Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2023/2905(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0453/2023

Rasprave :

Glasovanja :

PV 09/11/2023 - 5.22
CRE 09/11/2023 - 5.22
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0397

Usvojeni tekstovi
PDF 144kWORD 54k
Četvrtak, 9. studenog 2023. - Bruxelles
Učinkovitost sankcija EU-a protiv Rusije
P9_TA(2023)0397RC-B9-0453/2023

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. studenoga 2023. o učinkovitosti sankcija EU-a protiv Rusije (2023/2905(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, posebno nakon eskalacije ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine u veljači 2022.,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir 11 uzastopnih paketa sankcija protiv Rusije koje je EU donio od veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2022/2332 od 28. studenoga 2022. o utvrđivanju kršenja Unijinih mjera ograničavanja kao područja kriminaliteta koje ispunjava kriterije iz članka 83. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove od 7. srpnja 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se od 24. veljače 2022., kad je Rusija ponovno pokrenula svoj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit agresivni rat protiv Ukrajine, geopolitičko stanje u Europi iz temelja promijenilo; budući da ruske snage neselektivno napadaju stambena područja i civilnu infrastrukturu te su ubile tisuće ukrajinskih civila, ukrajinske državljane prisilno deportirale i nezakonito zatvorile u Rusiji i dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom, te diljem zemlje provode teroristička djela;

B.  budući da je od ruske opće invazije na Ukrajinu u veljači 2022. EU uveo 11 paketa sankcija protiv Rusije s ciljem slabljenja njezine gospodarske osnove i stoga ograničavanja njezine sposobnosti vođenja rata, što uključuje mjere ograničavanja protiv gotovo 1800 pojedinaca i subjekata odgovornih za rat u Ukrajini ili uključenih u njega, zabrane uvoza brojne robe i usluga iz Rusije, kao što su nafta i sirovine, te zabranu izvoza bilo kakvog oružja, vojne opreme ili robe s dvojnom namjenom u Rusiju; budući da sankcije uključuju zabranu svih transakcija s Ruskom središnjom bankom, isključivanje ključnih ruskih banaka iz sustava financijskih komunikacija SWIFT i obustavu prijenosa i širenja određenih ruskih medija u državnom vlasništvu ili kojima država daje potporu;

C.  budući da je, osim toga, u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava Vijeće uvelo mjere ograničavanja određenom broju pojedinaca odgovornih za teška kršenja ljudskih prava u Ruskoj Federaciji i na ukrajinskim područjima koje je Rusija privremeno okupirala; budući da je EU donio i dodatne sankcije protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u agresivnom ratu protiv Ukrajine, kao i protiv Irana zbog upotrebe iranskih bespilotnih letjelica u ruskom ratu;

D.  budući da postoje brojne poteškoće pri mjerenju učinka sankcija, uključujući nedostatak pouzdanih brojki i statističkih podataka; budući da se učinak sankcija EU-a ne može lako razdvojiti od učinka sankcija SAD-a i drugih zemalja, ruskih protusankcija ili učinka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine; budući da većina stručnjaka upozorava da, iako sankcije funkcioniraju, njihov učinak nije dovoljno snažan kako bi se ograničila sposobnost Rusije da ratuje protiv Ukrajine te poziva na dodatne mjere za povećanje opsega i provedbe sankcija; budući da se, iako su sankcije EU-a protiv Rusije dosad nezabilježenih razmjera, čini da je učinak na rusko gospodarstvo za sada manji nego što je prvotno bilo predviđeno te da postoje zabrinjavajući znakovi da učinkovitost sankcija opada; budući da su sankcije protiv Rusije prisilile i još uvijek prisiljavaju one na koje su usmjerene da stalno traže skupe alternative;

E.  budući da su države članice EU-a, zajedno s Koalicijom za ograničavanje cijena, uvele gornje granice cijena sirove nafte koja se prevozi morskim putem, naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji potječu iz Rusije ili se iz nje izvoze; budući da su utvrdile te gornje granice cijena na 60 USD po barelu za sirovu naftu, 45 USD po barelu za naftne derivate uz diskont i 100 USD po barelu za naftne derivate uz premiju; budući da se u raznim studijama procjenjuje da troškovi proizvodnje ruske sirove nafte po barelu iznose otprilike 15 USD, a za dizel 20 USD; budući da stoga trenutačne gornje granice cijena i dalje omogućuju znatnu dobit Putinovu režimu;

F.  budući da su se od siječnja 2022. do siječnja 2023. ruski prihodi od izvoza nafte i plina smanjili za 38 %; budući da se ruski udio u europskoj potražnji za plinom smanjio s 45 % 2021. na 23 % 2022. te na ispod 10 % u siječnju 2023.; budući da se, prema navodima, obujam proizvodnje ruskog ukapljenog prirodnog plina povećao na rekordne razine; budući da se, unatoč sankcijama EU-a usmjerenim na rusku industriju ugljena, ruska proizvodnja ugljena povećala za 0,3 % u odnosu na 2021. i dosegnula rekordnu razinu; budući da je Rusija od početka rata ostvarila 532 milijarde EUR prihoda od izvoza fosilnih goriva, pri čemu su države članice kupile fosilnih goriva za više od 178 milijardi EUR; budući da su samo 2022. ruski prihodi od energenata iznosili 321 milijardu USD;

G.  budući da je od kolovoza 2023. očito da Rusija pronalazi nove načine za zaobilaženje gornje granice cijena nafte, a cijene ruske nafte na globalnim tržištima počele su rasti; budući da je Rusija uspjela preusmjeriti izvoz sirove nafte iz Europe na druga tržišta, kao što su Indija, Kina i Turska; budući da je uvoz naftnih derivata proizvedenih od ruske nafte u EU iz Indije i drugih zemalja naglo porastao, što je otvorilo „sporedna vrata” za ulazak ruske nafte i potkopalo učinak sankcija EU-a; budući da su plovila u vlasništvu EU-a prevezla najveći udio ruske sirove nafte 2022. i 2023.; budući da je 2022. udio prihoda od izvoza energenata iznosio jednu trećinu ukupnog proračunskog prihoda Ruske Federacije; budući da sankcije na izvoz ruskih energenata snažno utječu na ruske državne prihode; budući da se nakon uvođenja gornje granice cijena nafte u prosincu 2022. ruski dohodak od izvoza energetskih resursa znatno smanjio u usporedbi s predratnim razinama; budući da su se ruski prihodi od nafte oporavili u prvoj polovici 2023. te su se povećali na najvišu razinu od studenoga 2022.;

H.  budući da za države članice EU-a ne postoji nikakvo ograničenje kupnje ruskog ukapljenog prirodnog plina ili nafte ruskog podrijetla od zemalja koje nisu članice EU-a te je ta kupnja trenutačno znatno iznad razina zabilježenih prije veljače 2022.; budući da je Rusija EU-ov drugi najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina, odmah nakon SAD-a; budući da je povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Rusije u suprotnosti s ciljem EU-a da okonča svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima; budući da Rusija i dalje zarađuje oko 690 milijuna EUR dnevno od izvoza fosilnih goriva (podaci iz kolovoza 2023.); budući da EU Rusiji i dalje šalje 2 milijarde EUR mjesečno za fosilna goriva; budući da je zbog kontinuiranog uvoza plina iz plinovoda i ukapljenog prirodnog plina, kao i zbog različitih odstupanja od zabrana uvoza sirove nafte i naftnih proizvoda, EU i dalje jedan od najvećih ruskih klijenata za fosilna goriva;

I.  budući da se, prema službenim ruskim podacima, rusko gospodarstvo 2022. navodno smanjilo za samo 2,1 %, znatno manje nego što se očekivalo, unatoč svojem agresivnom ratu protiv Ukrajine i međunarodnim sankcijama; budući da Međunarodni monetarni fond na temelju službenih ruskih podataka predviđa da će rusko gospodarstvo 2023. porasti za 2,2 %, a 2024. za 1,1 %; budući da je Rusija najavila da će se 2024. njezin proračun za obranu povećati za gotovo 70 % i dosegnuti 107 milijardi EUR, odnosno 6 % BDP-a (porast u odnosu na 63 milijarde EUR, odnosno 3,9 % BDP-a 2023.);

J.  budući da je, međutim, 1. studenoga 2023. ruski predsjednik pozvao dužnosnike da riješe pitanje visoke inflacije, upozoravajući da se rusko gospodarstvo suočava s povećanim pritiskom sankcija Zapada; budući da je inflacija u Rusiji i dalje visoka te se još povećava s obzirom na to da se gospodarstvo suočava sa slabljenjem rublja i sve većom vojnom potrošnjom za ofenzivu u Ukrajini;

K.  budući da se uvoz u EU iz Rusije od veljače 2022. smanjio; budući da su, unatoč sankcijama, neke države članice od veljače 2022. u praksi pojačale trgovinu s Rusijom;

L.  budući da nekoliko poduzeća iz EU-a koristi odstupanja na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014(2) i da stoga i dalje obavljaju poslovne aktivnosti s ruskim subjektima na koje se primjenjuju financijske i trgovinske sankcije; budući da su za odobravanje odstupanja nadležna nacionalna tijela te da se institucije EU-a o odobrenim odstupanjima samo obavještava, bez mogućnosti njihova osporavanja; budući da Parlament i druge institucije nemaju pristup tim ključnim informacijama; budući da se tom praksom odstupanja znatno smanjuje željeni učinak sankcija EU-a, čime se jednom od glavnih instrumenata vanjske politike EU-a oduzima učinkovitost i vjerodostojnost;

M.  budući da se Rusija, u pokušaju da se odupre sankcijama, u potrazi za tehnologijom i drugim proizvodima okrenula zemljama koje joj nisu nametnule sankcije; budući da sve tješnji odnosi između Rusije i Kine u pogledu trgovine energijom i robom s dvojnom namjenom, kao i u pogledu diplomatske i strateške potpore, ometaju učinak sankcija EU-a na Rusiju; budući da je ruska trgovina s Kinom 2022. i 2023. dosegla rekordno visoke razine; budući da je Kina sada izvor otprilike polovice ruskog uvoza, u odnosu na četvrtinu prije rata; budući da se obujam trgovine Rusije s Indijom i Turskom također znatno povećao;

N.  budući da je nekoliko analiza zaplijenjenog ruskog oružja pokazalo da Rusija i dalje uvozi ključne komponente sa Zapada jer uspijeva pronaći alternativne dobavljače i puteve, pri čemu je uvoz ključnih proizvoda kao što su poluvodiči čak i veći od razina prije sankcija; budući da su određene zemlje koje nisu nametnule sankcije, kao što su Kina, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kazahstan, Kirgistan, neke zemlje južnog Kavkaza i Srbija, postale središta putem kojih ruski subjekti prema Rusiji preusmjeravaju proizvode koje uvoze iz EU-a ili osiguravaju alternativne puteve za uvoz robe s dvojnom namjenom te strane tehnologije i opreme;

O.  budući da je EU u prosincu 2022. imenovao Davida O’Sullivana posebnim međunarodnim izaslanikom za provedbu sankcija EU-a; budući da je u najnoviji paket sankcija, donesen u lipnju 2023., uključen poseban instrument za sprečavanje zaobilaženja sankcija;

P.  budući da Rosatom i ruski sektor nuklearne energije još uvijek nisu uključeni u pakete sankcija; budući da Rosatom preko svojih društava kćeri ruskom vojno-industrijskom kompleksu omogućuje ključan uvoz tehnologija i materijala; budući da su države članice tijekom 2022. i 2023. ostvarile znatan napredak u smanjenju svoje ovisnosti o ruskoj nuklearnoj industriji;

Q.  budući da je Komisija 2. prosinca 2022. predstavila Prijedlog direktive o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja(3) s ciljem olakšavanja istrage, kaznenog progona i kažnjavanja kršenja sankcija EU-a u svim državama članicama;

R.  budući da se rusko civilno društvo i pripadnici oporbe koji žive u egzilu u EU-u bore s nerazmjernim učinkom nekih sankcija na njihov svakodnevni život, što ne odgovara cilju politike sankcija EU-a već umjesto toga šteti vjerodostojnosti EU-a;

1.  ponovno najoštrije osuđuje ničim izazvan, nezakonit, ilegalan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Lukašenkova režima u Bjelarusu; ponovno poziva Rusiju da odmah obustavi sve vojne operacije u Ukrajini te da bezuvjetno povuče sve vojne snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, okonča prisilne deportacije ukrajinskih civila i oslobodi sve pritvorene i deportirane Ukrajince, posebno djecu;

2.  ističe da se sankcijama EU-a kao odgovorom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine želi strateški oslabiti rusku gospodarsku i industrijsku bazu, posebno vojno-industrijski kompleks, kako Ruska Federacija ne bi mogla nastaviti rat, napadati civilno stanovništvo i narušavati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, te se njima Rusiji želi otežati pristup vojnim tehnologijama i komponentama i želi ih se usmjeriti na ruske političke i gospodarske elite kako bi se potkopala njihova potpora režimu;

3.  podsjeća da učinkovitost međunarodnih sankcija ovisi o čvrstoći, koheziji, suradnji, poštenosti i poštovanju obveza od strane država koje su ih donijele; poziva države članice da jasno identificiraju sankcioniranu rusku stranu imovinu koja se drži u njihovim jurisdikcijama i da osiguraju da se ona učinkovito ukloni iz dosega ruskih subjekata; ističe potrebu za usklađenijim pristupom i većom transparentnošću u pogledu prijavljivanja lokacije i iznosa zamrznute imovine;

4.  ističe da bi se, s obzirom na to da su sankcije EU-a protiv Rusije instrument vanjske politike namijenjen okončanju nezakonitog rata, zaobilaženje takvih ograničenja izvoza robe ključne za ratovanje u određenim teškim slučajevima moglo smatrati sudioništvom u ruskim ratnim zločinima i kazneno goniti kao takvo;

5.  poziva EU i njegove države članice da na razini EU-a ojačaju i centraliziraju nadzor nad provedbom sankcija te da razviju mehanizam za sprečavanje i praćenje zaobilaženja sankcija kako bi se ograničila sposobnost Rusije da zaobiđe sankcije; poziva vlasti država članica da intenzivnije surađuju u istragama kršenja i zaobilaženja sankcija te da dinamičnim i snažnim sprečavanjem i/ili kaznenim progonom kršenja sankcija EU-a pokažu kakve su posljedice takvih kršenja; u tom pogledu poziva institucije EU-a da brzo postignu dogovor o ambicioznoj direktivi o definiciji kaznenih djela i kazni za kršenje Unijinih mjera ograničavanja; ističe da bi kazne trebale ostati proporcionalne, ali i dovoljno visoke kako bi imale odvraćajući učinak; poziva Europsko vijeće da donese odluku o proširenju ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja tako da obuhvaća kazneno djelo kršenja Unijinih mjera ograničavanja, čime bi se omogućila veća usklađenost te dosljedan i ujednačen kazneni progon takvih kaznenih djela diljem EU-a;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne trgovine sankcioniranom robom, ključnom za ratovanje, između država članica i Rusije; žali zbog ozbiljnog nedostatka kulture usklađenosti u pogledu sankcija EU-a protiv Rusije; osuđuje praksu prema kojoj se sankcionirana roba iz EU-a prodaje poduzećima ili pojedincima iz zemalja koje nisu članice EU-a, a zatim se izravno iz EU-a šalje u Rusiju; poziva EU i njegove države članice da uspostave sustave s pomoću kojih se informacije o transakcijama mogu učinkovitije razmjenjivati kako bi se poboljšala provedba sankcija povezanih s vojnom robom i robom s dvojnom namjenom; poziva vlasti država članica da pruže potrebne informacije i pomoć poduzećima radi unapređenja usklađenosti sa sankcijama EU-a i da s poduzećima čiji se proizvodi izvoze u Rusiju rade na tome da se rizik od nesvjesnog kršenja kontrola izvoza svede na najmanju moguću mjeru; poziva države članice da temeljito istraže poštuju li poduzeća ograničenja izvoza robe uvrštene na popis i da uvedu odvraćajuće kazne;

7.  poziva države članice da prošire kontrole izvoza kako bi se obuhvatilo više kategorija robe, da usklade kontrole izvoza u svim jurisdikcijama i da dosljedno provode mjere kako bi se uklonile rupe u zakonu; poziva EU i njegove države članice da poduzmu posebne mjere kako bi se spriječilo da napredni tehnološki proizvodi koji se izvoze u zemlje koje nisu članice EU-a završe u Rusiji te da stalno prate razvoj događaja kako bi utvrdili kako funkcioniraju sustavi zaobilaženja sankcija i da u skladu s tim prilagode režime sankcija;

8.  potiče poduzeća iz država članica EU-a te zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za pristupanje EU-u da prekinu svoje poslovanje u Rusiji i da postupaju s posebnom pažnjom pri izvozu robe koju je zabranjeno izvoziti u Rusiju; naglašava da poduzeća iz EU-a i njihova društva kćeri za koja se utvrdi da krše mjere ograničavanja EU-a ne bi smjela biti prihvatljiva za financiranje, pa tako ni za sudjelovanje u natječajima i drugim oblicima financiranja u okviru Instrumenta za Ukrajinu i drugih programa obnove u Ukrajini; smatra da poduzeća koja primjenjuju odstupanja od primjene sankcija EU-a protiv Rusije i na taj način održavaju poslovne aktivnosti s Rusijom ne bi trebala imati pristup sredstvima EU-a, tehničkoj pomoći ili sudjelovanju u projektima koje financira EU; smatra da bi ta poduzeća automatski trebalo obuhvatiti sustavom ranog otkrivanja i isključenja te da bi njihov status u alatu za procjenu rizika Arachne trebalo shodno tomu ažurirati; smatra da bi se isto načelo trebalo primjenjivati mutatis mutandis na javnu nabavu, pri čemu vladinim odjelima ili lokalnim vlastima ne bi trebalo biti dopušteno da kupuju rad, robu ili usluge od poduzeća koja odstupaju od sankcija EU-a u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014;

9.  poziva EU i njegove države članice da poboljšaju stratešku komunikaciju EU-a o sankcijama EU-a protiv Rusije i ojačaju borbu protiv dezinformacija u vezi s njima; poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u informiranje šire javnosti o mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije, posebno o njihovu cilju, te da u tom pogledu iskoriste iskustvo izaslanika EU-a za sankcije kako bi međunarodne partnere, organizacije i ključne industrije uvjerile da je potrebno spriječiti zaobilaženje napora koji se ulažu kako bi se smanjili prihodi kojima Rusija raspolaže za nastavak agresivnog rata protiv Ukrajine;

10.  apelira na sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za pristupanje EU-u da se strogo pridržavaju sankcija EU-a kao odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine kako bi pokazale spremnost za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u;

11.  osuđuje postupke država, pružatelja pravnih usluga, drugih subjekata i pojedinaca koji pomažu Rusiji da izbjegne učinke sankcija EU-a; podsjeća da kršenje sankcija predstavlja kazneno djelo na razini EU-a te da ozbiljno utječe na financijske interese EU-a; poziva države članice i institucije EU-a, uključujući izaslanika EU-a za sankcije, da pojačaju svoj rad na ograničavanju izbjegavanja i zaobilaženja sankcija EU-a protiv Rusije, čime se ozbiljno podriva učinkovitost sankcija EU-a i ometaju međunarodni napori za okončanje rata; naglašava da se imovina zaplijenjena zbog kršenja sankcija mora upotrijebiti za naknadu žrtvama ruske agresije, kao i za obnovu infrastrukture i za reforme (u okviru Instrumenta za Ukrajinu); poziva EU i države članice da preispitaju svoje odnose sa zemljama koje ne ulažu dostatne napore kako bi ograničile izbjegavanje i zaobilaženje sankcija EU-a protiv Rusije, što se odnosi i na financijsku pomoć koja se pruža tim zemljama i bilo kakav povlašteni pristup tržištima EU-a; zabrinut je zbog izvješća da Azerbajdžan i druge zemlje „peru” ruski plin; poziva EU i države članice da primijene sve moguće alate kako bi se azerbajdžanska vlada uvjerila da prestane s tajnim dogovorima s ruskim režimom;

12.  poziva institucije EU-a i države članice da aktivno doprinose zadržavanju jedinstvenog stava u pogledu sankcija i stoga poziva na sustavno predviđanje produljenja svih režima sankcija povezanih s djelovanjem Rusije protiv Ukrajine za najmanje dvanaest mjeseci, kao i na donošenje dodatnih paketa sankcija usmjerenih na strateško ograničavanje sposobnosti Rusije da financira svoju ratnu kampanju; podržava Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u daljnjem doprinošenju dugoročnom jedinstvu i većoj učinkovitosti korištenjem svojeg prava na podnošenje prijedloga;

13.  poziva Komisiju da preispita svoje tumačenje sankcija koje dovodi do zapljene i oduzimanja predmeta i vozila isključivo za osobnu uporabu; naglašava da takvo prekomjerno provođenje diskreditira cilj i instrument sankcija;

14.  poziva EU i njegove države članice da ojačaju i povećaju koordinaciju provedbe postojećih sankcija koje se odnose na izvoz ruske nafte; poziva EU i njegove države članice da u potpunosti zatvore tržište EU-a za fosilna goriva ruskog podrijetla; traži usklađeno ispitivanje podrijetla uvoza fosilnih goriva, ukapljenog prirodnog plina i rafiniranih fosilnih goriva kako bi se spriječio ponovni izvoz ruske energije u EU;

15.  poziva EU i njegove države članice da sa skupinom G7 rade na znatnom smanjenju gornje granice cijena ruske nafte i naftnih derivata, na uvođenju potpune zabrane uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina u EU i na uvoz goriva i drugih naftnih derivata iz zemalja koje nisu članice EU-a ako su ti proizvodi proizvedeni uz pomoć ruske nafte, te na zabrani transporta ruskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina preko teritorija EU-a; poziva EU da uvede gornje granice cijena i obujma za uvoz ruskih i bjeloruskih gnojiva u EU;

16.  poziva EU i njegove države članice da nametnu sankcije svim najvećim ruskim naftnim kompanijama, Gazprombanku, njihovim društvima kćerima te njihovim odborima i upravi; poziva EU i njegove države članice da prošire sankcije protiv Rusije na uvoz aluminija i da uvedu sankcije protiv projekta „Arktički ukapljeni prirodni plin 2”; poziva EU i države članice da predlože ograničenje tankerskih usluga i embargo na prodaju tankera Rusiji, kao i ograničenje europskih usluga osiguranja za tankere ako se oni koriste za izvoz ruske nafte; poziva zemlje Koalicije za ograničavanje cijena da zabrane pretovar ruske nafte i ukapljenog prirodnog plina u svojim teritorijalnim vodama i isključivim gospodarskim pojasevima; poziva EU i države članice da ojačaju provedbu ograničenja cijene nafte i usklađenosti s tim ograničenjem, posebno tako što će se odrediti da se potvrde o cijenama ruskog naftnog tereta mogu izdavati samo od ovlaštenih trgovaca na bijeloj listi i da svi tankeri koji prolaze kroz europske teritorijalne vode moraju potvrditi da imaju odgovarajuće osiguranje od istjecanja nafte;

17.  poziva Komisiju i države članice da prošire sankcije kako bi one obuhvatile potpunu zabranu stavljanja na tržište i rezanja dijamanata ruskog podrijetla ili dijamanata koje Rusija ponovno izvozi u EU-u; poziva EU i njegove države članice da sankcioniraju poduzeće Alrosa, koje je u državnom vlasništvu, te da široko uvedu sustave praćenja podrijetla dijamanata na temelju novih tehnologija;

18.  poziva EU i njegove države članice da što prije ograniče svoju suradnju s Rosatomom, kao i s njegovim vodstvom i društvima kćerima, na ono što je nužno za energetsku sigurnost EU-a; poziva Komisiju i Agenciju za opskrbu Euratoma da preispitaju trenutačnu suradnju s Rosatomom i podupru zamjenu ruskog goriva, rezervnih dijelova i usluga mogućim alternativama, uzimajući u obzir uspješno iskustvo Ukrajine; poziva EU i njegove države članice da spriječe ulazak plovila Atomflota, društva kćeri Rosatoma, u luke EU-a i da pojačaju međunarodni pritisak kako bi se okončala okupacija nuklearne elektrane Zaporižja te kako bi se općenito osigurala sigurnost nuklearnih elektrana pogođenih sukobima; poziva EU i njegove države članice da zabrane uvoz ruskih nuklearnih proizvoda;

19.  zabrinut je zbog činjenice da Rusija može nabaviti znatan broj računalnih komponenti potrebnih za proizvodnju balističkih projektila i krstarećih raketa koristeći se svojim svemirskim programom (ROSCOSMOS) kao sredstvom nabave tehnologija s civilnom i vojnom primjenom; poziva EU i njegove države članice da odmah prekinu isporuku takvih komponenti Rusiji i da donesu dodatne mjere koje bi dodatno poremetile ruski lanac opskrbe vojnom opremom i koje bi bile usmjerene na vanjske aktere koji nastoje poduprijeti ruske ratne napore, među ostalim proizvodnjom bespilotnih letjelica i projektila;

20.  poziva EU i njegove države članice da pronađu pravne mogućnosti kojima bi se omogućila zapljena zamrznute ruske imovine i njezino korištenje za obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije; pozdravlja najavu belgijske vlade o oporezivanju prihoda ostvarenih od imobilizirane imovine u ruskom vlasništvu koju drži Euroclear;

21.  poziva da se mjere ograničavanja protiv Bjelarusa potpuno usklade s mjerama koje su trenutačno na snazi protiv Rusije jer Lukašenkov režim očito sudjeluje u ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine;

22.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da zajedno s Komisijom provede sveobuhvatnu reviziju sankcija EU-a kao odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine i da podnese prijedloge za daljnje poboljšanje pripreme, održavanja, praćenja provedbe i primjene sankcija EU-a te njihove koordinacije s transatlantskim saveznicima, partnerima iz skupina G7 i G20, drugim partnerima istomišljenicima i članicama UN-a općenito; ponavlja svoje stajalište o održavanju snažne transatlantske suradnje između EU-a i SAD-a u pogledu sankcija, uz uklanjanje svih rupa u zakonu koje bi Rusiji mogle omogućiti da izbjegne sankcije te uz optimiziranje kontrole izvoza;

23.  poziva Vijeće da ubrza svoj rad na postizanju dogovora o brzom donošenju predložene uredbe o mjerama ograničavanja protiv teških djela korupcije; poziva Vijeće da u okviru tog novog režima brzo nametne sankcije fizičkim i pravnim osobama koje su odgovorne za djela korupcije u vezi s ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine i koje podržavaju ruski režim;

24.  poziva Vijeće i Komisiju da povećaju svoju transparentnost i profesionalnost u pogledu načina na koji određuju osobe kojima bi se trebale nametnuti ili ukinuti osobne sankcije; ponavlja da trenutačni način djelovanja narušava ugled postojećeg režima sankcija;

25.  ističe da ograničena učinkovitost sankcija ukazuje na potrebu za sveobuhvatnijim pristupom Rusiji; stoga traži da se sankcije EU-a kao odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine uvrste u sveobuhvatnu političku i diplomatsku strategiju protiv Rusije koja uključuje i potporu ruskoj oporbi u egzilu, civilnom društvu te neovisnim medijima i novinarima koji se protive ratu, koordinaciju s međunarodnim partnerima u borbi protiv ruskog upletanja u demokratske procese i međunarodne sukobe te učinkovitu multilateralnu suradnju kako bi se neutraliziralo rusko ometanje ili zloupotreba multilateralnih institucija ili mehanizama; poziva Komisiju i države članice da smanje negativne posljedice za rusko i bjelorusko civilno društvo i predstavnike oporbe u egzilu jer te posljedice ne doprinose postizanju navedenog cilja sankcija, odnosno ograničavanju sposobnosti Rusije da vodi agresivni rat protiv Ukrajine;

26.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te ruskim i bjeloruskim vlastima.

(1) SL L 308, 29.11.2022., str. 18.
(2) Uredba Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 6.).
(3) Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja (COM(2022)0684).

Posljednje ažuriranje: 28. veljače 2024.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti