Amandmani koje je donio Europski parlament 5. listopada 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (preinaka) (COM(2022)0541 – C9-6363/2022 – 2022/0345(COD))(1)
(1.a) Voda je javno dobro za sve i pripada svima, a kao prirodni resurs koji je nužan, nezamjenjiv i neophodan za život, mora se razmatrati i integrirati u svojim trima dimenzijama: društvenoj, gospodarskoj i okolišnoj.
(1.b) U rezolucijama Europskog parlamenta od 5. listopada 2022. o pristupu vodi kao ljudskom pravu: vanjska dimenzija i od 8. rujna 2015. o daljnjem postupanju nakon europske građanske inicijative „Right2Water” navodi se da bi se voda trebala smatrati općim dobrom.
Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2.
(2) Direktivom 91/271/EEZ utvrđuje se pravni okvir za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda i ispuštanje biorazgradivih otpadnih voda iz određenih industrijskih sektora. Njezin je cilj zaštititi okoliš od štetnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda. Ovom bi se Direktivom trebao nastaviti ostvarivati isti cilj i pritom doprinositi zaštiti javnog zdravlja u slučajevima u kojima se primjerice komunalne otpadne vode ispuštaju u vode za kupanje ili u vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje pitke vode, ili u kojima se komunalne otpadne vode upotrebljavaju kao pokazatelj parametara relevantnih za javno zdravlje. Direktivom bi se trebao poboljšati i pristup povoljnim sanitarnim uvjetima i najvažnijim informacijama o upravljanju aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Naposljetku, ovom bi se Direktivom trebalo doprinijeti postupnom uklanjanju emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, posebno daljnjim smanjenjem emisija dušika, ali i promicanjem energetske učinkovitosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime bi se trebalo doprinijeti cilju klimatske neutralnosti do 2050. utvrđenom u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća.
(2) Direktivom 91/271/EEZ utvrđuje se pravni okvir za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda i ispuštanje biorazgradivih otpadnih voda iz određenih industrijskih sektora. Cilj ovog okvira jest zaštititi okoliš, uključujući bioraznolikost kopnenog, morskog i obalnog ekosustava, od štetnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda kako bi se postigli ciljevi utvrđeni Direktivom 2000/60/EZ i drugim relevantnim zakonodavstvom. Ovom bi se Direktivom, s obzirom na ciljeve zelene tranzicije uspostavljene zelenim planom, trebao nastaviti ostvarivati isti cilj i pritom doprinositi zaštiti javnog zdravlja u slučajevima u kojima se primjerice komunalne otpadne vode ispuštaju u vode za kupanje ili u vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje pitke vode, ili u kojima se komunalne otpadne vode upotrebljavaju kao pokazatelj parametara relevantnih za javno zdravlje. Direktivom bi se trebao osigurati i pristup povoljnim sanitarnim uvjetima i najvažnijim informacijama o upravljanju aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Ovom bi se Direktivom isto tako trebalo doprinijeti postupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, posebno daljnjim smanjenjem emisija dušika, ali i promicanjem energetske učinkovitosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime bi se trebalo doprinijeti cilju klimatske neutralnosti do 2050. utvrđenom u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća37. Naposljetku, trebala bi poticati upotrebu prirodnih rješenja kao što su umjetna močvarna zemljišta kao alat za pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda.
_________________
_________________
37 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
37 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4.
(4) Male aglomeracije znatno opterećuju 11 % površinskih vodnih tijela u Uniji39. Kako bi se bolje suzbilo onečišćenje iz takvih aglomeracija i spriječilo ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš, područje primjene ove Direktive trebalo bi obuhvaćati sve aglomeracije s ekvivalentom stanovnika (p.e.) od 1 000 stanovnika i više.
(4) Male aglomeracije znatno opterećuju 11 % površinskih vodnih tijela u Uniji39. Kako bi se bolje suzbilo onečišćenje iz takvih aglomeracija i spriječilo ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš, područje primjene ove Direktive trebalo bi obuhvaćati aglomeracije s ekvivalentom stanovnika (p.e.) od 750 stanovnika i više.
_________________
_________________
39 Izvješće Europske agencije za okoliš, Europske vode: Procjena stanja i pritisaka u 2018., br. 7/2018.
39 Izvješće Europske agencije za okoliš, Europske vode: Procjena stanja i pritisaka u 2018., br. 7/2018.
Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.
(5) Kako bi se osiguralo djelotvorno pročišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš, sve komunalne otpadne vode iz aglomeracija s p.e. od 1 000 i više trebale bi se prikupljati u centraliziranim sabirnim sustavima. Ako takvi sustavi već postoje, države članice trebale bi se pobrinuti da su svi izvori komunalnih otpadnih voda priključeni na njih.
(5) Kako bi se osiguralo djelotvorno pročišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš, sve komunalne otpadne vode iz aglomeracija s p.e. od 750 i više trebale bi se prikupljati u centraliziranim sabirnim sustavima. Ako takvi sustavi već postoje, države članice trebale bi se pobrinuti da su svi izvori komunalnih otpadnih voda priključeni na njih. Ako ti sustavi nisu međusobno povezani, države članice trebale bi poticati i podupirati male općine da se udruže kako bi zajednički gospodarile otpadnim vodama, čime bi se omogućilo i smanjenje troškova.
Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6.
(6) Međutim, ako se može dokazati da uspostavljanje centraliziranog sustava prikupljanja komunalnih otpadnih voda ne bi donijelo korist za okoliš ili bi podrazumijevalo prekomjerne troškove, državama članicama trebalo bi dopustiti upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, pod uvjetom da osiguravaju istu razinu pročišćavanja kao i sekundarno i tercijarno pročišćavanje. Države članice u tu bi svrhu trebale uspostaviti nacionalne registre za identifikaciju pojedinačnih sustava koji se upotrebljavaju na njihovu državnom području i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da je projektiranje takvih sustava primjereno, da se sustavi pravilno održavaju i da podliježu redovitoj kontroli sukladnosti. Konkretno, države članice trebale bi osigurati da pojedinačni sustavi koji se upotrebljavaju za prikupljanje i skladištenje komunalnih otpadnih voda budu nepropusni i otporni na propuštanje te da se praćenje i pregled sustava provode u redovitim i utvrđenim vremenskim razmacima.
(6) Međutim, ako se može dokazati da uspostavljanje centraliziranog sustava prikupljanja komunalnih otpadnih voda ne bi donijelo korist za okoliš ili bi podrazumijevalo prekomjerne troškove, državama članicama trebalo bi dopustiti upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, pod uvjetom da osiguravaju istu razinu zaštite okoliša kao i sekundarno i tercijarno pročišćavanje. Države članice u tu bi svrhu trebale uspostaviti nacionalne i, po potrebi, regionalne registre za identifikaciju pojedinačnih sustava koji se upotrebljavaju na njihovu državnom području i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da je projektiranje takvih sustava primjereno, da se sustavi pravilno održavaju i da podliježu redovitoj kontroli sukladnosti. Konkretno, države članice trebale bi osigurati da pojedinačni sustavi koji se upotrebljavaju za prikupljanje i skladištenje komunalnih otpadnih voda budu nepropusni i otporni na propuštanje te da se praćenje i pregled sustava provode u redovitim i utvrđenim vremenskim razmacima. Kako bi se omogućilo usklađeno reguliranje pojedinačnih sustava među državama članicama, Komisija bi trebala pružiti smjernice o prethodno navedenim zahtjevima u pogledu oblikovanja, rada i održavanja takvih pojedinačnih sustava.
Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7.
(7) Prelijevanje oborinskih voda i gradsko površinsko otjecanje zbog kiša znatan su preostali izvor onečišćenja koje se ispušta u okoliš. Očekuje se da će se ta ispuštanja povećati zbog kombiniranih učinaka urbanizacije i postupnih promjena režima kiša povezanih s klimatskim promjenama. Rješenja za smanjenje tog izvora onečišćenja trebalo bi definirati na lokalnoj razini uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete. Rješenja bi se trebala temeljiti na integriranom kvantitativnom i kvalitativnom upravljanju vodama u urbanim područjima. Stoga bi države članice trebale osigurati uspostavu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama na lokalnoj razini za sve aglomeracije s p.e. od 100000 i više jer su te aglomeracije odgovorne za znatan udio ispuštenog onečišćenja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti i integrirane planove upravljanja komunalnim otpadnim vodama za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 u kojima prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavljaju rizik za okoliš ili javno zdravlje.
(7) Prelijevanje oborinskih voda i gradsko površinsko otjecanje zbog kiša znatan su preostali izvor onečišćenja koje se ispušta u okoliš. Očekuje se da će se ta ispuštanja povećati zbog kombiniranih učinaka urbanizacije i postupnih promjena režima kiša povezanih s klimatskim promjenama. Klimatske promjene doista će povećati vjerojatnost prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Stoga je infrastruktura za upravljanje komunalnim otpadnim vodama posebno osjetljiva na klimatske promjene. Rješenja za smanjenje tog izvora onečišćenja trebalo bi definirati na lokalnoj i regionalnoj razini uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, uključujući klimatske, i osjetljivost te infrastrukture. Bilo bi korisno imati i lokalne i regionalne akcijske planove kojima bi se obuhvatilo više lokaliteta kada bi na njih mogli utjecati isti vodotoci u okolnostima obilnih oborina i, neizravno, gradsko površinsko otjecanje. Rješenja bi se trebala temeljiti na integriranom kvantitativnom i kvalitativnom upravljanju vodama u urbanim područjima. Osim toga, kontrolu na izvoru pomoću prirodnih rješenja trebalo bi uključiti kao prvi korak kako bi se izbjeglo onečišćenje u gradskom površinskom otjecanju, kao i koordinaciju mjera za kontrolu količine gradskog površinskog otjecanja na izvoru. Stoga bi države članice trebale osigurati da se integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uključujući procjenu otpornosti na stres ranjivosti sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na temelju scenarija klimatskih promjena, uspostave na lokalnoj i, po potrebi, na regionalnoj razini za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više jer su te aglomeracije odgovorne za znatan udio ispuštenog onečišćenja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti i integrirane planove upravljanja komunalnim otpadnim vodama za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 u kojima prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavljaju rizik za okoliš ili javno zdravlje. Predloženi cilj smanjenja prelijevanja oborinskih voda na otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima i izmjereno na ulazu uređaja za pročišćavanje, posebno se odnosi na sadržaj dušika. Zbog tehničkih uvjeta države članice mogu, u skladu s pravilima iz Priloga 5., odrediti alternativne ciljne vrijednosti za druge parametre, kao što je kemijska potražnja za kisikom, koji bi se u početku mogli razlikovati za postotak ovisno o parametru, ali se mogu modelirati prema istim parametrima kao i utvrđeni cilj.
(7.a) Pri uspostavi svojih integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama države članice trebale bi uzeti u obzir kumulativne učinke demografskih promjena, meteoroloških pojava i očekivanog porasta razine mora, posebno u obalnim područjima i obalnim regijama. Ti kumulativni učinci, koji uzrokuju prelijevanje u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, imaju negativan utjecaj na okoliš i zdravlje zbog povećanja onečišćenja. Upravljanje otpadnim vodama u takvim područjima mora se na odgovarajući način riješiti, što uključuje redovito praćenje održavanja sustava otpadnih voda.
(7.b) Bolje upravljanje kvalitetom i količinama vode u urbanim područjima doprinijet će prilagodbi klimatskim promjenama. Kako bi se smanjili negativni učinci prelijevanja oborinskih voda, države članice trebale bi nastojati povećati zelene i plave površine u urbanim područjima uzimajući u obzir platformu za ekologizaciju gradova koja pruža smjernice i znanje za potporu gradovima. Države članice također bi trebale nastojati razviti novu infrastrukturu, pri čemu bi prednost trebale dati zelenoj i plavoj infrastrukturi kao što su zelene gradske površine, zeleni krovovi, zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Preventivne mjere usmjerene na izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave te mjere za povećanje zelenih i plavih površina trebale bi uključivati mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili skupljanje kišnice. Druge mjere mogle bi uključivati povećanje broja parkova, stabala i šumskih područja s autohtonim vrstama, zelenih krovova, travnjaka s divljim cvijećem, vrtova, drvoreda uz cestu, gradskih livada i živica, jezeraca i vodotoka kojima se ograničavaju nepropusne površine u aglomeracijama i količina urbane hortikulture, koja može stvoriti dobro stanište za oprašivače, ptice i druge vrste, ali i izravno pomoći u kontroli i smanjenju kišnice i povezanog onečišćenja, uz istodobno poboljšanje opće kvalitete života u takvim gradovima. Prema potrebi, ponovna uporaba vode trebala bi se razmotriti u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama.
Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 8.
(8) Kako bi se osigurala troškovna učinkovitost integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama, važno je da se temelje na najboljim praksama u naprednim urbanim područjima. Stoga bi se mjere koje treba razmotriti trebale temeljiti na detaljnoj analizi lokalnih uvjeta i trebale bi dati prednost preventivnom pristupu čiji je cilj ograničavanje prikupljanja neonečišćene kišnice i optimizacija upotrebe postojeće infrastrukture. Uz davanje prednosti „zelenom” razvoju, nove sive infrastrukture trebalo bi predvidjeti samo tamo gdje je to apsolutno nužno. Kako bi se okoliš, a posebno obalni i morski okoliš, i javno zdravlje zaštitili od negativnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda, na sva ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 1000 i više trebalo bi primijeniti sekundarno pročišćavanje.
(8) Kako bi se osigurala troškovna učinkovitost integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama, važno je da se temelje na najboljim praksama u naprednim urbanim područjima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir i dostupnost digitalnih alata i stalno mijenjanje kemijskog sastava otpadnih voda koje je posljedica pojave novih proizvoda na tržištu, što zahtijeva odgovarajuće mjere za identifikaciju i uklanjanje takvih proizvoda iz otpadnih voda. Stoga bi se mjere koje treba razmotriti trebale temeljiti na detaljnoj analizi lokalnih uvjeta i trebale bi dati prednost preventivnom pristupu čiji je cilj ograničavanje prikupljanja neonečišćene kišnice uz optimiziranje upotrebe postojeće infrastrukture za ostvarivanje uštede energije i davanje doprinosa smanjenju emisija. Uz davanje prednosti „zelenom” i „plavom” razvoju i ulaganjima, nove sive infrastrukture trebalo bi predvidjeti samo tamo gdje je to apsolutno nužno. Kako bi se okoliš, a posebno obalni i morski okoliš, i javno zdravlje zaštitili od negativnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući zaštitu površinske, podzemne i pitke vode, na sva ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 750 i više trebalo bi primijeniti sekundarno pročišćavanje.
(9.a) Iznimno je važno da Komisija uzme u obzir goleme poteškoće i izazove u pogledu pročišćavanja otpadnih voda, primjerice u reviziji Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji i autorizaciji kemikalija („Uredba REACH”) u pogledu postupnog ukidanja perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari (PFAS). U svojoj komunikaciji od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš” Komisija je istaknula da PFAS-i iziskuju posebnu pozornost zbog velikog broja slučajeva kontaminacije tla i vode, uključujući vodu za piće, u Uniji i svijetu, zbog broja ljudi pogođenih cijelim spektrom bolesti i povezanih društvenih i gospodarskih troškova, te je utvrdila cilj postupnog ukidanja upotrebe PFAS-a u Uniji, osim ako nisu od ključne važnosti za društvo.
Amandman 12 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10.
(10) Tercijarno pročišćavanje trebalo bi biti obvezno i u aglomeracijama s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područjima koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije. Kako bi se osigurala koordinacija mjera za ograničavanje eutrofikacije na razini relevantnih slivova za cijelo područje sliva, u ovoj bi Direktivi trebalo navesti područja u kojima se eutrofikacija smatra problemom u skladu s trenutačno dostupnim podacima. Usto, kako bi se osigurala usklađenost relevantnog zakonodavstva Unije, države članice trebale bi za svoje državno područje utvrditi druga područja koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije, posebno na temelju podataka prikupljenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća40, Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća41 i Direktivom Vijeća 91/676/EEZ42. Stroža primjena graničnih vrijednosti, dosljednije i sveobuhvatnije utvrđivanje područja osjetljivih na eutrofikaciju i obveza osiguravanja tercijarnog pročišćavanja za sve velike uređaje, zajednički će doprinijeti ograničavanju eutrofikacije. Budući da će za to biti potrebna dodatna ulaganja na nacionalnoj razini, državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena za uspostavu potrebne infrastrukture.
(10) Tercijarno pročišćavanje trebalo bi biti obvezno i u aglomeracijama s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područjima koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije. Kako bi se osigurala koordinacija mjera za ograničavanje eutrofikacije na razini relevantnih slivova za cijelo područje sliva, u ovoj bi Direktivi trebalo navesti područja u kojima se eutrofikacija smatra problemom u skladu s trenutačno dostupnim podacima. Usto, kako bi se osigurala usklađenost relevantnog zakonodavstva Unije, države članice trebale bi za svoje državno područje utvrditi druga područja koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije, i utvrditi jesu li ta područja osjetljiva na dušik ili fosfor, posebno na temelju podataka prikupljenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća40 , Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća41 i Direktivom Vijeća 91/676/EEZ42. Stroža primjena graničnih vrijednosti, dosljednije i sveobuhvatnije utvrđivanje područja osjetljivih na eutrofikaciju i obveza osiguravanja tercijarnog pročišćavanja za sve velike uređaje, zajednički će doprinijeti ograničavanju eutrofikacije. Budući da će za to biti potrebna dodatna ulaganja na nacionalnoj razini, državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena za uspostavu potrebne infrastrukture.
_________________
_________________
40 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
40 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
41 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
41 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
42 Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
42 Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
(10.a) Razvoj potencijala sektora komunalnih otpadnih voda za kružno gospodarstvo hranjivih tvari i promicanje provedbe ponovne uporabe vode, u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo1a, zahtijevali bi da se na obrađenu vodu, koja će se upotrebljavati za poljoprivredno navodnjavanje u skladu s Europskom uredbom o ponovnoj uporabi vode, mogu primjenjivati manje ograničavajući zahtjevi za uklanjanje hranjivih tvari utvrđeni u ovoj Direktivi.
_________________
1a Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu.
Amandman 14 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.
(11) Najnovije znanstvene spoznaje na kojima se temelji nekoliko strategija Komisije43 naglašavaju potrebu za poduzimanjem mjera za rješavanje pitanja mikroonečišćujućih tvari, koje su sada otkrivene u svim vodama Unije. Neke od tih mikroonečišćujućih tvari opasne su za javno zdravlje i okoliš čak i u malim količinama. Stoga bi trebalo uvesti dodatno pročišćavanje, tj. kvartarno pročišćavanje, kako bi se osiguralo uklanjanje velikog spektra mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda. Kvartarno pročišćavanje trebalo bi ponajprije usmjeriti na organske mikroonečišćujuće tvari koje čine znatan dio onečišćenja i za koje su tehnologije uklanjanja već osmišljene. Pročišćavanje bi se trebalo propisati na temelju predostrožnog pristupa u kombinaciji s pristupom koji se temelji na riziku. Stoga bi svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 100 000 i više trebali osigurati kvartarno pročišćavanje jer na te uređaje otpada znatan udio ispuštanja mikroonečišćujućih tvari u okoliš, a uklanjanje mikroonečišćujućih tvari u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na toj razini troškovno je učinkovito. Za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 od država članica trebalo bi zahtijevati primjenu kvartarnog pročišćavanja na područjima za koja je utvrđeno da su osjetljiva na onečišćenje mikroonečišćujućim tvarima na temelju jasnih kriterija koje bi trebalo definirati. Takva bi područja trebala uključivati lokacije na kojima ispuštanje pročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodna tijela rezultira niskim omjerima razrjeđenja ili gdje se prihvatna vodna tijela upotrebljavaju za proizvodnju pitke vode ili kao vode za kupanje. Kako bi se izbjeglo propisivanje kvartarnog pročišćavanja za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000, od država članica trebalo bi zahtijevati da dokažu nepostojanje rizika za okoliš ili javno zdravlje na temelju standardizirane procjene rizika. Kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za planiranje i izgradnju potrebne infrastrukture, zahtjev za kvartarnim pročišćavanjem trebao bi se postupno primjenjivati do 2040. s jasnim privremenim ciljevima.
