pohađanja srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja ženama i djevojčicama te o zabrani zapošljavanja žena u nevladinim organizacijama i Ujedinjenim Narodima; žali zbog toga što su osobe s invaliditetom u Afganistanu i dalje žrtve diskriminacije, što im je ograničen pristup uslugama te ne postoji zakonodavni ili institucionalni okvir kojim se jamče njihova temeljna prava;

17.  pohvaljuje Uzbekistan zbog prihvata izbjeglica iz Afganistana i godišnjih međunarodnih sastanaka o Afganistanu koji se održavaju od 2019. i na kojima su sudjelovale razne zemlje te koji su bili forum za konstruktivne rasprave o regionalnoj stabilnosti; napominje , međutim, da Uzbekistan nije potpisao Konvenciju Ujedinjenih naroda o izbjeglicama iz 1951., što otežava pronalazak dugoročnog rješenja za Afganistance u Uzbekistanu; potiče uzbekistansku vladu da potpiše i ratificira tu Konvenciju i omogući većem broju afganistanskih izbjeglica da zatraže utočište ili da prođu kroz zemlju;

18.  pozdravlja suradnju između EU-a i Uzbekistana u pružanju UNICEF-ove potpore djeci, mladima i obiteljima koji su bili prisiljeni pobjeći iz Afganistana, među ostalim putem uključivog obrazovanja, socijalnih usluga i pravne pomoći; poziva države članice i ESVD da surađuju s Uzbekistanom u pružanju pomoći ženama koje pokušavaju pobjeći iz Afganistana;

19.  pozdravlja dogovor od 27. siječnja 2023. između Uzbekistana i Kirgistana o razgraničenju granice između tih dviju zemalja, kojim se rješavaju otvorena pitanja između dviju strana i završava proces koji je trajao tri desetljeća; također pozdravlja potpisivanje deklaracije o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između tih dviju zemalja; pozdravlja činjenicu da će ti dogovori pridonijeti i produbljivanju bilateralnih odnosa i suradnji, među ostalim u trgovinskim i energetskim sektorima; isto tako pozdravlja dogovor od 22. prosinca 2022. između Uzbekistana i Kazahstana o crti državne granice između Kazahstana i Uzbekistana, što je rezultat 19 godina pregovora; pohvaljuje Uzbekistan zbog toga što je uspio riješiti složena pitanja upotrebe vode, razgraničenja i graničnih sporova sa susjedima, na primjer s Tadžikistanom; prima na znanje ključnu ulogu Uzbekistana u poticanju bliskijih veza sa susjednim zemljama, uključujući Kazahstan, zahvaljujući nizu projekata povezivanja; naglašava važnost regionalne stabilnosti i potiče sve strane da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se svaki potencijalni sukob riješio na miran i diplomatski način;

20.  pozdravlja činjenicu da je uzbekistanska vlada donijela Strategiju razvoja vodnog sektora za razdoblje 2020. – 2030. i trud koji je uložila u mobilizaciju međunarodne potpore za rješavanje posljedica katastrofe u Aralskom jezeru i urušavanja cijelog njegovog ekosustava; potiče daljnju regionalnu i globalnu suradnju kako bi se pronašla moguća rješenja, kao što je nedavno najavljeni projekt sastanka na vrhu o aralskoj kulturi, koji će okupiti lokalnu i međunarodnu zajednicu i promicati održivu poljoprivredu; pozdravlja činjenicu da su EU i druge organizacije uključene u poboljšanje ekološke i socioekonomske situacije u regiji Aralskog jezera;

21.  pozdravlja sve veću ulogu Uzbekistana u regionalnoj diplomaciji u području voda te poziva Komisiju i ESVD da pruže pomoć Uzbekistanu u suradnji sa susjednim zemljama, posebno s Kazahstanom i Kirgistanom, te da Uzbekistanu i njegovim važnim susjedima pruže tehničku i financijsku pomoć potrebnu za obnovu narušenog ekosustava Aralskog jezera i njegova bazena povećanjem protoka vode kako bi se, među ostalim mjerama, smanjio salinitet, poboljšali kanali za navodnjavanje i pomoglo u sadnji usjeva za koje je potrebno manje vode i toksičnih proizvoda; naglašava važnost poboljšanja regionalnih odnosa kad je riječ o vodi jer su istraživanja pokazala da vodna kriza u srednjoj Aziji nije uzrokovana manjkom ukupnih vodnih resursa, već praksama raspodjele vode; ističe da je rješavanje sukoba, među ostalim onih povezanih s distribucijom vode, ključno za postizanje dugoročne regionalne stabilnosti i ciljeva održivog razvoja;

