Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2023/0264(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0288/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0288/2023

Rasprave :

PV 17/10/2023 - 9
CRE 17/10/2023 - 9

Glasovanja :

PV 18/10/2023 - 11.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0367

Usvojeni tekstovi
PDF 259kWORD 65k
Srijeda, 18. listopada 2023. - Strasbourg
Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2024. – svi dijelovi
P9_TA(2023)0367A9-0288/2023

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. listopada 2023. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2024. (11565/2023 – C9-0336/2023 – 2023/0264(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(2) (Financijska uredba),

–  uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(3) i zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija donijeli u tom kontekstu(4) te povezane jednostrane izjave(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2022/2496 od 15. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(6),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2023. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2024.(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2023. o prijedlogu revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. u sredini programskog razdoblja(9),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 20. lipnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (COM(2023)0337),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2023. naslovljenu „Revizija višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. u sredini programskog razdoblja” (COM(2023)0336) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2023)0336),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2023. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (COM(2023)0338),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu („STEP”) od 20. lipnja 2023. i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ te uredaba (EU) 2021/1058, (EU) 2021/1056, (EU) 2021/1057, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) 2021/1060, (EU) 2021/523, (EU) 2021/695, (EU) 2021/697 i (EU) 2021/241 (COM(2023)0335),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2023. o učinku povećanja troškova zaduživanja za Instrument Europske unije za oporavak na proračun EU-a za 2024.(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o jačanju višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.: otporan proračun EU-a prilagođen novim izazovima(11),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije(12),

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)(13),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava od 13. prosinca 2017.(14) i rezoluciju Parlamenta o njemu od 19. siječnja 2017.(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o strategiji EU-a za poticanje industrijske konkurentnosti, trgovine i kvalitetnih radnih mjesta(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje(17),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. veljače 2023. naslovljenu „Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija” (COM(2023)0062),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. srpnja 2023. o pristupanju schengenskom području(18) i svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj: ukidanje kontrola na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama(19), svoje rezolucije od 13. listopada 2011. i 18. listopada 2022.(20) o pristupanju Rumunjske i Bugarske schengenskom prostoru te izvješće dodatne dobrovoljne misije za utvrđivanje činjenica u Rumunjskoj i Bugarskoj od 23. studenoga 2022. o primjeni schengenske pravne stečevine i njezinu razvoju od 2011., koje je poslano Europskom parlamentu u prosincu 2022., te prijedlog Komisije o pristupanju tih dviju zemalja schengenskom području,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. kao odgovor na nju(21),

–  uzimajući u obzir strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.,

–  uzimajući u obzir Sporazum donesen na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) održanoj 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) i Sporazum donesen na 15. konferenciji stranaka Konferencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 19. prosinca 2022. (Globalni okvir za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2024. koji je Komisija usvojila 5. srpnja 2023. (COM(2023)0300),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. koje je Vijeće usvojilo 5. rujna 2023.(22) i proslijedilo Europskom parlamentu 8. rujna 2023. (11565/2023 – C9-0336/2023),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za ribarstvo, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9‑0288/2023),

Dio III. – Europska komisija

1.  naglašava da je agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, koji je uslijedio nakon pandemije bolesti COVID-19, imao znatne dodatne gospodarske i socijalne posljedice za građane Europe i diljem svijeta, što se očituje u porastu inflacije, stvaranju energetske nesigurnosti i energetskog siromaštva, porastu cijena hrane i energije te pojavi krize troškova života za milijune ljudi, posebno za one najugroženije; ističe da su novi geopolitički i gospodarski kontekst, kao i sve dublja kriza povezana s klimatskim promjenama i biološkom raznolikosti i dosad nezabilježeni ekstremni vremenski uvjeti i prirodne katastrofe koje utječu na ljude i zajednice u Europi i u njenom susjedstvu, potaknuli potrebe za novim politikama, posebno u područjima klime i energije, socijalnih ulaganja, obrane, poljoprivrede i industrije;

2.  podsjeća da je Komisija pri sastavljanju nacrta proračuna za 2024. na temelju Uredbe o postojećem višegodišnjem financijskom okviru (dalje u tekstu: „VFO”) izričito istaknula „ograničenja” okvira „nakon tri godine dosad nezabilježenih kriza” i naglasila da je Uredba dogovorena „u potpuno drukčijem geopolitičkom i gospodarskom kontekstu”;

3.  nadalje ističe da je Komisija dva tjedna nakon objave nacrta proračuna podnijela prijedlog za reviziju Uredbe o VFO-u, zajedno sa zakonodavnim prijedlozima za uspostavu Instrumenta za Ukrajinu i Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP), navodeći da paket mora biti uspostavljen do 1. siječnja 2024., a time i na vrijeme za proračun za 2024.;

4.  napominje da je Vijeće, unatoč prijedlogu Komisije za reviziju VFO-a, odlučilo oblikovati svoje stajalište o proračunu za 2024. pod pretpostavkom da se okvir neće mijenjati; duboko žali zbog toga što je Vijeće, unatoč drastičnim ograničenjima, odlučilo primijeniti pristup „uobičajenog poslovanja” na svoje čitanje proračuna, smanjujući odobrena sredstva za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za 772 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 515 milijuna EUR u naslovima VFO-a na način kojim bi se umanjio učinak, sposobnost djelovanja i relevantnost Unije na globalnoj razini te kojim se ne uzima u obzir izazovni gospodarski i društveni kontekst; smatra da su rezovi koje je predložilo Vijeće neopravdani i nisu potaknuti objektivnom procjenom potreba ili apsorpcijskog kapaciteta te da su u mnogim slučajevima u suprotnosti sa zajedničkim političkim ambicijama i političkim dogovorima; stoga odlučuje vratiti odobrena sredstva u svim proračunskim linijama koje je Vijeće smanjilo na razinu iz nacrta proračuna;

5.  podsjeća da se proračun može donijeti samo u skladu s Uredbom o VFO-u koja je na snazi; ponovno izriče svoje čvrsto uvjerenje da se okvir za proračun za 2024. mora pružiti revidiranom uredbom o VFO-u te smatra primjerenim da Parlament oblikuje svoje stajalište na temelju revidiranog okvira kako bi se osiguralo demokratsko donošenje odluka u skladu s duhom Ugovora; stoga odlučuje sastaviti svoje čitanje proračuna za 2024. u skladu sa svojim privremenim izvješćem o reviziji VFO-a;

6.  podsjeća na svoje dugogodišnje stajalište da bi novi politički prioriteti ili zadaće trebali biti popraćeni novim financijskim sredstvima te da institucije, tijela i decentralizirane agencije Unije moraju imati odgovarajuće osoblje i odgovarajuća sredstva kako bi ispunili svoj mandat; žali zbog toga što je zbog trenutačnog proračunskog stanja Komisija morala preraspodijeliti znatna sredstva tijekom razdoblja VFO-a; naglašava da sva potrošnja u okviru proračuna Unije mora podlijegati parlamentarnom nadzoru;