(11) Najnovije znanstvene spoznaje na kojima se temelji nekoliko strategija Komisije43 naglašavaju potrebu za poduzimanjem mjera za rješavanje pitanja mikroonečišćujućih tvari, koje su sada otkrivene u svim vodama Unije i koje nastaju zbog pojave novih sredstava za čišćenje u kućanstvu ili industrijskih proizvoda na tržištu, što zahtijeva nove metode identifikacije i uklanjanja iz otpadnih voda. Neke od tih mikroonečišćujućih tvari opasne su za javno zdravlje i okoliš čak i u malim količinama. Stoga bi trebalo uvesti dodatno pročišćavanje, tj. kvartarno pročišćavanje, kako bi se osiguralo uklanjanje velikog spektra mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda. Kvartarno pročišćavanje trebalo bi ponajprije usmjeriti na organske mikroonečišćujuće tvari koje čine znatan dio onečišćenja i za koje su tehnologije uklanjanja već osmišljene. Pročišćavanje bi trebalo biti usklađeno s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Okvirna direktiva o vodama”) i uvedeno na temelju načela predostrožnosti u kombinaciji s pristupom koji se temelji na riziku. Stoga bi svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 150 000 i više trebali osigurati kvartarno pročišćavanje jer na te uređaje otpada znatan udio ispuštanja mikroonečišćujućih tvari u okoliš, a uklanjanje mikroonečišćujućih tvari u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na toj razini troškovno je učinkovito. Za aglomeracije s p.e. od 35 000 do 150 000 od država članica trebalo bi zahtijevati primjenu kvartarnog pročišćavanja na područjima za koja je utvrđeno da su osjetljiva na onečišćenje mikroonečišćujućim tvarima na temelju jasnih kriterija koje bi trebalo definirati. Ti kriteriji trebali bi posebno odražavati rizike povezane s mikroplastikom i PFAS-ima. Takva bi područja trebala uključivati lokacije na kojima ispuštanje pročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodna tijela rezultira niskim omjerima razrjeđenja ili gdje se prihvatna vodna tijela upotrebljavaju za proizvodnju pitke vode ili kao vode za kupanje. Kako bi se izbjeglo propisivanje kvartarnog pročišćavanja za aglomeracije s p.e. od 35 000 do 150 000, od država članica trebalo bi zahtijevati da dokažu nepostojanje rizika za okoliš ili javno zdravlje na temelju standardizirane procjene rizika. Kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za planiranje i izgradnju potrebne infrastrukture, zahtjev za kvartarnim pročišćavanjem trebao bi se postupno primjenjivati do [unijeti datum 15 godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] s jasnim privremenim ciljevima.
_________________
_________________
43 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 028 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru: Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu (COM(2019) 128 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
43 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 028 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru: Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu (COM(2019) 128 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
Amandman 15 Prijedlog direktive Uvodna izjava 13.
(13) Kvartarno pročišćavanje potrebno za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda podrazumijevat će dodatne troškove, kao što su troškovi povezani s praćenjem i novom naprednom opremom koja će se ugraditi u određene uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Kako bi se pokrili ti dodatni troškovi i u skladu s načelom „onečišćivač plaća” iz članka 191. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji stavljaju na tržište Unije proizvode koji sadržavaju tvari koje se na kraju vijeka uporabe smatraju mikroonečišćujućim tvarima u komunalnim otpadnim vodama („mikroonečišćujuće tvari”) preuzmu odgovornost za dodatno pročišćavanje potrebno za uklanjanje tih tvari, koje su nastale u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti. Sustav proširene odgovornosti proizvođača najprikladnije je sredstvo za postizanje tog cilja jer bi se njime ograničio financijski učinak na porezne obveznike i vodne naknade, uz istodobno poticanje razvoja zelenijih proizvoda. Farmaceutski i kozmetički ostaci trenutačno predstavljaju glavne izvore mikroonečišćujućih tvari koje se nalaze u komunalnim otpadnim vodama za koje je potrebno dodatno pročišćavanje (kvartarno pročišćavanje). Stoga bi se proširena odgovornost proizvođača trebala primjenjivati na te dvije skupine proizvoda.
(13) Kvartarno pročišćavanje potrebno za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda podrazumijevat će dodatne troškove, kao što su troškovi povezani s praćenjem i novom naprednom opremom koja će se ugraditi u određene uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Kako bi se pokrili ti dodatni troškovi i u skladu s načelom „onečišćivač plaća” iz članka 191. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji stavljaju na tržište Unije proizvode koji sadržavaju tvari koje se na kraju vijeka uporabe smatraju mikroonečišćujućim tvarima u komunalnim otpadnim vodama („mikroonečišćujuće tvari”) preuzmu odgovornost za dodatno pročišćavanje potrebno za uklanjanje tih tvari, koje su nastale u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti. Sustav proširene odgovornosti proizvođača najprikladnije je sredstvo za postizanje tog cilja jer bi se njime ograničio financijski učinak na porezne obveznike i vodne naknade, uz istodobno poticanje razvoja zelenijih proizvoda. Kako bi se ograničile neželjene posljedice na dostupnost, cjenovnu pristupačnost i pristupačnost ključnih proizvoda, odgovornost proizvođača trebalo bi dopuniti nacionalnim financiranjem zbog visoke društvene vrijednosti sektora obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača. Programi proširene odgovornosti proizvođača trebali bi se provoditi u skladu s rokom predviđenim u odredbama za prenošenje ove Direktive. U skladu s člankom 191. UFEU-a politika Unije u području okoliša treba biti usmjerena na postizanje visokog stupnja zaštite, uzimajući u obzir raznolikost prilika u različitim regijama Unije. Treba se temeljiti na načelu opreznosti, načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja prioritetno na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća. Načelo „onečišćivač plaća” odnosi se na načelo prema kojemu bi onečišćivači trebali snositi troškove svojeg onečišćenja ili štete u okolišu, uključujući troškove mjera koje se poduzimaju za sprečavanje, kontrolu i otklanjanje onečišćenja; Program proširene odgovornosti proizvođača predviđen ovom Direktivom temelji se na načelu „onečišćivač plaća” i usmjeren je na potpunu provedbu u kombinaciji s nacionalnim doprinosom zbog potrebe za daljnjim ispitivanjem kako bi se osigurala potpuna odgovornost za sve prouzročeno onečišćenje i potpuno financiranje kako se ne bi ugrozila dostupnost i pristupačnost vitalnih proizvoda. Farmaceutski i kozmetički ostaci trenutačno predstavljaju glavne izvore mikroonečišćujućih tvari koje se nalaze u komunalnim otpadnim vodama za koje je potrebno dodatno pročišćavanje (kvartarno pročišćavanje). Stoga bi se proširena odgovornost proizvođača trebala primjenjivati na te dvije skupine proizvoda. Zbog nacionalnih razlika državama članicama trebalo bi omogućiti dovoljno fleksibilnosti da odrede koji su proizvodi klasificirani kao vitalni proizvodi, što bi mogli biti, na primjer, lijekovi s velikim utjecajem na kvalitetu života, higijenski proizvodi ili proizvodi za zaštitu od sunca. Popis skupina proizvoda trebalo bi, po potrebi i ako je to potrebno, u budućnosti prilagoditi u skladu sa znanstvenim i tehnološkim razvojem, razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište i novim podacima dobivenim praćenjem.
(13.a) Onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom često je uzrokovano postupcima bojenja i pranja sintetičkih tekstilnih proizvoda jer se na taj način sintetička mikrovlakna oslobađaju u otpadne vode. To se posebno odnosi na plastična mikrovlakna ili nanoplastiku, fragmente makroplastike, makrootpad ili čestice od drugih oblika razgradnje plastike, čija je prisutnost u okolišu i oceanima već dugo podcijenjena. Većina mikroplastike iz tekstila ispušta se tijekom prvih pet do deset pranja, što samo učvršćuje vezu između brze mode i onečišćenja mikroplastikom. Komisija bi trebala izraditi zakonodavni prijedlog, popraćen procjenom učinka, u skladu sa svojom Inicijativom o onečišćenju mikroplastikom – mjere za smanjenje njegova utjecaja na okoliš kako bi do 31. prosinca 2027. na razini EU-a postali obvezni filtri za mikrovlakna za nove perilice rublja.
Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 14.
(14) Izuzeća od obveza proširene odgovornosti proizvođača ipak bi trebala biti moguća ako se proizvodi stavljaju na tržište u malim količinama, tj. manje od dvije tone proizvoda, s obzirom na to da bi dodatno administrativno opterećenje za proizvođača u takvim slučajevima bilo nerazmjerno koristima za okoliš. Izuzeća bi usto trebala biti moguća ako proizvođač može dokazati da na kraju vijeka uporabe proizvoda ne nastaju nikakve mikroonečišćujuće tvari. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako se može dokazati da su ostaci proizvoda brzo biološki razgradivi u otpadnim vodama i okolišu ili ne dopiru do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi određivanja detaljnih kriterija za utvrđivanje proizvoda stavljenih na tržište koji ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju svojeg vijeka uporabe. Komisija bi pri izradi tih kriterija trebala uzeti u obzir znanstvene ili druge dostupne tehničke informacije, uključujući relevantne međunarodne norme.
(14) Izuzeća od obveza proširene odgovornosti proizvođača ipak bi trebala biti moguća ako se proizvodi stavljaju na tržište u malim količinama, tj. manje od dvije tone proizvoda, kako je izračunano za tržište Unije, s obzirom na to da bi dodatno administrativno opterećenje za proizvođača u takvim slučajevima bilo nerazmjerno koristima za okoliš. Izuzeća bi usto trebala biti moguća ako proizvođač može dokazati da su proizvodi koje stavlja na tržište brzo biološki razgradivi ili da na kraju vijeka uporabe proizvoda ne nastaju nikakve mikroonečišćujuće tvari. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako se može dokazati da su ostaci proizvoda brzo biološki razgradivi u otpadnim vodama i okolišu ili ne dopiru do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi određivanja detaljnih kriterija za utvrđivanje proizvoda stavljenih na tržište koji ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju svojeg vijeka uporabe. Komisija bi pri izradi tih kriterija trebala uzeti u obzir znanstvene ili druge dostupne tehničke informacije, uključujući relevantne međunarodne norme.
(14.a) Pri osiguravanju proširene odgovornosti proizvođača države članice trebale bi moći dodati druge sektore, kao što su pesticidi, kućanski proizvodi i plastični aditivi, na temelju dokaza o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u vodi nakon tercijarnog pročišćavanja, u mulju ili trajno u sustavu kako bi se uzele u obzir nacionalne posebnosti.
Amandman 19 Prijedlog direktive Uvodna izjava 15.
(15) Kako bi se izbjegli mogući poremećaji na unutarnjem tržištu, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za provedbu proširene odgovornosti proizvođača, a odluke u odnosu na praktičnu organizaciju sustava trebale bi se donositi na nacionalnoj razini. Doprinosi proizvođača trebali bi biti razmjerni količinama proizvoda koje stavljaju na tržište i rizičnosti njihovih ostataka. Doprinosi bi trebali pokrivati, ali ne i premašiti troškove praćenja mikroonečišćujućih tvari, prikupljanja, izvješćivanja i nepristrane provjere statističkih podataka o količinama i rizičnosti proizvoda stavljenih na tržište te primjene kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na učinkovit način i u skladu s ovom Direktivom. Budući da se komunalne otpadne vode pročišćavaju zajednički, primjereno je uvesti zahtjev da se proizvođači pridruže centraliziranoj organizaciji koja u njihovo ime može ispuniti svoje obveze u okviru proširene odgovornosti proizvođača.
(15) Kako bi se izbjegli mogući poremećaji na unutarnjem tržištu, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za provedbu proširene odgovornosti proizvođača, a odluke u odnosu na praktičnu organizaciju sustava trebale bi se donositi na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala pružiti smjernice o programima proširene odgovornosti proizvođača kako bi se omogućila usklađena provedba među državama članicama. Doprinosi proizvođača trebali bi biti razmjerni količinama proizvoda koje stavljaju na tržište i rizičnosti njihovih ostataka. Doprinosi bi trebali, zajedno s nacionalnim financiranjem, pokrivati troškove praćenja mikroonečišćujućih tvari, prikupljanja, analize, izvješćivanja i nepristrane provjere statističkih podataka o količinama i rizičnosti proizvoda stavljenih na tržište, troškove pružanja adekvatnih informacija potrošačima te primjene kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i upravljanja njime na učinkovit način i u skladu s ovom Direktivom. Budući da se komunalne otpadne vode pročišćavaju zajednički, primjereno je uvesti zahtjev da se proizvođači pridruže centraliziranoj organizaciji koja u njihovo ime može ispuniti svoje obveze u okviru proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 20 Prijedlog direktive Uvodna izjava 16.
(16) Evaluacija je pokazala i da sektor pročišćavanja otpadnih voda nudi priliku za znatno smanjenje vlastite potrošnje energije i proizvodnju obnovljive energije, na primjer boljom upotrebom dostupnih površina u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za proizvodnju solarne energije ili proizvodnjom bioplina iz mulja. Evaluacija je pokazala i da se, bez jasnih pravnih obveza, u tom sektoru može očekivati samo djelomičan napredak. U tom bi kontekstu od država članica trebalo zahtijevati da osiguraju da ukupna godišnja potrošnja energije u svim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na njihovu državnom području koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ne premašuje proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća44 u tim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Taj bi se cilj trebao postupno ostvariti privremenim ciljevima do 31. prosinca 2040. Postizanjem tog cilja energetske neutralnosti pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova iz tog sektora koje se mogu izbjeći za 46 %, uz istodobno podupiranje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. i povezanih nacionalnih ciljeva i ciljeva Unije [kao što su ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća45. Poticanjem proizvodnje bioplina ili solarne energije u EU-u uz istodobno jačanje mjera energetske učinkovitosti u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, što znači da će se pri oblikovanju energetske politike i donošenju relevantnih odluka o ulaganju u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti, pomoći će se i smanjenju energetske ovisnosti Unije, što je jedan od ciljeva navedenih u Komisijinu planu „REPowerEU”47. To je u skladu i s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća48 i Direktivom (EU) 2018/2001, u kojima se lokacije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda smatraju područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što znači lokacije koje su posebno prikladne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se optimalnim mjerama postigao cilj energetske neutralnosti za svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za sustav prikupljanja, države članice trebale bi osigurati da se energetski pregledi u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća49provode svake četiri godine. Ti bi pregledi trebali uključivati utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u skladu s kriterijima utvrđenima u PriloguVI. Direktivi 2012/27/EU.
(16) Evaluacija je pokazala i da sektor pročišćavanja otpadnih voda nudi priliku za znatno smanjenje vlastite potrošnje energije i proizvodnju obnovljive energije, na primjer boljom upotrebom dostupnih površina u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za proizvodnju solarne energije ili proizvodnjom bioplina iz mulja, kao i upotrebom toplinske ili kinetičke energije ili drugih obnovljivih izvora energije koji eventualno postanu dostupni zbog budućih istraživanja u skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora (2009/28/EZ). Evaluacija je pokazala i da se, bez jasnih pravnih obveza, u tom sektoru može očekivati samo djelomičan napredak. U tom bi kontekstu od država članica trebalo zahtijevati da osiguraju da ukupna godišnja potrošnja energije u svim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na njihovu državnom području koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ne premašuje proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća44 u tim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s pomoću, primjerice, proizvodnje na lokaciji ili pored lokacije ili s pomoću vanjskog sustava za proizvodnju energije, kao što je slanje mulja u centralizirani pogon za proizvodnju bioplina. Taj bi se cilj trebao postupno ostvariti privremenim ciljevima do 31. prosinca 2040. Postizanjem tog cilja energetske neutralnosti pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova iz tog sektora koje se mogu izbjeći za 46 %, uz istodobno podupiranje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. i povezanih nacionalnih ciljeva i ciljeva Unije [kao što su ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća45. Poticanjem proizvodnje bioplina ili solarne energije u EU-u uz istodobno jačanje mjera energetske učinkovitosti u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”46, što znači da će se pri oblikovanju energetske politike i donošenju relevantnih odluka o ulaganju u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti, pomoći će se i smanjenju energetske ovisnosti Unije, što je jedan od ciljeva navedenih u Komisijinu planu „REPowerEU”47. To je u skladu i s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća48 i Direktivom (EU) 2018/2001, u kojima se lokacije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda smatraju područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što znači lokacije koje su posebno prikladne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se optimalnim mjerama postigao cilj energetske neutralnosti za svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za sustav prikupljanja, države članice trebale bi osigurati da su energetski pregledi u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća49 svake četiri godine popraćeni akcijskim planom kojim se utvrđuje skup mjera koje postrojenja trebaju provesti kako bi smanjila svoju potrošnju energije. Osim ako su uređaji ostvarili najveću moguću energetsku učinkovitost u skladu s ovom Direktivom ili strožim nacionalnim ciljevima, takvi bi pregledi trebali biti popraćeni akcijskim planom kojim se utvrđuje niz mjera koje uređaji trebaju poduzeti kako bi smanjili svoju potrošnju energije. Ti bi pregledi trebali isto tako uključivati utvrđivanje potencijala za smanjenje potrošnje energije u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, za troškovno učinkovitu oporabu i uporabu otpadne topline na lokaciji ili putem sustava centralizirane energije, ili troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu VI. Direktivi 2012/27/EU., kao i identificirati potencijalna poboljšanja u cilju smanjenja emisija metana i dušikovog oksida.
_________________
_________________
44 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
44 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
45 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).
45 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).
46 Preporuka Komisije (EU) 2021/1749 оd 28. rujna 2021. o energetskoj učinkovitosti na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi – Smjernice i primjeri za provedbu pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima.
46 Preporuka Komisije (EU) 2021/1749 оd 28. rujna 2021. o energetskoj učinkovitosti na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi – Smjernice i primjeri za provedbu pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima.
47 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Plan REPowerEU (COM/2022/230 final).
47 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Plan REPowerEU (COM/2022/230 final).
48 Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).
48 Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).
49 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
49 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(16.a) Otpadne vode jedan su od četiri glavna izvora emisija metana, uz poljoprivredu, energiju i otpad. Stoga bi Komisija do 31. prosinca 2025. i na temelju procjene učinka trebala predložiti obvezujući cilj smanjenja emisija metana na razini Unije za 2030. koji obuhvaća sve relevantne sektore koji ispuštaju emisije. Rezultati postignuti u smanjenju emisija metana tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja 82,5 puta su učinkovitiji od smanjenja emisija CO2 su, a metan nestaje iz atmosfere mnogo brže (nakon 12 godina u usporedbi s više stotina godina za CO2), što čini ova smanjenja posebno relevantnima i korisnima u skladu s obvezama preuzetima u okviru globalne obveze smanjenja emisija metana. Države članice trebale bi osigurati da sektor otpadnih voda ostvari cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi.
Amandman 22 Prijedlog direktive Uvodna izjava 17.
(17) Budući da prekogranična priroda onečišćenja voda zahtijeva suradnju susjednih država članica ili trećih zemalja u suzbijanju takvog onečišćenja i utvrđivanju mjera za uklanjanje izvora takvog onečišćenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da se uzajamno obavješćuju ili da obavješćuju treću zemlju ako znatno onečišćenje vode iz ispuštanja komunalnih otpadnih voda u jednoj državi članici ili trećoj zemlji utječe ili bi moglo utjecati na kvalitetu vode u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. U slučaju slučajnog onečišćenja koje znatno utječe na nizvodna vodna tijela ta bi se obavijest trebala upućivati odmah. O tome bi trebalo obavijestiti i Komisiju koja bi, ako je potrebno, trebala sudjelovati na sastancima na zahtjev država članica. Važno je riješiti i problem prekograničnog onečišćenja iz trećih zemalja koje dijele vodna tijela s nekim državama članicama. Kad je riječ o postupanju s onečišćenjem koje pristiže ili dolazi u treće zemlje, suradnja i koordinacija s trećim zemljama može se provoditi u okviru Konvencije o vodama Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)50 ili drugih relevantnih regionalnih konvencija kao što su regionalne konvencije o morima ili rijekama.
(17) Budući da prekogranična priroda onečišćenja voda zahtijeva suradnju susjednih država članica ili trećih zemalja u suzbijanju takvog onečišćenja i utvrđivanju mjera za uklanjanje izvora takvog onečišćenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da se uzajamno obavješćuju ili da obavješćuju treću zemlju ako znatno onečišćenje vode iz ispuštanja komunalnih otpadnih voda u jednoj državi članici ili trećoj zemlji utječe ili bi moglo utjecati na kvalitetu vode u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. U slučaju slučajnog onečišćenja koje znatno utječe na nizvodna vodna tijela ta bi se obavijest trebala upućivati odmah putem pravodobnih alarmnih sustava na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini u slučaju slučajnog onečišćenja. O tome bi trebalo obavijestiti i Komisiju koja bi, ako je potrebno, trebala sudjelovati na sastancima na zahtjev država članica. Važno je riješiti i problem prekograničnog onečišćenja iz trećih zemalja koje dijele vodna tijela s nekim državama članicama. Kad je riječ o postupanju s onečišćenjem koje pristiže ili dolazi u treće zemlje, suradnja i koordinacija s trećim zemljama može se provoditi u okviru Konvencije o vodama Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)50 ili drugih relevantnih regionalnih konvencija kao što su regionalne konvencije o morima ili rijekama.
_________________
_________________
50 Konvencija UNECE-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, kako je izmijenjena, zajedno s odlukom VI/3 kojom se pojašnjava postupak pristupanja.
50 Konvencija UNECE-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, kako je izmijenjena, zajedno s odlukom VI/3 kojom se pojašnjava postupak pristupanja.
Amandman 23 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18.
(18) Kako bi se osigurala zaštita okoliša i zdravlja ljudi, države članice trebale bi se pobrinuti da se uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađeni kako bi bili u skladu sa zahtjevima ove Direktive projektiraju, grade, upotrebljavaju i održavaju u cilju osiguravanja dostatnog radnog učinka u svim uobičajenim lokalnim klimatskim uvjetima.
(18) Kako bi se osigurala zaštita okoliša i zdravlja u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”,, države članice trebale bi se pobrinuti da su sabirni sustav i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađeni kako bi bili u skladu sa zahtjevima ove Direktive projektiraju, grade, upotrebljavaju i održavaju u cilju osiguravanja dostatnog radnog učinka u svim uobičajenim lokalnim klimatskim uvjetima te bi trebale stalno prilagođavati svoje metode identificiranja onečišćujućih tvari u otpadnim vodama držeći korak sa stavljanjem na tržište novih proizvoda koji se zatim mogu naći u otpadnim vodama.
Amandman 24 Prijedlog direktive Uvodna izjava 19.
(19) Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda primaju i otpadne vode koje nisu iz kućanstava, uključujući industrijske otpadne vode, koje mogu sadržavati niz onečišćujućih tvari koje nisu izričito obuhvaćene Direktivom 91/271/EEZ, kao što su teški metali, mikroplastika, mikroonečišćujuće tvari i druge kemikalije. U većini je slučajeva prisutno slabo razumijevanje i upoznatost s takvim onečišćenjem koje bi moglo pogoršati uspješnost postupka pročišćavanja i doprinijeti onečišćenju prihvatnih voda, ali i spriječiti oporabu mulja i ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda. Države članice stoga bi trebale redovito pratiti i izvješćivati o takvom onečišćenju koje nije iz kućanstava te koje ulazi u uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ispušta se u vodna tijela. Kako bi se onečišćenje iz ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava spriječilo na njegovu izvoru, ispuštanja iz industrija ili poduzeća priključenih na sabirne sustave trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju. Kako bi se osiguralo da su sabirni sustavi i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tehnički sposobni za prihvat i pročišćavanje pristiglog onečišćenja, prije izdavanja tih dozvola trebalo bi se savjetovati s operatorima koji upravljaju uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava i trebali bi imati mogućnost uvida u izdane dozvole radi eventualne prilagodbe svojih postupaka pročišćavanja. Ako se u ulaznim vodama utvrdi onečišćenje koje nije iz kućanstava, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje onečišćenja na izvoru poboljšanjem praćenja onečišćujućih tvari u sabirnim sustavima kako bi se mogli utvrditi izvori onečišćenja i, prema potrebi, preispitivanjem odobrenja danih relevantnim, priključenim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Vodni resursi Unije pod sve većim su pritiskom, što u nekim područjima Unije dovodi do trajne ili privremene nestašice vode. Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom uporabom pročišćenih komunalnih otpadnih voda, čime bi se ograničilo dobivanje pitke vode iz površinskih i podzemnih voda. Stoga bi ponovnu uporabu pročišćenih komunalnih otpadnih voda trebalo poticati i primjenjivati kad god je to primjereno, uzimajući u obzir potrebu da se osigura postizanje ciljeva dobrog ekološkog i kemijskog stanja prihvatnih tijela, kako je definirano u Direktivi 2000/60/EZ. Postroživanje zahtjeva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i mjere za bolje praćenje, nadzor i smanjenje onečišćenja na izvoru utjecat će na kvalitetu pročišćenih komunalnih otpadnih voda pa će se time podupirati ponovna uporaba vode. Ako ponovna uporaba vode služi za poljoprivredno navodnjavanje, trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća51.
(19) Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda primaju i otpadne vode koje nisu iz kućanstava, uključujući industrijske otpadne vode, koje mogu sadržavati niz onečišćujućih tvari, uključujući mikrovlakna i nanoplastiku, koje nisu izričito obuhvaćene Direktivom 91/271/EEZ, kao što su teški metali, mikroplastika, mikroonečišćujuće tvari i druge kemikalije. U većini je slučajeva prisutno slabo razumijevanje i upoznatost s takvim onečišćenjem koje bi moglo pogoršati uspješnost postupka pročišćavanja i doprinijeti onečišćenju prihvatnih voda, ali i spriječiti oporabu mulja i ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda. Države članice stoga bi trebale redovito pratiti i izvješćivati o takvom onečišćenju koje nije iz kućanstava te koje ulazi u uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ispušta se u vodna tijela. Kako bi se onečišćenje iz ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava spriječilo na njegovu izvoru, ispuštanja iz industrija ili poduzeća priključenih na sabirne sustave trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju. Kako bi se osiguralo da su sabirni sustavi i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tehnički sposobni za prihvat i pročišćavanje pristiglog onečišćenja, prije izdavanja tih dozvola trebalo bi se savjetovati s operatorima koji upravljaju uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava, dobiti njihovu suglasnost te bi oni trebali bi imati mogućnost uvida u izdane dozvole radi eventualne prilagodbe svojih postupaka pročišćavanja. Povrh toga, operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava treba biti omogućeno praćenje tih ispuštanja prije ulaska u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Ako se u ulaznim vodama utvrdi onečišćenje koje nije iz kućanstava, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje onečišćenja na izvoru poboljšanjem praćenja onečišćujućih tvari u sabirnim sustavima kako bi se mogli utvrditi izvori onečišćenja i, prema potrebi, preispitivanjem odobrenja danih relevantnim, priključenim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Vodni resursi Unije pod sve većim su pritiskom, što u nekim područjima Unije dovodi do trajne ili privremene nestašice vode. Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom uporabom pročišćenih komunalnih otpadnih voda, čime bi se ograničilo dobivanje pitke vode iz površinskih i podzemnih voda. Stoga bi ponovnu uporabu pročišćenih komunalnih otpadnih voda trebalo poticati i primjenjivati kad god je to primjereno, posebno u industrijskim procesima te centraliziranom grijanju i hlađenju. Države članice trebale bi utvrditi nacionalne planove za uštedu i ponovnu uporabu vode u kojima se utvrđuju ciljevi ponovne uporabe vode i uštede vode u svim sektorima koji se smatraju relevantnima, uzimajući u obzir potrebu da se osigura postizanje ciljeva dobrog ekološkog i kemijskog stanja prihvatnih tijela, kako je definirano u Direktivi 2000/60/EZ, uz osiguravanje minimalnog ekološkog protoka. Postroživanje zahtjeva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i mjere za bolje praćenje, nadzor i smanjenje onečišćenja na izvoru utjecat će na kvalitetu pročišćenih komunalnih otpadnih voda pa će se time podupirati ponovna uporaba vode. Ako ponovna uporaba vode služi za poljoprivredno navodnjavanje, trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća51.
_________________
_________________
51 Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).
51 Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).
(19.a) U središtu te povezanosti vode i energije sve je veća svijest o povezanosti klimatskih i vodnih sustava, a promjene u jednom sustavu uzrokuju važne, nelinearne promjene u drugom. Ciljevi klimatske neutralnosti i usmjerenost na vodne resurse trebali bi se stoga razvijati na način kojim se oni međusobno osnažuju postizanjem društva koje pametno gospodari vodama. To podrazumijeva društvo u kojem je vrijednost vode prepoznata i ostvarena, a svim se dostupnim izvorima vode upravlja kako bi se izbjegla nestašica i onečišćenje vode; vodni sustav otporan je na posljedice demografskih promjena, suša i poplava, a svi relevantni dionici uključeni su u jamčenje održivog upravljanja vodama, dok su krugovi vode i resursa uglavnom zatvoreni kako bi se potaknulo kružno gospodarstvo.
Amandman 26 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20.
(20) Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive, a posebno pridržavanje graničnih vrijednosti emisija, važno je pratiti ispuštanja pročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi uspostavom obveznog sustava prethodnog odobrenja na nacionalnoj razini kako bi se u okoliš ispuštale pročišćene komunalne otpadne vode. Usto, kako bi se spriječilo nenamjerno ispuštanje plastičnih biomedija u okoliš iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se koriste tom tehnikom, ključno je u odobrenja za ispuštanje uključiti posebne obveze stalnog praćenja i sprečavanja takvih ispuštanja.
(20) Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive, a posebno pridržavanje graničnih vrijednosti emisija, važno je pratiti ispuštanja pročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi uspostavom obveznog sustava prethodnog odobrenja na nacionalnoj razini kako bi se u okoliš ispuštale pročišćene komunalne otpadne vode. Usto, kako bi se kontinuirano sprječavalo i slučajno akutno istjecanje i kronično difuzno istjecanje plastičnih biomedija u okoliš, uključujući ali ne ograničavajući se na bionosače, biokuglice i kuglice od polistirena, iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, ključno je u odobrenja za ispuštanje uključiti posebne obveze upotrebe odgovarajućih rješenja za zadržavanje kao što su rešetke i mreže kako bi se spriječilo ispuštanje i obveze stalnog praćenja svih ispuštanja plastičnih biomedija.Kako bi se pripremilo na očekivani rast uporabe biomedija, kao i tehnološki napredak u tom sektoru, definicija plastičnih biomedija trebala bi obuhvaćati sve postojeće tehnologije, a istodobno biti dovoljno otporna na promjene u budućnosti i dovoljno fleksibilna u kontekstu budućeg napretka u tom području.
Amandman 27 Prijedlog direktive Uvodna izjava 21.
(21) Kako bi se osigurala zaštita okoliša, izravna ispuštanja biorazgradivih otpadnih voda koje nisu iz kućanstava iz određenih industrijskih sektora u okoliš trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju na nacionalnoj razini i odgovarajućim zahtjevima. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da izravna ispuštanja iz određenih industrijskih sektora podliježu sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom pročišćivanju koje je potrebno za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.
(21) Kako bi se osigurala zaštita okoliša, izravna ispuštanja biorazgradivih otpadnih voda koje nisu iz kućanstava iz određenih industrijskih sektora u okoliš trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju na nacionalnoj razini i odgovarajućim zahtjevima. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da izravna ispuštanja iz određenih industrijskih sektora podliježu sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom pročišćivanju koje je potrebno za zaštitu zdravlja u skladu s pristupom „Jedno zdravlje” i okoliša te da se u konačnoj analizi utvrdi da su ispunjeni parametri utvrđeni za pročišćene otpadne vode.
Amandman 28 Prijedlog direktive Uvodna izjava 22.
(22) U skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a djelovanje Unije nadopunjuje nacionalne politike i usmjereno je na poboljšanje javnog zdravlja i prevenciju bolesti. Kako bi se osigurala optimalna upotreba relevantnih javnozdravstvenih podataka dobivenih praćenjem komunalnih otpadnih voda, trebalo bi uspostaviti nadzor nad komunalnim otpadnim vodama i upotrebljavati ga u svrhu prevencije ili ranog upozoravanja, na primjer za otkrivanje određenih virusa u komunalnim otpadnim vodama kao znak pojave epidemija ili pandemija. Države članice trebale bi uspostaviti trajni dijalog i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za upravljanje komunalnim otpadnim vodama. U kontekstu te koordinacije trebalo bi utvrditi popis parametara relevantnih za javno zdravlje koje treba pratiti u komunalnim otpadnim vodama, kao i učestalost i lokacije uzorkovanja. Tim će se pristupom iskoristiti i dopuniti druge inicijative Unije u području zaštite javnog zdravlja, kao što je praćenje okoliša koje uključuje nadzor nad otpadnim vodama52. Na temelju informacija prikupljenih tijekom pandemije bolesti COVID-19 i iskustva stečenog provedbom Preporuke Komisije o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u53 („preporuka”), od država članica trebalo bi zahtijevati da redovito prate zdravstvene parametre povezane s virusom SARS-CoV-2 i njegovim varijantama. Kako bi se osigurala primjena usklađenih metoda, države članice trebale bi u mjeri u kojoj je to moguće primjenjivati metode uzorkovanja i analize utvrđene u preporuci za praćenje virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti.
(22) U skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a djelovanje Unije nadopunjuje nacionalne politike i usmjereno je na poboljšanje javnog zdravlja i prevenciju bolesti. Kako bi se osigurala optimalna upotreba relevantnih javnozdravstvenih podataka dobivenih praćenjem komunalnih otpadnih voda, trebalo bi uspostaviti nadzor nad komunalnim otpadnim vodama i upotrebljavati ga u svrhu prevencije ili ranog upozoravanja, na primjer za otkrivanje određenih virusa u komunalnim otpadnim vodama kao znak pojave epidemija ili pandemija, kao što je bio slučaj tijekom pandemije bolesti COVID-19. Države članice trebale bi uspostaviti trajni dijalog i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za upravljanje komunalnim otpadnim vodama te jasno raspodijeliti uloge, odgovornosti i troškove među tim nadležnim tijelima. U kontekstu te koordinacije trebalo bi utvrditi popis parametara relevantnih za javno zdravlje koje treba pratiti u komunalnim otpadnim vodama, kao i učestalost i lokacije uzorkovanja. Tim će se pristupom iskoristiti i dopuniti druge inicijative Unije u području zaštite javnog zdravlja, kao što je praćenje okoliša koje uključuje nadzor nad otpadnim vodama52. Na temelju informacija prikupljenih tijekom pandemije bolesti COVID-19 i iskustva stečenog provedbom Preporuke Komisije o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u53 („preporuka”), od država članica trebalo bi zahtijevati da redovito prate zdravstvene parametre. Kako bi se osigurala primjena usklađenih metoda, države članice trebale bi u mjeri u kojoj je to moguće primjenjivati metode uzorkovanja i analize utvrđene u preporuci za praćenje virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti.
_________________
_________________
52 Komunikacija Komisije o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) – korak prema dovršetku europske zdravstvene unije (COM(2021) 576 final).
52 Komunikacija Komisije o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) – korak prema dovršetku europske zdravstvene unije (COM(2021) 576 final).
53 Preporuka Komisije (EU) 2021/472 оd 17. ožujka 2021. o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u (SL L 98, 19.3.2021., str. 3.).
53 Preporuka Komisije (EU) 2021/472 оd 17. ožujka 2021. o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u (SL L 98, 19.3.2021., str. 3.).
(23.a) U ovoj se Direktivi pristup „Jedno zdravlje”, kako ga tumači Svjetska zdravstvena organizacija, prepoznaje kao integrirani i ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja i ekosustava. Pristupom „Jedno zdravlje” prepoznaje se da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni. Stoga je primjereno utvrditi da bi pročišćavanje otpadnih voda trebalo obuhvaćati izbjegavanje negativnih učinaka na zdravlje kao što su epidemije te poštovanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. S obzirom na obvezu skupine G7 da prizna brz porast antimikrobne rezistencije na globalnoj razini, potrebno je promicati opreznu i odgovornu uporabu antibiotika u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu.
Amandman 30 Prijedlog direktive Uvodna izjava 24.
(24) Kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje ljudi, države članice trebale bi utvrditi rizike koje uzrokuje gospodarenje komunalnim otpadnim vodama. Na temelju tog utvrđivanja i ako je to potrebno radi usklađivanja sa zahtjevima zakonodavstva Unije o vodama, države članice trebale bi poduzeti strože mjere za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od mjera potrebnih za usklađivanje s minimalnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi. Ovisno o situaciji, te strože mjere mogu među ostalim uključivati uspostavu sabirnih sustava, izradu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama ili primjenu sekundarnog, tercijarnog ili kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije ili uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ne dosežu pragove p.e., što dovodi do primjene standardnih zahtjeva. Mogu uključivati i naprednije pročišćavanje od onog potrebnog za ispunjavanje minimalnih zahtjeva ili dezinfekciju pročišćenih komunalnih otpadnih voda potrebnu za usklađivanje s Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća55.
(24) Kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, države članice trebale bi utvrditi rizike koje uzrokuje gospodarenje komunalnim otpadnim vodama. U tu svrhu početni pristup trebao bi biti promicanje kontrole na izvoru kako bi se spriječilo onečišćenje u pogledu komunalnih otpadnih voda u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Na temelju tog utvrđivanja i ako je to potrebno radi usklađivanja sa zahtjevima zakonodavstva Unije o vodama, države članice trebale bi poduzeti strože mjere za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od mjera potrebnih za usklađivanje s minimalnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi. Ovisno o situaciji, te strože mjere mogu među ostalim uključivati preventivne mjere tj. uspostavu sabirnih sustava, izradu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama ili primjenu sekundarnog, tercijarnog ili kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije ili uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ne dosežu pragove p.e., što dovodi do primjene standardnih zahtjeva, kao i preispitivanje odobrenja za ispuštanje i uporabu ekvivalentnog pročišćavanja kojim se osigurava ista razina zaštite okoliša. Mogu uključivati i naprednije pročišćavanje od onog potrebnog za ispunjavanje minimalnih zahtjeva ili dezinfekciju pročišćenih komunalnih otpadnih voda potrebnu za usklađivanje s Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća55.
_________________
_________________
55 Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).
55 Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).
Amandman 31 Prijedlog direktive Uvodna izjava 25.
(25) Cilj održivog razvoja br. 6 i povezani cilj kojim se od država članica zahtijeva da se do 2030.„ostvari pristup odgovarajućim i pravednim sanitarnim i higijenskim uvjetima za sve te iskorijeniti vršenje nužde na otvorenom, posebno vodeći računa o potrebama žena, djevojčica i osoba u ranjivom položaju”56. Nadalje, u 20. načelu europskog stupa socijalnih prava57 navodi se da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu i sanitarne uvjete. U tom kontekstu i u skladu s preporukama iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju58 te odredbama Protokola o vodi i zdravlju59 države članice trebale bi riješiti pitanje pristupa sanitarnim uvjetima na nacionalnoj razini. To bi se trebalo postići mjerama usmjerenima na poboljšanje pristupa sanitarnim uvjetima za sve, na primjer uspostavom sanitarnih objekata u javnim prostorima, kao i poticanjem besplatne dostupnosti odgovarajućih sanitarnih objekata u javnim upravama i javnim zgradama i\ili osiguravanjem njihove pristupačnosti za sve. Sanitarna infrastruktura trebala bi omogućiti sigurno zbrinjavanje ljudskog urina, fekalija i menstrualne krvi. Tom bi se infrastrukturom trebalo upravljati na siguran način, što znači da bi trebala biti dostupna svima u svakom trenutku, uključujući osobe s posebnim potrebama, kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici, da bi trebala biti smještena na lokacijama kojima se osigurava minimalan rizik za sigurnost korisnika te da bi trebala biti higijenski i tehnički sigurna za uporabu. Takvi objekti ujedno bi trebali biti dostatni da zadovolje potrebe ljudi i da nema neopravdano dugog čekanja.
(25) Cilj održivog razvoja br. 6 i povezani cilj kojim se od država članica zahtijeva da se do 2030.„ostvari pristup odgovarajućim i pravednim sanitarnim i higijenskim uvjetima za sve te iskorijeniti vršenje nužde na otvorenom, posebno vodeći računa o potrebama žena, djevojčica i osoba u ranjivom položaju”56. Nadalje, u 20. načelu europskog stupa socijalnih prava57 navodi se da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu i sanitarne uvjete. U tom kontekstu i u skladu s preporukama iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju58 te odredbama Protokola o vodi i zdravlju59 države članice trebale bi riješiti pitanje pristupa sanitarnim uvjetima na nacionalnoj razini. To bi se trebalo postići mjerama kojima se osigurava pristup sanitarnim uvjetima za sve, na primjer uspostavom sanitarnih objekata u javnim prostorima, kao i poticanjem besplatne dostupnosti odgovarajućih sanitarnih objekata u javnim upravama i javnim zgradama i/ili osiguravanjem njihove pristupačnosti za sve. Sanitarna infrastruktura trebala bi omogućiti sigurno zbrinjavanje ljudskog urina i fekalija te zamjenu proizvoda za menstruaciju. Tom bi se infrastrukturom trebalo upravljati na siguran način, što znači da bi trebala biti dostupna svima u svakom trenutku, uključujući osobe s posebnim potrebama, kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici, da bi trebala biti smještena na lokacijama kojima se osigurava najveća moguća sigurnost korisnika te da bi trebala biti higijenski i tehnički sigurna za uporabu. Takvi objekti ujedno bi trebali biti dostatni da zadovolje potrebe ljudi i da nema neopravdano dugog čekanja.
_________________
_________________
56 Rezolucija koju je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015. (A/70/L.1)
56 Rezolucija koju je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015. (A/70/L.1)
57 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017) 0250 final).
57 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017) 0250 final).
58 Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju, 2018.
58 Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju, 2018.
59 Protokol o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992., 17. lipnja 1999.
59 Protokol o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992., 17. lipnja 1999.
Amandman 32 Prijedlog direktive Uvodna izjava 26.
(26) Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, prepoznat je u Komunikaciji Komisije od 7. listopada 2020. „Unija ravnopravnosti: Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma”, u kojoj se poziva na povećanje djelotvornog jednakog pristupa osnovnim uslugama. Općenito je primjereno da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi se poboljšao pristup tih skupina sanitarnim uvjetima. Važno je da se utvrđivanje tih skupina provodi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća60. Mjere za poboljšanje pristupa ranjivih i marginaliziranih skupina sanitarnim uvjetima mogu uključivati osiguravanje sanitarnih objekata u javnim prostorima besplatno ili uz malu naknadu, poboljšanje ili održavanje priključka s odgovarajućim sustavima za prikupljanje komunalnih otpadnih voda te informiranje o najbližim sanitarnim objektima.
(26) Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, prepoznat je u Komunikaciji Komisije od 7. listopada 2020. „Unija ravnopravnosti: Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma”, u kojoj se poziva na povećanje djelotvornog jednakog pristupa osnovnim uslugama. Općenito je primjereno da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim skupinama ili skupinama koje su marginalizirane zbog čimbenika povezanih s njihovom socioekonomskom situacijom, etničkom pripadnošću, seksualnošću, rodom, invaliditetom, beskućništvom, pravnim statusom, vjerskim uvjerenjem ili drugim razlozima, tako što će poduzeti potrebne mjere kako bi se tim skupinama osigurao pristup sanitarnim uvjetima. Važno je da se utvrđivanje tih skupina provodi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća. Mjere za poboljšanje pristupa ranjivih i marginaliziranih skupina sanitarnim uvjetima mogu uključivati osiguravanje sanitarnih objekata u javnim i privatnim prostorima te zgradama javne uprave besplatno ili uz malu naknadu, poboljšanje ili održavanje priključka s odgovarajućim sustavima za prikupljanje komunalnih otpadnih voda te informiranje o najbližim sanitarnim objektima.
_________________
60 Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).
Amandman 33 Prijedlog direktive Uvodna izjava 28.
(28) U evaluaciji je zaključeno da bi se gospodarenje muljem moglo poboljšati kako bi se bolje uskladilo s načelima kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada kako je definirana u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Mjere za bolje praćenje i smanjenje onečišćenja na izvoru uzrokovanog ispuštanjem otpadnih voda koje nisu iz kućanstava pomoći će u poboljšanju kvalitete proizvedenog mulja i osigurati njegovu sigurnu uporabu u poljoprivredi. Kako bi se osigurala pravilna i sigurna oporaba hranjivih tvari iz mulja, uključujući kritičnu tvar fosfor, trebalo bi utvrditi minimalne stope oporabe na razini Unije.
(28) U evaluaciji je zaključeno da bi se gospodarenje muljem moglo poboljšati kako bi se bolje uskladilo s načelima kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada kako je definirana u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Mjere za bolje praćenje i smanjenje onečišćenja na izvoru uzrokovanog ispuštanjem otpadnih voda koje nisu iz kućanstava pomoći će u poboljšanju kvalitete proizvedenog mulja i osigurati njegovu sigurnu uporabu u poljoprivredi i drugim sektorima. Kako bi se osigurala i omogućila pravilna i sigurna oporaba hranjivih tvari iz mulja i otpadnih voda te osigurala usklađenost s ciljem Unije u pogledu sigurnih i održivih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama, uključujući kritičnu tvar fosfor, trebalo bi utvrditi minimalne stope oporabe na razini Unije, a istodobno postoji potreba za užom suradnjom s akademskom zajednicom i istraživačima kako bi se utvrdile i primijenile najprikladnije metode oporabe hranjivih tvari iz mulja za naknadnu uporabu u poljoprivredi.Komisija bi trebala promicati zakonodavne okvire za razvoj funkcionalnog tržišta za oporabljeni fosfor i dušik, a države članice trebale bi olakšati pristup tržištu i daljnju uporabu oporabljenog fosfora. Zahtjevi u pogledu oporabe trebali bi ostati otvoreni za budući razvoj tehnologije i procesnih putova za oporabu hranjivih tvari. Države članice trebale bi razmotriti vađenje vrijednih resursa iz kanalizacijskog mulja u poljoprivredne svrhe kako bi se konsolidirala otpornost i održivost tog sektora te kako bi se doprinijelo strateškoj autonomiji industrije gnojiva u EU-u. Države članice nastoje postići učinkovitu kružnost hranjivih tvari te bi trebale nastojati poboljšati oporabu hranjivih tvari i metala iz kanalizacijskog mulja s naglaskom na postizanju drugih dodatnih koristi kao što su proizvodnja bioplina ili biougljena.
Amandman 34 Prijedlog direktive Uvodna izjava 29.
(29) Potrebno je dodatno praćenje kako bi se provjerila usklađenost s novim zahtjevima u pogledu mikroonečišćujućih tvari, onečišćenja koje nije iz kućanstava, energetske neutralnosti, emisija stakleničkih plinova, prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Za provjeru uspješnosti kvartarnog pročišćavanja u pogledu smanjenja mikroonečišćujućih tvari u ispuštanjima komunalnih otpadnih voda dovoljno je pratiti ograničen skup reprezentativnih mikroonečišćujućih tvari. Učestalost praćenja trebala bi biti usklađena s trenutačnim najboljim praksama, kako se trenutačno primjenjuje u Švicarskoj. Kako bi ostale troškovno učinkovite, te bi obveze trebalo prilagoditi veličini uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i aglomeracija. Praćenjem će se pridonijeti i pružanju podataka za cjelokupni okvir za praćenje stanja okoliša kako je utvrđen u Osmom programu djelovanja za okoliš63, a posebno će se pridonijeti okviru za praćenje nulte stope onečišćenja64 na kojem se temelji.
(29) Potrebno je dodatno praćenje kako bi se provjerila usklađenost s novim zahtjevima u pogledu mikroonečišćujućih tvari, onečišćenja koje nije iz kućanstava, energetske neutralnosti, svih emisija stakleničkih plinova uključujući dušikov oksid, metana te prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Takvim se praćenjem podupire izvješćivanje o nacionalnom inventaru, osigurava potrebna infrastruktura za provedbu smjernica IPCC-a za praćenje i omogućuje buduća izrada akcijskih planova za znanstveno utemeljeno ublažavanje u skladu s Pariškim sporazumom. Za provjeru uspješnosti kvartarnog pročišćavanja u pogledu smanjenja mikroonečišćujućih tvari u ispuštanjima komunalnih otpadnih voda dovoljno je pratiti ograničen skup reprezentativnih mikroonečišćujućih tvari. Učestalost praćenja trebala bi se nadovezivati na trenutačne najbolje prakse, kako se trenutačno primjenjuje u Švicarskoj. Trebalo bi ga proširiti kako bi se obuhvatile posebno opasne tvari kao što su telmisartan, bisfenol A, beta-estradiol i perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS). Kako bi ostale troškovno učinkovite, te bi obveze trebalo prilagoditi veličini uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i aglomeracija. Praćenjem će se pridonijeti i pružanju podataka za cjelokupni okvir za praćenje stanja okoliša kako je utvrđen u Osmom programu djelovanja za okoliš63, a posebno će se pridonijeti okviru za praćenje nulte stope onečišćenja64 na kojem se temelji i poduprijeti digitalnu tranziciju u vodnom sektoru u skladu s digitalnom strategijom EU-a.
_________________
_________________
63 Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).
63 Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).
64 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
64 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
Amandman 35 Prijedlog direktive Uvodna izjava 30.
(30) Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i bolje iskoristile mogućnosti koje nudi digitalizacija, izvješćivanje o provedbi Direktive trebalo bi poboljšati i pojednostavniti ukidanjem obveze država članica da svake dvije godine izvješćuju Komisiju i da Komisija objavljuje dvogodišnja izvješća. Izvješćivanje bi trebalo zamijeniti zahtjevom da države članice uz potporu Europske agencije za okoliš poboljšaju postojeće nacionalne standardizirane skupove podataka uspostavljene Direktivom 91/271/EEZ i da ih redovito ažuriraju. Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš trebalo bi omogućiti stalan pristup nacionalnim bazama podataka. Kako bi se osiguralo pružanje potpunih informacija o primjeni ove Direktive, skupovi podataka trebali bi uključivati informacije o usklađenosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda sa zahtjevima pročišćavanja (uzorci koji jesu/nisu u skladu s vrijednostima parametara, opterećenja i koncentracije ispuštenih onečišćujućih tvari), o razini postizanja ciljeva energetske neutralnosti, o emisijama stakleničkih plinova iz uređaja za pročišćavanje s p.e. većim od 10 000 i o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja, pristupa sanitarnim uslugama i pročišćavanja i pojedinačnim sustavima. Nadalje, trebalo bi osigurati potpunu usklađenost s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća65 kako bi se optimizirala upotreba podataka i poduprla potpuna transparentnost.
(30) Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i bolje iskoristile mogućnosti koje nudi digitalizacija, izvješćivanje o provedbi Direktive trebalo bi poboljšati i pojednostavniti ukidanjem obveze država članica da svake dvije godine izvješćuju Komisiju i da Komisija objavljuje dvogodišnja izvješća. Izvješćivanje bi trebalo zamijeniti zahtjevom da države članice uz potporu Europske agencije za okoliš poboljšaju postojeće nacionalne standardizirane skupove podataka uspostavljene Direktivom 91/271/EEZ i da ih redovito ažuriraju. Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš trebalo bi omogućiti stalan pristup nacionalnim bazama podataka te bi one trebale biti dostupne i javnosti putem centralizirane baze podataka na razini Unije o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ta baza podataka trebala bi omogućavati usporedbu među državama članicama rada postrojenja za pročišćavanje kako bi se spriječilo onečišćenje, omogućilo uspoređivanje poduzetih mjera i poduprla usklađenost s ovom Direktivom, uključujući primjenu proširene odgovornosti proizvođača s posebnim naglaskom na izvore onečišćenja. Kako bi se osiguralo pružanje potpunih informacija o primjeni ove Direktive, skupovi podataka trebali bi uključivati informacije o usklađenosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda sa zahtjevima pročišćavanja (uzorci koji jesu/nisu u skladu s vrijednostima parametara, opterećenja i koncentracije ispuštenih onečišćujućih tvari), o razini postizanja ciljeva energetske neutralnosti, o emisijama stakleničkih plinova iz uređaja za pročišćavanje s p.e. većim od 10 000 i o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja, uključujući sustave ranog upozoravanja u slučaju otjecanja vode, pristup sanitarnim uslugama i pročišćavanje u pojedinačnim sustavima te primjenu proširene odgovornosti proizvođača. Nadalje, trebalo bi osigurati potpunu usklađenost s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća65 kako bi se optimizirala upotreba podataka i poduprla potpuna transparentnost. Administrativni teret pružanja informacija i podataka javnosti u svakom trenutku mora biti u skladu s načelom proporcionalnosti.
_________________
_________________
65 Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP), SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
65 Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP), SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
(31.a) Trenutačno su dostupna znatna financijska sredstva Unije za pokrivanje troškova provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Od 2000. sredstva dodijeljena u okviru kohezijske politike iznosila su 38,8 milijardi EUR za sektor otpadnih voda. Osim financiranja u okviru kohezijske politike za izravna ulaganja u vodni sektor, sredstvima Unije, uključujući fondove kohezijske politike, Obzor 2020. i LIFE, također su se podupirala istraživanja u vodnom sektoru Unije. U razdoblju od 2000. do 2017. Unija je financirala ukupno 138 projekata u okviru programa LIFE povezanih s pročišćavanjem otpadnih voda. Bit će potrebna daljnja potpora na razini Unije kako bi se proveli novi ambiciozni ciljevi i kako nitko ne bi bio zapostavljen uz istodobno osiguravanje visoke razine pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i pristupa građana takvom pročišćavanju u cijeloj Europi. Međutim, financiranje kvartarnog pročišćavanja trebalo bi se financirati iz nacionalnih programa proširene odgovornosti proizvođača zajedno s nacionalnim financiranjem kako bi se ograničio učinak na račune građana za vodu i osiguralo poštovanje načela „onečišćivač plaća”. Kao dodatnu mjeru u skladu s procjenom provedbe Komisija bi trebala osigurati odgovarajuća financijska sredstva za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se osiguralo složeno ispunjavanje obveza predviđenih ovom Direktivom u svim državama članicama putem programa ulaganja iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO, razdoblje nakon 2027.).
Amandman 37 Prijedlog direktive Uvodna izjava 32.
(32) Sektor prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda specifičan je jer djeluje kao ograničeno tržište, pri čemu javna i mala poduzeća priključena na sabirni sustav nemaju mogućnost odabira operatora. Stoga je važno osigurati javni pristup ključnim pokazateljima uspješnosti operatora kao što su postignuta razina i troškovi pročišćavanja, potrošena i proizvedena energija te povezane emisije stakleničkih plinova i ugljični otisak. Kako bi se javnost bolje upoznala s implikacijama pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, najvažnije informacije o godišnjim troškovima prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda za svako kućanstvo trebalo bi pružiti na lako dostupan način, primjerice na računima, dok bi ostale detaljne informacije trebale biti dostupne na internetu putem internetskih stranica operatora ili nadležnog tijela.
(32) Sektor prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda specifičan je, a javna i mala poduzeća priključena na sabirni sustav nemaju mogućnost odabira operatora. Stoga je važno osigurati pristup vodi i sanitarnim uslugama. Isto je važno osigurati javni pristup ključnim pokazateljima uspješnosti operatora kao što su postignuta razina i troškovi pročišćavanja, potrošena i proizvedena energija te povezane emisije stakleničkih plinova i ugljični otisak. Kako bi se javnost bolje upoznala s implikacijama pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, najvažnije informacije o godišnjim troškovima prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda za svako kućanstvo trebalo bi pružiti na lako dostupan način na računima, dok bi ostale detaljne informacije trebale biti prilagođene korisniku i dostupne na internetu putem internetskih stranica operatora ili nadležnog tijela.
Amandman 38 Prijedlog direktive Uvodna izjava 33.
(33) Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća66 jamči se pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. („Aarhuška konvencija”). Aarhuškom konvencijom obuhvaćene su široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za razmjene podataka ta direktiva dopunjuje utvrđivanjem obveze stavljanja na raspolaganje javnosti na internetu informacija o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na način prilagođen korisnicima, a ne da se stvara zaseban pravni režim.
(33) Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća66 jamči se pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. („Aarhuška konvencija”). Aarhuškom konvencijom obuhvaćene su široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za razmjene podataka ta direktiva dopunjuje utvrđivanjem obveze stavljanja na raspolaganje javnosti na internetu informacija o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na način prilagođen korisnicima, a ne da se stvara zaseban pravni režim. Kako bi se osiguralo da je javnost u predmetnom području obaviještena o štetnim i znatnim razinama onečišćenja u slučaju onečišćenja vode iznad praga koji je utvrđen zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom, države članice trebale bi uzeti u obzir smjernice Komisije i uspostaviti sustave upozoravanja javnosti koji se temelje na rješenjima najbolje prakse kao što je tehnologija Cell Broadcast.
_________________
_________________
66 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26. – 32.).
66 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26. – 32.).
Amandman 39 Prijedlog direktive Uvodna izjava 35.
(35) Kako bi se ova Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom određenih dijelova priloga u pogledu zahtjeva za sekundarno, tercijarno i kvartarno pročišćavanje te zahtjeva za posebna odobrenja za ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te u pogledu dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz mulja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(35) Kako bi se ova Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom određenih dijelova priloga u pogledu zahtjeva za sekundarno, tercijarno i kvartarno pročišćavanje te zahtjeva za posebna odobrenja za ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te u pogledu dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz komunalnih otpadnih voda i mulja, kako bi se potaknuo niz različitih tehnika oporabe, uključujući pirolizu i taloženje struvita te oporabu hranjivih tvari iz mulja. S obzirom na to da su fosfor i dušik vrijedni resursi za poljoprivredu, Komisija bi trebala nastojati donijeti te delegirane akte u roku od jedne godine nakon završetka prenošenja ove Direktive. U tom razdoblju posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Osim toga, Komisiju bi trebala imati ovlasti za donošenje delegiranih akata radi proširenja popisa sektora koji doprinose programima proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 40 Prijedlog direktive Uvodna izjava 36.
(36) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standarda za projektiranje pojedinačnih sustava, za donošenje metoda praćenja i procjene za pokazatelje kvartarnog pročišćavanja, za utvrđivanje zajedničkih uvjeta i kriterija za primjenu izuzeća za određene proizvode od proširene odgovornosti proizvođača, za utvrđivanje metodologija za potporu razvoju integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama i za mjerenje antimikrobne rezistencije i mikroplastike u urbanim otpadnim vodama te za donošenje formata i načina predstavljanja informacija o provedbi ove Direktive koje države članice trebaju dostaviti, a Europska agencije za okoliš sastaviti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća67.
(36) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standarda za projektiranje pojedinačnih sustava, za donošenje metoda praćenja i procjene za pokazatelje kvartarnog pročišćavanja, za utvrđivanje i ažuriranje popisa mikroonečišćujućih tvari, za utvrđivanje zajedničkih uvjeta i kriterija za primjenu izuzeća za određene proizvode od proširene odgovornosti proizvođača, za utvrđivanje metodologija za potporu razvoju integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama i za mjerenje antimikrobne rezistencije i mikroplastike u urbanim otpadnim vodama te za donošenje formata i načina predstavljanja informacija o provedbi ove Direktive koje države članice trebaju dostaviti, a Europska agencije za okoliš sastaviti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća67. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kako bi utvrdila zahtjeve za praćenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama iz ove Direktive, u skladu s postupkom iz ove Direktive, 12 mjeseci nakon njezina dodavanja na popis za praćenje na temelju Direktive 2022/0344 (COD).
_________________
_________________
67 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
67 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(37.a) Važno je osigurati da se ovom Direktivom omogući bolja kvaliteta vode, a da se pritom ne ugrozi pristupačnost, dostupnost i cjenovna pristupačnost osnovnih proizvoda.
(37.b) Države članice trebale bi moći predvidjeti dodatnu nadoknadu razlike troškova nastalih zbog zahtjeva iz ove Direktive u svrhu potpore osnovnim lijekovima kako bi se osigurala njihova trajna raspoloživost na tržištu i dostupnost građanima.
Amandman 43 Prijedlog direktive Uvodna izjava 38.
(38) Komisija bi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva68 trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive, na svim dostupnim preporukama SZO-a te na relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima. U evaluaciji bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mogućoj potrebi za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u skladu s razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanjem znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podacima iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(38) Komisija bi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva68 trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive, na svim dostupnim preporukama SZO-a te na relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima. U evaluaciji bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mogućoj potrebi za uvođenjem ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru pročišćavanja otpadnih voda, potrebi za uklanjanjem mikroplastike i PFAS-a iz komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja, potrebi za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u skladu s razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište, te metodi za uklanjanje i denaturiranje takvih proizvoda u završnoj fazi uporabe bez znatnog utjecaja na okoliš, poboljšanjem znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podacima iz novih obveza praćenja i analize mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja vode, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti i načelom „onečišćivač plaća” utvrđenima u UFEU-u te načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana.
_________________
_________________
68 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.).
68 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.).
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda ,radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi uz postupno uklanjanje emisija stakleničkih plinova i poboljšavanje energetske ravnoteže u aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Njome se utvrđuju i pravila o pristupu sanitarnim objektima, transparentnosti sektora komunalnih otpadnih voda i redovitom nadzoru parametara relevantnih za javno zdravlje u komunalnim otpadnim vodama .
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda , radi zaštite okoliša i zdravlja, u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, uz postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšavanje energetske ravnoteže u aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda uz istodoban doprinos tranziciji na kružno gospodarstvo. Njome se utvrđuju i pravila o pristupu sanitarnim objektima za sve, transparentnosti sektora komunalnih otpadnih voda i redovitom nadzoru parametara relevantnih za javno zdravlje u komunalnim otpadnim vodama,a integriranim planiranjem upravljanja otpadnim vodama nastoje se povećati sinergije s prilagodbom klimatskim promjenama i mjerama obnove urbanih ekosustava.
(1) „komunalne otpadne vode” su otpadne vode iz kućanstava , mješavina otpadnih voda iz kućanstava i otpadnih voda koje nisu iz kućanstava ili mješavina otpadnih voda iz kućanstava i gradskog površinskog otjecanja ;
(1) „komunalne otpadne vode” su bilo što od sljedećeg:
Amandman 46 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a (nova)
a) otpadne vode iz kućanstava;
Amandman 47 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b (nova)
(b) mješavina otpadnih voda iz kućanstava i otpadnih voda koje nisu iz kućanstava;
Amandman 48 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c (nova)
(c) mješavina otpadnih voda iz kućanstava i gradsko površinsko otjecanje;
Amandman 49 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d (nova)
(d) mješavina otpadnih voda iz kućanstava, otpadnih voda koje nisu iz kućanstava i gradskog površinskog otjecanje;
Amandman 50 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – uvodni dio
(3) „ otpadne vode koje nisu iz kućanstava ” su sve otpadne vode koje se u sabirne sustave ispuštaju iz prostora korištenih za bilo što od sljedećeg:
(3) „otpadne vode koje nisu iz kućanstava” sve su otpadne vode koje nisu većim dijelom proizvod ljudskog metabolizma ili kućanskih aktivnosti i koje se u sabirne sustave ispuštaju iz prostora korištenih za bilo što od sljedećeg:
(4) „aglomeracija” je područje gdje je opterećenje od onečišćenja iz komunalnih otpadnih voda dovoljno koncentrirano (p.e. 10 po hektaru ili više) da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;
(4) „aglomeracija” je područje gdje je opterećenje od onečišćenja iz komunalnih otpadnih voda dovoljno koncentrirano (p.e. 25 po hektaru ili više) da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;
(5) „gradsko površinsko otjecanje” je kišnica iz aglomeracija prikupljena kombiniranim ili odvojenim kanalizacijskim sustavima;
(5) „gradsko površinsko otjecanje” su kišnica, snijeg iliotopljeni led iz aglomeracija prikupljeni kombiniranim ili odvojenim kanalizacijskim sustavima;
(6) „prelijevanje oborinskih voda” znači ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda iz kombinirane kanalizacije u prihvatne vode do kojeg dolazi zbog kišnice;
(6) „prelijevanje oborinskih voda” znači ispuštanje nepročišćenih ili djelomično pročišćenih komunalnih otpadnih voda iz kombinirane kanalizacije ili iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u prihvatne vode do kojeg dolazi zbog prekomjerne količine kiše;
(16) „mikroonečišćujuća tvar” znači tvar, uključujući proizvode njezine razgradnje, koja je obično prisutna u okolišu i komunalnim otpadnim vodama u koncentracijama manjim od miligrama po litri i koja se može smatrati opasnom za zdravlje ljudi ili okoliš na temelju bilo kojeg od kriterija iz dijela 3. i dijela 4. Priloga I. Uredbi EZ69;
(16) „mikroonečišćujuća tvar” znači tvar kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 1907/2006, uključujući proizvode njezine razgradnje, koja je obično prisutna u okolišu i komunalnim otpadnim vodama u koncentracijama od mikrograma po litri ili manjima koja se može smatrati opasnom za zdravlje ljudi ili okoliš na temelju bilo kojeg od kriterija iz dijela 3. i dijela 4. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/200869;
_________________
_________________
69 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
69 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(19) „organizacija za odgovornost proizvođača” znači organizacija koju su zajednički osnovali proizvođači radi ispunjavanja svojih obveza iz članka 9.;
(19) „organizacija za odgovornost proizvođača” znači organizacija osnovana pod nadzorom nadležnih tijela država članica uz potporu kako bi proizvođači ispunjavali svoje obveze iz članka 9.;
(19.a) „načelo „onečišćivač plaća” znači načelo prema kojemu onečišćivači snose troškove svojeg onečišćenja ili štete u okolišu, uključujući troškove mjera koje se poduzimaju za sprečavanje, kontrolu i otklanjanje onečišćenja;
(20) „sanitarni uvjeti” znači objekti i usluge za sigurno odlaganje ljudskog urina, fekalija i menstrualne krvi;
(20) „sanitarni uvjeti” znači objekti i usluge za sigurno, higijensko, zaštićeno i društveno i kulturno prihvatljivo odlaganje ljudskog urina i fekalija te za promjenu i odlaganje menstrualnih proizvoda, kojima se osigurava privatnost i jamči dostojanstvo;
(21.a) „pristup Jedno zdravlje” znači integriran, ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja, biljaka i ekosustava. Njime se uviđa da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni;
(22) „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili bi mogli utjecati ili skoja ima interes u postupcima donošenja odluka o provedbi obveza utvrđenih u ovoj Direktivi, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša;
(22) „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili bi mogli utjecati postupci donošenja odluka o provedbi obveza utvrđenih u ovoj Direktivi ili koji imaju interes u tim postupcima, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja u skladu s pristupom Jedno zdravlje ili okoliša;
(23) „plastični biomedij” znači plastična podloga koja se upotrebljava za razvoj bakterija potrebnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;
(23) „plastični biomedij”znači svaka plastična podloga koja se upotrebljava za razvoj bakterija, uključujući ali ne ograničavajući se na bionosače, biokuglice, kuglice od polistirena, koje su potrebne za pročišćavanje otpadnih voda.
(24a) „izravne emisije stakleničkih plinova” znači emisije iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava, uključujući emisije plinova kao što su metan i dušikov oksid;
(24b) „neizravne emisije stakleničkih plinova” znači ispuštanje plinova koje proizlazi iz proizvodnje kupljene električne energije koja se donosi u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirne sustave, kao i iz rada tih uređaja i sustava.
3.a Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da nadležna tijela provode procjenu razina istjecanja otpadnih voda i povezanih emisija na svojem državnom području i mogućnosti za smanjenje istjecanja otpadnih voda.Pri toj se procjeni uzimaju u obzir relevantni javnozdravstveni, okolišni, tehnički i gospodarski aspekti.Države članice dužne su do 31. prosinca 2030. donijeti nacionalne ciljne vrijednosti za smanjenje razina istjecanja otpadnih voda na svojem državnom području do 31. prosinca 2035.Države članice mogu uvesti znatne poticaje kako bi se pobrinule da operatori kanalizacijskih sustava na njihovu državnom području ostvare nacionalne ciljne vrijednosti.
1. Odstupajući od članka3., ako u iznimnom slučaju uspostavljanje sabirnog sustava nije opravdano, bilo stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi značilo prekomjeran trošak,države članice osiguravaju upotrebu pojedinačnih sustavaza pročišćavanje komunalnih otpadnih voda („pojedinačni sustavi”) .
1. Odstupajući od članka 3., ako u iznimnom slučaju uspostavljanje sabirnog sustava ili priključivanje na sabirni sustav nije opravdano, bilo stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi značilo prekomjeran trošak, države članice osiguravaju upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda („pojedinačni sustavi”) ili drugih odgovarajućih sustava kojima se postiže ista razina zaštite zdravlja i okoliša.
Države članice osiguravaju da se pojedinačni sustavi projektiraju, vode i održavaju na način kojim se osigurava barem ista razina pročišćavanja kao i za sekundarno i tercijarno pročišćavanje iz članaka 6. i 7.
Države članice osiguravaju da se pojedinačni sustavi iz stavka 1. projektiraju, vode i održavaju na način kojim se osigurava barem ista razina zaštite zdravlja i okoliša kao i za sekundarno i tercijarno pročišćavanje iz članaka 6. i 7.
Države članice osiguravaju evidentiranje aglomeracija u kojima se upotrebljavaju pojedinačni sustavi u javni registar i da nadležno tijelo provodi redovite inspekcije tih sustava.
Države članice osiguravaju evidentiranje pojedinačnih sustava u javni registar i da nadležno tijelo provodi redovite inspekcije tih sustava te razmjenjuju najbolju praksu o upotrebi i radu pojedinačnih sustava od strane nadležnih tijela, kao i o redovitim inspekcijama svake četiri godine, uključujući upravljačke i operativne aspekte.
3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih zahtjeva za projektiranje, vođenje i održavanje pojedinačnih sustava te utvrđivanjem zahtjeva za redovite inspekcije iz stavka 2. drugog podstavka.
3. Države članice na temelju smjernica koje pruža Komisija u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Direktive utvrđuju minimalne zahtjeve za projektiranje, vođenje i održavanje pojedinačnih sustava diljem Unije te utvrđuju zahtjeve za redovite inspekcije iz stavka 2. drugog podstavka.
4. Države članice koje upotrebljavaju pojedinačne sustave za pročišćavanje više od 2 % opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 2000 i više dostavljaju Komisiji detaljno obrazloženje za upotrebu pojedinačnih sustava u svakoj aglomeraciji. U tom se obrazloženju mora:
4. Države članice koje upotrebljavaju pojedinačne sustave za pročišćavanje više od 2 % opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 2 000 i više dostavljaju Komisiji detaljno obrazloženje za upotrebu pojedinačnih sustava. U tom se obrazloženju mora:
Amandman 70 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 4. – točka c
(c) dokazati usklađenost s minimalnim zahtjevima iz stavka 3. ako je Komisija izvršila svoju delegiranu ovlast na temelju tog stavka.
Briše se.
Amandman 71 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca) dokazati usklađenost s okolišnim ciljevima utvrđenima u Direktivi 2000/60/EZ.
Države članice do 31. prosinca 2025. utvrđuju popis aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 na koje se, s obzirom na povijesne podatke i najnovije klimatske projekcije, primjenjuje jedan ili više sljedećih uvjeta:
Države članice do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju popis aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 na koje se, s obzirom na povijesne podatke i najnovije klimatske projekcije, uključujući sezonske varijacije, primjenjuje jedan ili više sljedećih uvjeta:
Amandman 73 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 2. − podstavak 1. − točka a
(a) prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavlja rizik za okoliš ili zdravlje ljudi;
(a) prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavlja rizik za okoliš ili zdravlje u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”;
Amandman 74 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 2. − podstavak 1. − točka b
(b) prelijevanje oborinskih voda iznosi više od 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima;
(b) prelijevanje oborinskih voda iznosi više od otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima;
Amandman 75 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c – podtočka iv.a (nova)
(iva) zahtjevi iz članka 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;
4. Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama na zahtjev se stavljaju na raspolaganje Komisiji.
4. Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uključujući specifikaciju dovršenih dijelova i elemenata koje tek treba uvesti, na zahtjev se stavljaju na raspolaganje Komisiji u roku od tri mjeseca od njihove objave.
5. Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama uključuju barem elemente utvrđene u PriloguV.
5. Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama uključuju barem elemente utvrđene u Prilogu V. i daju prednost zelenim i plavim infrastrukturnim rješenjima kad god je to moguće.
5.a Komisija poduzima odgovarajuće mjere u pogledu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama koje su uspostavile države članice u slučaju da ti planovi ne uključuju barem elemente utvrđene u Prilogu V.
Amandman 79 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 6. − podstavak 1. − točka b
(b) predviđaju metodologije za određivanje alternativnih pokazatelja za provjeru je li postignut okvirni cilj smanjenja onečišćenja iz točke 2. podtočke (a) Priloga V.;
(b) predviđaju metodologije za određivanje alternativnih pokazatelja kako je utvrđeno u točki 2. podtočki (a) Priloga V. kako bi se provjerilo je li postignut cilj smanjenja onečišćenja iz te točke;
6.b Države članice osiguravaju da se integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama preispituju svakih pet godina nakon njihova uspostavljanja i prema potrebi ažuriraju.
Odstupajući od navedenog, ispuštanje komunalnih otpadnih voda u vode koje se nalaze u regijama s hladnom klimom u kojima je teško primijeniti učinkovito biološko pročišćavanje zbog niskih temperatura može se podvrgnuti pročišćavanju (biokemijska potražnja za kisikom, BPK5 kako je definirano u Prilogu 1. tablici 1. retku 2.) koje je manje strogo od onog propisanog u stavku 1., ako je prosječna godišnja temperatura vode na ulazu ispod 6 °C i pod uvjetom da detaljna istraživanja pokažu da takva ispuštanja ne utječu negativno na okoliš. Međutim, pročišćavanje mora doseći minimalni postotak smanjenja od 40 %, mjereno najmanje jednom tjedno. Države članice koje primjenjuju takvo odstupanje o tome izvješćuju Komisiju.
2. Do 31. prosinca 2030. za aglomeracije s p.e. od 1 000 do 2 000 države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu sekundarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 3. ili ekvivalentnom pročišćavanju prije ispuštanja.
2. Do 31. prosinca 2032. za aglomeracije s p.e. od 750 do 2 000 države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu sekundarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 3. ili ekvivalentnom pročišćavanju prije ispuštanja.
4. Opterećenje izraženo u p.e. obračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje ulazi u uređaj za pročišćavanjekomunalnih otpadnih voda tijekom godine, isključujući neuobičajene situacije obilnih kiša.
4. Opterećenje izraženo u p.e. obračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje ulazi u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tijekom godine, isključujući neuobičajene vremenske situacije kao što su one uzrokovane obilnim kišama.
Do 31. prosinca 2030. države članice osiguravaju da se ispuštanja iz 50 % uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2033. države članice osiguravaju da se ispuštanja iz 50 % uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2038. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2025. države članice sastavljaju popis područja na svojem državnom području koja su osjetljiva na eutrofikaciju i taj popis ažuriraju svakih pet godina počevši od 31.prosinca 2030.
Do … [unijeti datum dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice sastavljaju i objavljuju popis relevantnih područja na svojem državnom području koja su osjetljiva na eutrofikaciju te uz taj popis šalju informacije o tome jesu li ta područja osjetljiva na fosfor i/ili dušik i taj popis ažuriraju svakih pet godina počevši od 31. prosinca 2030., uključujući i informacije o uzroku eutrofikacije.
Popis iz prvog podstavka uključuje područja utvrđena u Prilogu II.
Popis iz prvog podstavka uključuje područja utvrđena u Prilogu II. Komisija do 31. prosinca 2024. objavljuje smjernice za usklađenu provedbu Priloga 2., posebno u pogledu prekograničnih vodnih tijela.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 10000 do 100 000 koje ispuštaju u područja s popisa iz stavka 2. i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u ta područja.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do 31. prosinca 2038. države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područja s popisa iz stavka 2. i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u ta područja.
Do 31. prosinca 2040. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10000 do 100 000.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do 31. prosinca 2043. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više.
Uzorci uzeti u skladu s člankom 21. i Prilogom I. dijelom D ove Direktive moraju biti u skladu s parametarskim vrijednostima utvrđenima u Prilogu I. dijelu B tablici 2. Najveći dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju parametarske vrijednosti iz Priloga I. dijela B tablice 2. utvrđen je u tablici 4. dijela D Priloga I.
Godišnji prosjek uzoraka uzetih u skladu s člankom 21. i Prilogom I. dijelom D ove Direktive mora biti u skladu s parametarskim vrijednostima utvrđenima u Prilogu I. dijelu B tablici 2. kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša. Najveći dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju parametarske vrijednosti iz Priloga I. dijela B tablice 2. utvrđen je u tablici 4. dijela D Priloga I.
Amandman 92 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 5. – točka a
(a) 82,5 % za ukupni fosfor i 80 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2035.;
(a) 90 % za ukupni fosfor i 75 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2035.;
Amandman 93 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 5. – točka b
(b) 90 % za ukupni fosfor i 85 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2040.
(b) 93 % za ukupni fosfor i 80 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2040. Dani tijekom kojih temperatura vode koja istječe padne ispod 12 °C nisu relevantni za izračun uklanjanja dušika u svrhe navedene u prvom podstavku.
7. Države članice osiguravaju da ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se nalaze na području s popisa iz stavka 2. nakon jednog od redovitih ažuriranja popisa koji je propisan tim stavkom ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavcima 3. i 4. u roku od sedam godina od uvrštenja na taj popis .
7. Države članice osiguravaju da ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se nalaze na području s popisa iz stavka 2. i ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u područje sliva na području s popisa iz stavka 2. nakon jednog od redovitih ažuriranja popisa koji je propisan tim stavkom ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavcima 3. i 4. u roku od sedam godina od uvrštenja na taj popis.
Do 31. prosinca 2030. države članice osiguravaju da se 50% ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Do … [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se 50 % ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 150 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Do [deset godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 150 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Države članice 31. prosinca 2030. sastavljaju popis područja na svojem državnom području u kojima koncentracija ili akumulacija mikroonečišćujućih tvari predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Države članice preispituju taj popis svakih pet godina i prema potrebi ga ažuriraju.
Do [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice sastavljaju i objavljuju popis aglomeracija s p.e. od 100 000 i više na svojem državnom području, a do... [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] popis aglomeracija s p.e. od 35 000 i više u kojima koncentracija ili akumulacija mikroonečišćujućih tvari predstavlja rizik za zdravlje ili okoliš. Države članice preispituju taj popis najmanje svakih pet godina i prema potrebi ga ažuriraju bez nepotrebnih odgoda.
Popis iz prvog podstavka uključuje sljedeća područja, osim ako se na temelju procjene rizika može dokazati da u tim područjima nema rizika za zdravlje ljudi ili okoliš:
Popisi iz prvog podstavka uključuju sljedeća područja, osim ako se na temelju procjene rizika može dokazati da u tim područjima nema rizika za zdravlje ili okoliš:
Amandman 99 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 2. − podstavak 2. − točka f
(f) područja u kojima je potrebna dodatno pročišćavanje kako bi se ispunili zahtjevi iz direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ.
(f) područja u kojima je potrebna dodatno pročišćavanje kako bi se ispunili zahtjevi iz direktiva 2000/60/EZ, 2006/118/EZ, 2008/105/EZ i 2008/56/EZ;
Amandman 100 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. – točka fa (nova)
(fa) posebna područja očuvanja kako su utvrđena Direktivom 92/43/EEZ i područja posebne zaštite kako su utvrđena Direktivom 79/409/EEZ koja čine ekološku mrežu Natura 2000.
2.a Ako država članica ne sastavi popise iz stavka 2. u rokovima utvrđenima u tom stavku, sva ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 35 000 p.e. i više podliježu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
3.a Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do [pet godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 100 000 do 150 000 komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Do [deset godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 do 150 000.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se za 50% aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do [deset godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 35 000 i više komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Do 31. prosinca 2040. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
Do [petnaest godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 35 000 i više.
4.a Na ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 35 000 i više u slivno područje na području uključenom na popis iz stavka 2. primjenjuju se i stavci 3. i 4.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi izmjene dijelova B i D Priloga I. kako bi se zahtjevi i metode iz drugog podstavka prilagodili tehnološkom i znanstvenom napretku.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi izmjene dijelova B i D Priloga I. kako bi se zahtjevi i metode iz prvog podstavka prilagodili tehnološkom i znanstvenom napretku.
Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da su proizvođači koji na tržište stavljaju bilo koji od proizvoda navedenih u Prilogu III. obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača.
Države članice osiguravaju da su proizvođači koji na tržište stavljaju bilo koji od proizvoda navedenih u Prilogu III. obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača.
Proširena odgovornost proizvođača dopunjuje se nacionalnim financiranjem uspostavljenim za nadogradnju uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kako bi se osiguralo da ne dođe do neželjenih posljedica za dostupnost, cjenovnu pristupačnost i pristupačnost ključnih proizvoda, posebno lijekova, koji se utvrđuju uz pomoć EMA-e i ECHA-e, te kako bi se osiguralo da su operatorima dostupna dostatna financijska sredstva. Nacionalno financiranje ne smije iznositi više od 20 % i njime se ne smije dovoditi u pitanje načelo „onečišćivač plaća”.
Takvim se mjerama osigurava da ti proizvođači pokrivaju:
Proširena odgovornost proizvođača i nacionalno financiranje obuhvaćaju:
Amandman 110 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 1. − podstavak 2. − točka a
(a) pune troškove usklađivanja sa zahtjevima iz članka 8. uključujući troškove kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda radi uklanjanja mikroonečišćujućih tvari koji nastaju iz proizvoda koje stavljaju na tržište i njihovih ostataka, za praćenje mikroonečišćujućih tvari iz članka 21. stavka 1. točke (a); i
(a) pune troškove usklađivanja sa zahtjevima iz članka 8. uključujući (kapitalne i operativne) troškove kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda radi uklanjanja mikroonečišćujućih tvari, koje se ne mogu ukloniti primarnim, sekundarnim ili tercijarnim pročišćavanjem i koje nastaju iz proizvoda koje stavljaju na tržište i njihovih ostataka, za praćenje mikroonečišćujućih tvari iz članka 21. stavka 1. točke (a); i
Amandman 111 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 1. − podstavak 2. − točka c
(c) ostale troškove potrebne za izvršavanje proširene odgovornosti proizvođača.
1.a Na temelju rezultata praćenja koje se zahtijeva u skladu s člankom 21. Komisija svakih pet godina preispituje popis proizvoda iz Priloga 3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi nadopunila ovu Direktivu proširenjem popisa proizvoda obuhvaćenih člankom 3.
1.b Proširena odgovornost proizvođača primjenjuje se neovisno o tome jesu li proizvodi stavljeni na tržište ili su njihovi sastavni dijelovi proizvedeni u državi članici ili trećoj zemlji, i imaju li proizvođači registrirano sjedište u Uniji ili se proizvod stavlja na tržište putem digitalne platforme.
1.c Države članice mogu dodati druge sektore na temelju dokaza o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari koje taj sektor proizvodi.
Amandman 115 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 2. – točka a
(a) količina proizvoda koju stavljaju na tržište manja je od dvije tone godišnje;
(a) količina proizvoda koju stavljaju na tržište Unije manja je od dvije tone godišnje;
Amandman 116 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 2. – točka b
(b) proizvodi koje stavljaju na tržište ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe.
(b) proizvodi koje stavljaju na tržište brzo su biološki razgradivi u skladu s dijelom 4.1.2.9.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/20081a u otpadnim vodama ili ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe.
_________________
1aUredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
Amandman 117 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba) tvari u proizvodima koji se stavljaju na tržište brzo su biološki razgradive u vodenim uvjetima u skladu s dijelom 4.1.2.9.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/20081a.
_________________
1a Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
3. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja detaljnih kriterija za ujednačenu primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (b) na određene kategorije proizvoda. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka28. stavka2.
3. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja detaljnih kriterija za ujednačenu primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (b) na određene kategorije proizvoda. Ti se provedbeni akti donose najkasnije [datum početka primjene članka 8. stavka 1.] u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 28. stavka 2.
Države članice osiguravaju da proizvođači iz stavka 1. kolektivno ispunjavaju svoju proširenu odgovornost proizvođača pridržavajući se propisa organizacije za odgovornost proizvođača.
Države članice osiguravaju da proizvođači iz stavka 1. kolektivno ispunjavaju svoju proširenu odgovornost proizvođača pridržavajući se propisa organizacije za odgovornost proizvođača ili da uspostavljena organizacija omogućuje tim proizvođačima da ispune svoje obveze.
Amandman 121 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 4. − podstavak 2. − točka a – podtočka ii.
ii. informacije o razini opasnosti proizvoda iz točke i. u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe;
ii. informacije o razini opasnosti proizvoda iz točke i. u otpadnim vodama i njihovoj biorazgradivosti na kraju njihova vijeka uporabe;
Amandman 122 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 5. – točka ca (nova)
(ca) da je financijski doprinos proizvođača namijenjen za troškove navedene u stavku 1. i da operatori postrojenja za pročišćavanje mogu pristupiti financijskim sredstvima u skladu sa svojim investicijskim ciklusima i potrebama.
5.a Države članice osiguravaju da su zahtjevi za program proširene odgovornosti proizvođača i organizacije za proširenu odgovornost proizvođača iz članaka 9. i 10. ispunjeni prije početka provedbe zahtjeva za kvartarno pročišćavanje iz članka 8. stavaka 1., 4. i 5.
Amandman 124 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca) da se dogovori o detaljnim pravilima o raspodjeli tereta, uzimajući u obzir čimbenike kao što je količina mikroonečišćujućih tvari u proizvodu.
1.a Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi obavijestile potrošače o mjerama za sprečavanje nastanka otpada, sustavima povrata i prikupljanja otpada te o utjecaju neprimjerenih načina odlaganja otpada nastalog od proizvoda navedenih u Prilogu III. na prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda.
2. Države članice uspostavljaju odgovarajući okvir za praćenje i provedbu kako bi osigurale da organizacije za odgovornost proizvođača ispunjavaju svoje obveze, da se njihova financijska sredstva pravilno upotrebljavaju i da svi subjekti obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača dostavljaju pouzdane podatke nadležnim tijelima i, na zahtjev, organizacijama za odgovornost proizvođača.
2. Države članice uspostavljaju odgovarajući okvir za praćenje i provedbu kako bi osigurale da organizacije za odgovornost proizvođača ispunjavaju svoje obveze na transparentan način, da se njihova financijska sredstva pravilno upotrebljavaju, da se države članice mogu savjetovati s organizacijama za odgovornost proizvođača i sva ulaganja u uređaje za pročišćavanje otpadnih voda provode neovisno od organizacija za odgovornost proizvođača i da svi subjekti obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača dostavljaju pouzdane podatke nadležnim tijelima i, na zahtjev, organizacijama za odgovornost proizvođača. Kako bi ispunila zahtjeve, nadležna tijela redovito dostavljaju i razmjenjuju potrebne podatke s drugim nadležnim tijelima barem svakih šest mjeseci.
4. Država članica osigurava da proizvođači s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice koji stavljaju proizvode na njezino tržište:
4. Država članica osigurava da proizvođači s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice ili u trećoj zemlji koji stavljaju proizvode na njezino tržište imenuju pravnu ili fizičku osobu s poslovnim nastanom na njezinu državnom području kao ovlaštenog predstavnika za potrebe ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača koje proizlaze iz ove Direktive na njezinu državnom području:
(a) imenuju pravnu ili fizičku osobu s poslovnim nastanom na njezinu državnom području kao ovlaštenog predstavnika za potrebe ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača na njezinu državnom području; ili
Taj dijalog iz prvog podstavka takav je da omogućuje utvrđivanje i provedbu mjera za postizanje što veće gospodarske učinkovitosti proširene odgovornosti proizvođača i onečišćivača, kao što su mjere za smanjenje pritiska mikroonečišćujućih tvari na otpadne vode, kao i odabir najprikladnije tehnologije za kvartarno pročišćavanje te kako bi se spriječile sve neželjene posljedice cjenovne pristupačnosti, dostupnosti i pristupačnosti lijekova.
5.a Udruženja koja zastupaju operatore postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda imaju status promatrača u organizacijama za proširenu odgovornost proizvođača.
1. Države članice osiguravaju da se energetski pregledi uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava provode svake četiri godine. Ti se pregledi provode u skladu s člankom8. Direktive 2012/27/EU i uključuju utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, s posebnim naglaskom na utvrđivanju i iskorištavanju potencijala za proizvodnju bioplina uz istodobno smanjenje emisija metana. Prvi se pregledi provode:
1. Države članice osiguravaju da se energetski pregledi uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava provode svake četiri godine. Ti se pregledi provode u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU i člankom 11. Direktive (...) o energetskoj učinkovitosti (preinaka) i, s pomoću digitalnih alata ako je to izvedivo, uključuju utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu, smanjenje potrošnje energije, oporabu i uporabu otpadne topline na lokaciji ili putem centraliziranog sustava ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.Poseban naglasak stavlja se na utvrđivanje i iskorištavanje potencijala za proizvodnju bioplina, uz istodobno smanjenje emisija metana i dušikova oksida. Prvi se pregledi provode:
Amandman 131 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 1. – točka a
(a) do 31. prosinca 2025. za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više te za sabirne sustave priključene na njih;
(a) do... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Direktive] za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više te za sabirne sustave priključene na njih;
Amandman 132 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 1. – točka b
(b) do 31. prosinca 2030. za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10000 p.e. do 100000 p.e. i za sabirne sustave priključene na njih.
(b) do [48 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. do 100 000 p.e. i za sabirne sustave priključene na njih.
2. Države članice osiguravaju da je ukupna godišnja energija iz obnovljivih izvora, kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001, proizvedena na nacionalnoj razini u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ekvivalentna barem:
2. Države članice osiguravaju da je ukupna godišnja energija iz obnovljivih izvora, kako je definirana u članku2. stavku1. Direktive (EU) 2018/2001, proizvedenana nacionalnoj razini na lokaciji ili izvan nje u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više, te neovisno o tome upotrebljavaju li je vlasnici ili operatori uređaja na lokaciji uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili izvan nje, ekvivalentna barem:
Amandman 134 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 2. – točka a
(a) 50 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2030.;
(a) 50 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2033.;
Amandman 135 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 2. – točka b
(b) 75 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2035.;
(b) 75 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2036.;
2.a Države članice olakšavaju postupke odobravanja za razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora za uporabu u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001.
2.b Odstupajući od navedenog, ako država članica ne postigne 100 % energetske neutralnosti na nacionalnoj razini za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više, unatoč tome što je provela sve mjere energetske učinkovitosti utvrđene u energetskim pregledima iz stavka 1. ovog članka i ne može povećati proizvodnju energije unutar ili izvan postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kako je utvrđeno u stavku 2. ovog članka, takve države članice iznimno mogu dopustiti kupnju obnovljive energije iz vanjskih izvora putem ugovora o kupnji energije za preostale postotke, ali do najviše 40 % ako su ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti.
2.c Komisija do 31. prosinca 2025. predlaže plan za smanjenje emisija metana do 2030. Države članice osiguravaju klimatsku neutralnost sektora pročišćavanja otpadnih voda do 2050.
U slučaju slučajnog onečišćenja koje može znatno utjecati na nizvodna vodna tijela ta se obavijest upućuje odmah.
U slučaju onečišćenja koje može znatno utjecati na nizvodna vodna tijela ta se obavijest upućuje odmah. Obavijest se šalje i relevantnim dionicima sliva, kao što su distributeri pitke vode. Ako dođe do bilo kakvog ispuštanja koje znatno utječe na zdravlje ili okoliš u drugoj državi članici, država članica na čijem je državnom području došlo do ispuštanja osigurava da se o tome odmah obavijesti nadležno tijelo druge države članice i Komisiju.
Države članice na koje se to odnosi surađuju kako bi utvrdile ta ispuštanja i mjere koje treba poduzeti na izvoru radi zaštite voda koje su pod utjecajem radi osiguranja usklađenosti s ovom Direktivom.
Države članice na koje se to odnosi surađuju kako bi utvrdile ta ispuštanja, ako je primjenjivo, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o onečišćujućim tvarima u vodi, i mjere koje treba poduzeti na izvoru radi zaštite voda koje su pod utjecajem radi osiguranja usklađenosti s ovom Direktivom.
Amandman 142 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka b
(b) omogućuje operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju ispuštanje otpadnih voda koje nisu iz kućanstava da na zahtjev dobiju uvid u posebna odobrenja izdana u njihovim područjima sliva.
(b) omogućuje operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju ispuštanje otpadnih voda koje nisu iz kućanstava da na zahtjev dobiju uvid u posebna odobrenja u njihovim područjima sliva prije njihova izdavanja;
Amandman 143 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka ba (nova)
(ba) osigurava da operator koji ispušta otpadne vode koje nisu iz kućanstava ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
i. ispuštene onečišćujuće tvari ne ometaju rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili kapacitet za oporabu resursa;
ii. ispuštene onečišćujuće tvari ne štete zdravlju osoblja koje radi u sabirnim sustavima i postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda;
iii. postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda osmišljeno je i opremljeno za smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari;
(bb) ne izdaje posebno odobrenje ako je ispuštanje koje nije iz kućanstava rizik za vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kako je definirano u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2020/2184;
Amandman 145 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka bc (nova)
(bc) takvi postupci ne odgađaju izdavanje posebnog odobrenja bez opravdanog razloga.
2. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući preispitivanje posebnog odobrenja, kako bi utvrdile, spriječile i u najvećoj mogućoj mjeri smanjile izvore onečišćenja u otpadnim vodama koje nisu iz kućanstava navedenima u stavku 1. ako dođe do bilo koje od sljedećih situacija:
2. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući preispitivanje i, prema potrebi, ukidanjeposebnog odobrenja, kako bi utvrdile, spriječile i u najvećoj mogućoj mjeri smanjile izvore onečišćenja u otpadnim vodama koje nisu iz kućanstava navedenima u stavku 1. ako dođe do bilo koje od sljedećih situacija:
Amandman 147 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – točka c
(c) pročišćene komunalne otpadne vode treba ponovno upotrijebiti u skladu s Uredbom (EU) 2020/741;
(c) pročišćene komunalne otpadne vode treba ponovno upotrijebiti u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 ili ponovno upotrijebiti u svrhe koje nisu poljoprivredne;
4.a U slučaju nezgode ili nesreće koja utječe na operatore uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, nadležno tijelo zahtijeva od operatora koji ima posebno odobrenje da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprečavanje daljnjih mogućih nezgoda ili nesreća. Nadležno tijelo obavještava operatore uređaja za pročišćavanja otpadnih voda, uključujući sve pogođene operatore za otpadne vode na prekograničnoj razini, o mjerama poduzetima radi sprečavanja ili otklanjanja štete za zdravlje i okoliš uzrokovane tim onečišćenjem.
1. Države članice sustavno promiču ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz svih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Ako se pročišćene otpadne vode ponovno upotrebljavaju za poljoprivredno navodnjavanje, one moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741.
1. Države članice sustavno promiču ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz svih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, posebno u područjima pogođenima nestašicom vode i u industrijske svrhe, ako ne postoje štetni učinci na okoliš i ako se primjenjuju mjere upravljanja rizicima za zdravlje. Potrebe za ponovnom uporabom vode procjenjuju se uzimajući u obzir nacionalne planove upravljanja riječnim slivovima utvrđene u skladu s Okvirnom direktivom o vodama 2000/60/EZ. Države članice osiguravaju da se ponovnom uporabom otpadnih voda ne ugrožava ekološki protok u prihvatnim vodama pri planiranju namjena za ponovnu uporabu. Ako se pročišćene otpadne vode ponovno upotrebljavaju za poljoprivredno navodnjavanje, one moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741.
1.a Kako bi se promicalo kružno gospodarstvo, zahtjevi u pogledu tercijarnog pročišćavanja kako su utvrđeni člankom 7. i tablicom 2. dijela B Priloga I., privremeno se ne primjenjuju na obnovljenu vodu koja je namijenjena isključivo za ponovnu uporabu za poljoprivredno navodnjavanje, čime se smanjuje potreba za dodavanjem dušika i fosfora u vodu koja se upotrebljava za navodnjavanje.
Ponovna uporaba obnovljene vode u poljoprivredne svrhe kako je navedeno u prvom podstavku dopuštena je samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) ne postoji rizik za zdravlje ili okoliš, uključujući eutrofikaciju;
(b) obnovljena voda udovoljava zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741;
(c) dodatno praćenje mikroonečišćujućih tvari i mikroplastike provodi se u obnovljenim komunalnim otpadnim vodama;
(d) minimalni ekološki protok prihvatnih vodnih tijela nije ugrožen;
(e) postoji dovoljan kapacitet za pročišćavanje ili skladištenje svih dolaznih komunalnih otpadnih voda za razdoblja u kojima se komunalne otpadne vode ponovno ne upotrebljavaju u poljoprivredi.
Ako se primjenjuje odstupanje iz prvog podstavka, na ponovno upotrijebljene komunalne otpadne vode primjenjuje se kvartarno pročišćavanje u skladu s člankom 8.
1.b Osim ako su države članice već razvile usporedive nacionalne vodne strategije, do... [unijeti datum 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] države članice, uz savjetovanje s Komisijom i relevantnim dionicima, uključujući vladine agencije te regionalne i lokalne vlasti, vodoopskrbna poduzeća, industriju, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, utvrđuju nacionalni plan za uštedu i ponovnu uporabu vode kojim se:
(a) utvrđuju skupovi mjera potrebnih za jamčenje sigurnosti, održivosti i otpornosti vodnih resursa država članica ili prekograničnih vodnih resursa koji se dijele s drugom državom članicom ili trećom zemljom;
(b) definiraju nacionalni ciljevi i akcijski planovi u definiranim područjima, kako je navedeno u točki (a), među ostalim za ponovnu uporabu vode i uštedu vode, ne dovodeći u pitanje članak 2. Uredbe (EU) 2020/741, uzimajući u obzir predviđanja o dostupnosti vode s obzirom na klimatske promjene, u područjima u koja se ispuštaju pročišćene komunalne otpadne vode;
(c) pruža opis provedbenih mjera za postizanje tih ciljeva, uključujući s time povezana financijska sredstva.
3.a Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za predviđanje i prilagodbu svoje infrastrukture za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kako bi odgovorile na povećano opterećenje otpadnih voda iz kućanstava, uključujući, prema potrebi, izgradnju nove infrastrukture. Poduzimaju se sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjeglo pogoršanje ekološkog i kemijskog stanja zahvaćenih vodnih tijela.
Smatra se da države članice ispunjavaju ciljeve utvrđene u Direktivi 2000/60/EZ ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
(a) alternativni načini rješavanja pitanja povećanog opterećenja otpadnim vodama iz kućanstava i površinskim otjecanjem, uključujući razmatranje alternativnih točaka ispuštanja, ne bi donijeli više koristi za okoliš ili bi uključivali prekomjerne troškove;
(b) sve tehnički izvedive mjere ublažavanja utvrđene su u odobrenju za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz članaka 14. i 15. te se učinkovito provode kako bi se utjecaj komunalnih otpadnih voda na zahvaćena vodna tijela sveo na najmanju moguću mjeru, uključujući, prema potrebi, strože kontrole emisija, s ciljem ispunjavanja ciljeva utvrđenih u Direktivi 2000/60/EZ i standarda kvalitete okoliša utvrđenih u skladu s Direktivom 2008/105/EZ.
Usklađenost s kriterijima iz drugog podstavka dokazuje se u relevantnim planovima upravljanja riječnim slivovima izrađenima u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.
3.b Ako standard kvalitete okoliša zahtijeva strože uvjete od onih koji su utvrđeni u dijelovima A i B Priloga I., u posebno odobrenje uključuju se dodatne mjere, ne dovodeći u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzeti kako bi se poštovali standardi kvalitete okoliša.
Amandman 154 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 1. – točka f
(f) svih drugih parametara javnog zdravlja koje nacionalna nadležna tijela smatraju relevantnima.
(f) svih drugih parametara javnog zdravlja, kao što su E.coli ili legionela, koje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) ili nacionalna nadležna tijela smatraju relevantnima.
2. Države članice za potrebe stavka 1. uspostavljaju nacionalni sustav za trajnu suradnju i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u odnosu na:
2. Države članice za potrebe stavka 1. uspostavljaju nacionalni sustav za trajnu suradnju i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koristeći se prema potrebi digitalnim alatima i tehnologijama, u odnosu na:
Amandman 156 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka aa (nova)
(aa) jasnu raspodjelu uloga, odgovornosti i troškova među subjektima i relevantnim nadležnim tijelima, među ostalim i za uzorkovanje i analizu;
Amandman 157 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka ab (nova)
(ab) utvrđivanje odgovornosti uključenih nadležnih tijela, operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i drugih relevantnih sudionika, za koje se dodatni troškovi uzorkovanja i analize koji proizlaze iz obveza iz ovog članka ne dodjeljuju operatorima uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;
Amandman 158 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka b
(b) određivanje lokacije i učestalosti uzorkovanja i analize komunalnih otpadnih voda za svaki parametar javnog zdravlja utvrđen u skladu sa stavkom1., uzimajući u obzir dostupne zdravstvene podatke i potrebe u pogledu podataka o javnom zdravlju i, prema potrebi, lokalne epidemiološke situacije;
(b) određivanje lokacije i učestalosti uzorkovanja i analize komunalnih otpadnih voda za svaki parametar javnog zdravlja utvrđen u skladu sa stavkom 1., pri čemu su za provođenje uzorkovanja zadužena tijela nadležna za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a za provođenje analiza zadužena su tijela nadležna za javno zdravlje. Pritom se uzimaju u obzir dostupni zdravstveni podaci i potrebe u pogledu podataka o javnom zdravlju i, prema potrebi, lokalne epidemiološke situacije.
Amandman 159 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka c
(c) organiziranje odgovarajućeg i pravodobnog priopćavanja rezultata praćenja tijelima nadležnim za javno zdravlje i platformama Unije, ako su takve platforme dostupne.
(c) organiziranje odgovarajućeg i pravodobnog priopćavanja rezultata praćenja tijelima nadležnim za javno zdravlje i platformama Unije, ako su takve platforme dostupne, i poduzećima koja se bave opskrbom vodom za piće.
Ako tijelo nadležno za javno zdravlje u državi članici proglasi izvanredno javnozdravstveno stanje zbog virusa SARS-CoV-2, prisutnost virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti prati se u komunalnim otpadnim vodama za barem 70 % nacionalne populacije, a najmanje jedan uzorak tjedno uzima se za aglomeracije s p.e. od 100000 i više. To se praćenje nastavlja sve dok to nadležno tijelo ne proglasi da je završilo izvanredno javnozdravstveno stanje zbog virusa SARS-CoV-2.
Ako tijelo nadležno za javno zdravlje u državi članici proglasi izvanredno javnozdravstveno stanje, prate se komunalne otpadne vode najmanje 70 % nacionalnog stanovništva i uzima se najmanje jedan uzorak tjedno za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više. To se praćenje nastavlja sve dok to nadležno tijelo ne proglasi da je završilo izvanredno javnozdravstveno stanje.
Za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više države članice do 1. siječnja 2025. osiguravaju praćenje antimikrobne rezistencije barem dvaput godišnje na ulazima i izlazima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i, prema potrebi, u sabirnim sustavima.
Za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više države članice do 1. siječnja 2025. osiguravaju praćenje antimikrobne rezistencije barem dvaput godišnje na ulazima i izlazima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i, prema potrebi, u sabirnim sustavima. Države članice potiču dodatno praćenje antimikrobne rezistencije kada su odgovarajuće tehnologije dostupne po isplativoj cijeni.
Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 28. kako bi osigurala ujednačenu primjenu ove Direktive utvrđivanjem usklađene metodologije za mjerenje antimikrobne rezistencije u komunalnim otpadnim vodama.
Komisija do 31. prosinca 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem usklađene metodologije za mjerenje antimikrobne rezistencije u komunalnim otpadnim vodama, uzimajući u obzir podatke nacionalnih zdravstvenih tijela i nacionalnih tijela odgovornih za praćenje antimikrobne rezistencije.
1. Države članice do [Ured za publikacije: unijeti datum = posljednji dan druge godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju rizike za okoliš i zdravlje ljudi uzrokovane ispuštanjem komunalnih otpadnih voda te barem one povezane sa sljedećim:
1. Države članice do [Ured za publikacije: unijeti datum = posljednji dan druge godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju rizike za okoliš i zdravlje, uzimajući u obzir sezonske fluktuacije i ekstremne događaje, te barem one povezane sa sljedećim:
Amandman 164 Prijedlog direktive Članak 18. – stavak 1. – točka c
(c) dobrim ekološkim stanjem vodnog tijela kako je definirano u članku2. točki22. Direktive 2000/60/EZ;
(c) dobrim ekološkim stanjem vodnog tijela kako je definirano u članku 2. točki 22., dobrim kemijskim stanjem površinskih voda kako je definirano u članku 2. točki 24. i dobrim kemijskim stanjem podzemne vode kako je definirano u članku 2. točki 25. Direktive 2000/60/EZ;
Amandman 165 Prijedlog direktive Članak 18. – stavak 1. – točka da (nova)
(da) dobro stanje morskog okoliša kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/56/EZ;
2. Ako su utvrđeni rizici u skladu sa stavkom 1., države članice donose odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje, koje prema potrebi uključuju sljedeće mjere:
2. Ako su utvrđeni rizici u skladu sa stavkom 1., države članice donose odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje, koje mogu uključivati sljedeće mjere:
Amandman 167 Prijedlog direktive Članak 18. – stavak 2. – točka -a (nova)
(–a) preventivne mjere uz mjere predviđene ili poduzete u skladu s člankom 11. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ, ako je to potrebno za zaštitu kvalitete vodnog tijela; Države članice promiču kontrolu na izvoru kako bi spriječile onečišćenje u pogledu komunalnih otpadnih voda u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 168 Prijedlog direktive Članak 18. – stavak 2. – točka a
(a) uspostavljanje sabirnih sustava u skladu s člankom 3. za aglomeracije s p.e. manjim od 1 000;
(a) uspostavljanje sabirnih sustava u skladu s člankom 3. za aglomeracije s p.e. manjim od 750;
Amandman 169 Prijedlog direktive Članak 18. – stavak 2. – točka b
(b) primjenu sekundarnog pročišćavanja u skladu s člankom 6. na ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 1 000;
(b) primjenu sekundarnog pročišćavanja u skladu s člankom 6. na ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 750;
3. Utvrđivanje rizika u skladu sa stavkom1. ovog članka preispituje se svakih pet godina. Sažetak utvrđenih rizika zajedno s opisom mjera donesenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka uključuje se u nacionalne programe provedbe iz članka 23. i dostavlja Komisiji na zahtjev.
3. Utvrđivanje rizika u skladu sa stavkom 1. ovog članka preispituje se svakih šest godina i usklađuje se s vremenskim rasporedom preispitivanja planova upravljanja riječnim slivovima izrađenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. Sažetak utvrđenih rizika zajedno s opisom mjera donesenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka uključuje se u nacionalne programe provedbe iz članka 23. i dostavlja Komisiji na zahtjev. Taj se sažetak stavlja na raspolaganje javnosti.
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za poboljšanje sanitarnih uvjeta za sve, posebno za ranjive i marginalizirane skupine.
Ne dovodeći u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te uzimajući u obzir lokalnu i regionalnu perspektivu i okolnosti za sanitarne uvjete, države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje sanitarnih uvjeta za sve, posebno za ranjive i marginalizirane skupine.
Amandman 173 Prijedlog direktive Članak 19. – stavak 2. – točka a
(a) identificiraju kategorije osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom sanitarnim objektima, uključujući ranjive i marginalizirane skupine, te navode razloge za taj nedostatak pristupa;
(a) identificiraju kategorije osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom sanitarnim objektima, uz poseban naglasak na ranjive i marginalizirane skupine, te navode razloge za taj nedostatak pristupa;
Amandman 174 Prijedlog direktive Članak 19. – stavak 2. – točka b
(b) procjenjuju mogućnosti za poboljšanje pristupa sanitarnim objektima za kategorije osoba iz točke (a);
(b) procjenjuju mogućnosti za pristup i poboljšavaju pristup sanitarnim objektima za kategorije osoba iz točke (a);
Amandman 175 Prijedlog direktive Članak 19. – stavak 2. – točka c
(c) za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više potiču uspostavu dovoljnog broja sanitarnih objekata u javnim prostorima koji su besplatno i, posebno za žene, sigurno dostupni.
(c) za sve aglomeracije s p.e. od 5 000 i više potiču uspostavu dovoljnog broja sanitarnih objekata u javnim prostorima koji su besplatno i, posebno za žene, sigurno dostupni;
Amandman 176 Prijedlog direktive Članak 19. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca) potiču nadležna tijela da osiguraju besplatne sanitarne objekte u javnim zgradama, posebno u administrativnim zgradama, te potiču stavljanje na raspolaganje sanitarnih objekata za sve, besplatno ili uz nisku naknadu, u restoranima, trgovinama i sličnim privatnim prostorima;
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su postupci gospodarenja muljem u skladu s hijerarhijom otpada predviđenom u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Takvim se postupcima moraju u najvećoj mogućoj mjeri povećati prevencija, ponovna uporaba i recikliranje resursa te na najmanju moguću mjeru svesti štetni utjecaji na okoliš.
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su postupci gospodarenja muljem u skladu s hijerarhijom otpada predviđenom u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Takvim se postupcima moraju u najvećoj mogućoj mjeri povećati prevencija, ponovna uporaba i recikliranje resursa te osigurati da ne dođe do štetnih utjecaja na zdravlje ili okoliš.
1.a Države članice utvrđuju stroge nacionalne standarde kvalitete za mulj koji će se dalje ponovno upotrebljavati, u skladu s Direktivom Vijeća 86/278/EEZ („Direktiva o mulju iz otpadnih voda”), s dodatnim zahtjevima u pogledu mikroplastike, kako bi se osiguralo da je njegova uporaba sigurna za zdravlje, posebno u slučaju daljnje uporabe u poljoprivredi.
1.a Države članice razmatraju sve mogućnosti vađenja vrijednih resursa iz mulja iz otpadnih voda te otpadnih voda koji su sigurni za zdravlje i okoliš kako bi se osiguralo kružno gospodarstvo, uključujući oporabu i recikliranje fosfora, konsolidirala otpornost i održivost poljoprivrednog sektora i doprinijelo strateškoj autonomiji industrije gnojiva u EU-u.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz mulja kako bi se uzele u obzir dostupne tehnologije za oporabu fosfora i dušika u mulju.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz komunalnih otpadnih voda i mulja kako bi se uzele u obzir dostupne tehnologije za oporabu fosfora i dušika u otpadnim vodama i mulju, kao i uspostavljanjem pravila za sigurno gospodarenje muljem, pri čemu se vodi računa o tome da nema štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš.Komisija donosi te delegirane akte do... [datum posljednjeg dana godine nakon isteka razdoblja prenošenja ove Direktive].
2.a Države članice mogu poduzeti mjere za poticanje kupnje oporabljenih hranjivih tvari iz komunalnih otpadnih voda i mulja. Komisija promiče poticajne zakonodavne okvire za razvoj funkcionalnog tržišta oporabljenog fosfora i dušika.
Amandman 183 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 1. – točka c
(c) odredište pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući udio ponovno upotrijebljene vode;
(c) odredište pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući udio ponovno upotrijebljene vode, te uključujući praćenje s ciljem da je u svakom trenutku osiguran minimalan ekološki protok u slučajevima kada se pročišćene otpadne vode ispuštaju u vodno tijelo,;
Amandman 184 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 1. – točka d
(d) proizvedene stakleničke plinove i energiju koja se upotrebljava i proizvodi u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za p.e. veći od 10000.
(d) izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova proizvedene u okviru svih operativnih aktivnosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i energiju koja se upotrebljava i proizvodi u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za p.e. veći od 10 000. Praćenje također uključuje otkrivanje istjecanja metana i nepročišćenih otpadnih voda iz sabirnih sustava;
2. Za sve aglomeracije s p.e. od 10000 i više, države članice osiguravaju da nadležna tijela prate koncentraciju i opterećenja onečišćujućih tvari nastalih prelijevanjem oborinskih voda i gradskim površinskim otjecanjem u vodna tijela.
2. Za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, države članice osiguravaju da nadležna ili odgovarajuća tijela prate učestalost i količinu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja te koncentraciju i opterećenja onečišćujućih tvari ispuštenih u vodna tijela.
Amandman 186 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – uvodni dio
(a) onečišćujuće tvari navedene u:
(a) relevantne onečišćujuće tvari navedene u:
Amandman 187 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 3. − podstavak 1. − točka b
(b) parametre navedene u Prilogu III. dijelu B Direktivi (EU) 2020/2184 ako se komunalne otpadne vode ispuštaju u području sliva iz članka 8. te direktive;
(b) parametre navedene u dijelovima A i B Priloga III. Direktivi (EU) 2020/2184 ako se komunalne otpadne vode ispuštaju u području sliva iz članka 8. te direktive;
Amandman 188 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 3. − podstavak 1. − točka ca (nova)
(ca) prisutnost perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) i klorotalonila u skladu s Direktivom (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Direktivom 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike;
Komisija je prema potrebi dužna podnijeti zakonodavni prijedlog, popraćen procjenom učinka, u skladu sa svojom inicijativom o onečišćenju mikroplastikom i mjerama za smanjenje njihova utjecaja na okoliš.
Amandman 191 Prijedlog direktive Članak 21. – stavak 3. − podstavak 3. − točka b
(b) barem jedan uzorak svake dvije godine za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
(b) barem jedan uzorak svake godine za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
Za sve aglomeracije s p.e. iznad 10 000 države članice svake godine provode opsežan kemijski pregled, koji obuhvaća kemijske smjese, kako bi utvrdile tvari koje su problematične za vodeni okoliš, kvalitetu vode za piće ili vode za kupanje ili koje upućuju na neusklađena industrijska ispuštanja u kanalizaciju.
Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom iz članka 28. kako bi osigurala ujednačenu primjenu ove Direktive utvrđivanjem metodologije za mjerenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Komisija do 30. lipnja 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem metodologije za mjerenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Države članice potiče se da nastave upotrebljavati dostupna financijska sredstva Unije kako bi se omogućila jednako dobra razina jer je riječ o strateškom sektoru. Isto tako, države članice potiče se na razmjenu najbolje prakse o tome kako poboljšati apsorpciju fondova Unije.
Komisija do 30. lipnja 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem metodologije za mjerenje perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Do… [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija na razini Unije utvrđuje tehničke smjernice i usklađene standarde za sustave za neprekinuto i precizno, po mogućnosti internetsko, praćenje onečišćenja radi mjerenja kvalitete vode.
Amandman 196 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka a
(a) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije prikupljene u skladu s člankom 21., uključujući informacije o parametrima iz članka 21. stavka 1. točke (a) i rezultate ispitivanja s obzirom na kriterije za usklađenost uzoraka u skladu s vrijednostima parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu D. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(a) do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije prikupljene u skladu s člankom 21., uključujući informacije o parametrima iz članka 21. stavka 1. točke (a) i rezultate ispitivanja s obzirom na kriterije za usklađenost uzoraka u skladu s vrijednostima parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu D. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 197 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka b
(b) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka u kojem se navodi postotak komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju i pročišćavaju u skladu s člankom 3. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(b) do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka u kojem se navodi postotak komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju i pročišćavaju u skladu s člankom 3. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 198 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka c
(c) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima za provedbu članka 4. stavka 4. i o postotku opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. većim od 2 000 koji se pročišćava u pojedinačnim sustavima te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(c) do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima za provedbu članka 4. stavka 4. i o postotku opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. većim od 2 000 koji se pročišćava u pojedinačnim sustavima te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 199 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka d
(d) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o broju prikupljenih uzoraka i broju uzoraka uzetih u skladu s Prilogom I. dijelom D koji nisu u skladu s parametarskim vrijednostima;
(d) do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o broju prikupljenih uzoraka i broju uzoraka uzetih u skladu s Prilogom I. dijelom D koji nisu u skladu s parametarskim vrijednostima;
Amandman 200 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka e
(e) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o emisijama stakleničkih plinova s raščlambom po različitim plinovima i o ukupnoj potrošenoj energiji i energiji iz obnovljivih izvora koju je proizveo svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 10 000 i više, kao i izračun postotka ostvarenja ciljeva iz članka 11. stavka 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(e) do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o svim izravnim i neizravnim emisijama stakleničkih plinova iz svih operativnih aktivnosti s raščlambom po različitim plinovima, uključujući metan i dušikov oksid, izvorima emisija, i o ukupnoj potrošenoj energiji i energiji iz obnovljivih izvora koju je proizveo svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 10 000 i više, kao i izračun postotka ostvarenja ciljeva iz članka 11. stavka 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 201 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka f
(f) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s točkom 3. Priloga V. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(f) do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s točkom 3. Priloga V. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 202 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka g
(g) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja iz članka 17. stavaka 1. i 4. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(g) do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja iz članka 17. stavaka 1. i 4. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 203 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka h
(h) do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava popis područja osjetljivih na eutrofikaciju u skladu s člankom 7. stavkom 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svakih pet godina;
(h) do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava popis područja osjetljivih na eutrofikaciju u skladu s člankom 7. stavkom 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svakih pet godina;
Amandman 204 Prijedlog direktive Članak 22. – stavak 1. – točka ja (nova)
(ja) do prosinca 2025. uspostavlja skup podataka koji sadržava informacije o vrsti i obujmu (ako je primjenjivo) tehnologija koje se upotrebljavaju za biološku obradu otpada, kao što su plastični biomediji, koje upotrebljavaju pojedinačna, općinska i industrijska postrojenja, te ažurira taj skup podataka svakih pet godina nakon toga;
Kad je riječ o informacijama iz stavka 1., EEA omogućuje javnosti pristup relevantnim podacima putem Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006.
Kad je riječ o informacijama iz stavka 1., EEA omogućuje javnosti pristup relevantnim podacima putem Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006, koji omogućuje usporedbu učinkovitosti postrojenja za pročišćavanje na nacionalnoj razini i razmjenu najbolje prakse na razini Unije te preko svoje baze podataka podržava usklađenost s ovom Direktivom.
Amandman 206 Prijedlog direktive Članak 23. – stavak 1. − podstavak 2. − točka b
b) utvrđivanje i planiranje ulaganja potrebnih za provedbu ove Direktive za svaku aglomeraciju, uključujući okvirnu financijsku procjenu i određivanje prioriteta tih ulaganja s obzirom na veličinu aglomeracije i utjecaj nepročišćenih komunalnih otpadnih voda na okoliš;
b) utvrđivanje i planiranje ulaganja potrebnih za provedbu ove Direktive za svaku aglomeraciju, uključujući okvirnu financijsku procjenu, uključujući procjenu financijskog doprinosa organizacija za odgovornost proizvođača osnovanih u skladu s člankom 10. ove Direktive, i određivanje prioriteta tih ulaganja s obzirom na veličinu aglomeracije i utjecaj nepročišćenih komunalnih otpadnih voda na okoliš;
Amandman 207 Prijedlog direktive Članak 23. – stavak 1. − podstavak 2. − točka c
c) procjenu ulaganja potrebnih za obnovu postojeće infrastrukture za komunalne otpadne vode, uključujući sabirne sustave, na temelju njihove starosti i trajanja razdoblja amortizacije;
c) procjenu ulaganja potrebnih za obnovu postojeće infrastrukture za komunalne otpadne vode, uključujući sabirne sustave, na temelju njihove starosti i trajanja razdoblja amortizacije te, prema potrebi, koristeći se odgovarajućim digitalnim instrumentima;
3. Države članice ažuriraju svoje nacionalne programe provedbe barem svakih pet godina. Dostavljaju ih Komisiji do 31. prosinca, osim ako mogu dokazati da su u skladu s člancima od 3. do 8.
3. Države članice ažuriraju svoje nacionalne programe provedbe barem svakih šest godina i u skladu s vremenom preispitivanja programa mjera planova upravljanja riječnim slivovima izrađenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. Dostavljaju ih Komisiji do 31. prosinca, osim ako mogu dokazati da su u skladu s člancima od 3. do 8.
U roku od 12 mjeseci nakon donošenja akcijskih planova za ponovnu uporabu i uštedu vode iz članka 15. stavka 1.ab države članice provode procjenu napretka u pogledu provedbe tih akcijskih planova.
U roku od [48 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] države članice izvješćuju o ishodu procjene.
Države članice dužne su se pobrinuti da su primjerene i ažurirane informacije o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u svakoj aglomeraciji dostupne javnosti na internetu i na način prilagođen korisnicima. Te informacije uključuju barem podatke navedene u Prilogu VI.
Države članice dužne su se pobrinuti da su primjerene, lako dostupne i ažurirane informacije o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u svakoj aglomeraciji dostupne javnosti na internetu i na način prilagođen korisnicima. Te informacije uključuju barem podatke navedene u Prilogu VI.
2. Države članice ujedno su se dužne pobrinuti da sve osobe povezane sa sabirnim sustavima redovito i barem jednom godišnje u najprimjerenijem obliku, među ostalim na računu ili putem pametnih aplikacija, a da to ne moraju zatražiti, dobivaju sljedeće informacije:
2. Države članice ujedno su se dužne pobrinuti da sve osobe povezane sa sabirnim sustavima redovito i barem jednom godišnje u najprimjerenijem i lako dostupnom obliku, među ostalim na računu i digitalno, npr. putem pametnih aplikacija, a da to ne moraju zatražiti, dobivaju sljedeće informacije:
Amandman 211 Prijedlog direktive Članak 24. – stavak 2. – točka a
(a) informacije o usklađenosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda s člancima 3., 4., 6., 7. i 8., uključujući usporedbu stvarnih ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode s graničnim vrijednostima utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga I.;
(a) informacije o usklađenosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda s člancima 3., 4., 6., 7. i 8., uključujući usporedbu stvarnih ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode s graničnim vrijednostima utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga I.; te se informacije prikazuju na način koji omogućuje laku usporedbu, na primjer u obliku postotka usklađenosti;
Amandman 212 Prijedlog direktive Članak 24. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca) ukupne emisije stakleničkih plinova (u tonama ekvivalenta CO2) ispuštene po godini i izvoru; .
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te mora osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan, brz i pravodoban, ne smije biti preskup te mora osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
1. Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica povrede nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba i, prema potrebi, od relevantnih nadležnih tijela odgovornih za povredu.
1. Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ili okoliš nastala kao posljedica povrede nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba i, prema potrebi, od relevantnih nadležnih tijela odgovornih za povredu.
2. Države članice osiguravaju da, kao dio zainteresirane javnosti, nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i koje ispunjavaju sve zahtjeve prema nacionalnom pravu mogu zastupati oštećene pojedince i pokretati kolektivne tužbe za naknadu štete. Države članice osiguravaju da oštećeni pojedinci i nevladine organizacije iz ovog stavka ne mogu dvaput podnijeti zahtjev u vezi s povredom koja je dovela do štete.
2. Države članice osiguravaju da, kao dio zainteresirane javnosti, nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ili okoliša i koje ispunjavaju sve zahtjeve prema nacionalnom pravu mogu zastupati oštećene pojedince i pokretati kolektivne tužbe za naknadu štete. Države članice osiguravaju da oštećeni pojedinci i nevladine organizacije iz ovog stavka ne mogu dvaput podnijeti zahtjev u vezi s povredom koja je dovela do štete.
4. U slučaju zahtjeva za naknadu štete u skladu sa stavkom 1. koji je potkrijepljen dokazima na temelju kojih se može pretpostaviti uzročno-posljedična veza između štete i povrede, države članice osiguravaju da je osoba odgovorna za povredu dužna dokazati da povreda nije prouzročila štetu niti joj pridonijela.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 9. stavka 1., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. u svakom trenutku mogu opozvati Europski parlament ili Vijeće. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3. Delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 9. stavka 1., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. u svakom trenutku mogu opozvati Europski parlament ili Vijeće. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 221 Prijedlog direktive Članak 29. – stavak 2. – točka c
(c) stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(c) stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja i okoliša.
Amandman 222 Prijedlog direktive Članak 30. – stavak 1. – podstavak 1. – točka e
(e) analize moguće potrebe za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u odnosu na razvoj raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanog znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podataka koji proizlaze iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(e) analize moguće potrebe za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača, posebno za polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari, u odnosu na razvoj raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanog znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podataka koji proizlaze iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Komisija svakih pet godina Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće o provedbi ove Direktive zajedno s, ovisno o procjeni Komisije, odgovarajućim zakonskim prijedlozima.
Komisija do 1. siječnja 2030. i svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće o provedbi ove Direktive zajedno s, ovisno o procjeni Komisije, odgovarajućim zakonskim prijedlozima. Komisija posebno procjenjuje moguću potrebu za proširenjem područja primjene proširene odgovornosti proizvođača na proizvode koji sadržavaju mikroplastiku te perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) stavljene na tržište i uzimajući u obzir sva ograničenja za PFAS-ove.
2. Članak 3. stavak 1. i članak 6. stavak 1. primjenjuju se od 31. prosinca 2027. za Mayotte.
2. Članak 3. stavci 1. i 2. te članak 6. primjenjuju se od 31. prosinca 2030. za Mayotte. Prije isteka prijelaznog razdoblja Komisija prikuplja potrebne informacije kako bi analizirala potrebu za produljenjem trajanja tih prijelaznih rješenja.
4.a Najudaljenije regije mogu odstupiti od odredaba članaka 6., 7. i 8. za ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 150 000 u obalne vode i usvojiti odgovarajuću razinu pročišćavanja, koja, međutim, nije manje stroga od primarnog pročišćavanja, ako to nije tehnički izvedivo ili ako bi podrazumijevalo prekomjerne troškove u skladu s omjerom troškova i koristi, a znanstvene studije podržavaju takvo pročišćavanje.
Za potrebe prvog podstavka, države članice koje čine najudaljeniju regiju dostavljaju Komisiji studije iz prvog podstavka.
U znanstvenim studijama posebno se moraju uzeti u obzir značajke otpadnih voda koje se ispuštaju u obalne vode, kao i prihvatni okoliš.
1.a Do... [jedna godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija donosi smjernice za provedbu programa proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 226 Prijedlog direktive Prilog I. – dio A – stavak 2. – uvodni dio
Konstrukcija, izgradnja i održavanje sabirnih sustava mora se provoditi u skladu s najboljim tehničkim spoznajama bez uzrokovanja prekomjernih troškova, osobito u pogledu :
Konstrukcija, izgradnja i održavanje sabirnih sustava mora se provoditi u skladu s najboljim tehničkim spoznajama i, ako je izvedivo, s pomoću odgovarajućih digitalnih alata, bez uzrokovanja prekomjernih troškova, osobito u pogledu:
Amandman 227 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – točka 5.
5. Odobrenja za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u kojima se upotrebljava plastični supstrat uključuju obvezu trajnog praćenja i sprečavanja svih nenamjernih ispuštanja supstrata u okoliš.
5. Odobrenja za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u kojima se upotrebljava plastični biomedij uključuju obvezu obavješćivanja nadležnih tijela o biomedijskim tehnologijama, među ostalim o vrsti i količini plastičnog biomedija, i ugrađenoj opremi za zadržavanje te obvezu trajnog praćenja i sprečavanja svih ispuštanja supstrata u okoliš. U slučaju ispuštanja u okoliš operatori su dužni prijaviti incident nadležnim tijelima.
Amandman 228 Prijedlog direktive Prilog I. – dio C – točka 1. – podtočka ea (nova)
(ea) otpadne vode koje nisu iz kućanstva u skladu su s odgovarajućim najvećim dopuštenim koncentracijama utvrđenima u skladu s Direktivom 2008/105/EZ;
Amandman 229 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – stavak 4.
1 Zahtjevi za tercijarno pročišćavanje ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz članka 7. stavaka 1. i 3. . Jedan ili oba parametra mogu se primijeniti ovisno o lokalnoj situaciji. Primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja.
Zahtjevi za tercijarno pročišćavanje ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz članka 7. stavaka 1. i 3. Na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda iz članka 7. stavka 1. primjenjuju se oba parametra. Za postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda iz članka 7. stavka 3., jedan ili oba parametra mogu se primijeniti ovisno o lokalnoj situaciji. Primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja. Kao alternativa u tu svrhu može se upotrijebiti ekvivalentno digitalno mjerenje senzorom preko interneta.
Amandman 230 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – stavak 5.
Napomena 1.: Pri izračunu minimalnog postotka smanjenja ne uzima se u obzir prirodno zadržavanje dušika.
Napomena 1.: Pri izračunu minimalnog postotka smanjenja može se uzeti u obzir prirodno zadržavanje dušika ako se može dokazati da je vodi potrebno više od dvije godine da dopre do slivnog područja osjetljivog na dušik i ako bi to pridonijelo eutrofikaciji tog područja, te se o tome izvješćuje Komisiju.Koncentracije dušika u područjima iz točke (b) uvjeta (1) u skladu su s referentnim uvjetima iz Priloga V.1.2.1. Direktivi 2000/60/EZ za utvrđivanje dobrog ekološkog stanja tih područja.
Amandman 231 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – stavak 7.
Napomena 1.: Mjeri se koncentracija organskih tvari iz točaka (a) i (b).
Napomena 1.: Mjeri se koncentracija organskih tvari iz točaka (a), (b) i (c).
Amandman 232 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – stavak 8.
Napomena 2.: Postotak uklanjanja izračunava se za najmanje šest tvari. Broj tvari u kategoriji 1. dvostruko je veći od broja tvari u kategoriji 2. Ako se u dovoljnoj koncentraciji može izmjeriti manje od šest tvari, nadležno tijelo određuje druge tvari za izračun minimalnog postotka uklanjanja, ako je to potrebno. Prosjek postotaka uklanjanja svih tvari korištenih u izračunu koristi se kako bi se procijenilo je li postignut potreban minimalni postotak uklanjanja od 80 %.
Napomena 2.: Postotak uklanjanja izračunava se pri protoku suhog vremena za najmanje šest tvari u kategorijama 1. i 2. te sve tvari u kategoriji 3. Broj tvari u kategoriji 1. dvostruko je veći od broja tvari u kategoriji 2. Ako se u dovoljnoj koncentraciji može izmjeriti manje od šest tvari, nadležno tijelo određuje druge tvari za izračun minimalnog postotka uklanjanja, ako je to potrebno. Prosjek postotaka uklanjanja svih tvari korištenih u izračunu koristi se kako bi se procijenilo je li postignut potreban minimalni postotak uklanjanja od 80 %.
Amandman 233 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – točka 2. – stavak 1.
Uzorci razmjerni protoku ili na osnovi vremena kroz 24-satno razdoblje prikupljaju se na istoj dobro određenoj točki na izlazu i, prema potrebi, na ulazu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda . Međutim, svi uzorci na osnovi vremena koji se upotrebljavaju za praćenje mikroonečišćivača moraju biti 48-satni uzorci.
Države članice koriste se uzorcima na osnovi vremena kroz 24-satno razdoblje koji se prikupljaju na istoj dobro određenoj točki na izlazu i, prema potrebi, na ulazu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Međutim, svi uzorci na osnovi vremena koji se upotrebljavaju za praćenje mikroonečišćivača moraju biti 48-satni uzorci.
Amandman 234 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – točka ba (nova)
Amandman 235 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – točka 3. – tablica
Tekst koji je predložila Komisija
— od 1000 do 9 999 p.e.:
Jedan uzorak mjesečno
— od 10 000 do 49 999 p. e.:
Dva uzorka mjesečno
Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak mjesečno
— od 50 000 do 99 999 p.e. :
Jedan uzorak tjedno
Za mikroonečišćujuće tvari dva uzorka tjedno
100 000 p.e. ili više:
Jedan uzorak dnevno
Za mikroonečišćujuće tvari dva uzorka tjedno
Izmjena
— od 750 do 9 999 p.e.:
Jedan uzorak mjesečno
— od 10 000 do 49 999 p. e.:
Dva uzorka mjesečno
Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak svaka dva mjeseca
— od 50 000 do 99 999 p.e. :
Jedan uzorak tjedno
Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak svaka dva mjeseca
100 000 p.e. ili više:
Jedan uzorak tjedno
Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak mjesečno
Amandman 236 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – točka 6.
6. Analize o ispuštanjima iz laguna mogu se provesti na filtriranim uzorcima; međutim koncentracija ukupnih suspendiranih krutih tvari u nefiltriranim uzorcima vode iz takvih ispuštanja ne smije biti viša od 150 mg/l.
6. Analize o ispuštanjima iz laguna mogu se provesti na filtriranim uzorcima; međutim koncentracija ukupnih suspendiranih krutih tvari u nefiltriranim uzorcima vode iz takvih ispuštanja ne smije biti viša od 150 mg/l. Kao alternativa u tu svrhu može se upotrijebiti ekvivalentno digitalno mjerenje senzorom preko interneta.
Amandman 237 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – tablica 2.
Tekst koji je predložila Komisija
Parametri
Koncentracija
Minimalni postotak smanjenja7
(vidjeti napomenu 1.)
Referentna metoda mjerenja
Ukupni fosfor
2
0,5 mg/L
90
Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija
Ukupni dušik
6 mg/L
85
Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija
___________
7 Smanjenje u odnosu na opterećenje vode koja utječe.
Izmjena
Parametri
Koncentracija
Minimalni postotak smanjenja7
(vidjeti napomenu 1.)
Referentna metoda mjerenja
Ukupni fosfor
0,2 mg/L
93
Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija ili ekvivalentno digitalno internetsko mjerenje senzora.
Ukupni dušik
8 mg/L7a
80
Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija ili ekvivalentno digitalno internetsko mjerenje senzora.
_________________________
7 Smanjenje u odnosu na opterećenje vode koja utječe.
7a Ove vrijednosti za koncentraciju godišnje su srednje vrijednosti navedene u Prilogu I. stavku D.4. točki (c). Međutim, uvjeti za dušik mogu se provjeriti s pomoću dnevnih prosjeka ako se dokaže u skladu s Prilogom I. stavkom D.1. da je dobivena ista razina zaštite. U tom slučaju, dnevni prosjek ne smije biti viši od 20 mg/l ukupnog dušika za sve uzorke kada je temperatura iz vode koja istječe u biološkom reaktoru viša ili jednaka 12 °C. Uvjeti u pogledu temperature mogu se zamijeniti ograničavanjem vremena rada kako bi se uzeli u obzir regionalni klimatski uvjeti.
Amandman 238 Prijedlog direktive Prilog II. – točka 1.
1. Područja koja se nalaze u slivovima Baltičkog mora, Crnog mora, dijelovima sliva Sjevernog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ i dijelovima sliva Jadranskog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ.
1. Područja koja se nalaze u slivovima Baltičkog mora, Crnog mora, Sjevernog mora i Jadranskog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2000/60/EZ.
Amandman 239 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 1. – podtočka ba (nova)
(ba) procjenu otpornosti na stres ranjivosti sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na temelju scenarija klimatskih promjena;
Amandman 240 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.
okvirni cilj da prelijevanje oborinskih voda ne iznosi više od 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima.
cilj da prelijevanje oborinskih voda ne iznosi više od otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima, uzimajući u obzir lokalne potrebe u pogledu zaštite okoliša koje se mogu zadovoljiti tehnički i gospodarski proporcionalnim sredstvima;
Amandman 241 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.a (novi)
Države članice mogu predvidjeti da se cilj iz prvog podstavka može dokazati i na temelju broja slučajeva prelijevanja oborinskih voda (ali ne više od 20 slučajeva godišnje) ili na temelju količine ispuštenog gradskog površinskog otjecanja (ali ne više od 15 % godišnjeg obujma, na temelju modeliranja);
Amandman 242 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.b (novi)
Odstupanje od obveze iz stavka 2. točke (a) na nacionalnoj razini može se odobriti u slučaju učinkovite uporabe odvojenih kanalizacijskih sustava kao u članku 2. stavku 9. točki (d) ako se time osigurava ista razina zaštite okoliša.
Amandman 243 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – uvodni dio
Taj se indikativni cilj ostvaruje do:
Mjere za postizanje tog cilja uspostavljaju se do:
Amandman 244 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – točka i.
i. 31. prosinca 2035. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više;
i. i. 31. prosinca 2030. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više;
Amandman 245 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – točka ii.
ii. 31. prosinca 2040. za aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
ii. 31. prosinca 2035. za aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
Amandman 246 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 3.
3. mjere koje treba poduzeti za postizanje ciljeva iz točke2. popraćene jasnim utvrđivanjem uključenih sudionika i njihovih odgovornosti u provedbi integriranog plana.
3. mjere koje treba poduzeti za postizanje ciljeva iz točke 2. i mjere prilagodbe klimatskim promjenama za relevantnu infrastrukturu na temelju procjene otpornosti na stres iz stavka 1. točke (ba), uz jasnu identifikaciju uključenih aktera i njihovih odgovornosti u provedbi integriranog plana.
Amandman 247 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 4. – podtočka a
(a) kao prvo, preventivne mjere čiji je cilj izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave, uključujući mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili prikupljanje padalina te mjere za povećanje zelenih površina ili ograničavanje nepropusnih površina u aglomeracijama;
(a) kao prvo, preventivne mjere čiji je cilj izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave, uključujući mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili prikupljanje padalina te mjere za povećanje zelenih i plavih površina ili ograničavanje nepropusnih površina u aglomeracijama;
Amandman 248 Prijedlog direktive Prilog V. – točka 4. – podtočka c
(c) naposljetku, ako je to potrebno za postizanje ciljeva iz točke 2., dodatne mjere ublažavanja, uključujući prilagodbu infrastrukture za prikupljanje, skladištenje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili uvođenje nove infrastrukture s prioritetom zelene infrastrukture kao što su zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Prema potrebi, ponovna uporaba vode razmatra se u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama iz članka 5.
(c) naposljetku, ako je to potrebno za postizanje ciljeva iz točke 2., dodatne mjere ublažavanja, uključujući prilagodbu infrastrukture za prikupljanje, skladištenje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao što je priključivanje novoizgrađenih gradskih područja na odvojene kanalizacijske sustave, ili uvođenje nove infrastrukture s prioritetom zelene i plave infrastrukture kao što su zelene gradske površine, zeleni krovovi, zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Ponovna uporaba vode razmatra se u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama iz članka 5.
Amandman 249 Prijedlog direktive Prilog VI. – točka 1.a (nova)
(1a) Informacije iz sljedećih točaka dostupne su na internetu, a korisnici mogu uz opravdan zahtjev dobiti pristup tim informacijama na drugi način.
Amandman 250 Prijedlog direktive Prilog VI. – točka 8. – podtočka c
(c) tone ekvivalenta CO2 proizvedene ili izbjegnute godišnje zbog rada uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(c) ukupne izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova (u tonama ekvivalenta CO2) ispuštene po godini i izvoru.
Amandman 251 Prijedlog direktive Prilog VI. – točka 10.
(10) Sažetak prirode i statističkih podataka o pritužbama i odgovorima operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na pitanja obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.
(10) Informacije o tome kako uložiti pritužbu ili kako nadležnim tijelima prijaviti neusklađena ispuštanja komunalnih otpadnih voda i sažetak prirode i statističkih podataka o pritužbama i odgovorima operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na pitanja obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.
Amandman 252 Prijedlog direktive Prilog VI. – točka 10.a (nova)
(10a) povijesni podaci unatrag barem 10 godina moraju biti dostupni na opravdani zahtjev.