Ljudska prava i temeljne slobode, vladavina prava i civilno društvo

22.  osuđuje represiju i nasilje nad narodom Karakalpak i žali zbog gubitka života tijekom prosvjeda 1. i 2. srpnja 2022. u Republici Karakalpakstan; poziva uzbekistanske vlasti da se suzdrže od upotrebe nerazmjerne sile nad mirnim prosvjednicima te da pokrenu istinski neovisne, nepristrane i učinkovite istrage tih događaja, uključujući istrage smrti i teških ozljeda do kojih je došlo i istrage postupaka sigurnosnih snaga, uključujući oružje koje su upotrijebili; prima na znanje trud koji su uložile uzbekistanske vlasti da ta suđenja budu otvorena za javnost i medije, ali naglašava važnost transparentnih sudskih postupaka koji se temelje na poštovanju prava optuženika i pridržavanju dobre međunarodne prakse; pozdravlja predanost uzbekistanskih vlasti održavanju trenutačnog ustavnog statusa Karakalpakstana;

23.  ponovno ističe važnost toga da ljudi imaju pravo na slobodu okupljanja, slobodu udruživanja i slobodu govora; poziva na neovisnu istragu svih navoda o mučenju i zlostavljanju koje su optuženici prijavili tijekom suđenja povezanih s prosvjedima i aktivisti te odvjetnik Dauletmurat Tažimuratov, kao i smrti Polata Šamšetova koji je preminuo nekoliko dana nakon što je osuđen; poziva uzbekistanske vlasti da zajamče da se pritvorenici i zatvorenici drže u uvjetima kojima se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo; poziva na odbacivanje optužbi za zavjeru za preuzimanje vlasti ometanjem ustavnog poretka s obzirom na to da su prosvjednici pozivali na poštovanje Ustava; žali zbog toga što su prosvjednici iz Karalkalpakstana proglašeni krivima i osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne te poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika, uključujući one koji su uhićeni tijekom prosvjeda u Karalkalpakstanu, kao i tisuće drugih koji su u zatvoru na temelju politički motiviranih optužbi;

24.  izražava zabrinutost zbog izvješća o transnacionalnoj represiji koju je Uzbekistan izvršio protiv Karakalpaka u dijaspori nakon prosvjeda u srpnju 2022. jer su karakalpački aktivisti uhićeni ili prisilno deportirani iz drugih zemalja;

25.  ističe važnu ulogu koju civilno društvo može imati u podupiranju učinkovitih i uključivih reformi i dobrog upravljanja; žali zbog znatnih prepreka koje nevladine organizacije imaju prilikom registracije jer je nekoliko neovisnih organizacija civilnog društva u više navrata odbijena registracija na temelju razloga za koje se čini da su politički motivirani; žali zbog obveza nametnutih nevladinim organizacijama koje primaju inozemna financijska sredstva Uredbom o koordinaciji nevladinih organizacija i javnih tijela u provedbi međunarodnih projekata dodjele bespovratnih sredstava, koja je odobrena Uredbom br. 328 Kabineta ministara Uzbekistana od 13. lipnja 2022., čime se smanjuje prostor za aktivnosti civilnog društva i ometa ostvarivanje slobode udruživanja; ističe da onemogućavanje registracije nevladinih organizacija može utjecati i na poslovne odnose EU-a i Uzbekistana jer se zakonodavstvom EU-a i država članica o dužnoj pažnji mogu zahtijevati kapaciteti za praćenje nevladinih organizacija;

26.  poziva uzbekistansku vladu da neovisnim organizacijama za ljudska prava, uključujući međunarodne skupine za ljudska prava, dopusti registraciju u zemlji i obavljanje aktivnosti bez nepotrebnog miješanja države, te da donese zakon o nevladinim organizacijama u skladu s međunarodnim standardima;

27.  poziva uzbekistanske vlasti da nastave ostvarivati napredak u skladu s načelima koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava (Pariška načela);

28.  izražava duboku zabrinutost zbog loših rezultata u pogledu demokracije, slobode medija, ljudskih prava i vladavine prava u Uzbekistanu o kojima su izvijestile međunarodne organizacije za ljudska prava; žali zbog toga što oporbenim strankama praktički nije dopušteno djelovanje unutar zemlje te što su etničke i vjerske manjine često nedovoljno zastupljene u državnim strukturama i diskriminirane; poziva uzbekistansku vladu da poštuje slobodu udruživanja nevladinih organizacija i političkih stranaka; žali zbog toga što su podmićivanje, nepotizam i iznuda i dalje rašireni u javnoj upravi unatoč određenim poboljšanjima u borbi protiv korupcije;

29.  poziva uzbekistansku vladu da ponovno pokrene reformu Kaznenog zakona u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i preporukama ugovornih tijela UN-a, a posebno da izmijeni članke koji se odnose na preširoke definicije kaznenih djela protiv države i ekstremizma, da stavi izvan snage članke kojima se omogućuje proizvoljno produljenje kazni političkih zatvorenika, da dekriminalizira „klevetu” i „uvredu”, uključujući kritiziranje predsjednika na internetu, te da izmijeni definiciju mučenja u skladu s Konvencijom UN-a protiv mučenja i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; žali zbog nedostatka uvjetovanosti u pogledu ljudskih prava i naglašava da bi financiranje EU-a trebalo biti uvjetovano poboljšanjem stanja ljudskih prava;

30.  naglašava važnost jačanja uloge i rada uzbekistanske Vrhovne skupštine (Olij Majlis) kako bi se poboljšao parlamentarni nadzor; poziva na poboljšanje međuparlamentarne suradnje između Europskog parlamenta, posebno Odbora za parlamentarnu suradnju, i uzbekistanskog parlamenta u pogledu pitanja od zajedničkog interesa kao što su jačanje demokracije, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

31.  osuđuje prijavljeno kontinuirano mučenje te okrutno i nečovječno postupanje u pritvorima i zatvorima u Uzbekistanu i poziva na dosljednu provedbu pravnih zaštitnih mjera i odgovarajućih istraga svih navoda o mučenju;

32.  pozdravlja napredak postignut u pogledu ratifikacije Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te potiče vlasti da taj proces završe što je prije moguće;

33.  žali zbog nedostatka pluralizma medija u Uzbekistanu; poziva na jamčenje financijske održivosti i neovisnosti medijskih kuća kako bi se uklonio politički utjecaj; poziva na veću transparentnost vlasništva nad medijima u cilju jačanja neovisnosti i pluralizma medija; napominje da je potrebno ojačati otpornost uzbekistanskih medija na propagandu i dezinformacije promicanjem uzbekistanskih jezičnih medija i programa digitalnog osposobljavanja, uključujući pružanje informacija o Općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka i Aktu o digitalnim uslugama;

34.  osuđuje svaku prijetnju usmjerenu prema novinarima i blogerima te poziva vlasti da zajamče poštovanje prava novinara, neovisnih blogera, proizvođača sadržaja i boraca za ljudska prava i njihovu zaštitu od nasilja, uznemiravanja, neutemeljenog pritvora, pritisaka, prijetnji protiv njih i njihovih obitelji te mučenja i da istraže sve napade na njih;

35.  osuđuje nedavno uhićenje i progon novinara optuženih za sudjelovanje u prosvjedima u srpnju 2022. i izricanje presude Dauletmuratu Tažimuratovu; poziva na oslobađanje novinara, neovisnih blogera, kritičara vlade i boraca za ljudska prava, uključujući one iz Karakalpakstana, koji su kazneno gonjeni zbog svojeg rada; u tom pogledu prima na znanje posebne slučajeve blogera Otabeka Sattorija, Miraziza Bazarova i Fazilhodže Arifhodžaeva te karakalpačke novinarke Lolagule Kallyhanove i drugih, uključujući Sobiržona Babanijazova i Valižona Kalonova;

36.  oštro osuđuje nacrt zakona o informacijama koji je predložila uzbekistanska Agencija za informiranje i masovnu komunikaciju, koji je objavljen sredinom prosinca 2022. i koji, ako se usvoji, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i ljudskim pravima u toj zemlji, te poziva na njegovo povlačenje; podsjeća vlasti na važnost poštovanja slobode izražavanja na internetu i izvan njega, slobode okupljanja, slobode udruživanja i neovisnosti medija;

37.  naglašava da je važno suzdržati se od ograničavanja ili blokiranja internetskih stranica i poziva vladu da osigura da su sva ograničenja strogo ograničena na slučajeve u kojima su takva ograničenja u skladu s međunarodnim standardima, temelje se na objektivnim i transparentnim kriterijima definiranima u zakonu te se posebno odnose na sadržaj, osiguravajući pritom da je javnost na odgovarajući način obaviještena;

38.  poziva vladu da zaštiti pravo na slobodu vjeroispovijesti i izmijeni Zakon o vjeroispovijesti iz 2021. u skladu s preporukama bivšeg posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja iz izvješća od 29. ožujka 2023., koji je napomenuo da su definicije ekstremizma i terorizma i dalje nejasne i preširoke, što dovodi do proizvoljnog pritvaranja i neopravdanog ograničavanja prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; preporučuje da povezane pravne odredbe budu usko i precizno sastavljene; žali zbog vjerskog progona i poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Bobiržona Tuhtamurodova, Ojbeka Hamidova, Hasana Abdirahimova i Alimardona Sultonova; potiče uzbekistanske vlasti da zaštite kršćanske obraćenike koji su izloženi riziku od fizičkih napada, otmica i prisilnih brakova koje nad njima provode njihove obitelji i zajednica;

39.  potiče uzbekistanske vlasti da poduzmu korake za rehabilitaciju žrtava nezakonitog pritvaranja i ispravljanje štete koja im je nanesena, među ostalim ukidanjem njihovih osuđujućih presuda, priznavanjem i nadoknadom nanesene štete te pružanjem pomoći kao što je medicinska i psihološka skrb;

40.  konstatira da je, unatoč donošenju prethodnih zakona, uključujući Zakon o zaštiti žena od uznemiravanja i nasilja iz 2019., rodno uvjetovano nasilje nad ženama i dalje rašireno; pozdravlja prijedlog zakona o rodno uvjetovanom nasilju, koji također obuhvaća obiteljsko nasilje i seksualno zlostavljanje maloljetnika, koji je uzbekistanski Senat usvojio 6. travnja 2023., a 11. travnja 2023. potpisao predsjednik Mirzijajev kao važan korak prema potpunoj kriminalizaciji obiteljskog nasilja u skladu s međunarodnim standardima; u tom pogledu priznaje godine zagovaranja uzbekistanskih aktivista za prava žena; poziva na to da vlasti učinkovito provode i izvršavaju sve zakone o rodno uvjetovanom nasilju u svim regijama Uzbekistana;

41.  poziva vlasti da nastave poduzimati mjere kako bi se Uzbekistan uskladio s njegovim obvezama u okviru Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, kao što je navedeno u zaključnim zapažanjima o šestom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena; poziva uzbekistanske vlasti da nastave surađivati s lokalnim i međunarodnim organizacijama civilnog društva i partnerima na rješavanju tih pitanja; očekuje od uzbekistanskih vlasti da promiču rodnu ravnopravnost u obrazovnom sektoru, na radnom mjestu i u cijeloj javnoj upravi;

42.  naglašava da bi aktivno sudjelovanje žena u javnom i političkom životu, posebno na višim razinama i na razini donošenja odluka, trebalo olakšati sveobuhvatnim pravnim, institucijskim i obrazovnim inicijativama te da bi političke stranke trebalo poticati da olakšaju politički napredak žena, povećaju vidljivost žena tijekom izbornih kampanja i integriraju rodna pitanja u svoje platforme;

43.  potiče vlasti da ulože dodatan trud u iskorjenjivanje dječjih brakova u Uzbekistanu i poziva uzbekistansku vladu da učini više kako bi okončala tu praksu u toj zemlji i zaštitila prava djevojčica i dječaka, uključujući pravo na obrazovanje djevojčica i žena; očekuje da uzbekistanske vlasti osiguraju jednake mogućnosti i pristup obrazovanju za sve studente u Uzbekistanu, bez obzira na njihovo podrijetlo ili socioekonomski status;

44.  najoštrije osuđuje činjenicu da su istospolni seksualni odnosi uz pristanak između muškaraca i dalje kriminalizirani te je duboko zabrinut zbog učestalosti zastrašivanja, uznemiravanja, nasilja i stigmatizacije LGBTIQ osoba u zemlji; poziva uzbekistanske vlasti da dekriminaliziraju istospolne seksualne odnose stavljanjem izvan snage članka 120. Kaznenog zakona, u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, da osiguraju sigurnost, privatnost i nediskriminaciju LGBTIQ osoba u Uzbekistanu te da usvoje sveobuhvatni zakon o suzbijanju diskriminacije koji uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zaštićene osnove; poziva vladu da revidira planove koje ima za novi zakon, predložen u kolovozu 2022., kojim se zahtijevaju obvezni liječnički pregledi takozvanih „opasnih skupina”, odnosno muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, seksualnih radnika i korisnika droga, kako bi se testirali na HIV;

Sektorska suradnja

45.  pozdravlja predanost Uzbekistana smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. i potiče ga da, s obzirom na to da je vodeći proizvođač električne energije u srednjoj Aziji, prednost da održivim energetskim rješenjima za dugoročnu korist regije; poziva Uzbekistan da nastavi provoditi i proširi svoje programe za zelenu tranziciju u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, kojeg je Uzbekistan stranka;

46.  prima na znanje potencijal prirodnih resursa Uzbekistana za energetsku diversifikaciju EU-a u kontekstu održivih partnerstava te istodobno prepoznaje ključnu ulogu EU-a u financiranju sektorskih reformi, poboljšanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova u Uzbekistanu; smatra da na temelju Memoranduma o razumijevanju između EU-a i Uzbekistana i bilateralnih savjetovanja obje strane nastoje poboljšati svoju energetsku i ekološku sigurnost; u tom pogledu žali zbog prednosti ruskih državnih poduzeća i ruskih politički povezanih osoba koji imaju koristi od plinskog sektora u Uzbekistanu i pokušaja Rusije da ostvari političku prednost na temelju opskrbe plinom;

47.  poziva Komisiju i ESVD da povećaju napore koji pridonose razvoju obnovljivih izvora energije u Uzbekistanu u skladu s ciljevima održivog razvoja i radi sprečavanja budućih kriza zbog nestašice fosilnih goriva; pozdravlja uspješne razvojne projekte UN-a zahvaljujući kojima su u Uzbekistanu izgrađeni energetski učinkoviti stambeni objekti s niskom razinom emisija ugljika koji su izdržali energetsku krizu te poziva uzbekistanske vlasti da pridonesu širenju tih aktivnosti i na postojeće stambene objekte;

48.  poziva Komisiju da dovrši studiju o održivim prometnim koridorima koji povezuju Europu sa središnjom Azijom, koja je pokrenuta krajem 2021. i koju provodi Europska banka za obnovu i razvoj, a čiji je cilj utvrditi koji su najodrživiji prometni koridori i predložiti ključne mjere za razvoj koridora;

49.  pohvaljuje program ERASMUS+ i Akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a te naglašava važnost međuljudskih kontakata, posebno među mladima tijekom njihova obrazovanja, i poziva EU i Uzbekistan da ulože više truda i pruže potporu za širenje tih kontakata i razmjena između EU-a i Uzbekistana u korist obiju strana;

Trgovinski odnosi

50.  pozdravlja uspješan dovršetak pregovora o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana te očekuje da će se tim sporazumom doprinijeti daljnjoj integraciji Uzbekistana u multilateralni trgovinski sustav, ojačati mehanizme tržišnog gospodarstva i povećati povjerenje stranih ulagača; smatra da će se Sporazumom osigurati bolje regulatorno okruženje za gospodarske subjekte u područjima kao što su trgovina robom i uslugama, poduzeća u državnom vlasništvu, javna nabava i prava intelektualnog vlasništva; podsjeća da su vladavina prava, dobro upravljanje, provedba zajedničkih vrijednosti i načela demokracije te poštovanje temeljnih sloboda te ljudskih i socijalnih prava temelj Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana kojim se oblikuju bilateralni odnosi;

51.  prepoznaje napore koje Uzbekistan ulaže u provedbu standarda Međunarodne organizacije rada (MOR), posebno u pogledu iskorjenjivanja dječjeg rada i prisilnog rada u sektoru pamuka; naglašava potrebu za daljnjim ulaganjem napora u tom pogledu; potiče uzbekistansku vladu da radi na osiguravanju pravedne plaće za radnike u sektoru pamuka; prima na znanje donošenje novog uzbekistanskog Zakona o radu koji je stupio na snagu 30. travnja 2023. i kojim se uvode inovacije u području radnih odnosa i rješavanja sporova; potiče uzbekistansku vladu da podatke o dječjem radu učini transparentnijima za sve dionike i da dopusti registraciju nevladinih organizacija koje se bave problemima prisilnog rada, dječjeg rada i iskorištavanja; poziva Uzbekistan da uvede šire reforme kojima bi se osnažilo civilno društvo i razvile učinkovite institucije radi osiguravanja transparentnosti i odgovornosti te konsolidacije napretka u svim dijelovima sektora pamuka;

52.  prepoznaje sve veću stratešku važnost središnje Azije i ključnu ulogu Uzbekistana u regionalnoj suradnji i povezanosti, posebno kao dijela inicijative Global Gateway; smatra da će se u okviru politike Komisije o otvorenoj strateškoj autonomiji otpornost lanca opskrbe ojačati uspostavom mreže pouzdanih dionika koja se temelji na održivoj i uzajamno korisnoj gospodarskoj aktivnosti, kao i na redovitim diplomatskim razmjenama;

53.  naglašava da bi EU i Uzbekistan trebali iskoristiti svoju gospodarsku i trgovinsku suradnju za aktivnu diversifikaciju uzbekistanskih industrija kako bi podržali ubrzani prelazak na obnovljivu energiju i povećali napore za osiguravanje energetske učinkovitosti u okviru Pariškog sporazuma te kako bi poboljšali integraciju energetskih tržišta u središnjoj Aziji s tržištima susjednih zemalja i EU-a stvaranjem sinergija između različitih strategija energetske politike i infrastrukturnih projekata u regiji, u skladu s pregovorima Svjetske trgovinske organizacije o utvrđivanju pravila i kriterija za povezivanje trgovine, klime i okoliša; podsjeća da bi to trebalo koristiti građanima jer će se time ublažiti energetsko siromaštvo, osigurati pravedna tranzicija prema nultoj stopi emisija do 2050. i uspostaviti klimatski neutralna regija središnje Azije do iste godine;

54.  svjestan je problema s kojima se Uzbekistan suočava u kontekstu trenutačne geopolitičke situacije, s obzirom na to da njegova vlada pokušava diversificirati svoju gospodarsku i trgovinsku ovisnost o Rusiji i nastoji potaknuti bolju suradnju s europskim partnerima;

55.  naglašava da bi povezanost i suradnja u regiji trebale na složen i sveobuhvatan način podupirati obnovu napora uloženih u okviru Platforme EU-a i središnje Azije o suradnji u području okoliša i voda; naglašava, u tom kontekstu, važnost načela socijalne i okolišne održivosti tijekom vađenja ili prerade prirodnih resursa; ponavlja da je stoga ponovno ulaganje prihoda od prirodnih resursa ključno za socioekonomski razvoj Uzbekistana i za osiguravanje otpornosti te zemlje i njezinih susjeda na buduće globalne i regionalne probleme na način da se omogući provedba UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja; smatra da je to ključno za doprinos uspostavi održivih kružnih gospodarstava u zemlji i regiji;

56.  naglašava da Uzbekistan također ima ključnu ulogu u regionalnoj sigurnosti i gospodarskoj stabilnosti, posebno u pogledu borbe protiv nezakonitog useljavanja, organiziranog kriminala, terorizma i korupcije;

57.  skreće pozornost na potencijalne rizike pomoći koju bi Uzbekistan mogao pružiti Rusiji jer bi joj mogao pomoći u zaobilaženju trgovinskih sankcija koje je nametnuo EU; poziva na pomno praćenje situacije;

58.  ponovno ističe važnost članstva Uzbekistana u sustavu općih carinskih povlastica plus, što doprinosi gospodarskom rastu i donosi vrlo pozitivne rezultate (u 2021. izvoz u EU povećao se za 34 %); uviđa da prihvaćanje Uzbekistana kao korisnika sustava općih carinskih povlastica plus odražava priznavanje reformi koje je provela uzbekistanska vlada; napominje da, unatoč napretku koji je Uzbekistan ostvario posljednjih godina, i dalje postoji niz razloga za zabrinutost u pogledu učinkovite provedbe 27 ključnih međunarodnih konvencija; ponovno ističe potrebu za učinkovitom provedbom konvencija, kao i za poštovanjem obveza izvješćivanja u okviru sustava općih carinskih povlastica plus; poziva Komisiju da podrži i pomno prati učinkovitu provedbu svih 27 ključnih međunarodnih konvencija u okviru sustava općih carinskih povlastica plus o ljudskim i radnim pravima, propisima o okolišu i načelima dobrog upravljanja; poziva na suradnju s Uzbekistanom radi razvoja učinkovitih i pouzdanih carinskih postupaka koji doprinose digitalizaciji i administrativnom pojednostavljenju, što će pozitivno doprinijeti povećanju trgovinskih tokova;

59.  naglašava da su, unatoč postignutom napretku u iskorjenjivanju prisilnog rada, loši radni uvjeti, niske plaće, potpuno poštovanje prava radnika i priznavanje slobode udruživanja, uključujući pravo na osnivanje neovisnih sindikata, i dalje veliki problemi u Uzbekistanu;

60.  napominje da Uzbekistan može imati važnu ulogu u diversifikaciji regionalnih i globalnih lanaca opskrbe isporučivanjem minerala i metala u korist domaćih, regionalnih i međunarodnih industrija, uključujući industrije EU-a, te osiguravanjem partnerstva i uzajamne tehnološke suradnje kao referentnih mjerila i potpore zelenoj tranziciji;

61.  naglašava da je zbog nedostatka izravnog pristupa morskim lukama razvoj infrastrukture i logističkih koridora, a posebno Transkaspijskog međunarodnog prometnog puta, od ključne važnosti za trgovinu i povezivanje Uzbekistana s tržištima potencijalnih trgovinskih partnera; napominje da će učinkovite i održive veze i mreže između Europe i središnje Azije putem prioritetnih prometnih koridora, uključujući zračni, pomorski i kopneni promet, kao i digitalne, energetske i međuljudske mreže, povećati trgovinske tokove;

62.  pozdravlja osnivanje prvog uzbekistanskog neovisnog sindikata u sektoru pamuka; poziva uzbekistanske vlasti da u skladu s konvencijama MOR-a koje je Uzbekistan ratificirao promiču uspostavu neovisnih i alternativnih sindikata u svim sektorima gospodarstva;

63.  poziva uzbekistanske vlasti da ratificiraju Konvenciju MOR-a br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu;

64.  poziva na suradnju i potporu EU-a u pogledu zelenog razvoja i na daljnje istraživanje potencijala Uzbekistana za izgradnju trgovinskih i gospodarskih odnosa s EU-om;

o
o   o

65.  nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Uzbekistana.

(1) SL L 229, 31.8.1999., str. 3. (2) SL C 108, 26.3.2021., str. 126.