7.  ističe da je brzi napredak u pogledu novih vlastitih sredstava ključan za otplatu troškova zaduživanja Instrumenta EU-a za oporavak (EURI), kao i za financijsku stabilnost i provedbu trenutačnih i budućih višegodišnjih financijskih okvira; pozdravlja prvi skup novih vlastitih sredstava koji je Europska komisija objavila u prosincu 2021., kao i prilagođeni drugi skup objavljen u lipnju 2023.; poziva Vijeće da bez odgode ostvari napredak kako bi se osiguralo pravodobno uvođenje novih vlastitih sredstava, u skladu s pravno obvezujućim planom priloženim Međuinstitucijskom sporazumu; naglašava da će za jamčenje odgovarajućeg proračuna Unije u narednim godinama biti potrebna konzistentnija nova vlastita sredstva te sa zanimanjem iščekuje ambiciozne i inovativne prijedloge Komisije koji nadilaze Međuinstitucijski sporazum;

8.  naglašava da proračun za 2024. mora biti usklađen s ciljevima i međunarodnim obvezama Unije; naglašava potrebu za kontinuiranim radom na postizanju ciljeva uključivanja klimatskih pitanja i biološke raznolikosti za proračunsku potrošnju Unije utvrđenih u Međuinstitucijskom sporazumu, kao dio šireg cilja postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050.; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom da redovito analizira napredak u pogledu uključivanja klimatskih pitanja; poziva Komisiju da prati provedbu načela nenanošenja značajne štete i da poduzme nužne korektivne mjere ako i kada to bude potrebno;

9.  Izražava zabrinutost zbog ocjene Komisije da se cilj od 10 % potrošnje za biološku raznolikost u 2026. i 2027. najvjerojatnije neće postići i što ne postoji jasan put prema postizanju dogovorenih ciljeva; stoga ističe da se u okviru proračuna Unije za 2024. moraju uložiti dodatni napori kako bi se osiguralo postizanje ciljeva potrošnje u području bioraznolikosti za 2026. i 2027.; poziva Komisiju da obrati potrebnu pozornost na zaključke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o potrošnji za mjere u području klime u proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020. te na potrebu da se točno prate rashodi povezani s klimom i bioraznolikošću za sve programe i mjere; naglašava potrebu za osiguravanjem dosljednosti između financiranja u području klime i bioraznolikosti;

10.  ponavlja da bi se svi programi, politike i aktivnosti Unije trebali provoditi tako da se u ostvarivanju njihovih ciljeva promiče rodna ravnopravnost; u tom pogledu pozdravlja rad Komisije, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom, na praćenju rashoda povezanih s rodnom ravnopravnošću, posebno putem ex post procjene učinka na rodnu ravnopravnost i kvantitativnog izvješćivanja; poziva Komisiju da tu metodologiju primijeni na sve programe VFO-a kako bi se pokazali rezultati za proračun za 2024. popraćeni sustavnim prikupljanjem, priopćavanjem i evaluacijom podataka razvrstanih po spolu;

11.  podsjeća da je višejezičnost jedno od temeljnih načela koje sadržaj rasprava u europskim institucijama čini dostupnijim i transparentnijim te kojim se jamči demokratski postupak;

Posebni instrumenti

12.  podsjeća da je Komisija predložila uspostavu dvaju novih posebnih instrumenata iznad gornjih granica VFO-a – Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) za bolje upravljanje troškovima otplate duga i Instrumenta za Ukrajinu namijenjenog osiguravanju dugoročnijeg strukturnog rješenja za potrebe Ukrajine za financiranjem – te za povećanje odobrenih sredstava za instrument fleksibilnosti i pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi;

13.  ponavlja svoju procjenu, koju sada zastupa i Komisija, da se mora pronaći strukturno rješenje za otplatu troškova zaduživanja Instrumenta EU-a za oporavak; podsjeća da je Parlament opetovano inzistirao na tome da troškovi otplate EURI-ja budu iznad gornjih granica VFO-a; primjećuje da se troškovi otplate EURI-ja u nacrtu proračuna procjenjuju na 4 milijarde EUR u odnosu na prvotno programiranu 2,1 milijardu EUR, čime bi se iscrpila sredstva iz instrumenta fleksibilnosti i iskoristio dio jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice 2024. bez revizije VFO-a;

14.  napominje da Vijeće u svojem stajalištu o proračunu za 2024. smanjuje odobrena sredstva predviđena za troškove zaduživanja Instrumenta Europske unije za oporavak nadajući se da će se troškovi zaduživanja u konačnici pokazati nižima od predviđenih u nacrtu proračuna; ustraje u tome da bi se, u skladu s načelom proračunske razboritosti, proračunsko tijelo trebalo osloniti na objektivno predviđanje Komisije i ažuriranja u pismu izmjene; stoga predlaže zadržavanje iznosa iz nacrta proračuna i, u skladu sa svojim privremenim izvješćem o VFO-u, brisanje linije iz naslova 2.b i stavljanje punog iznosa u posebni instrument EURI-ja iznad gornjih granica VFO-a;

15.  pozdravlja prijedlog da se Instrument za Ukrajinu uspostavi kao dugoročnije strukturno rješenje u pogledu ukrajinskih potreba za financiranjem koje se temelji na proračunu Unije; naglašava da bi potpora Ukrajini mogla uključivati i prekogranične mjere, aktivnosti i projekte u partnerstvu sa zemljama u susjedstvu; ustraje u tome da proračunsko tijelo mora mobilizirati pričuvu za Ukrajinu u godišnjem proračunskom postupku; ustraje u tome da se proračunskom nomenklaturom mora osigurati potrebna granularnost i transparentnost kako bi se osigurao odgovarajući nadzor i odluke proračunskog tijela; stoga predlaže stvaranje novih proračunskih linija kojima bi se ispunila ta svrha;

16.  ističe da je proračunska fleksibilnost bila ključna kako bi Unija mogla odgovoriti na nepredviđene događaje i prilagoditi svoje prioritete potrošnje s obzirom na političke, gospodarske i socijalne potrebe koje se mijenjaju; ističe, međutim, da proračun Unije nije opremljen fleksibilnošću koja mu je potrebna; stoga ponavlja svoje stajalište da bi u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u instrument fleksibilnosti trebalo povećati za 1,457 milijardi EUR u 2024.;

17.  smatra da je vjerojatno da će se zahtjevi u pogledu pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) povećati te da je stoga znatno jačanje SEAR-a ključno kako bi se Uniji omogućilo da djeluje u izvanrednim situacijama prouzročenima velikim prirodnim katastrofama, ekstremnim vremenskim uvjetima ili javnozdravstvenim krizama u državama članicama i zemljama pristupnicama te kako bi se pružila potpora zemljama izvan EU-a koje su pogođene sukobima, izbjegličkim krizama, prirodnim katastrofama ili izvanrednim humanitarnim stanjima; stoga povećava dodijeljena sredstva za SEAR za 1,092 milijarde EUR u 2024. u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u; zadržava odobrena sredstva za Europski fond za prilagodbu globalizaciji i pričuvu za prilagodbu Brexitu kako je predloženo u nacrtu proračuna;

Naslov 1. – Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

18.  podsjeća da programi iz naslova 1. imaju ključnu ulogu u podupiranju istraživanja i inovacija, jačanju konkurentnosti i održivosti gospodarstva EU-a, podupiranju MSP-ova i start-up poduzeća i ulaganju u prekograničnu infrastrukturu, čime znatno doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji te poticanju pravednog, održivog i uključivog rasta, gospodarskog i socijalnog razvoja i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta;

19.  potvrđuje da Komisija nije ispunila svoju obvezu u okviru programa rada za 2023. da će „poticati stvaranje novog fonda za europsku suverenost”; priznaje da, unatoč ograničenoj veličini i području primjene, prijedlog o STEP-u ima potencijal za brže postizanje rezultata korištenjem postojećih struktura programa i nastojanjem da se stvore sinergije, čime se pomaže u osiguravanju otvorene strateške autonomije Unije, smanjenju ovisnosti o zemljama izvan EU-a i poticanju ulaganja u ključne strateške sektore; smatra da bi prijedlog o STEP-u trebao djelovati kao testna platforma za punopravni fond za suverenost u sljedećem razdoblju VFO-a;

20.  ističe da će se u okviru prijedloga o STEP-u dodatna odobrena sredstva dodijeliti programu InvestEU i Europskom vijeću za inovacije (EIC); stoga predlaže da se 2024. odobrena sredstva za jamstvo InvestEU povećaju za 1,05 milijardi EUR, a za EIC za 125 milijuna EUR u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u; nadalje predlaže da se ponovno stavi na raspolaganje 500 milijuna EUR opozvanih sredstava za istraživanje u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe za EIC u okviru programa Obzor Europa, uz 95 milijuna EUR uvrštenih u nacrt proračuna;

21.  podsjeća da nedavno dogovoreni Akt o čipovima ima znatan učinak na proračun u okviru naslova 1., posebno za programe Obzor Europa i Digitalna Europa; smatra da je smanjenje sredstava za Akt o čipovima od strane Vijeća posebno teško razumjeti jer je zakonodavstvo nedavno dogovoreno, a smanjenje je u suprotnosti s jasnim prioritetom Unije; ističe da je, u skladu s političkim dogovorom o Aktu o čipovima, potrebno dodatnih 50 milijuna EUR kako bi se zadovoljile potrebe za financiranjem u razdoblju od 2024. do 2027.; stoga predlaže pokrivanje 25 % tog manjka dodjelom 12,5 milijuna EUR Zajedničkom poduzeću za čipove 2024.;

22.  podsjeća da je Instrument za povezivanje Europe (CEF) ključan za poticanje ulaganja u održive transeuropske mreže visokih performansi, za jamčenje stabilnosti energetskog sektora u budućnosti, primjerice potporom obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti, te za dekarbonizaciju gospodarstva EU-a, čime se ubrzava zelena tranzicija i promiče međusobna povezanost; ističe da je Instrument za povezivanje Europe – Promet preko koridora solidarnosti, kao što je onaj niz rijeku Dunav, ključan za podupiranje prometne infrastrukture u Ukrajini i prema Ukrajini, za razvoj infrastrukture u susjednim regijama te za omogućavanje prijevoza ključne robe u oba smjera i pozdravlja odluku da se Ukrajina pridruži tom programu; predlaže povećanje odobrenih sredstava za Instrument za povezivanje Europe – Promet za 100 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za 2024. kako bi se poduprli ti ciljevi;

23.  naglašava da je jedinstveno tržište koje dobro funkcionira ključno za konkurentnost Unije i za poboljšanje pristupa poduzeća iz EU-a tržištima, posebno MSP-ova; ističe da su posebno mala i srednja poduzeća teško pogođena visokom inflacijom i cijenama energije te stoga predlaže povećanje od 10 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za potprogram za MSP-ove u okviru programa jedinstvenog tržišta; posebno za mehanizme za start-up i rastuća poduzeća; nadalje, ponovno ističe ulogu tog programa u doprinosu zdravlju ljudi, životinja i biljaka; u tom pogledu predlaže povećanje od 5 milijuna EUR kako bi se osigurala učinkovita provedba veterinarskih programa za bolesti životinja i zoonozu, posebno za borbu protiv tuberkuloze goveda;

24.  naglašava da pravedna zelena i digitalna tranzicija i preusmjeravanje industrijske politike zahtijevaju znatna ulaganja u razvoj vještina, među ostalim u prekvalifikaciju i usavršavanje, te u premošćivanje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja omogućavanjem jednakog pristupa novim tehnologijama, povećanjem digitalne pismenosti te poboljšanjem mogućnosti u ruralnim i slabije razvijenim područjima; ističe, primjerice, vrijednost akademija za industriju s neto nultom stopom emisija; stoga predlaže povećanje odobrenih sredstava za razvoj vještina u okviru programa jedinstvenog tržišta za 10 milijuna EUR;

25.  ističe presudnu ulogu programa Obzor Europa u podupiranju istraživanja i inovacija te u potpomaganju pretvaranja rezultata istraživanja i inovativnih ideja u proizvode i usluge koji potiču stvaranje radnih mjesta i globalnu konkurentnost poduzeća iz EU-a te podupiru napore za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti; podsjeća da za taj program i dalje vlada prevelika potražnja te da se njime stoga ne može poduprijeti velik broj istraživačkih projekata koji su ocijenjeni kao „izvrsni”; stoga predlaže povećanje dodijeljenih sredstava za program za ukupno 140 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna (isključujući povećanja povezana sa STEP-om), uz povećanje sredstava za Europsko istraživačko vijeće, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie i klastere „Zdravlje”, „Kultura”, „Klima, energija i mobilnost” i „Hrana”;

26.  ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija aktivnih pod ovim naslovom, posebno u svjetlu geopolitičkih događanja; predlaže povećanje odobrenih sredstava i osoblja za Agenciju Europske unije za kibersigurnost i Agenciju Europske unije za suradnju energetskih regulatora u skladu s njihovim utvrđenim potrebama i proširenjem mandata; 

27.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 1. (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja) za 1 454 239 500 EUR u odnosu na nacrt proračuna te za 1 684 239 500 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; ističe da je 1 175 000 000 EUR njegovih povećanja namijenjeno za STEP; naglašava da bi se, u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u, gornja granica za naslov 1. 2024. povećala za 1,375 milijardi EUR;

Naslov 2.a – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

28.  naglašava ključnu ulogu kohezijske politike u ostvarivanju prioriteta politika i poticanju gospodarstva EU-a koja se očituje u njezinu doprinosu pravednom i održivom rastu i razvoju, promicanju socijalne i ekonomske konvergencije i solidarnosti između država i regija, podupiranju zelene i digitalne tranzicije te poticanju inovacija i zapošljavanja i rješavanju regionalnih i socijalnih nejednakosti; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju provedbu kohezijske politike i na taj način osiguraju njezinu pravodobnu apsorpciju, posebno u svjetlu dodatnog pritiska provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost; ističe da je postupnim uvođenjem projekata iz VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. u razdoblje 2021. – 2027. potrebno osigurati kontinuitet projekata;

29.  duboko je zabrinut zbog trajno visokih cijena energije i hrane te dugoročne visoke inflacije sa širokim negativnim gospodarskim učincima, što posebno dovodi do krize troškova života diljem Unije; naglašava ulogu kohezijske politike u mobiliziranju sredstava za pružanje pomoći najteže pogođenim ljudima, zajednicama i regijama; u tom pogledu ističe da će se 2024. 4,8 milijardi EUR iz proračuna Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru podijeljenog upravljanja dodijeliti za hranu i osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama, iznad cilja od 4 %; poziva države članice da, s obzirom na trenutačnu krizu troškova života, više sredstava iz fonda ESF+ dodijele organizacijama koje pružaju pomoć i hranu najugroženijim i najpotrebitijim osobama;

30.  naglašava važnost odgovarajućeg financiranja programa u okviru naslova 2.a kako bi se osiguralo da kohezijska politika, kao glavna investicijska politika EU-a, ispuni svoje ciljeve; ističe da su lokalne i regionalne vlasti ključne za osiguravanje učinkovite provedbe programa EU-a i poziva na jačanje dijaloga između lokalne i regionalne razine, s jedne strane, i razine Unije, s druge strane, među ostalim odgovarajućim financiranjem relevantnih mjera i institucija; naglašava potrebu da gradovi dobiju dostatna financijska sredstva kako bi im se omogućila provedba programa EU-a na lokalnoj razini;

31.  žali zbog toga što je zbog ograničene fleksibilnosti trenutačnog VFO-a Komisija pribjegla preusmjeravanju kohezijske politike, koja nije instrument za odgovor na krizu, ali je u više navrata upotrebljavana da nadoknadi nedostatke proračunske fleksibilnosti ili mehanizama za odgovor na krizu u VFO-u na štetu svojih dugoročnih ciljeva politike;

32.  prihvaća stajalište Vijeća u pogledu naslova 2.a;

Naslov 2.b – Otpornost i vrijednosti

33.  ističe da bi osiguravanje da su svi troškovi zaduživanja EURI-ja pokriveni posebnim instrumentom EURI-ja iznad gornjih granica VFO-a imalo učinak vraćanja određene razlike do gornje granice unutar naslova 2.b i stvaranja proračunskog prostora u instrumentu fleksibilnosti i jedinstvenom instrumentu za razliku do gornje granice; ističe da je, osobito s obzirom na visoke kamatne stope, na programe u okviru naslova 2.b utjecala prisutnost linije Instrumenta EU-a za oporavak unutar istog naslova jer je Komisija de facto spriječena u predlaganju povećanja ondje gdje su potrebna;

34.  u tom pogledu ističe programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti koji imaju ključnu ulogu u podupiranju prilika za mobilnost u svrhu učenja, poboljšanju vještina i zapošljivosti ljudi te promicanju socijalne uključenosti; ističe ulogu koju Erasmus+ ima u jačanju sveučilišne suradnje, modernizaciji obrazovanja i podupiranju mjera osmišljenih za smanjenje stope napuštanja školovanja; naglašava vrijedan doprinos koji je dao pružanju potpore ukrajinskim studentima i nastavnom osoblju od početka rata;

35.  naglašava da su oba programa zakonom obvezna uvesti mjere za povećanje stope sudjelovanja osoba s manje mogućnosti; žali zbog toga što se sudionicima u nepovoljnom položaju često onemogućuje sudjelovanje u programu s obzirom na to da su bespovratna sredstva nedostatna u kontekstu porasta inflacije i povećanih troškova života; ima za cilj osigurati da program Erasmus+ ne postane de facto selektivan program otvoren samo onima koji si mogu priuštiti sudjelovanje u njemu; podsjeća da Komisija mora uspostaviti mjere financijske potpore za osobe s manje mogućnosti i poziva na prilagodbu bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+ kako bi se uzela u obzir veća inflacija i veći troškovi života; stoga predlaže povećanje od 100 milijuna EUR za Erasmus+ i 2 milijuna EUR za Europske snage solidarnosti u odnosu na nacrt proračuna kako bi se osigurala dostupnost programa svima;

36.  ističe važnost snažnije zdravstvene unije i poboljšane pripravnosti u Europi nakon pandemije, kao i potrebu za boljim razumijevanjem i liječenjem dugotrajnih učinaka i posljedica bolesti COVID-19, među ostalim financiranjem translacijskih istraživanja, kliničkih ispitivanja i ključnih studija; ističe ključnu ulogu programa „EU za zdravlje” u tom pogledu, kao i u podupiranju mjera za postizanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja diljem Unije, što obuhvaća kvalitetan pristup uslugama spolnog i reproduktivnog zdravlja i pristup novim tehnologijama i uređajima za praćenje na daljinu, telemedicini i dijagnostičkim uređajima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, koji mogu pružiti bolju skrb u ruralnim područjima; stoga predlaže da se odobrena sredstva za taj program povećaju za 20 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, među ostalim za pomoć pri preraspodjeli sredstava tijelu EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize;

37.  zabrinut je zbog sve većeg utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta i prirodnih katastrofa u Europi, njezinu susjedstvu i globalno te zbog sposobnosti Unije da na njih odgovori učinkovito i pravovremeno; ističe da su te katastrofe često povezane s klimatskim promjenama i da će se stoga u budućnosti vjerojatno događati još češće i biti još intenzivnije; naglašava potrebu za ulaganjem u mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, posebno u osjetljivim regijama, te za jačanjem kapaciteta Unije za pružanje odgovora; stoga povećava odobrena sredstva za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu za 20 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna kako bi se osigurao učinkovit odgovor i zaštitili ljudski životi, među ostalim mobilizacijom zajedničkih medicinskih timova u izvanrednim situacijama;

38.  naglašava ključnu ulogu programa Kreativna Europa u podupiranju kulturnog i kreativnog sektora, poticanju medijske pismenosti i borbi protiv dezinformacija te promicanju i zaštiti slobode i pluralizma medija kao temelja za funkcionalnu demokraciju; ističe da je naglo povećanje cijena energije i inflacije, koje je uslijedilo nakon pandemije bolesti COVID-19, imalo znatan utjecaj na kulturni i kreativni sektor, koji se često sastoje od malih organizacija i pojedinačnih umjetnika; stoga predlaže povećanje sredstava za program Kreativna Europa za 25 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, od čega 15 milijuna EUR za potprogram Kultura i 10 milijuna EUR za međusektorski potprogram;

39.  podsjeća na važnu ulogu koju program Građani, jednakost, prava i vrijednosti ima u promicanju europskih vrijednosti i prava građana, poticanju aktivnog građanskog angažmana i izgradnji otpornih društava; podsjeća da je program ključan u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, posebno važnog u kontekstu mjerljivog povećanja nasilja nad ženama i nasilja nad pripadnicima zajednice LGBTQI+; naglašava vrijednost programa u podržavanju ključnih načela demokracije, vladavine prava, solidarnosti, pravde, nediskriminacije, jednakosti i uključivosti; stoga predlaže povećanje odobrenih sredstava za program za 6 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, uz povećanje sredstava za potprograme „Uključivanje i sudjelovanje građana”, Daphne i „Vrijednosti Unije”;

40.  smatra da je potrebno povećati liniju potpore turskoj zajednici na Cipru za 2 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna kako bi se financirao Odbor za nestale osobe na Cipru i podržao Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica;

41.  ističe važnost socijalne dimenzije u proračunu Unije i potrebu za učinkovitim socijalnim dijalogom te odgovarajućim informiranjem i osposobljavanjem organizacija radnika radi daljnjeg razvoja i povećanja kapaciteta i sudjelovanja socijalnih partnera; stoga povećava financiranje svake od relevantnih linija za 1 milijun EUR u odnosu na nacrt proračuna;

42.  podsjeća na ključnu ulogu decentraliziranih agencija pod naslovom 2.b; povećava razinu financiranja i broja osoblja za Europski institut za ravnopravnost spolova, Europsko nadzorno tijelo za rad i Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu u skladu s utvrđenim potrebama agencija te kako bi se osiguralo da imaju odgovarajuće osoblje i resurse za rad i izvršavanje svojeg mandata;

43.  naglašava važnost zaštite proračuna Unije od prijevara, korupcije i drugih povreda dužnosti; naglašava, u tom kontekstu, središnju ulogu koju Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ima u zaštiti financijskih interesa Unije, među ostalim u pogledu upotrebe sredstava instrumenta NextGenerationEU, te u osiguravanju usklađenosti s vladavinom prava; stoga predlaže ciljana povećanja za Ured europskog javnog tužitelja i povećanje broja osoblja kako bi mu se omogućilo da ispuni svoj mandat; poziva sve države članice da se pridruže EPPO-u kako bi se osigurala bolja zaštita financijskih interesa Unije;

44.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 2.b (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja) za 199 485 306 EUR u odnosu na razine u nacrtu proračuna te za 812 302 239 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; podsjeća da se u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u troškovi Instrumenta EU-a za oporavak ne bi razmatrali u okviru naslova 2.b;

Naslov 3. – Prirodni resursi i okoliš

45.  ističe da prijedlog STEP-a obuhvaća dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza 2024. za Inovacijski fond u okviru naslova 3. i razmjerno povećanje gornje granice; smatra da predložena dodjela sredstava za Inovacijski fond označava važan napredak prema njegovu potpunom uvrštenju u proračun; podsjeća na važnu ulogu Inovacijskog fonda u podupiranju ulaganja u proizvodnju vodika i infrastrukturu; stoga predlaže stvaranje nove proračunske linije za Inovacijski fond s odobrenim sredstvima u iznosu od 1,25 milijardi EUR u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u;

46.  ponovno izražava zabrinutost zbog negativnog učinka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine na globalnu sigurnost opskrbe hranom, cjenovnu pristupačnost hrane i opskrbne lance te na sposobnost poljoprivrednika da izdrže inflacijski pritisak i povećane cijene ulaznih materijala; poziva Komisiju da analizira posljedice rata na poljoprivrednike i proizvodnju hrane, među ostalim u pogledu uvoza iz Ukrajine, te da prema potrebi predloži mjere; ističe da je potrebno pomoći novim i mladim poljoprivrednicima dodatnim mehanizmima potpore kao strukturno rješenje i time osigurati održivost tog sektora i generacijsku obnovu; stoga predlaže povećanje potpore dohotku za mlade poljoprivrednike za 40 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

47.  ističe važnost školskih programa u okviru zajedničke poljoprivredne politike u osiguravanju šireg pristupa zdravoj i hranjivoj hrani za djecu te ističe da na doseg tih programa utječu sve veće cijene hrane; stoga odlučuje povećati potporu za te programe za 5 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

48.  ističe središnju ulogu programa LIFE kao vodećeg programa EU-a kada je riječ o ostvarivanju europskog zelenog plana i postizanju klimatske neutralnosti Unije, u skladu s Pariškim sporazumom, podupiranju ublažavanja klimatskih promjera i mjera prilagodbe, smanjenju emisija i povećanju upotrebe obnovljive energije, stvaranju kružnoga gospodarstva, zaštiti ekosustava i preokretanju zabrinjavajućeg trenda gubitka bioraznolikosti; zabrinut je zbog porasta ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama i naglašava potrebu za hitnim djelovanjem; naglašava ulogu programa LIFE u ubrzavanju pravedne tranzicije; stoga predlaže da se odobrena sredstva za taj program povećaju za 30 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

49.  podsjeća na to da će se, kao i obično, pismom izmjene pojasniti stanje u pogledu dostupnih sredstava u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i da se tijekom postupka mirenja pristup izmjenama može prilagoditi tome;

50.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 3. (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja) za 1 325 000 000 EUR u odnosu na nacrt proračuna te za 1 335 000 000 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; ističe da je 1 250 000 000 EUR njegovih povećanja namijenjeno za STEP; naglašava da bi se, u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u, gornja granica za naslov 3. 2024. također povećala za 1,25 milijardi EUR;

Naslov 4. – Migracije i upravljanje granicama

51.  ističe da ruski agresivni rat protiv Ukrajine, oružani sukobi i nestabilnost u susjednim regijama, kao i siromaštvo, glad i posljedice klimatskih promjena te temeljni trendovi u gospodarskom razvoju i demografskim promjenama i dalje potiču ljude da u Uniji pronađu utočište, sigurnost ili slobodu, u potrazi za boljim životom ili spajanjem s bliskim članovima obitelji, čime se vrši znatan pritisak na programe i agencije u okviru naslova 4.; u tom pogledu podsjeća na svoje stajalište da bi u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u financiranje u okviru toga naslova 2024. trebalo povećati za 250 milijuna EUR;

52.  ponovno ističe potrebu za provedbom migracijske politike i politike azila koja se temelji na solidarnosti, podijeljenoj odgovornosti i poštovanju ljudskih prava u skladu s vrijednostima Unije i međunarodnim obvezama; naglašava da je rat znatno povećao pritisak na sustave azila i prihvata u državama članicama i da Unija mora pružiti dugoročniju potporu državama članicama primateljicama kako bi se olakšao prihvat i integracija izbjeglica iz Ukrajine, kao i drugih izbjeglica kojima se dodjeljuje međunarodna zaštita, suočilo s nedavnim migracijskim trendovima i osiguralo učinkovito upravljanje migracijama, među ostalim u pogledu učinkovitih, sigurnih i dostojanstvenih postupaka vraćanja i ponovnog prihvata; nadalje, naglašava da je potrebno predvidjeti financijske posljedice pravodobnog sporazuma o Paktu o azilu i migracijama te ojačati Fond za azil, migracije i integraciju s obzirom na njegovu središnju ulogu u osiguravanju uspješne provedbe Pakta; podsjeća na važnu ulogu koju regionalne i lokalne vlasti imaju u procesu integracije na terenu, poštujući pritom nadležnosti država članica; imajući na umu navedeno, odlučuje ojačati Fond za azil, migracije i integraciju za 110 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za 2024. s obzirom na njegov pozitivan doprinos u pružanju hitne potpore izbjeglicama;

53.  podsjeća na ključnu ulogu Agencije Europske unije za azil u pružanju potpore državama članicama u pogledu postupaka azila i međunarodne zaštite; predlaže povećanje broja osoblja i razine financiranja Agencije u skladu s njezinim većim radnim opterećenjem;

54.  naglašava da su djelotvorno i pravedno upravljanje vanjskim granicama Unije i njihova zaštita ključni za osiguravanje sigurnosti Unije, jamčenje neometane i učinkovite provedbe migracijske politike i politike azila Unije, očuvanje slobodnog kretanja osoba unutar Unije i pravilnog funkcioniranja šengenskog područja; nadalje naglašava potrebu za boljim sprečavanjem nezakonitih migracija kako bi se ranjive osobe zaštitile od mreža za krijumčarenje i trgovinu ljudima te kako bi se riješio problem instrumentalizacije migranata u okviru hibridnih napada; ističe ključnu ulogu Instrumenta za upravljanje granicama i vize (BMVI) u tom pogledu; napominje da Komisija predlaže jačanje BMVI-ja iznad razina financijskog programiranja u nacrtu proračuna, iako ističe da se tim „jačanjem” samo djelomično nadoknađuju ponovljene preraspodjele iz BMVI-ja za financiranje revidiranih mandata agencija; predlaže povećanje odobrenih sredstava za BMVI za 60 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, među ostalim radi ubrzanja pristupanja Rumunjske i Bugarske šengenskom području i provedbe pilot-programa uspostavljenih u suradnji s Komisijom;

55.  ističe potrebu za daljnjim povećanjem odobrenih sredstava i osoblja za agenciju eu-LISA kako bi se osiguralo da ta agencija može provoditi ključne projekte unutarnje sigurnosti i upravljanja granicama; ističe potrebu da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) raspolaže potrebnim resursima za učinkovito provođenje svojeg mandata i operativnih aktivnosti te stoga odlučuje vratiti iznose iz nacrta proračuna za tu agenciju;

56.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 4. za 173 941 500 EUR u odnosu na nacrt proračuna te za 193 941 500 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; naglašava da bi se, u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u, gornja granica za naslov 4. 2024. također povećala za 250 milijuna EUR;

Naslov 5. – Sigurnost i obrana

57.  ističe da su se obrambeni izazovi povećali od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu, zbog čega je potpora obrambenom sektoru postala važnija nego ikad kako bi se osiguralo da Europa bude siguran kontinent; naglašava potrebu za jačanjem uloge Unije u međunarodnoj sigurnosti i smatra da europska suradnja u području obrane dovodi do veće učinkovitosti, potencijalnih ušteda i pametnije potrošnje te da je ključna za jačanje strateške autonomije Unije; ponavlja da je potrebno brzo povećati obrambene kapacitete i kapacitete industrijske proizvodnje te interoperabilnost država članica, posebno onih na prvoj liniji i stoga najizloženijih trenutačnim prijetnjama;

58.  ističe da su poduzeti važni koraci u pogledu Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave na strani potražnje u području obrane i Akta za podupiranje proizvodnje streljiva(23) na strani ponude; napominje da se dvjema uredbama iscrpljuju sve razlike do gornje granice naslova 5. i zahtijeva upotreba instrumenta fleksibilnosti 2024., uz znatne preraspodjele sredstava iz Europskog fonda za obranu;

59.  naglašava da prijedlog STEP-a uključuje dodatna odobrena sredstva za Europski fond za obranu; stoga predlaže da se odobrena sredstva za Europski fond za obranu 2024. povećaju za 625 milijuna EUR u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u;

60.  napominje važnost „vojne mobilnosti” u omogućavanju državama članicama da pruže brzu potporu u kontekstu rata unapređenjem infrastrukturnih kapaciteta za teški i veliki vojni prijevoz, poboljšanjem prometnih koridora i logistike; ističe da postoji prevelika potražnja za programom, da ima znatan apsorpcijski kapacitet i da će obveze biti u potpunosti preuzete do kraja 2023.; stoga odlučuje da se odobrena sredstva za „vojnu mobilnost” povećaju za 45 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

61.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 5. za 670 000 000 EUR u odnosu na nacrt proračuna te za 687 000 000 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; ističe da je 625 000 000 EUR njegovih povećanja namijenjeno za STEP; ističe da bi se, u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u, gornja granica za naslov 5. 2024. također povećala za 625 milijuna EUR;

Naslov 6. – Susjedstvo i svijet

62.  ističe da se, posebice nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu, međunarodni kontekst brzo pogoršao zbog prehrambene, energetske i gospodarske krize, koje su drastično povećale pritisak na naslov 6.; žali zbog činjenice da je financiranje u okviru naslova 6. bilo potpuno nedostatno od samog početka VFO-a i da VFO nije uzimao u obzir kontinuirano financiranje potreba izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja, ne ostavljajući gotovo nikakav prostor za suočavanje s dodatnim izazovima;

63.  napominje da je rezerva Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa vrlo brzo iscrpljena i iskorištena izvan okvira svoje osnovne svrhe odgovora na nove izazove i prioritete, dok se proračun za humanitarnu pomoć uvelike oslanja na mobilizaciju znatno opterećenog SEAR-a; u tom pogledu ponavlja da bi u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u financiranje u okviru toga naslova 2024. trebalo povećati za 2,875 milijardi EUR;

64.  naglašava važnost jačanja linije južnog susjedstva u podupiranju političkih, gospodarskih i socijalnih reformi u toj regiji, pružanju pomoći izbjeglicama, posebno sirijskim i palestinskim izbjeglicama, te u omogućavanju potpore duž južnih migracijskih ruta; stoga predlaže da se odobrena sredstva za tu liniju povećaju za 650 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, među ostalim i kako bi se osiguralo odgovarajuće i predvidljivo financiranje za UNWRA kako bi se odgovorilo na povećane potrebe na terenu;

65.  nedvosmisleno osuđuje brutalne terorističke napade Hamasa na Izrael i njegov narod; naglašava da se proračunom Unije mora nastaviti pružati potpora izgradnji mira i stabilnosti u regiji, borbi protiv mržnje i fundamentalizma te promicanju ljudskih prava; poziva Komisiju da temeljito provede najavljeno preispitivanje, uključujući korištenje svih sredstava Unije u regiji, te da proračunskom tijelu što prije dostavi rezultate; naglašava da se očekuje pogoršanje humanitarne situacije u regiji i poziva Komisiju da ponovno procijeni potrebe za humanitarnom pomoći u regiji kako bi se osiguralo da financijska sredstva Unije i dalje dopru do onih kojima je pomoć potrebna;

66.  ističe da je rat posebno znatno utjecao na zemlje u istočnom susjedstvu, kao što je Republika Moldova, koje su pružile utočište i pomoć izbjeglicama koje bježe od rata te su se suočile s posljedicama iznimno visoke inflacije i cijena energije i hrane; ističe važnost trajne potpore zemljama kandidatkinjama u provedbi potrebnih reformi povezanih s pristupanjem, jačanju njihove otpornosti te sprečavanju i suzbijanju hibridnih prijetnji; pozdravlja odluku da se Ukrajini i Republici Moldovi dodijeli status zemlje kandidatkinje i ustraje u tome da je potrebno izdvojiti potrebna sredstva kako bi se podržao njihov pristupni proces; stoga odlučuje povećati odobrena sredstva za Istočno susjedstvo za 450 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna; nadalje predlaže povećanje potpore povezane s pristupanjem u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za 50 milijuna EUR 2024. za zapadni Balkan;

67.  slaže se s procjenom Vijeća da je Komisija u nacrt proračuna trebala uvrstiti potrebe za humanitarnom pomoći koje proizlaze iz rata; smatra da će, s obzirom na izrazito izazovni međunarodni kontekst, sve veću geopolitičku nestabilnost, sve veće ekstremno siromaštvo te češće prirodne katastrofe i ekstremne vremenske uvjete, potrebe za humanitarnom pomoći 2024. vjerojatno biti znatnije nego što je to Vijeće procijenilo u svojem čitanju; nadalje podsjeća da će humanitarna pomoć Ukrajini i dalje biti obuhvaćena naslovom 6., a ne Instrumentom za Ukrajinu; ističe da je nedovoljan pristup humanitarnoj pomoći najteže pogodio najranjivije skupine, posebno žene i djecu; ističe da se proračun Unije za humanitarnu pomoć u velikoj mjeri oslanjao na SEAR, čime su se sredstva odmaknula od drugih ciljeva SEAR-a i smanjila sposobnost Unije da odgovori na hitne situacije; stoga predlaže da se odobrena sredstva za humanitarnu pomoć povećaju za 550 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

68.  podsjeća da je pričuva Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju osmišljena tako da se Uniji omogući da spretno i učinkovito odgovori na vanjskopolitičko okružje koje se mijenja i nove izazove s pomoću proračunske fleksibilnosti; stoga predlaže da se odobrena sredstva u pričuvi 2024. povećaju za 800 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

69.  ističe svoju potporu provedbi mirovnog sporazuma u Kolumbiji i potrebu za nastavkom relevantnih mjera koje se financiraju u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Kolumbiju; stoga predlaže da se odobrena sredstva za geografski program „Sjeverna i Južna Amerika” u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju povećaju za 10 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna; nadalje ponavlja svoju nepokolebljivu predanost zaštiti i promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda na globalnoj razini te povećava dodjelu sredstava za tematski program „Temeljna prava i slobode” za 10 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

70.  ponovno ističe svoju predanost međunarodnoj dimenziji programa Erasmus+, kojim se omogućuje razmjena mobilnosti u svrhu učenja s partnerskim zemljama diljem svijeta; stoga povećava odobrena sredstva za međunarodnu dimenziju programa Erasmus+ za 10 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, uz ravnomjernu raspodjelu između Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i IPA-e III;

71.  podsjeća da su kamate na zajmove makrofinancijske pomoći + isplaćene Ukrajini 2023. u iznosu od 18 milijardi EUR trebale pokriti države članice, pri čemu će proračun Unije dati doprinos samo u slučaju dostupnih sredstava; smatra da takva sredstva nisu dostupna te stoga briše tu liniju i smanjuje odobrena sredstva za subvenciju kamatnih stopa u okviru programa makrofinancijske pomoći +;

72.  povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 6. za 2 525 000 000 EUR u odnosu na nacrt proračuna te za 2 407 100 000 EUR u odnosu na čitanje Vijeća; naglašava da bi se, u skladu s privremenim izvješćem o VFO-u, gornja granica za naslov 6. 2024. povećala za 2,875 milijardi EUR;

Naslov 7. – Europska javna uprava

73.  podsjeća da bi se potrošnja u naslovu 7.trebala utvrditi na razini kojom se jamči djelotvorna i učinkovita administracija Unije; u tom pogledu ističe da bi se prijedlogom Komisije za reviziju VFO-a u 2024. smanjila potreba za primjenom jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice za rashode u okviru naslova 7.;

74.  prihvaća stajalište Vijeća za naslov 7. u pogledu dijela III.;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

75.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u potpunosti u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, donosi ujednačen paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta; poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te pruži povratne informacije o njihovoj uspješnosti i rezultatima postignutima na terenu;

Plaćanja

76.  ističe potrebu da se osigura dostatna razina odobrenih sredstava za plaćanje u proračunu za 2024. te kao opće pravilo odlučuje povećati odobrena sredstva za plaćanje u onim linijama u kojima je izmijenjen iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza; prima na znanje nisku razinu plaćanja koju je Komisija predložila za 2024., koja se može pripisati kašnjenju u provedbi nekih programa zbog njihova kasnog donošenja i poremećaja u projektima zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19; u tom kontekstu ističe rizik od zaostataka u plaćanjima u kasnijim godinama razdoblja VFO-a i za sljedeći VFO te podsjeća na svoje stajalište o reviziji VFO-a u tom pogledu;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

77.  svjestan je ograničenja naslova 7. u aktualnom VFO-u; podsjeća da su ta ograničenja rezultat rezova koje je Vijeće primijenilo na ionako vrlo nizak početni prijedlog Komisije pri postizanju dogovora o aktualnom VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.; izražava zapanjenost i duboku zabrinutost zbog jednostrane odluke Komisije da smanji procjene Parlamenta za 2024., čime se još jednom prekida tradicija dobre suradnje između tih dviju institucija; podsjeća da su procjene Parlamenta pripremljene i donesene uz posvećivanje posebne pozornosti preporukama Komisije; u tom kontekstu zadržava odobrena sredstva svojeg proračuna za 2024. u iznosu od 2 383 401 312 EUR, u skladu sa svojim procjenama prihoda i rashoda usvojenima na plenarnoj sjednici 20. travnja 2023.; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

78.  napominje da je, iako je njegov proračun uvršten u dio I. – Europski parlament, Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade neovisno tijelo Unije; pozdravlja činjenicu da je broj radnih mjesta dodijeljenih Tijelu za europske političke stranke i europske političke zaklade jasno utvrđen u planu radnih mjesta te da je poseban iznos koji se odnosi na osoblje uvršten u proračunske napomene za stavke 1200 i 1400; očekuje da će se te informacije i dalje objavljivati u budućim proračunima; pristaje na to da se članak 502. na toj osnovi ukloni iz proračunske nomenklature od 2024. nadalje;

79.  ponavlja prioritete Parlamenta za predstojeću financijsku godinu, osobito usmjeravanje proračuna Parlamenta na njegove ključne funkcije suzakonodavca, djelovanje kao jedan ogranak proračunskog tijela, zastupanje građana i nadgledanje rada drugih institucija, kao i osiguravanje resursa za prioritetne projekte o interakciji s građanima, zeleni Parlament koji promiče uštedu resursa, pristupačni Parlament koji u potpunosti poštuje rodna pitanja te jačanje sigurnosti, kibersigurnosti i razvoja IT-a;

80.  u skladu sa svojom navedenom Rezolucijom od 20. travnja 2023. o procjeni prihoda i rashoda za financijsku godinu 2024. i uzimajući u obzir odgovore glavnog tajnika od 19. srpnja 2023.:

   (a) traži od Predsjedništva da se izradi tehničko rješenje kojim bi se zastupnicima u Europskom parlamentu omogućilo da svoje pravo na glasovanje koriste tijekom rodiljnog i očinskog dopusta ili dugoročnog bolovanja;
   (b) ponavlja svoj zahtjev Predsjedništvu da izmijeni Provedbene mjere za glavu VII. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije kako bi se osigurala potpuna usklađenost stopa naknada za službena putovanja između triju mjesta rada Parlamenta među dužnosnicima, ostalim službenicima i akreditiranim parlamentarnim asistentima; prima na znanje da nadležne službe Parlamenta izrađuju prijedlog kako bi se to pitanje riješilo i potiče Predsjedništvo da djeluje čim prijedlog bude podnesen;
   (c) žali zbog kontinuiranog protivljenja Predsjedništva poništavanju odluka od 2. listopada 2000. i 15. prosinca 2014. kojima se izričito zabranjuje sudjelovanje akreditiranih parlamentarnih asistenata u službenim izaslanstvima i službenim putovanjima odbora; ponovno poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da revidiraju provedbene odredbe kojima se uređuje rad izaslanstava i službena putovanja izvan Europske unije te Odluku o službenim putovanjima odbora izvan triju mjesta rada; ističe činjenicu da bi se takvim preispitivanjem trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti prate, pod određenim uvjetima, zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;
   (d) podsjeća Predsjedništvo da je prije donošenja svake velike odluke o pitanjima koja se tiču nekretnina zbog njihova velikog utjecaja na proračun potrebno obavijestiti Odbor za proračune i savjetovati se s njime; pozdravlja politiku održavanja zgrada Parlamenta koju je Predsjedništvo usvojilo 8. ožujka 2021. i kojom se uvode tzv. „putovnice za zgrade”; traži od Predsjedništva da istraži mogućnosti uštede; traži da se provodi proaktivna politika upravljanja nekretninama koja se mora usredotočiti na zelenu obnovu fonda zgrada i jamčiti da Parlament nastoji postići najbolju moguću energetsku učinkovitost i tako smanji potrošnju energije i emisije CO2, kao i tekuće troškova objekata Parlamenta;

Ostali dijelovi (IV. – X.)

81.  osuđuje horizontalni pristup Komisije smanjenju procjena institucija kako bi se poštovalo načelo stabilnog broja osoblja i maksimalno povećanje od 2 % za rashode koji se ne odnose na plaće, unatoč inflacijskim pritiscima drugu godinu zaredom i bez obzira na nove zadaće koje su institucijama povjerili Komisija i suzakonodavci;

82.  ističe da su najveći dijelovi proračuna institucija utvrđeni zakonskim ili ugovornim obvezama na koje utječe inflacija te da nemaju kontrolu nad stopama inflacije i povećanjem cijena energije; zabrinut je zbog visokih troškova života i rastućih cijena u Luksemburgu, posebno zbog sve većih troškova stanovanja koji izazivaju poteškoće pri zapošljavanju osoblja za sve institucije sa sjedištem u Luksemburgu; traži od svih institucija sa sjedištem u Luksemburgu da riješe taj dugotrajni problem i s luksemburškim kolegama;

83.  ističe potrebu da institucije imaju dovoljno osoblja kako bi ispunile svoj mandat; pozdravlja stalne napore koje institucije ulažu kako bi preraspodijelile osoblje i pronašle dodatne načine povećanja učinkovitosti, ali uviđa ograničenja tog pristupa u aktualnom inflacijskom kontekstu kad se on primjenjuje u kombinaciji sa sve većim odgovornostima;

84.  za sljedeće propisno opravdane slučajeve povećava razinu odobrenih sredstava ili osoblja iznad razine iz nacrta proračuna kako bi se institucijama dalo dovoljno sredstava za poštovanje njihovih pravnih i ugovornih obveza te za izvršavanje sve većeg broja zadaća iz njihova mandata na odgovarajući, učinkovit i djelotvoran način; stoga predlaže:

   (a) da se razina odobrenih sredstava zadrži u skladu s procjenama Suda Europske unije i Europskog ombudsmana povećanjem razine odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za proračunske linije koje pokrivaju odobrena sredstva povezana s ugovornim i obveznim rashodima;
   (b) da se djelomično zadrži razina odobrenih sredstava u skladu s procjenama Europskog revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija, Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje povećanjem odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za proračunske linije kojima se pokrivaju odobrena sredstva u vezi s ugovornim i obveznim rashodima;
   (c) da se planovi radnih mjesta povećaju iznad razine iz nacrta proračuna odgovarajućim odobrenim sredstvima u skladu sa zahtjevima institucija da se Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskom odboru za zaštitu podataka omogući da se nose s novim odgovornostima, a djelomično u skladu sa zahtjevima institucija da Europski odbor regija poboljša kapacitete u području kibersigurnosti i da Europska služba za vanjsko djelovanje provede Strateški kompas, ojača centar za odgovor na krizu i unaprijedi kibersigurnost i borbu protiv dezinformiranja.

o
o   o

85.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 424, 15.12.2020., str. 1.
(2) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.
(4) SL C 444 I, 22.12.2020.
(5) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.
(6) SL L 325, 20.12.2022., str. 11.
(7) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.
(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0119.
(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0335.
(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0194.
(11) SL C 177, 17.5.2023., str. 115.
(12) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.
(13) SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
(14) SL C 428, 13.12.2017., str. 10.
(15) SL C 242, 10.7.2018., str. 24.
(16) SL C 283, 11.8.2023., str. 18.
(17) SL C 479, 16.12.2022., str. 75.
(18) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0278.
(19) SL C 388, 13.11.2020., str. 18.
(20) SL C 94 E, 3.4.2013., str. 13. i SL C 149, 28.4.2023., str. 11.
(21) SL C 270, 7.7.2021., str. 2.
(22) SL C 317, 7.9.2023., str. 3.
(23) Uredba (EU) 2023/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. srpnja 2023. o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) (SL L 185, 24.7.2023., str. 7.).

Posljednje ažuriranje: 8. ožujka 2024.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti