Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o slobodi medija i slobodi izražavanja u Alžiru – slučaj novinara Ihsanea El-Kadija (2023/2661(RSP))

P9_TA(2023)0198 RC-B9-0242/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Ihsane El-Kadi, istaknuti alžirski novinar i direktor jednog od posljednjih neovisnih medijskih poduzeća u Alžiru, Interface Médias, koje upravlja internetskim kućama Radio M i Magreb Emergent, uhićen bez naloga u noći s 23. na 24. prosinca 2022.;

B.  budući da je 2. travnja 2023. alžirski sud El-Kadiju izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet godina, od čega dvije godine uvjetne zatvorske kazne, i novčanu kaznu od 700 milijuna alžirskih dinara, te je naredio raspuštanje njegova medijskog poduzeća i oduzimanje njegove imovine nakon što se u svojoj presudi oslonio na neutemeljene optužbe za „primanje sredstava za političku propagandu” i „nanošenje štete sigurnosti države” u skladu s člancima 95. i 95.a alžirskog kaznenog zakona; budući da će se saslušanje o njegovoj žalbi održati u drugoj polovici svibnja 2023.;

C.  budući da su od prosvjeda pokreta Hirak 2019. alžirske vlasti znatno ograničile slobodu medija i slobodu izražavanja; budući da se Alžir na Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. koji objavljuje organizacija Reporteri bez granica nalazi na 136. od 180 mjesta, dok je 2020. zauzeo 146. mjesto; budući da je od 2019. najmanje 11 drugih novinara i medijskih djelatnika kazneno gonjeno i pritvoreno, uključujući Mustaphu Bendjamu; budući da su alžirske vlasti povećale blokiranje pristupa informativnim stranicama i publikacijama koje kritiziraju vladu;

1.  poziva alžirske vlasti da smjesta i bezuvjetno oslobode Ihsanea El-Kadija i sve one koji su proizvoljno pritvoreni i optuženi za ostvarivanje svoga prava na slobodu izražavanja;

2.  poziva alžirske vlasti da poštuju i štite temeljne slobode, posebno slobodu medija, kako je utvrđeno u članku 54. alžirskog Ustava, da ponovno otvore zatvorene medijske kuće i da zaustave uhićenje i pritvaranje političkih aktivista, novinara, boraca za ljudska prava i sindikalista; izražava solidarnost s alžirskim građanima koji mirno prosvjeduju od 2019.;

3.  apelira na alžirske vlasti da izmijene odredbe Kaznenog zakona povezane sa sigurnošću koje se koriste za kriminalizaciju slobode izražavanja, uključujući članke 95.a i 196.a, te da zakone kojima se ograničava sloboda izražavanja usklade s međunarodnim standardima ljudskih prava, posebno Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, koji je Alžir ratificirao;

4.  podsjeća, kako je zajednički dogovoreno u prioritetima partnerstva EU-a i Alžira, na važnost pluralističkog tiska za učvršćivanje vladavine prava i temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija i slobodu izražavanja;

5.  poziva institucije EU-a i države članice da s alžirskim vlastima pokrenu raspravu o slučaju El-Kadija i otvoreno osude pritisak na slobodu medija; poziva institucije EU-a i države članice da potaknu alžirske vlasti na to da zajamče da će se stranim novinarima bez nepotrebnog odgađanja izdati vize i akreditacije te da će moći slobodno djelovati;

6.  poziva izaslanstvo EU-a i veleposlanstva država članica u Alžiru da zatraže pristup zatvorenim novinarima i promatraju njihova suđenja;

7.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Alžira te traži da se ona prevede na arapski jezik.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o Bjelarusu: nehumano postupanje prema istaknutom oporbenom čelniku Viktaru Babariki i njegova hospitalizacija (2023/2693(RSP))

P9_TA(2023)0199 RC-B9-0251/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je u srpnju 2021. bivši predsjednički kandidat Viktar Babarika osuđen na 14 godina zatvora na temelju politički motiviranih optužbi;

B.  budući da je Babarika hospitaliziran s tragovima premlaćivanja i da mu je bila potrebna operacija; budući da se njegovim odvjetnicima i obitelji uskraćuju zahtjevi za informacije ili kontakt s njim;

C.  budući da su istaknuti bjeloruski politički zatvorenici, uključujući oporbene vođe Mariju Kaljesnjikavu, Maksima Znaka, Sjargeja Cihanouskog, Pavela Sjevjarinjeca i Mikalaja Statkeviča, zadržani u potpunoj izolaciji, uz potpuni nedostatak informacija o njima; budući da je zatvaranje Andreja Pačobuta, poljskog manjinskog vođe u Bjelarusu, primjer progona nacionalnih manjina u Bjelarusu;

D.  budući da je u svojem izvješću od 3. veljače 2023. visoki povjerenik UN-a za ljudska prava naveo da uvjeti u pritvoru u Bjelarusu predstavljaju okrutno, neljudsko i ponižavajuće postupanje te mučenje; budući da zatvorenici ne primaju pravovremenu medicinsku pomoć ili pravno savjetovanje; budući da se u Bjelarusu nalazi 1500 političkih zatvorenika te da su Aljaksandr Vihor, Dzianis Kuzniatsou, Vitold Ašurak i Mikalaj Klimovich umrli u pritvoru;

1.  apelira na bjelaruske vlasti da smjesta prekinu sa zlostavljanjem Viktara Babarike i drugih političkih zatvorenika te da osiguraju odgovarajuću medicinsku pomoć i pristup odvjetnicima, obiteljima, diplomatima i međunarodnim organizacijama kako bi mogli procijeniti njihovo stanje i pružiti im pomoć;

2.  poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Viktara Babarike i njegova sina Eduarda, kao i Marije Kaljesnjikave, Maksima Znaka, Sjargeja Cihanouskog, Pavela Sjevjarinjeca, Mikalaja Statkeviča, Ramana Prataseviča, Andreja Pačobuta, Alesa Bjaljackog i svih drugih političkih zatvorenika u Bjelarusu;

3.  oštro osuđuje nehumano postupanje prema političkim zatvorenicima i njihovim obiteljima te nastavak represije protiv političke oporbe, civilnog društva, sindikata, pravnih branitelja, neovisnih medija i nacionalnih manjina u Bjelarusu;

4.  ponovno izražava solidarnost s bjeloruskim narodom u njegovoj borbi za slobodni, suvereni i demokratski Bjelarus; osuđuje uključenost Bjelarusa u ruskoj ratnoj agresiji protiv Ukrajine;

5.  poziva EU i države članice da razviju ciljani program pomoći EU-a za žrtve političke represije, među ostalim poboljšanjem postupaka azila i pružanjem privremenog skloništa u EU-u onima koji traže političko utočište;

6.  ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da prošire i osiguraju pravilnu provedbu sankcija EU-a protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za represiju u Bjelarusu, uključujući suce, tužitelje, službenike tijela kaznenog progona, zatvora i kažnjeničkih kolonija kao i pomagače režima; poziva na sankcije protiv osoba odgovornih za nezakonitu deportaciju ukrajinske djece u Bjelarus;

7.  ponavlja svoj zahtjev da se utvrdi odgovornost svih počinitelja sustavnih kršenja ljudskih prava u okviru Lukašenkina režima;

8.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama, predstavnicima bjeloruskih demokratskih snaga i de facto bjeloruskim tijelima vlasti.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o Mjanmaru, posebno o raspuštanju demokratskih političkih stranaka (2023/2694(RSP))

P9_TA(2023)0200 RC-B9-0240/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Mjanmaru,

–  uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 29. ožujka 2023. o Mjanmaru,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je 28. ožujka 2023. četrdeset političkih stranaka u Mjanmaru raspušteno, uključujući Nacionalnu ligu za demokraciju (NLD), jer se nisu registrirale u skladu s režimskim Zakonom o registraciji političkih stranaka;

B.  budući da je od siječnja 2022. hunta zatvorila stotine članova NLD-a, od kojih su neki umrli u pritvoru;

C.  budući da je Vijeće sigurnosti UN-a 21. prosinca 2022. donijelo rezoluciju kojom se zahtijeva okončanje nasilja i trenutačno puštanje na slobodu svih proizvoljno pritvorenih osoba;

D.  budući da je prema Odboru za zaštitu novinara Mjanmar nakon Irana i Kine postao treća najgora zemlja u pogledu zatvaranja novinara; budući da su, prema bazi podataka Međunarodnog instituta za medije o ubijenim novinarima, od veljače 2021. u Mjanmaru ubijena četiri novinara te da ih je sve vjerojatno ubila hunta; budući da se i dalje deseci novinara nalaze u zatvorima u cijelom Mjanmaru, čak i nakon što je vojna hunta nedavno masovno pomilovala zatvorenike;

1.  oštro osuđuje nasilnu i nelegitimnu vladavinu hunte koja je gurnula Mjanmar u humanitarnu i krizu ljudskih prava; odbacuje svaki pokušaj vojnih vođa da lažnim izborima legitimiraju svoju nedemokratsku vlast;

2.  oštro osuđuje odluku Izbornog povjerenstva Unije Mjanmara koje je imenovala vojska o raspuštanju četrdeset političkih stranaka i uhićenja političara koja su uslijedila; poziva da se odmah odobri ponovno djelovanje tih stranaka;

3.  poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika; poziva na hitno okončanje nezakonitog izvanrednog stanja i neselektivne uporabe sile, ponovnu uspostavu civilne vlasti, povratak na put prema demokraciji i brzo otvaranje parlamenta uz sudjelovanje svih njegovih izabranih predstavnika;

4.  poziva EU i njegove države članice da znatno povećaju humanitarnu pomoć ljudima i izbjeglicama u Mjanmaru, uključujući pripadnike etničke skupine Rohingya;

5.  oštro osuđuje upotrebu silovanja kao oružja i redovite zračne napade vojske na civilne ciljeve;

6.  potiče međunarodnu zajednicu da koordinira i iskoristi sve dostupne političke mogućnosti za suradnju s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) i drugim regionalnim akterima kako bi se prevladala kriza, uključujući znatno povećanje potpore vladi nacionalnog jedinstva i demokratskim oporbenim skupinama, te da radi na uvođenju globalnog embarga na oružje Mjanmaru i upozna Međunarodni kazneni sud sa stanjem u toj zemlji;

7.  poziva EU da uvede dodatne ciljane sankcije protiv vojske i njezinih poslovnih interesa, uključujući sankcije za zrakoplovno gorivo, rudarsko poduzeće No.2 Mining Enterprise i mjanmarsku banku Foreign Trade Bank, te da osigura njihovu brzu provedbu;

8.  poziva Komisiju da pokaže da program „Sve osim oružja” ni na koji način ne koristi hunti ili da u protivnom privremeno povuče taj mehanizam;

9.  poziva EU da pokaže da svaka suradnja s Mjanmarom, uključujući privatna poduzeća i poduzeća sa sjedištem u EU-u kao što je MADE, podliježe pojačanim postupcima dužne pažnje u pogledu ljudskih prava kako bi se zaštitila i zajamčila prava radnika;

10.  osuđuje Rusiju i Kinu zbog političke, gospodarske i vojne potpore mjanmarskoj hunti;

11.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi vladi nacionalnog jedinstva, Odboru koji predstavlja mjanmarski parlament Pyidaungsu Hluttaw, Tatmadawu, ASEAN-u, Ujedinjenim narodima, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Amandmani koje je donio Europski parlament 11. svibnja 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem (COM(2022)0143 – C9-0128/2022 – 2022/0092(COD))(1)

P9_TA(2023)0201 A9-0099/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1. (1)  Kako bi se suzbile nepoštene poslovne prakse koje sprečavaju potrošače da odabiru održivu potrošnju, kao što su prakse povezane s ranim zastarijevanjem robe, zavaravajućim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš („manipulativni zeleni marketing”), netransparentnim i nevjerodostojnim oznakama održivosti ili alatima za informiranje o održivosti, u potrošačko pravo Unije treba uvesti posebna pravila. To bi nacionalnim nadležnim tijelima omogućilo da djelotvorno suzbijaju takve prakse. Osiguravanjem poštenih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš potrošači će moći odabrati proizvode koji su istinski bolji za okoliš od konkurentskih proizvoda. Time će se potaknuti tržišno natjecanje koje je usmjereno prema okolišno održivijim proizvodima, čime će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. (1)  Kako bi se suzbile nepoštene poslovne prakse koje zavaravaju potrošače i sprečavaju ih da odabiru održivu potrošnju, kao što su prakse povezane s ranim zastarijevanjem robe, zavaravajućim ili lažnim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš („manipulativni zeleni marketing”), netransparentnim, necertificiranim i nevjerodostojnim oznakama održivosti ili alatima za informiranje o održivosti, u potrošačko pravo Unije treba uvesti posebna pravila. To bi nacionalnim nadležnim tijelima omogućilo da djelotvorno suzbijaju takve prakse. Osiguravanjem pouzdanih, jasnih, razumljivih i poštenih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš potrošači će moći odabrati proizvode koji su istinski bolji za okoliš od konkurentskih proizvoda. Time će se potaknuti tržišno natjecanje koje je usmjereno prema okolišno održivijim proizvodima, čime će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Poduzeća također imaju ulogu u promicanju zelene tranzicije i veće održivosti proizvoda koje proizvode i prodaju na unutarnjem tržištu. Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3. (3)  Kako bi se trgovci odvratili od obmanjivanja potrošača u pogledu okolišnog ili društvenog učinka, trajnosti ili mogućnosti popravka njihovih proizvoda, među ostalim u okviru cjelokupnog predstavljanja proizvoda, članak 6. stavak 1. Direktive 2005/29/EZ treba izmijeniti dodavanjem okolišnog ili društvenog učinka, trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda na popis glavnih obilježja proizvoda u pogledu kojih se prakse trgovca mogu smatrati zavaravajućima nakon ocjene pojedinačnog slučaja. Trgovci ne bi trebali zavaravati potrošače ni informacijama o društvenoj održivosti proizvoda, na primjer u pogledu radnih uvjeta, priloga u dobrotvorne svrhe ili dobrobiti životinja. (3)  Kako bi se trgovci odvratili od obmanjivanja potrošača u pogledu okolišnog ili društvenog učinka, trajnosti ili mogućnosti popravka njihovih proizvoda, među ostalim u okviru cjelokupnog predstavljanja proizvoda, članak 6. stavak 1. Direktive 2005/29/EZ treba izmijeniti dodavanjem okolišnog ili društvenog učinka, trajnosti, mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i popravka proizvoda na popis glavnih obilježja proizvoda u pogledu kojih se prakse trgovca mogu smatrati zavaravajućima nakon ocjene pojedinačnog slučaja. Trgovci ne bi trebali zavaravati potrošače ni informacijama o društvenoj održivosti proizvoda, na primjer u pogledu radnih uvjeta, priloga u dobrotvorne svrhe ili dobrobiti životinja. Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4. (4)  Tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, posebno tvrdnje koje se odnose na klimu, u sve se većoj mjeri odnose na buduću učinkovitost u obliku prelaska na ugljičnu ili klimatsku neutralnost, ili sličan cilj, do određenog datuma. Takvim tvrdnjama trgovci stvaraju dojam da potrošači kupnjom njihovih proizvoda doprinose niskougljičnom gospodarstvu. Kako bi se osigurala pravednost i vjerodostojnost takvih tvrdnji, članak 6. stavak 2. Direktive 2005/29/EZ treba izmijeniti kako bi se, nakon ocjene pojedinačnog slučaja, zabranile takve tvrdnje ako nisu popraćene jasnim, objektivnim i provjerljivim obvezama i ciljevima koje je pružio trgovac. Takve bi tvrdnje trebale biti popraćene i neovisnim sustavom praćenja napretka trgovca s obzirom na te obveze i ciljeve. (4)  Tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, posebno tvrdnje koje se odnose na klimu, u sve se većoj mjeri odnose na buduću učinkovitost u obliku prelaska na ugljičnu ili klimatsku neutralnost, ili sličan cilj, do određenog datuma. Takvim tvrdnjama trgovci stvaraju dojam da potrošači kupnjom njihovih proizvoda doprinose niskougljičnom gospodarstvu. Kako bi se osigurala pravednost i vjerodostojnost takvih tvrdnji, članak 6. stavak 2. Direktive 2005/29/EZ treba izmijeniti kako bi se, nakon ocjene pojedinačnog slučaja, zabranile takve tvrdnje ako se temelje isključivo na sustavima neutralizacije emisija ugljika ili ako nisu popraćene jasnim, objektivnim, kvantificiranim, znanstveno utemeljenim i provjerljivim obvezama i ciljevima koje je pružio trgovac, uključujući i detaljan i realističan plan provedbe za postizanje te buduće okolišne učinkovitosti. Taj bi plan trebao uključivati konkretne ciljeve usklađene s postizanjem dugoročne obveze trgovca te bi trebao biti popraćen dostatnim sredstvima i dodjelom dovoljnih resursa. Tvrdnje bi trebale biti popraćene i neovisnim sustavom praćenja napretka u pogledu plana provedbe te obveza i ciljeva trgovaca. Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6. (6)  Usporedba proizvoda na temelju njihovih okolišnih ili društvenih aspekata, među ostalim s pomoću alata za informiranje o održivosti sve je češća metoda pri stavljanju proizvoda na tržište. Kako bi se osiguralo da takve usporedbe ne zavaravaju potrošače, treba izmijeniti članak 7. Direktive 2005/29/EZ kako bi se zahtijevalo da se potrošaču pruže informacije o metodi usporedbe, proizvodima koji su predmet usporedbe i dobavljačima tih proizvoda te o mjerama za ažuriranje takvih informacija. Time bi se trebalo osigurati da potrošači pri upotrebi takvih usluga donose utemeljenije odluke o transakciji. Usporedba bi trebala biti objektivna te bi se osobito trebala provoditi tako da se uspoređuju proizvodi koji imaju istu funkciju, primjenjuju opće metode i opće pretpostavke te uspoređuju materijali i provjerljive značajke proizvoda koji se uspoređuju. (6)  Usporedba proizvoda na temelju njihovih okolišnih ili društvenih aspekata, među ostalim s pomoću alata za informiranje o održivosti sve je češća metoda pri stavljanju proizvoda na tržište koja bi mogla zavarati potrošače koji nisu uvijek u mogućnosti ocijeniti pouzdanost tih informacija. Kako bi se osiguralo da takve usporedbe ne zavaravaju potrošače, treba izmijeniti članak 7. Direktive 2005/29/EZ kako bi se zahtijevalo da se potrošaču pruže informacije o metodi usporedbe, proizvodima koji su predmet usporedbe i dobavljačima tih proizvoda te o mjerama za ažuriranje takvih informacija. Time bi se trebalo osigurati da potrošači pri upotrebi takvih usluga donose utemeljenije odluke o transakciji. Usporedba bi trebala biti objektivna te bi se osobito trebala provoditi tako da se uspoređuju proizvodi koji imaju istu funkciju, primjenjuju opće metode i opće pretpostavke te uspoređuju materijali i provjerljive značajke proizvoda koji se uspoređuju. Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7. (7)  Prikaz oznaka održivosti koje se ne temelje na programu certificiranja ili ih nisu utvrdila javna tijela trebalo bi zabraniti uvrštavanjem takve prakse na popis u Prilogu I. Direktivi 2005/29/EZ. Program certificiranja trebao bi ispunjavati minimalne uvjete u pogledu transparentnosti i vjerodostojnosti. Prikaz oznaka održivosti i dalje je moguć bez programa certificiranja ako je takve oznake utvrdilo javno tijelo ili u slučaju dodatnih oblika izražavanja i prezentiranja hrane u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1169/2011. Ovo pravilo dopunjuje točku 4. Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ kojom se zabranjuje tvrditi da je trgovca, njegovu poslovnu praksu ili proizvod odobrilo, preporučilo ili potvrdilo javno ili privatno tijelo, iako to nije slučaj, ili iznositi takvu tvrdnju ako nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja, preporuke ili dopuštenja. (7)  Prikaz oznaka održivosti koje se ne temelje na programu certificiranja ili ih nisu utvrdila javna tijela trebalo bi zabraniti uvrštavanjem takve prakse na popis u Prilogu I. Direktivi 2005/29/EZ. Program certificiranja trebao bi ispunjavati minimalne uvjete u pogledu transparentnosti i vjerodostojnosti. Praćenje sukladnosti programa certificiranja trebalo bi se poduprijeti metodama koje su razmjerne i relevantne za prirodu proizvoda, procesa i poduzeća koji podliježu programu. Trebala bi ga provoditi treća strana čije su kompetencije i neovisnost, kako o vlasniku programa tako i o trgovcu, provjerile države članice. Nadalje, programi certificiranja trebali bi uključivati sustav pritužbi koji je dostupan potrošačima i drugim vanjskim dionicima, usmjeren je na neusklađenost i osigurava povlačenje oznake održivosti u slučajevima neusklađenosti. Prikaz oznaka održivosti i dalje je moguć bez programa certificiranja ako je takve oznake utvrdilo javno tijelo ili u slučaju dodatnih oblika izražavanja i prezentiranja hrane u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1169/2011. Ovo pravilo dopunjuje točku 4. Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ kojom se zabranjuje tvrditi da je trgovca, njegovu poslovnu praksu ili proizvod odobrilo, preporučilo ili potvrdilo javno ili privatno tijelo, iako to nije slučaj, ili iznositi takvu tvrdnju ako nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja, preporuke ili dopuštenja. Oznake održivosti koje su uspostavila javna tijela trebale bi biti dostupne svim poduzećima uz razuman trošak bez obzira na njihovu veličinu i financijsku sposobnost. Trebalo bi poticati programe certificiranja i oznake održivosti kojima se potiče postupno uvođenje održivih praksi u malim i srednjim poduzećima. Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 9. (9)  Treba izmijeniti i Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ kako bi se zabranilo iznošenje općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje ne uključuju priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost relevantnu za tvrdnju. Primjeri su takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš „pogodno za okoliš”, „ekološki prihvatljivo”, „eko”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „ekološki”, „ekološki ispravno”, „klimatski prihvatljivo”, „nježno za okoliš”, „ugljično prihvatljivo”, „ugljično neutralno”, „ugljično pozitivno”, „klimatski neutralno”, „energetski učinkovito”, „biorazgradivo”, „biobazirano” ili slični navodi te općenitiji navodi kao što su „osviješteno” ili „odgovorno”, koji sugeriraju ili stvaraju dojam da je riječ o proizvodu izvrsne okolišne učinkovitosti. Takve opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi zabraniti kad god na istom mediju, kao što je isti reklamni spot, ambalaža proizvoda ili sučelje za internetsku prodaju, nije dokazana izvrsna okolišna učinkovitost ili nije jasno i istaknuto navedena specifikacija tvrdnje. Na primjer, tvrdnja „biorazgradivo”, kad se odnosi na proizvod, bila bi opća tvrdnja, a tvrdnja da se „ambalaža može biorazgraditi kućnim kompostiranjem u roku od mjesec dana” bila bi specifična tvrdnja koja nije obuhvaćena ovom zabranom. (9)  Treba izmijeniti i Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ kako bi se zabranilo iznošenje općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje ne uključuju pružanje dokaza za izvrsnu okolišnu učinkovitost relevantnu za tvrdnju. Primjeri su takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš „pogodno za okoliš”, „ekološki prihvatljivo”, „eko”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „prirodno”, „prihvatljivo za životinje”, „proizvedeno bez okrutnosti”, „održivo”, „ekološki”, „ekološki ispravno”, „klimatski prihvatljivo”, „nježno za okoliš“, „nije povezano s deforestacijom“, „ugljično prihvatljivo”, „klimatski neutralno”, „energetski učinkovito”, „biorazgradivo”, „plastično neutralno”, „ne sadrži plastiku”, „biobazirano” ili slični navodi te općenitiji navodi kao što su „osviješteno” ili „odgovorno”, koji sugeriraju ili stvaraju dojam da je riječ o proizvodu izvrsne okolišne učinkovitosti. Takve opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi zabraniti kad god se temelje na kompenziranju okolišnih učinaka poput kupnje ugljičnih kredita kao što je isti reklamni spot, ambalaža proizvoda ili sučelje za internetsku prodaju, nije dokazana izvrsna okolišna učinkovitost ili kada za to ne postoje znanstveni dokazi ili nije jasno i istaknuto navedena specifikacija tvrdnje na istom mediju. Na primjer, tvrdnja „biorazgradivo”, kad se odnosi na proizvod, bila bi opća tvrdnja, a tvrdnja da se „ambalaža može biorazgraditi kućnim kompostiranjem u roku od mjesec dana” bila bi specifična tvrdnja koja nije obuhvaćena ovom zabranom. U slučajevima u kojima se ne može potkrijepiti znanstvenim dokazima, posebno je važno zabraniti tvrdnje koje upućuju na to da proizvod ili usluga, na temelju neutralizacije emisija ugljika, ima neutralan, smanjen, nadoknađen ili pozitivan učinak emisija ugljika na okoliš jer može dovesti potrošače u zabludu jer oni vjeruju da proizvod koji kupuju ili poslovanje trgovca nema utjecaj na okoliš. To ne bi trebalo spriječiti poduzeća da oglašavaju svoja ulaganja u inicijative za zaštitu okoliša sve dok se takvim oglašavanjem ne tvrdi da se takvim ulaganjima ili inicijativama nadoknađuje, neutralizira ili čini pozitivnim učinak proizvoda ili učinak poslovanja trgovca na okoliš. Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 14. (14)  Kako bi se poboljšala dobrobit potrošača, izmjenama Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi obuhvatiti i nekoliko praksi povezanih s ranim zastarijevanjem, uključujući prakse planiranog zastarijevanja, koje se smatraju poslovnom politikom koja uključuje namjerno planiranje ili dizajniranje proizvoda s ograničenim vijekom trajanja kako bi proizvod prerano zastario ili postao nefunkcionalan nakon određenog vremena. Kupnja proizvoda za koje se očekuje da će trajati dulje nego što zapravo traju štetna je za potrošače. Nadalje, prakse ranog zastarijevanja općenito negativno utječu na okoliš u obliku povećanog materijalnog otpada. Stoga bi se suzbijanjem takvih praksi trebala smanjiti količina otpada, čime bi se doprinijelo održivijoj potrošnji. (14)  Kako bi se poboljšala dobrobit potrošača, izmjenama Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi obuhvatiti i nekoliko praksi povezanih s ranim zastarijevanjem, uključujući prakse planiranog zastarijevanja, koje se smatraju poslovnom politikom koja uključuje namjerno planiranje ili dizajniranje proizvoda s ograničenim vijekom trajanja kako bi proizvod prerano zastario ili postao nefunkcionalan nakon određenog vremena. Primjena praksi koje dovode do skraćivanja životnog vijeka proizvoda ili kupnja proizvoda za koje se očekuje da će trajati dulje nego što zapravo traju štetna je za potrošače. Nadalje, prakse ranog zastarijevanja općenito negativno utječu na okoliš u obliku povećanog materijalnog otpada. Stoga bi se suzbijanjem takvih praksi trebala smanjiti količina otpada, čime bi se doprinijelo održivijoj potrošnji. Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 16. (16)  Trebalo bi zabraniti i neinformiranje potrošača o postojanju značajke robe koja je uvedena kako bi se ograničila njezina trajnost. Na primjer, takva značajka može biti softver koji onemogućuje ili smanjuje funkcionalnost robe nakon određenog vremena ili dio hardvera koji je dizajniran tako da se pokvari nakon određenog vremena. Zabrana izostavljanja informacija kojima se potrošači informiraju o takvim značajkama robe dopunjuje i ne utječe na pravna sredstva dostupna potrošačima u slučaju neusklađenosti robe prema Direktivi (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća26. Da bi se određena poslovna praksa smatrala nepoštenom, ne bi trebalo biti nužno dokazati da je svrha značajke poticanje na zamjenu predmetne robe. Upotrebu značajki koje ograničavaju trajnost robe treba razlikovati od proizvodnih praksi u kojima se primjenjuju materijali ili postupci koji su općenito niske kvalitete i koji zbog toga utječu na ograničenu trajnost robe. Neusklađenost robe koja je posljedica primjene materijala ili postupaka niske kvalitete i dalje bi trebala biti uređena pravilima o usklađenosti robe utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/771. (16)  Trebalo bi zabraniti i uvođenje značajke robe kojom se ograničava njezina trajnost. Na primjer, takva značajka može biti softver koji onemogućuje ili smanjuje funkcionalnost robe nakon određenog vremena ili dio hardvera koji je dizajniran tako da se pokvari nakon određenog vremena. Zabrana uvođenja takvih značajki robe ne utječe na pravna sredstva dostupna potrošačima u slučaju neusklađenosti robe prema Direktivi (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća26. Da bi se određena poslovna praksa smatrala nepoštenom, ne bi trebalo biti nužno dokazati da je svrha značajke poticanje na zamjenu predmetne robe. Upotrebu značajki koje ograničavaju trajnost robe treba razlikovati od proizvodnih praksi u kojima se primjenjuju materijali ili postupci koji su općenito niske kvalitete i koji zbog toga utječu na ograničenu trajnost robe. Neusklađenost robe koja je posljedica primjene materijala ili postupaka niske kvalitete i dalje bi trebala biti uređena pravilima o usklađenosti robe utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/771. __________________ __________________ 26 Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.).”; 26 Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.).”; Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 17. (17)  Praksa iznošenja tvrdnje da roba ima određenu trajnost, iako to nije slučaj, još je jedna praksa koju bi trebalo zabraniti u okviru Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ. To bi bio slučaj, na primjer, kad bi trgovac informirao potrošače da se očekuje da će perilica rublja trajati određeni broj ciklusa pranja, a stvarna upotreba perilice rublja pokazuje da to nije slučaj. (17)  Praksa iznošenja tvrdnje da roba ima određenu trajnost, iako to nije slučaj, još je jedna praksa koju bi trebalo zabraniti u okviru Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ. To bi bio slučaj, na primjer, kad bi trgovac informirao potrošače da se očekuje da će perilica rublja trajati određeni broj ciklusa pranja pri normalnoj očekivanoj uporabi u skladu s uputama, a stvarna upotreba perilice rublja pokazuje da to nije slučaj. Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18. (18)  Slično tome, Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi izmijeniti i kako bi se zabranilo predstavljanje proizvoda tako da se iznose tvrdnje da se proizvod može popraviti, iako to nije slučaj, ili neinformiranje potrošača o tome da se roba ne može popraviti u skladu sa zakonskim zahtjevima. (18)  Slično tome, Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ također bi trebalo izmijeniti kako bi se zabranilo stavljanje na tržište proizvoda koji ne omogućuje popravak u skladu sa zakonskim zahtjevima ili propuštanje obavještavanja potrošača da se roba ne može popraviti.. Osim toga, Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi izmijeniti i kako bi se osiguralo da je potrošač uvijek obaviješten o ograničenjima mogućnosti popravka kao što su nedostupnost usluga popravka, nedostupnost rezervnih dijelova ili odbijanje popravka u slučaju da je proizvod popravljao neovisni stručnjak, netko tko nije stručnjak ili korisnik. Amandman 11 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20. (20)  Navođenje potrošača na zamjenu potrošnog materijala proizvoda ranije nego što bi to inače bilo potrebno iz tehničkih razloga još je jedna praksa povezana s ranim zastarijevanjem koju bi trebalo zabraniti i dodati na popis u Prilogu I. Direktivi 2005/29/EZ. Takvim se praksama potrošač pogrešno uvjerava da roba više neće biti funkcionalna ako se njezin potrošni materijal ne zamijeni, što ga navodi na kupnju više potrošnog materijala nego što je potrebno. Na primjer, zabranila bi se praksa pozivanja potrošača da, putem postavki pisača, zamijeni spremnike s tintom pisača prije nego što su zapravo prazni kako bi se potaknula kupnja dodatnih spremnika s tintom. (20)  Stavljanje na tržište robe koja iziskuje zamjenu potrošnog materijala ranije nego što bi to inače bilo potrebno iz tehničkih razloga još je jedna praksa povezana s ranim zastarijevanjem koju bi trebalo zabraniti i dodati na popis u Prilogu I. Direktivi 2005/29/EZ. Takvim se praksama potrošač pogrešno uvjerava da roba više neće biti funkcionalna ako se njezin potrošni materijal ne zamijeni, što potrošača navodi na kupnju više potrošnog materijala nego što je potrebno. Na primjer, zabranilo bi se stavljanje na tržište pisača kod kojeg bi potrošač morao zamijeniti spremnike s tintom pisača prije nego što su zapravo prazni kako bi se potaknula kupnja dodatnih spremnika s tintom. Amandman 12 Prijedlog direktive Uvodna izjava 21. (21)  Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi izmijeniti i kako bi se zabranilo izostavljanje informacija kojima se potrošač informira da je roba dizajnirana tako da je njezina funkcionalnost ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih dijelova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač. Na primjer, stavljanje na tržište pisača koji su dizajnirani tako da je njihova funkcionalnost ograničena pri upotrebi spremnika s tintom koje nije pružio izvorni proizvođač pisača, a da se potrošač o tome ne informira bilo bi zabranjeno. Takva bi praksa mogla zavarati potrošača tako da ga navede da kupi alternativni spremnik s tintom koji se ne može upotrebljavati za taj pisač, što bi uzrokovalo nepotrebne troškove popravka, tokove otpada ili dodatne troškove zbog obveze upotrebe originalnog potrošnog materijala koje potrošač nije mogao predvidjeti u trenutku kupnje. Slično tome, zabranjeno bi bilo i stavljanje na tržište pametnih uređaja koji su dizajnirani tako da je njihova funkcionalnost ograničena pri upotrebi punjača ili rezervnih dijelova koje nije pružio izvorni proizvođač, a da se potrošač o tome ne informira. (21)  Prilog I. Direktivi 2005/29/EZ trebalo bi izmijeniti i kako bi se zabranilo stavljanje na tržište robe koja je dizajnirana tako da je njezina funkcionalnost ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih dijelova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač. Na primjer, stavljanje na tržište pisača koji su dizajnirani tako da je njihova funkcionalnost ograničena pri upotrebi spremnika s tintom koje nije pružio izvorni proizvođač pisača bilo bi zabranjeno. Takva bi praksa mogla zavarati potrošača tako da ga navede da kupi alternativni spremnik s tintom koji se ne može upotrebljavati za taj pisač, što bi uzrokovalo nepotrebne troškove popravka, tokove otpada ili dodatne troškove zbog obveze upotrebe originalnog potrošnog materijala koje potrošač nije mogao predvidjeti u trenutku kupnje. Slično tome, zabranjeno bi bilo i stavljanje na tržište pametnih uređaja koji su dizajnirani tako da je njihova funkcionalnost ograničena pri upotrebi punjača ili rezervnih dijelova koje nije pružio izvorni proizvođač. Amandman 13 Prijedlog direktive Uvodna izjava 22. (22)  Kako bi potrošači donosili utemeljenije odluke te kako bi se potaknula potražnja i ponuda trajnije robe, za sve vrste robe trebalo bi prije sklapanja ugovora pružiti određene informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda. Nadalje, kad je riječ o robi s digitalnim elementima, digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama, potrošače bi trebalo informirati o razdoblju u kojem je dostupno besplatno ažuriranje softvera. Stoga bi Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća27 trebalo izmijeniti kako bi se potrošačima pružile predugovorne informacije o trajnosti, mogućnosti popravka i dostupnosti ažuriranja. Informacije bi se potrošačima trebale pružati na jasan i razumljiv način te u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz Direktive 2019/88228. Obveza pružanja takvih informacija potrošačima dopunjuje i ne utječe na prava potrošača predviđena u direktivama (EU) 2019/77029 i (EU) 2019/77130 Europskog parlamenta i Vijeća. (22)  Kako bi potrošači donosili utemeljenije odluke te kako bi se potaknula potražnja i ponuda trajnije robe, za sve vrste robe trebalo bi prije sklapanja ugovora pružiti određene informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda. Nadalje, kad je riječ o robi s digitalnim elementima, digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama, potrošače bi trebalo informirati o razdoblju u kojem je dostupno besplatno ažuriranje softvera u skladu sa zahtjevima iz prava Unije ili nacionalnog prava, a koje minimalno obuhvaća razdoblje navedeno u pravu Unije i njegovo dobrovoljno produljenje, ako proizvođač stavi takve informacije na raspolaganje. Stoga bi Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća27 trebalo izmijeniti kako bi se potrošačima pružile predugovorne informacije o trajnosti, mogućnosti popravka i dostupnosti ažuriranja. Informacije bi se potrošačima trebale pružati na jasan i razumljiv način, uključujući na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice u kojoj se proizvod nudi te u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz Direktive 2019/88228. Obveza pružanja takvih informacija potrošačima dopunjuje i ne utječe na prava potrošača predviđena u direktivama (EU) 2019/77029, (EU) 2019/77130 i (EU) 2011/83 Europskog parlamenta i Vijeća. __________________ __________________ 27 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.). 27 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.). 28 Direktiva 2019/882/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.). 28 Direktiva 2019/882/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.). 29 Direktiva (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (SL L 136, 22.5.2019., str. 1.). 29 Direktiva (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (SL L 136, 22.5.2019., str. 1.). 30 Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.). 30 Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.). Amandman 14 Prijedlog direktive Uvodna izjava 23. (23)  Dobar je pokazatelj trajnosti robe proizvođačevo komercijalno jamstvo trajnosti u smislu članka 17. Direktive (EU) 2019/771. Stoga bi Direktivu 2011/83/EU trebalo izmijeniti kako bi se od trgovaca koji prodaju robu izričito zahtijevalo da, za sve vrste robe, informiraju potrošače o postojanju proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti ako proizvođač takve informacije stavlja na raspolaganje. (23)  Dobar pokazatelj trajnosti robe jest trajanje zakonskog jamstva o sukladnosti, uključujući njegovo dobrovoljno produljenje u obliku jednakovrijednog proizvođačevog komercijalnog jamstva trajnosti u smislu članka 17. Direktive (EU) 2019/771, koje obuhvaća cijelu robu i pruža se bez dodatnih troškova. Stoga bi Direktivu 2011/83/EU trebalo izmijeniti tako da se od trgovaca izričito zahtijeva da prije sklapanja ugovora dostave oznaku kojom se barem podsjeća na zakonsko jamstvo sukladnosti i, prema potrebi, njegovo dobrovoljno produljenje u obliku komercijalnog jamstva trajnosti. Amandman 15 Prijedlog direktive Uvodna izjava 23.a (nova) (23a)  Kada se roba stavlja na raspolaganje potrošačima i drugim krajnjim korisnicima, oznaka bi trebala biti istaknuta vidljivo i trebala bi biti jasno čitljiva. Amandman 16 Prijedlog direktive Uvodna izjava 24. (24)  Suprotno očekivanjima potrošača, problem ograničene trajnosti najrelevantniji je za robu koja koristi energiju, odnosno robu čije funkcioniranje ovisi o vanjskom izvoru energije. Potrošači su isto tako najviše zainteresirani za dobivanje informacija o očekivanoj trajnosti te kategorije robe. Zbog toga bi informacije o postojanju proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti za razdoblje dulje od dvije godine trebalo pružati potrošačima samo za tu kategoriju robe. Briše se. Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 25. (25)  Robu koja sadržava komponente koje koriste energiju, ako su te komponente samo pribor i ne doprinose glavnoj funkciji te robe, kao što je ukrasno osvjetljenje za odjeću ili obuću ili električno svjetlo za bicikl, ne bi trebalo smatrati robom koja koristi energiju. Briše se. Amandman 18 Prijedlog direktive Uvodna izjava 26. (26)  S obzirom na utvrđeni rok odgovornosti prodavatelja za neusklađenost od minimalno dvije godine u skladu s Direktivom (EU) 2019/771 i činjenicu da do mnogih kvarova na proizvodu dolazi nakon dvije godine, obveza trgovca da informira potrošače o postojanju i trajanju proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti treba se primjenjivati na jamstva za razdoblja dulja od dvije godine. Briše se. Amandman 19 Prijedlog direktive Uvodna izjava 27. (27)  Kako bi se potrošačima olakšalo donošenje utemeljene odluke o transakciji pri usporedbi robe prije sklapanja ugovora, trgovci bi trebali informirati potrošače o postojanju i trajanju proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti za cjelokupnu robu, a ne za njezine određene komponente. Briše se. Amandman 20 Prijedlog direktive Uvodna izjava 28. (28)  Proizvođač i prodavatelj trebaju i dalje moći slobodno nuditi druge vrste komercijalnih jamstava i postprodajnih usluga bilo kojeg trajanja. Međutim, informacije koje se potrošaču pružaju o takvim drugim komercijalnim jamstvima ili uslugama ne bi smjele zbuniti potrošača u pogledu postojanja i trajanja proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti u trajanju duljem od dvije godine kojim je obuhvaćena cjelokupna roba. (28)  Proizvođač i prodavatelj trebaju i dalje moći slobodno nuditi druge vrste komercijalnih jamstava i postprodajnih usluga bilo kojeg trajanja. Međutim, informacije koje se potrošaču pružaju o takvim drugim komercijalnim jamstvima ili uslugama ne bi smjele zbuniti potrošača. Amandman 21 Prijedlog direktive Uvodna izjava 29. (29)  Kako bi se promicalo tržišno natjecanje između proizvođača u pogledu trajnosti robe s digitalnim elementima, trgovci koji prodaju takvu robu trebali bi informirati potrošače o minimalnom razdoblju u kojem se proizvođač obvezuje pružati ažuriranje softvera za takvu robu. Međutim, kako bi se izbjeglo preopterećenje potrošača informacijama, takve informacije trebalo bi pružati samo kad je to razdoblje dulje od razdoblja proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti jer takvo jamstvo podrazumijeva pružanje ažuriranja, uključujući sigurnosna ažuriranja koja su potrebna radi održavanja potrebnih funkcija i radnih karakteristika robe s digitalnim elementima. Nadalje, informacije o proizvođačevoj obvezi pružanja ažuriranja softvera relevantne su samo ako je kupoprodajnim ugovorom u vezi s robom s digitalnim elementima predviđena jednokratna isporuka digitalnog sadržaja ili digitalne usluge u pogledu koje se primjenjuje članak 7. stavak 3. točka (a) Direktive (EU) 2019/771. Suprotno tomu, ne bi trebalo nametnuti novu obvezu pružanja takvih informacija ako je kupoprodajnim ugovorom predviđena kontinuirana opskrba digitalnim sadržajem ili digitalnom uslugom u određenom razdoblju jer je u članku 7. stavku 3. točki (b) Direktive (EU) 2019/771 za takve ugovore, upućivanjem na članak 10. stavak 2. ili stavak 5., utvrđeno razdoblje u kojem prodavatelj treba osigurati da je potrošač informiran o ažuriranjima i da mu se takva ažuriranja isporučuju. (29)  Kako bi se promicalo tržišno natjecanje između proizvođača u pogledu trajnosti robe s digitalnim elementima, trgovci koji prodaju takvu robu trebali bi informirati potrošače o minimalnom razdoblju u kojem će proizvođač pružati ažuriranje softvera za takvu robu, uključujući barem razdoblje navedeno u pravu Unije i njegovo dobrovoljno produljenje kad proizvođač stavi takve informacije na raspolaganje; informacije bi trebalo pružati samo kad je to razdoblje dulje od razdoblja proizvođačeva komercijalnog jamstva. Amandman 22 Prijedlog direktive Uvodna izjava 30. (30)  Isto tako, trgovci koji nude digitalni sadržaj i digitalne usluge trebali bi informirati potrošače i o minimalnom razdoblju tijekom kojeg se pružatelj digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, ako se razlikuje od trgovca, obvezuje na pružanje ažuriranja softvera, uključujući sigurnosna ažuriranja koja su potrebna radi održavanja usklađenosti digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. Informacije o obvezi pružatelja sadržaja ili usluge da pruža ažuriranja softvera relevantne su samo ako je kupoprodajnim ugovorom predviđena jednokratna isporuka ili niz pojedinačnih isporuka u pogledu kojih se primjenjuje članak 8. stavak 2. točka (b) Direktive 2019/770. Suprotno tomu, ne bi trebalo nametnuti novu obvezu pružanja takvih informacija ako je ugovorom predviđena kontinuirana opskrba u određenom razdoblju jer je u članku 8. stavku 2. točki (a) Direktive (EU) 2019/770 za takve ugovore utvrđeno razdoblje u kojem trgovac treba osigurati da je potrošač informiran o ažuriranjima i da mu se takva ažuriranja isporučuju. (30)  Isto tako, trgovci koji nude digitalni sadržaj i digitalne usluge trebali bi informirati potrošače i o minimalnom razdoblju, nakon datuma stavljanja na tržište, tijekom kojeg će pružatelj digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, ako se razlikuje od trgovca, pružati ažuriranja softvera, uključujući sigurnosna ažuriranja koja su potrebna radi održavanja usklađenosti digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. Te informacije trebale bi uključivati barem razdoblje tijekom kojeg se moraju omogućiti ažuriranja u skladu s pravom Unije. Pružatelj će te informacije dostaviti trgovcu u svim slučajevima. Amandman 23 Prijedlog direktive Uvodna izjava 31. (31)  Kako bi se potrošačima omogućilo da donesu utemeljenu odluku o transakciji i odaberu robu koju je lakše popraviti, trgovci bi prije sklapanja ugovora trebali za sve vrste robe, prema potrebi, navesti ocjenu popravljivosti robe koju je naveo proizvođač u skladu s pravom Unije. (31)  Kako bi se potrošačima omogućilo da donesu utemeljenu odluku o transakciji i odaberu robu koju je lakše popraviti, trgovci bi prije sklapanja ugovora trebali za sve vrste robe, prema potrebi, navesti ocjenu popravljivosti robe koju je naveo proizvođač u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Amandman 24 Prijedlog direktive Uvodna izjava 32. (32)  Prema članku 5. stavku 1. točki (e) i članku 6. stavku 1. točki (m) Direktive 2011/83/EU trgovci su prije obvezivanja potrošača ugovorom dužni informirati potrošača o postojanju i uvjetima postprodajnih usluga, uključujući usluge popravka, ako se takve usluge pružaju. Osim toga, kako bi se osiguralo da su potrošači dobro informirani o mogućnosti popravka robe koju kupuju, ako ocjena popravljivosti nije utvrđena u skladu s pravom Unije, trgovci bi za sve vrste robe trebali osigurati druge relevantne informacije o popravku koje je proizvođač stavio na raspolaganje, kao što su informacije o dostupnosti rezervnih dijelova i priručnik za upotrebu i popravak. (32)  Prema članku 5. stavku 1. točki (e) i članku 6. stavku 1. točki (m) Direktive 2011/83/EU trgovci su prije obvezivanja potrošača ugovorom dužni informirati potrošača o postojanju i uvjetima postprodajnih usluga, uključujući usluge popravka. Osim toga, kako bi se osiguralo da su potrošači dobro informirani o mogućnosti popravka robe koju kupuju, ako nije utvrđena ocjena popravljivosti, trgovci bi za sve vrste robe trebali osigurati druge relevantne informacije o popravku, kao što su informacije o dostupnosti i najvećoj cijeni koja se očekuje za rezervne dijelove potrebne za popravak robe, uključujući najkraće razdoblje nakon kupnje robe tijekom kojeg su dostupni rezervni dijelovi i pribor, postupak za njihovo naručivanje, dostupnost priručnika za upotrebu i popravak, kao i dostupnost alata i usluga za dijagnostiku i popravak. Te bi informacije predmetnim trgovcima trebali dostaviti proizvođači robe. Amandman 25 Prijedlog direktive Uvodna izjava 33. (33)  Trgovci bi trebali informirati potrošače o postojanju i trajanju proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti, minimalnom razdoblju u kojem se pružaju ažuriranja i informacijama o popravku, osim o ocjeni popravljivosti, kad proizvođač ili pružatelj digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, ako se razlikuje od trgovca, stavlja relevantne informacije na raspolaganje. Točnije, kad je riječ o robi, trgovac bi potrošačima trebao prenijeti informacije koje je proizvođač pružio trgovcu ili namjeravao na neki drugi način učiniti dostupnima potrošaču prije sklapanja ugovora tako da ih naznači na samom proizvodu, njegovoj ambalaži ili oznakama i naljepnicama koje bi potrošač obično pročitao prije sklapanja ugovora. Od trgovca se ne bi trebalo zahtijevati da aktivno traži takve informacije od proizvođača, na primjer, na internetskim stranicama o određenom proizvodu. (33)  Trgovci bi trebali informirati potrošače o postojanju oznake, minimalnom razdoblju u kojem se pružaju ažuriranja i informacijama o popravku, osim o ocjeni popravljivosti. Točnije, kad je riječ o robi, trgovac bi potrošačima trebao prenijeti informacije koje je proizvođač pružio trgovcu ili namjeravao na neki drugi način učiniti dostupnima potrošaču prije sklapanja ugovora tako da ih naznači na samom proizvodu, njegovoj ambalaži ili oznakama i naljepnicama koje bi potrošač obično pročitao prije sklapanja ugovora. Od trgovca se ne bi trebalo zahtijevati da aktivno traži takve informacije od proizvođača, na primjer, na internetskim stranicama o određenom proizvodu. Ako trgovci nisu proizvođači robe, njihov utjecaj na dizajn proizvoda i njihov doprinos u pogledu informacija koje prate proizvode mogao bi biti ograničen. U tom bi slučaju proizvođači trebali pružiti relevantne informacije trgovcima koji komuniciraju s potrošačima. Nadalje, trgovci bi trebali biti odgovorni za daljnje prosljeđivanje informacija potrošačima. Amandman 26 Prijedlog direktive Uvodna izjava 36.a (nova) (36a)  Komisija bi trebala predstaviti lako razumljive smjernice za poduzeća sa zahtjevima ove Direktive. Pri izradi takvih smjernica Komisija bi trebala uzeti u obzir potrebe MSP-ova kako bi se administrativno i financijsko opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru te istodobno olakšala njihova usklađenost s ovom Direktivom. Komisija bi se trebala savjetovati s relevantnim dionicima sa stručnim znanjem u području marketinga. Amandman 27 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio (1)  u članku 2. dodaju se sljedeće točke od (o) do (y): (1)  u članku 2. dodaju se sljedeće točke od (o) do (ya): Amandman 28 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka o (o)  „tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš” znači svaka poruka ili prikaz, koji nisu obvezni prema pravu Unije ili nacionalnom pravu, uključujući tekstualni, slikovni, grafički ili simbolički prikaz, u bilo kojem obliku, uključujući oznake, imena brendova, imena poduzeća ili proizvoda, u kontekstu komercijalne komunikacije, u kojima se navodi ili implicira da proizvod ili trgovac pozitivno utječe ili ne utječe na okoliš ili da je manje štetan za okoliš od drugih proizvoda ili trgovaca ili da je poboljšao svoj utjecaj tijekom vremena; (o)  „tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš” znači svaka poruka ili prikaz, koji nisu obvezni prema pravu Unije ili nacionalnom pravu, uključujući tekstualni, slikovni, grafički ili simbolički prikaz, u bilo kojem obliku, uključujući oznake, imena brendova, imena poduzeća ili proizvoda, u kontekstu komercijalne komunikacije, i u kojima se navodi ili implicira da proizvod, kategorija proizvoda, brend ili trgovac pozitivno utječe ili ne utječe na okoliš ili da je manje štetan za okoliš od drugih proizvoda, brendova ili trgovaca ili da je poboljšao svoj utjecaj tijekom vremena; Amandman 29 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka p (p)  „izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš” znači tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš koja je u tekstualnom obliku ili sadržana na oznaci održivosti; Briše se. Amandman 30 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka q (q)  „opća tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš” znači svaka izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš, koja se ne nalazi na oznaci održivosti, u okviru koje specifikacija tvrdnje nije jasno i istaknuto navedena na istom mediju; (q)  „opća tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš” znači tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš, koja se ne nalazi na oznaci održivosti, u okviru koje specifikacija tvrdnje nije jasno i istaknuto navedena na istom mediju; Amandman 31 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka s (s)  „program certificiranja” znači program provjere treće strane koji je otvoren pod transparentnim, poštenim i nediskriminirajućim uvjetima za sve trgovce koji su voljni i sposobni ispuniti zahtjeve programa, kojim se potvrđuje da je proizvod u skladu s određenim zahtjevima i u okviru kojeg je praćenje usklađenosti objektivno i utemeljeno na međunarodnim, Unijinim ili nacionalnim standardima i postupcima, a provodi ga strana neovisna i od vlasnika programa i od trgovca; (s)  „sustav certificiranja” znači sustav provjere treće strane: i.   koji je otvoren pod javno dostupnim, transparentnim, poštenim i nediskriminirajućim uvjetima i uz razuman trošak za trgovce i subjekte koji su voljni i sposobni ispuniti zahtjeve programa; ii.   kojim se potvrđuje da je proizvod, proces ili poduzeće u skladu s određenim javno dostupnim i neovisno razvijenim zahtjevima; iii.   u okviru kojeg je praćenje usklađenosti i dodjela certifikata objektivno, utemeljeno na međunarodnim, Unijinim ili nacionalnim standardima i postupcima uzimajući u obzir prirodu proizvoda, procese ili dotična poduzeća; iv.  kojim se osigurava da praćenje usklađenosti iz podtočke iii. provodi treća strana čije su kompetencije i neovisnost od vlasnika programa i od trgovca provjerile države članice; i v.  koji uključuje sustav pritužbi koji je dostupan potrošačima i drugim vanjskim dionicima, koji je usmjeren na neusklađenost i osigurava povlačenje oznake održivosti u slučajevima neusklađenosti; Amandman 32 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka t (t)  „alat za informiranje o održivosti” znači softver, uključujući internetske stranice, dio internetske stranice ili aplikacije kojima upravlja trgovac ili kojima se upravlja u njegovo ime, koji potrošačima pruža informacije o okolišnim ili društvenim aspektima proizvoda ili usporedbu proizvoda u pogledu tih aspekata; (t)  „alat za informiranje o održivosti i uspoređivanje” znači softver, uključujući internetske stranice, dio internetske stranice ili aplikacije kojima upravlja trgovac ili kojima se upravlja u njegovo ime, koji potrošačima pruža informacije o okolišnim ili društvenim aspektima proizvoda ili usporedbu proizvoda u pogledu tih aspekata. Amandman 33 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka w (w)  „ažuriranje softvera” znači besplatno ažuriranje, uključujući sigurnosno ažuriranje, koje je potrebno radi održavanja usklađenosti robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u skladu s direktivama (EU) 2019/770 i (EU) 2019/ 771; (w)  „ažuriranje softvera” znači besplatno ažuriranje, uključujući bilo sigurnosno ažuriranje bilo ažuriranje funkcionalnosti ili značajki, koje je potrebno radi održavanja usklađenosti robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u skladu s direktivama (EU) 2019/770 i (EU) 2019/ 771 ili kojim se poboljšava ili smanjuje njezina trajnost; Amandman 34 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka wa (nova) (wa)  „sigurnosno ažuriranje” znači ažuriranje operativnog sustava, uključujući sigurnosne zakrpe, ako je to relevantno za određeni uređaj, čija je glavna svrha pružanje veće sigurnosti za uređaj; Amandman 35 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka wb (nova) (wb)  „ažuriranje funkcionalnosti” znači ažuriranje operativnog sustava čija je glavna svrha uvođenje novih funkcionalnosti; Amandman 36 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka x x.  „potrošni materijal” znači svaka komponenta robe koja se stalno troši i koju je potrebno zamijeniti da bi roba funkcionirala kako je predviđeno; x.  „potrošni materijal” znači svaka komponenta robe koja se stalno troši i koju je potrebno zamijeniti ili dopuniti da bi roba funkcionirala kako je predviđeno; Amandman 37 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 2005/29/EZ Članak 2. – stavak 1. – točka ya (nova) (ya)  „kompenzacija emisija ugljika” znači kupnja ugljičnih kredita ili pružanje financijske potpore projektima zaštite okoliša čiji je cilj neutralizirati, smanjiti, nadoknaditi ili kompenzirati vlastiti utjecaj kupca na okoliš ili učinak njegove robe ili usluga na okoliš. Amandman 38 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2005/29/EZ Članak 6. – stavak 1. – točka b (b)   glavna obilježja proizvoda kao što su njegova raspoloživost, pogodnosti, rizici, izvedba, sastav, okolišni ili društveni učinak, pripadajući pribor, trajnost, mogućnost popravka, postprodajne usluge za korisnike, metoda i datum proizvodnje odnosno nabave, isporuka, spremnost za uporabu, korištenje, količina, specifikacija, zemljopisno odnosno trgovačko podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe odnosno rezultati i materijalna obilježja testova ili kontrola provedenih na proizvodu.”; (b)  glavna obilježja proizvoda kao što su njegova raspoloživost, pogodnosti, rizici, izvedba, sastav, okolišni ili društveni učinak, pripadajući pribor, trajnost, mogućnost popravka, ponovne upotrebe i recikliranja, postprodajne usluge za korisnike, metoda i datum proizvodnje odnosno nabave, isporuka, spremnost za uporabu, korištenje, količina, specifikacija, zemljopisno odnosno trgovačko podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe odnosno rezultati i materijalna obilježja testova ili kontrola provedenih na proizvodu.; Amandman 39 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka aa (nova) Direktiva 2005/29/EZ Članak 6. – stavak 2. – točka c (aa)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: (c)   svako stavljanje robe na tržište u jednoj državi članici uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim čimbenicima. „(c) svako stavljanje robe na tržište u jednoj državi članici s naizgled identičnom prezentacijom kakvu ima druga roba stavljena na tržište u drugim državama članicama pod istom robnom markom, žigom ili oznakom, iako ta roba pokazuje razlike u sastavu ili obilježjima, uključujući njezin osjetilni profil;” Amandman 40 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka b – uvodni dio (b)  u stavku 2. dodaju se sljedeće točke (d) i (e): (b)  u stavku 2. dodaju se sljedeće točke od (d) do (ea): Amandman 41 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka b Direktiva 2005/29/EZ Članak 6. – stavak 2. – točka d (d)  iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u vezi s budućom okolišnom učinkovitošću bez jasnih, objektivnih i provjerljivih obveza i ciljeva i bez neovisnog sustava praćenja; (d)  iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u vezi s budućom okolišnom učinkovitošću isključivo na temelju sustava kompenzacije emisija ugljika ili bez jasnih, objektivnih, kvantificiranih, znanstveno utemeljenih i provjerljivih obveza, bez detaljnog i realističnog plana provedbe s upućivanjima na proračunske i tehnološke obveze i bez ostvarivih ciljeva te bez neovisnog sustava praćenja koji je utemeljen na relevantnim podacima; Amandman 42 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka b Direktiva 2005/29/EZ Članak 6. – stavak 2. – točka ea (nova) (ea)  prakse s učinkom ili vjerojatnim učinkom ugrožavanja ili narušavanja autonomije, donošenja odluka ili izbora primatelja usluge, namjerno ili u praksi, putem strukture, dizajna ili funkcionalnosti internetskog sučelja ili njegova dijela. Amandman 43 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 1. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 2. – stavak 1. – točka 3.a (a)  umeće se sljedeća točka 3.a: Briše se. „(3.a) „roba koja koristi energiju” znači svaka roba koja ovisi o korištenju energije (električne energije, fosilnih goriva i energije iz obnovljivih izvora) kako bi funkcionirala kako je predviđeno; Amandman 44 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 1. − podtočka b Direktiva 2011/83/EU Članak 2. – stavak 1. – točka 14.d (14.d)  „ocjena popravljivosti” znači ocjena koja označuje mogućnost popravka robe na temelju metode utvrđene u skladu s pravom Unije; (14.d)  „ocjena popravljivosti” znači ocjena koja označuje mogućnost popravka robe na temelju usklađene metode utvrđene na razini Unije; Amandman 45 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka -a (nova) (-a)  točka (e) briše se; Amandman 46 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a – uvodni dio (a)  umeću se sljedeće točke od (ea) do (ed): (a)  umeću se sljedeće točke od (ea) do (ec): Amandman 47 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka ea (ea)  za svu robu, informacije, ako ih je proizvođač stavio na raspolaganje, o komercijalnom jamstvu trajnosti kao pogodnosti robe i njegovu trajanju u jedinicama vremena ako jamstvo obuhvaća cjelokupnu robu i razdoblje dulje od dvije godine; (ea)  za svu robu, oznaka iz Priloga Z na kojoj se navodi trajanje zakonskog jamstva sukladnosti i, prema potrebi, njegovo dobrovoljno produljenje u obliku komercijalnog jamstva trajnosti; Amandman 48 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka eb (eb)  (eb) za robu koja koristi energiju, ako proizvođač ne stavlja na raspolaganje informacije iz točke (ea), informacije o tome da proizvođač nije pružio informacije o postojanju komercijalnog jamstva trajnosti za razdoblje dulje od dvije godine. Te informacije moraju biti barem jednako istaknute kao i sve druge informacije o postojanju i uvjetima postprodajnih usluga i komercijalnih jamstava pruženih u skladu s točkom (e); Briše se. Amandman 49 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka ec (ec)   za robu s digitalnim elementima, ako proizvođač stavlja na raspolaganje takve informacije, minimalno razdoblje u jedinicama vremena u kojem proizvođač pruža ažuriranja softvera, osim ako je ugovorom predviđena kontinuirana opskrba digitalnim sadržajem ili digitalnom uslugom u određenom razdoblju. Ako su pružene informacije o postojanju komercijalnog jamstva trajnosti u skladu s točkom (ea), informacije o ažuriranjima pružaju se ako se ta ažuriranja isporučuju u razdoblju duljem od razdoblja obuhvaćenog komercijalnim jamstvom trajnosti; (ec)  za robu s digitalnim elementima, minimalno razdoblje u jedinicama vremena, nakon datuma stavljanja na tržište, tijekom kojeg proizvođač pruža ažuriranja softvera, što obuhvaća barem razdoblje predviđeno pravom Unije i njegovo dobrovoljno produljenje, ako proizvođač takve informacije stavi na raspolaganje za koje se ažuriranja dostavljaju; Amandman 50 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka ed (ed)  za digitalni sadržaj i digitalne usluge, ako se pružatelj sadržaja ili usluge razlikuje od trgovca i stavlja na raspolaganje takve informacije, minimalno razdoblje u jedinicama vremena u kojem pružatelj sadržaja ili usluge pruža ažuriranja softvera, osim ako je ugovorom predviđena kontinuirana opskrba digitalnim sadržajem ili digitalnom uslugom u određenom razdoblju;” (ed)  za digitalni sadržaj i digitalne usluge, ako se pružatelj sadržaja ili usluge razlikuje od trgovca, minimalno razdoblje, nakon datuma stavljanja na tržište, u jedinicama vremena u kojem pružatelj sadržaja ili usluge pruža ažuriranja softvera, što obuhvaća barem razdoblje tijekom kojeg se ažuriranja pružaju u skladu s primjenjivim pravom Unije; Amandman 51 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka b Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – točka j (j)  ako točka (i) nije primjenjiva, informacije koje je proizvođač stavio na raspolaganje o dostupnosti rezervnih dijelova, uključujući postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak.”; (j)  ako točka (i) nije primjenjiva, informacije koje je proizvođač pružio o dostupnosti i najvećoj očekivanoj cijeni rezervnih dijelova potrebnih za popravak robe, uključujući najkraće razdoblje nakon kupnje robe tijekom kojeg su rezervni dijelovi i pribor dostupni, postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak, kao i dostupnosti alata i usluga za dijagnostiku i popravak; Amandman 52 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1. – podstavak 1.a (nova) Neovisno o točki (ea), ako trgovci nude proizvode u više od jedne države članice, mogu odabrati upućivanje na minimalno dvogodišnje zakonsko jamstvo sukladnosti u Uniji na oznaci iz Priloga Z. U skladu s tom opcijom trgovci osiguravaju da oznaka bude popraćena izjavom u kojoj se navodi da „potrošač ima pravo na minimalno zakonsko jamstvo od dvije godine, osim ako je primjenjivim nacionalnim pravom predviđeno jamstvo dulje od dvije godine”. Amandman 53 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka ba (nova) Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1.a (novi) (ba)  umeće se sljedeći stavak 1.a: „1.a Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom XXX. radi izmjene Priloga Z uvođenjem, izmjenom, dodavanjem ili uklanjanjem bilo kakvih pojedinosti u vezi s informacijama ili tekstualnim elementima utvrđenima u ovom članku.”; Amandman 54 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 2. − podtočka bb (nova) Direktiva 2011/83/EU Članak 5. – stavak 1.b (novi) (bb)  umeće se sljedeći stavak 1.b: „1.b Proizvođač trgovcu stavlja na raspolaganje sve relevantne informacije, uključujući informacije navedene u točkama (ea), (eb), (ec), (i) i (j) kako bi osigurao da trgovac može ispuniti relevantne obveze informiranja utvrđene u stavku 1.” Amandman 55 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka -a (nova) Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka g (-a)   podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim: „(g) aranžmane za plaćanje, isporuku, izvršenje, rok do kojeg se trgovac obvezuje isporučiti robu ili izvršiti usluge te, ako je primjenjivo, postojanje mogućnosti isporuke koje emitiraju manje CO2 i, ako je primjenjivo, politiku trgovca za rješavanje pritužbi;“; Amandman 56 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka -aa (nova) (-aa)   točke (l) i (m) brišu se; Amandman 57 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka ma (ma)  za sve vrste robe, informacije, ako ih je proizvođač stavio na raspolaganje, o komercijalnom jamstvu trajnosti kao pogodnosti robe i njegovu trajanju u jedinicama vremena ako jamstvo obuhvaća cjelokupnu robu i razdoblje dulje od dvije godine; (ma)  za svu robu oznaka iz Priloga Z na kojoj se navodi trajanje zakonskog jamstva sukladnosti i, ako je relevantno, njezino dobrovoljno produljenje u obliku komercijalnog jamstva trajnosti; Amandman 58 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka mb (mb)  za robu koja koristi energiju, ako proizvođač ne stavlja na raspolaganje informacije iz točke (ma), informacije o tome da proizvođač nije pružio informacije o postojanju komercijalnog jamstva trajnosti za razdoblje dulje od dvije godine. Te informacije moraju biti barem jednako istaknute kao i sve druge informacije o postojanju i uvjetima postprodajnih usluga i komercijalnih jamstava pruženih u skladu s točkom (m); Briše se. Amandman 59 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka mc (mc)  za robu s digitalnim elementima, ako proizvođač stavlja na raspolaganje takve informacije, minimalno razdoblje u jedinicama vremena u kojem proizvođač pruža ažuriranja softvera, osim ako je ugovorom predviđena kontinuirana opskrba digitalnim sadržajem ili digitalnom uslugom u određenom razdoblju. Ako su pružene informacije o postojanju komercijalnog jamstva trajnosti u skladu s točkom (ma), informacije o ažuriranjima pružaju se ako se ta ažuriranja isporučuju u razdoblju duljem od razdoblja obuhvaćenog komercijalnim jamstvom trajnosti; (mc)  za robu s digitalnim elementima, minimalno razdoblje u jedinicama vremena, nakon datuma stavljanja na tržište, tijekom kojeg proizvođač pruža ažuriranja softvera, što minimalno obuhvaća razdoblje predviđeno pravom Unije i njegovo dobrovoljno produljenje, ako proizvođač takve informacije stavi na raspolaganje, za koje se ažuriranja pružaju; Amandman 60 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka md (md)  za digitalni sadržaj i digitalne usluge, ako se pružatelj sadržaja ili usluge razlikuje od trgovca i stavlja na raspolaganje takve informacije, minimalno razdoblje u jedinicama vremena u kojem pružatelj sadržaja ili usluge pruža ažuriranja softvera, osim ako je ugovorom predviđena kontinuirana opskrba digitalnim sadržajem ili digitalnom uslugom u određenom razdoblju;” (md)  za digitalni sadržaj i digitalne usluge, ako se pružatelj sadržaja ili usluge razlikuje od trgovca, minimalno razdoblje nakon datuma stavljanja na tržište u jedinicama vremena u kojem pružatelj sadržaja ili usluge pruža ažuriranja softvera, što obuhvaća barem razdoblje tijekom kojeg se pružaju ažuriranja u skladu s primjenjivim pravom Unije;“ Amandman 61 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka b Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka v (v)  ako točka (u) nije primjenjiva, informacije koje je proizvođač stavio na raspolaganje o dostupnosti rezervnih dijelova, uključujući postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak.”; (v)  ako točka (u) nije primjenjiva, informacije koje je proizvođač pružio o dostupnosti i najvećoj očekivanoj cijeni rezervnih dijelova potrebnih za popravak robe, uključujući najkraće razdoblje nakon kupnje robe tijekom kojeg su dostupni rezervni dijelovi i pribor, postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak, kao i alata i usluga za dijagnostiku i popravak.”; Amandman 62 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka b Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1. – točka va (nova) (va)  adresa dostupnih centara za popravak u kojima potrošač vraća robu u svrhu popravka. Amandman 63 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. − točka 3. − podtočka bb (nova) Direktiva 2011/83/EU Članak 6. – stavak 1.a (novi) (bb)  umeće se sljedeći stavak 1.a: „1.a Proizvođač trgovcu stavlja na raspolaganje sve relevantne informacije, uključujući informacije navedene u stavku 1. točkama (ea), (eb), (ec), (i) i (j) kako bi osigurao da trgovac može ispuniti relevantne obveze informiranja utvrđene u stavku 1.” Amandman 64 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do [pet godina nakon donošenja]. Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive i o razini ostvarenog napretka Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do [pet godina nakon donošenja]. Amandman 65 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1.a (novi) To izvješće sadržava procjenu toga je li Direktiva doprinijela poboljšanju zaštite potrošača od nepoštene poslovne prakse i obmanjujućeg oglašavanja proizvoda koji se oglašavaju kao održivi, kao i sažetak pozitivnih i negativnih učinaka na poduzeća, a posebno na mala i srednja poduzeća. Amandman 66 Prijedlog direktive Prilog Z Prilog Z Sadržaj i oblik oznake 1.  Oznaka je prikazana u sljedećem obliku: XX godina + YY godina 2.  Slova „XX” zamjenjuju se brojem koji odgovara trajanju zakonskog jamstva o sukladnosti. Slova „YY” zamjenjuju se brojem koji odgovara dobrovoljnom produljenju zakonskog jamstva sukladnosti u obliku jednakovrijednog komercijalnog jamstva trajnosti. 3.  Oznaka mora biti istaknuta vidljivo i na način koji je potrošaču jasno čitljiv. Amandman 67 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2. – uvodni dio (2)  umeću se sljedeće točke 4.a i 4.b: (2)  umeću se sljedeće točke od 4.a do 4.bb: Amandman 68 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 4.a 4.a  Iznošenje opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, a da trgovac ne može dokazati priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost relevantnu za tvrdnju. 4.a  Iznošenje opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, a da trgovac ne daje dokaz za priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost relevantnu za tvrdnju. Amandman 69 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 4.b 4.b  Iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti cjelokupnog proizvoda za okoliš kad se ona zapravo odnosi samo na određeni aspekt proizvoda.; 4.b  Iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti cjelokupnog proizvoda ili poslovanja trgovca za okoliš kad se ona zapravo odnosi samo na određeni aspekt proizvoda ili poslovanja trgovca. Amandman 70 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 4.ba (nova) 4.ba  Tvrdeći, na temelju neutralizacije ugljika, da proizvod ima neutralan, smanjen, kompenziran ili pozitivan učinak emisija stakleničkih plinova na okoliš. Amandman 71 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 4.bb (nova) 4.bb  Iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koja se ne može potkrijepiti u skladu s pravnim zahtjevima. Amandman 72 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 2.a (nova) Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 7.a (nova) (2.a)  umeće se sljedeća točka 7.a: „7.a i isticanje pojedinih izbora kad se od primatelja internetske usluge traži da donese odluku; ii.  činjenje postupka otkazivanja usluge znatno više opterećujućim nego što je bilo njezino naručivanje. Amandman 73 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 3.a (nova) Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 13.a (nova) (3.a)  umeće se sljedeća točka 13.a: „13.a Svako stavljanje robe na tržište uz tvrdnju da je identična ili naizgled identična drugoj robi koja se stavlja na tržište u jednoj ili više država članica, dok ta roba ima različit sastav ili obilježja koja nisu jasno označena na pakiranju, tako da budu vidljiva potrošaču.” Amandman 74 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. – uvodni dio Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 4. (4)  umeću se sljedeće točke 23.d to 23.i: (4)  umeću se sljedeće točke 23.d do 23.ib: Amandman 75 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.da (nova) 23.da  Izostanak jasnog i razumljivog informiranja potrošača o tome da ažuriranje funkcionalnosti nije potrebno kako bi proizvod ostao sukladan. Amandman 76 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.e 23.e  neinformiranje potrošača o postojanju značajke robe koja je uvedena kako bi se ograničila njezina trajnost. 23.e  Uvođenje značajke za ograničavanje trajnosti robe. Amandman 77 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.ea (nova) 23.ea  Stavljanje robe na tržište bez rješavanja problema dizajna, u razumnom roku nakon što je postao poznat, što dovodi do ranog kvara te robe. Amandman 78 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.g 23.g  Predstavljanje robe tako da se iznose tvrdnje da se proizvod može popraviti, iako to nije slučaj, ili neinformiranje potrošača o tome da se roba ne može popraviti u skladu sa zakonskim zahtjevima. 23.g  Stavljanje na tržište robe koja se ne može popraviti u skladu sa zakonskim zahtjevima ili neinformiranje potrošača da se roba ne može popraviti. Amandman 79 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.ga (nova) 23.ga  Neinformiranje potrošača o nedostupnosti rezervnih dijelova i drugim ograničenjima mogućnosti popravka. Amandman 80 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.gb (nova) 23.gb  Propuštanje informiranja potrošača da će trgovac odbiti popraviti proizvod koji je prethodno popravio neovisni stručnjak, netko tko nije stručnjak ili korisnik. Amandman 81 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.h 23.h  Navođenje potrošača na zamjenu potrošnog materijala robe ranije nego što bi to bilo potrebno zbog tehničkih razloga. 23.h  Stavljanje na tržište robe koja zahtijeva zamjenu potrošnog materijala ranije nego što bi to bilo potrebno zbog tehničkih razloga. Amandman 82 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.i 23.i  Izostavljanje informacija o tome da je roba dizajnirana tako da je njezina funkcionalnost ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih dijelova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač. 23.i  Stavljanje na tržište proizvoda koji je dizajniran tako da je njegova funkcionalnost ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih dijelova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač. Amandman 83 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.ia (nova) 23.ia  Isti proizvođač ili trgovac koji nudi isti proizvod uz nepovoljne uvjete ili kraće razdoblje komercijalnog jamstva u jednoj ili više država članica, što dovodi do nepovoljne situacije za potrošače. Amandman 84 Prijedlog direktive Prilog I. – stavak 1. – točka 4. Direktiva 2005/29/EZ Prilog I. – točka 23.ib (nova) 23.ib  Stavljanje na tržište robe koja nije u skladu sa zahtjevima iz zakonodavstva Unije o proizvodima.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0099/2023).

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D087929/02 – 2023/2605(RSP))

P9_TA(2023)0202 B9-0232/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D087929/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 21. veljače 2023. i na kojem se nije donijelo mišljenje te glasovanje žalbenog odbora od 23. ožujka 2023. na kojem se, isto tako, nije donijelo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) doneseno 26. svibnja 2010. i objavljeno 15. lipnja 2010.(3),

–  uzimajući u obzir zaključak EFSA-e usvojen 28. rujna 2022. i objavljen 10. studenog 2022.(4),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (GMO)(5),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je Odlukom Komisije 2011/891/EU(6) odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 („genetski modificirani pamuk”), sastoji se ili je proizvedena od njega; budući da je tim odobrenjem obuhvaćeno i stavljanje na tržište proizvoda povrh hrane i hrane za životinje, koji sadržavaju genetski modificirani pamuk ili se od njega sastoje, za istu namjenu kao i druge vrste pamuka, osim za uzgoj;

B.  budući da je društvo Dow AgroSciences Distribution S.A.S., sa sjedištem u Francuskoj, u ime društva Dow AgroSciences LLC, sa sjedištem u SAD-u, 16. studenoga 2020. Komisiji podnijelo zahtjev za produljenje tog odobrenja u skladu s člankom 11. stavkom 2. i člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;

C.  budući da je EFSA 28. rujna 2022., donijela pozitivno mišljenje, koje je objavljeno 10. studenog 2022.; budući da je prethodno EFSA 26. svibnja 2010. donijela pozitivno mišljenje o prvotnom odobrenju za genetski modificirani pamuk, koje je objavljeno 15. lipnja 2010.;

D.  budući da genetski modificirani pamuk stvara otpornost na herbicide na bazi glifosata i proizvodi insekticidne proteine („Bt-toksine”);

Nepostojanje procjene za komplementarne herbicide

E.  budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 503/2013(7) zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ishod proučavanih krajnjih točaka; budući da je prema toj Provedbenoj uredbi to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide;

F.  budući da je velika većina genetski modificiranih usjeva genetski modificirana kako bi bila tolerantna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja genetski modificirane kulture, a da pritom ne dođe do odumiranja usjeva, što bi bio slučaj s usjevom koji nije otporan na herbicide; budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide(8); budući da se zbog toga mora očekivati da će genetski modificirani pamuk biti izložen i višim i ponovljenim dozama glufosinata te da bi stoga količina njihovih ostataka i njihovih proizvoda razgradnje (metabolita) tijekom žetve mogla biti veća;

G.  budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga ispunjava kriterije za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(9); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.(10);

H.  budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a;

Neriješena pitanja koja se odnose na Bt-toksine

I.  budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-toksini mogu djelovati kao adjuvansi(11), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

J.  budući da je u znanstvenom istraživanju utvrđeno da se toksičnost Bt-toksina također može povećati interakcijom s ostacima prskanja herbicidima te su potrebna dodatna istraživanja o kombinatornim učincima višestrukih promjena (genetski modificirani usjevi koji su izmijenjeni kako bi bili otporni na herbicide i kako bi proizvodili insekticide u obliku Bt-toksina)(12); budući da se, međutim, smatra da je ocjena mogućeg međudjelovanja ostataka herbicida i njihovih metabolita s Bt-toksinima izvan nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se ona stoga ne provodi u okviru procjene rizika;

Bt-usjevi: utjecaj na neciljne organizme

K.  budući da uporaba genetski modificiranih Bt-usjeva dovodi do dugotrajne izloženosti ciljnih i neciljanih organizama Bt-toksinima, za razliku od upotrebe insekticida, kod koje dolazi do izlaganja pri prskanju i tijekom ograničenog vremenskog razdoblja;

L.  budući da se pretpostavka da Bt-toksini pokazuju jedan ciljni način djelovanja više ne može smatrati ispravnom i ne mogu se isključiti učinci na neciljane organizme(13); budući da stižu izvješća o sve većem broju neciljanih organizama koji su zahvaćeni na više načina; budući da se u nedavnom pregledu spominje 39 stručno recenziranih publikacija u kojima se izvještava o značajnim štetnim učincima Bt-toksina na mnoge vrste „izvan dometa”(14);

Ispunjavanje međunarodnih obveza Unije

M.  budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda (UN) za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke po zdravlje(15); budući da se u okviru cilja održivog razvoja br. 3.9 UN-a do 2030. želi u velikoj mjeri smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla(16); budući da bi se odobravanjem uvoza genetski modificiranog pamuka povećala potražnja za tom biljkom koja je zamišljena tako da se tretira herbicidima na bazi glufosinata čime bi se povećala izloženost radnika i okoliša u trećim zemljama; budući da rizik od povećane izloženosti radnika i okoliša osobito zabrinjava kad je riječ o genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide, s obzirom na veće količine herbicida koje se za njih koriste;

N.  budući da, iako uporaba glufosinata nije dopuštena u Uniji od kraja srpnja 2018., brojke pokazuju da se od 2020. izvozi iz Unije u Brazil, Meksiko i Australiju(17), zemlje koje imaju odobrenje za uzgoj genetski modificiranog pamuka(18);

O.  budući da Unija kao stranka potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti mora zajamčiti da se aktivnostima u okviru njezine jurisdikcije ili pod njezinom kontrolom ne prouzročuje šteta u okolišu drugih država(19);

P.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni čimbenici trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariškog klimatskog sporazuma i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

Nedemokratsko donošenje odluka

Q.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 21. veljače 2023., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da je 10 država članica, koje predstavljaju 29,79 % stanovništva Unije, glasovalo za odobrenje, 13 država članica, koje predstavljaju 20,54 % stanovništva Unije, glasovalo je protiv, a 4 države članice, koje predstavljaju 49,67 %, bile su suzdržane i budući da se na glasovanju žalbenog odbora od 23. ožujka 2023. isto tako nije donijelo mišljenje;

R.  budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez suglasnosti kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobrenja za proizvode u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

S.  budući da je Parlament u svojem osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svojem devetom sazivu već usvojio 31 prigovor na stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da razlozi zbog kojih države članice ne podržavaju odobrenja uključuju nepoštovanje načela predostrožnosti u postupku odobravanja i znanstvena pitanja povezana s procjenom rizika;

T.  budući da Komisija i dalje daje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

U.  budući da u slučajevima kada u žalbenom odboru ne postoji kvalificirana većina država članica za odobrenje nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme(20);

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(21), pružanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  traži od Komisije da ne odobri uvoz genetski modificiranih usjeva otpornih na herbicide zbog povezane povećane uporabe komplementarnih herbicida i stoga povećanih rizika za biološku raznolikost, sigurnost hrane i zdravlje radnika;

5.  u tom pogledu ističe da odobravanje uvoza bilo koje genetski modificirane biljke koja je napravljena otpornom na herbicide koji su zabranjeni u Uniji, kao što je glufosinat, radi uporabe u hrani ili hrani za životinje, nije u skladu s međunarodnim obvezama Unije na temelju, među ostalim, ciljeva održivog razvoja UN-a i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, uključujući nedavno doneseni okvir Kunming-Montreal(22);

6.  očekuje od Komisije da hitno i na vrijeme do završetka ovog parlamentarnog saziva ispuni svoju obvezu(23) da iznese prijedlog kojim bi se osiguralo da se opasne kemikalije zabranjene u Uniji ne proizvode za izvoz;

7.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11. rujna 2020. konačno uvidjela potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(24); međutim, izražava duboko razočaranje zbog toga što je Komisija nastavila davati odobrenja za uvoz genetski modificiranih organizama u Uniju unatoč stalnim prigovorima Parlamenta i većine država članica koje glasuju protiv;

8.  ponovno apelira na Komisiju da u obzir uzme obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i ciljevi UN-a za održivi razvoj; ponavlja svoj poziv da se nacrti provedbenih akata poprate obrazloženjem u kojem se objašnjava na koji se način poštuje načelo „nenanošenja štete”(25);

9.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Znanstveno mišljenje EFSA-inog povjerenstva za genetski modificirane organizme o zahtjevu (EFSA-GMO-NL-2005-16) za stavljanje na tržište genetski modificiranog pamuka koji je otporan na kukce (Gossypium hirsutum L.) 281-24-236 × 3006-210-23 za upotrebu u hrani i hrani za životinje te za uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, koji je podnijelo društvo Dow AgroSciences, EFSA Journal 2010., 8(6):1644, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.16447. (4) Znanstveno mišljenje EFSA-inog povjerenstva za genetski modificirane organizme o procjeni genetski modificiranog pamuka 281-24-236 x 3006-210-23 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-019), EFSA Journal 2022., 20(11):7587, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2022.7587. (5) – Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u svojem devetom sazivu Parlament je donio sljedeće rezolucije: Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 11.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 15.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 20.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 2.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 7.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 12.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 18.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 323, 11.8.2021., str. 7.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 2.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 8.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 15.).Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 × MON 87701 × MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 36.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × MON 87411 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i MON 87411, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 43.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 49.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranog kukuruza MON 88017 (MON-88Ø17-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 56.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 (MON-89Ø34-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 63.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × T304-40 × GHB119, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 66.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZIR098 (SYN-ØØØ98-3), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 74.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 45.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2 × DAS-44406-6, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 52.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × MIR162 × MON810 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, MIR162, MON810 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 59.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt 11 (SYN-BTØ11-1), sastoje se ili su proizvedeni od njega u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 66.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju GMB151 (BCS-GM151-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 342, 6.9.2022., str. 22.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 (BCS-GHØØ2-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 342, 6.9.2022., str. 29.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB811 (BCS-GH811-4), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 347, 9.9.2022., str. 48.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu uljanu repicu 73496 (DP-Ø73496-4), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 347, 9.9.2022., str. 55.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87769 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 434, 15.11.2022., str. 42.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 23. lipnja 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DP4114 × MON 810 × MIR604 × NK603 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena DP4114, MON 810, MIR604 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 32, 27.1.2023., str. 6.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 23. lipnja 2022. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2022/797 od 19. svibnja 2022. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25 × DAS-40278-9 i njegovu potkombinaciju T25 × DAS-40278-9 ili se sastoje ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 32, 27.1.2023., str. 14.). Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. prosinca 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A5547-127 (ACS-GMØØ6-4), sastoje se ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0433). Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. ožujka 2023. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu uljanu repicu MON 94100 (MON-941ØØ-2), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0063). (6) Odluka Komisije 2011/891/EU od 22. prosinca 2011. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog pamuka 281-24-236x3006-210-23 (DAS-24236-5x-DAS-21Ø23-5) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 344, 28.12.2011., str. 51.). (7) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1.). (8) Vidjeti, na primjer, Bonny, S., Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016.;57(1), str. 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years (Učinak genetski modificiranih usjeva na uporabu pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., Vol. 24(1), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24 (9) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.). (10) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/start/screen/active-substances (11) Vidjeti pregled Rubio-Infante, N., Moreno-Fierros, L., An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals (Pregled sigurnosti i bioloških učinaka toksina Cry Bacillus thuringiensisa kod sisavaca), Journal of Applied Toxicology, svibanj 2016., 36(5), str. 630. – 648., https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jat.3252 (12) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0278691516300722?via%3Dihub (13) Vidjeti, na primjer, Hilbeck, A., Otto, M., Specificity and combinatorial effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in the context of GMO environmental risk assessment (Specifičnost i kombinatorički učinci toksina Cry Bacillus thuringiensisa u kontekstu procjene okolišnog rizika GMO-a), Frontiers in Environmental Science 2015., 3:71, https://doi.org/10.3389/fenvs.2015.00071 (14) Hilbeck, A., Defarge, N., Lebrecht, T., Bøhn, T., Insecticidal Bt crops. EFSA’s risk assessment approach for GM Bt plants fails by design (Insekticidni Bt-usjevi – EFSA-in pristup procjeni rizika za neuspješno dizajnirane genetski modificirane Bt-biljke), RAGES 2020., str. 4., https://www.testbiotech.org/sites/default/files/RAGES_report-Insecticidal%20Bt%20plants.pdf (15) https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/ahrc3448-report-special-rapporteur-right-food (16) https://indicators.report/targets/3-9/ (17) Informacije dobivene pretraživanjem pojma „glufosinat” ovdje: https://echa.europa.eu/information-on-chemicals/pic/export-notifications?p_p_id=exportnotifications_WAR_echapicportlet&p_p_lifecycle=0&p_p_state=normal&p_p_mode=view&_exportnotifications_WAR_echapicportlet_summaryDetails=summaryTab&_exportnotifications_WAR_echapicportlet_viewTab=searchTab (18) https://www.isaaa.org/gmapprovaldatabase/event/default.asp?EventID=51 (19) Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti, članak 3.: https://www.cbd.int/convention/articles/?a=cbd-03 (20) U skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 (članak 6. stavak 3.), ako ne postoji kvalificirana većina država članica za odobrenje, Komisija „može” ali „ne mora” dati odobrenje. (21) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.). (22) U prosincu 2022. na konferenciji Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti COP15 dogovoren je globalni okvir o bioraznolikosti koji uključuje globalni cilj za smanjenje rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. (vidjeti: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834). (23) kako je navedeno u prilogu Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Strategija održivosti u području kemikalija - Prelazak na netoksični okoliš”, COM(2020)0667, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM%3A2020%3A667%3AFIN#document2 (24) https://tillymetz.lu/wp-content/uploads/2020/09/Co-signed-letter-MEP-Metz.pdf (25) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (SL C 270, 7.7.2021., str. 2.), stavak 102.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o planu za socijalnu Europu – dvije godine nakon sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu (2023/2586(RSP))

P9_TA(2023)0203 B9-0235/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, koji su Parlament, Vijeće i Komisija svečano proglasili 17. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Porta, koju je Europsko vijeće usvojilo 8. svibnja 2021.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. rujna 2022. o europskoj strategiji za skrb (COM(2022)0440),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 8. prosinca 2022. o pristupu cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 30. siječnja 2023. o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivno uključivanje(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2023. o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivno uključivanje(3),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

A.  budući da je održivi razvoj jedan od temeljnih ciljeva EU-a; budući da su tri međusobno povezana stupa održivog razvoja gospodarski, socijalni i okolišni stup; budući da se održivi razvoj temelji, među ostalim, na punoj zaposlenosti, društvenom napretku i pravednosti; budući da je jedan od ključnih temeljnih ciljeva EU-a, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji, postizanje visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka; budući da se naglasak trenutačno stavlja na gospodarsku i okolišnu održivost;

B.  budući da je europski stup socijalnih prava proglašen 2017. u Göteborgu te da je njime tvrđeno 20 načela i uspostavljen socijalni pravilnik za snažnu socijalnu Europu koja je pravedna, uključiva i pruža brojne prilike u 21. stoljeću; budući da se Vijeće na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu u svibnju 2021. obvezalo na tri glavna cilja za 2030. u pogledu zapošljavanja, osposobljavanja i siromaštva; budući da bi do 2030. najmanje 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo biti zaposleno; budući da su kvaliteta radnih mjesta i radni uvjeti i dalje izvan područja primjene tog cilja; budući da bi svake godine u osposobljavanju trebalo sudjelovati najmanje 60 % svih odraslih; budući da bi broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti do 2030. trebalo smanjiti za najmanje 15 milijuna – od čega bi 5 milijuna trebala biti djeca; budući da se prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj rizik od silazne mobilnosti kućanstava s nižim srednjim dohotkom povećao u posljednja dva desetljeća te se očekuje da će se nastaviti povećavati(4); budući da tri glavna cilja ne obuhvaćaju potpunu provedbu europskog stupa socijalnih prava;

C.  budući da glavne ciljeve koje je postavila Komisija države članice provode posljednju godinu dana; budući da su dodatne krize do kojih je došlo nakon donošenja odluka o ciljevima stvorile dodatni pritisak na postizanje tih ciljeva; budući da je pet država članica ostvarilo svoje nacionalne ciljeve u pogledu zaposlenosti, a polovina država članica premašila je cilj od 78 % u pogledu zaposlenosti; budući da, međutim, predviđanja pokazuju da neće sve države članice ostvariti cilj u pogledu zaposlenosti do 2030.(5);

D.  budući da je socijalna ekonomija ključni pokretač provedbe europskog stupa socijalnih prava i da može aktivno doprinijeti postizanju glavnih ciljeva do 2030.;

E.  budući da je inflacija na razini EU-a povećala troškove života prosječnih kućanstava za oko 10 %, učestalost materijalne i socijalne oskudice za oko 2 % te stopu energetskog siromaštva i apsolutnog financijskog siromaštva za oko 5 %; budući da se očekuje da će u nekim državama članicama i među ranjivim skupinama odgovarajući učinci na dobrobit biti nekoliko puta veći; budući da će se time vjerojatno povećati postojeće razlike u siromaštvu i socijalnoj isključenosti diljem EU-a(6); budući da je Europi potrebna nova vizija kako bi do 2050. postala inovativna industrijska lokacija, posebno u kontekstu američkog Zakona o smanjenju inflacije i drugih sličnih planova ulaganja iz drugih zemalja izvan EU-a;

F.  budući da prema podacima Eurofounda 2021. ni u jednoj državi članici nije postignut cilj od 60 % u pogledu osposobljavanja (koje plaća poslodavac); budući da podaci također pokazuju da su osobe kojima je osposobljavanje najpotrebnije (mladi, osobe s nižim razinama obrazovanja i niskokvalificirane osobe) ostvarile najmanju korist;

G.  budući da je Komisija u rujnu 2022. predstavila europsku strategiju za skrb i da je Vijeće u prosincu 2022. donijelo preporuku Vijeća o dugotrajnoj skrbi za provedbu osamnaestog načela europskog stupa socijalnih prava; budući da je pandemija bolesti COVID-19 otkrila i istaknula neodržive radne uvjete profesionalnih njegovatelja, veliko opterećenje neformalnih pružatelja skrbi u nedostatku usluga formalne skrbi i veliku izloženost osoba kojima je potrebna skrb infekcijama, teškim bolestima i smrtnim slučajevima; budući da se pokazalo da skrb u zajednici i kod kuće smanjuje izloženost osoba kojima je potrebna skrb infekcijama; budući da je Odbor za socijalnu zaštitu u svojem izvješću o dugotrajnoj skrbi iz 2021. utvrdio da potrebe za dugotrajnom skrbi povećavaju rizik od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da bi s obzirom na demografske promjene dugotrajna skrb trebala biti pristupačnija i trebala bi osigurati neovisnost i kvalitetu skrbi, osigurati održive radne uvjete i podupirati neformalne pružatelje skrbi;

1.  ponavlja važnost donošenja zaključaka na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu 2021., koji naglašavaju da i dalje živimo u zahtjevnim vremenima; napominje da su pandemija bolesti COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu koja se trenutačno događa na našem pragu rezultirale krizom troškova života i energetskom krizom, koje najteže pogađaju najranjivije skupine u našem društvu, što dovodi do povećanja nejednakosti; ponavlja važnost europskog stupa socijalnih prava kao smjernice za Europu koja će imati istaknutiju socijalnu komponentu i pozdravlja njezin plan u tom pogledu; poziva Komisiju i države članice da se koriste socijalnim inovacijama kao ključnim pokretačem savladavanja socioekonomskih izazova te ih potiče da uzmu u obzir preporuku Parlamenta iz njegove rezolucije o akcijskom planu EU-a za socijalnu ekonomiju(7); naglašava, međutim, da posljedični glavni ciljevi za 2030. u pogledu zaposlenosti, vještina i siromaštva, koje je utvrdila Komisija i podržalo Vijeće, nisu dovoljni da bi se osigurala njegova potpuna provedba; naglašava da je europski stup socijalnih prava moćan alat kojim se osigurava da europski projekt može djelovati kao snažan štit te čuvati zdravlje, sigurnost i životne uvjete svojih građana; naglašava da su socijalni dijalog, demokracija na radnom mjestu i pravo na kolektivno pregovaranje ključni za provedbu europskog stupa socijalnih prava i postizanje uzlazne konvergencije životnih i radnih uvjeta diljem Europe;

2.  poziva Komisiju i Vijeće da poduzmu mjere za ublažavanje učinka kriza na ljude i tržišta rada država članica kako bi se stope zaposlenosti i socijalni doprinosi zadržali na visokoj razini otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju funkcioniranje tržišta rada i promiču integraciju žena, mladih i ranjivih skupina na tržište rada; stoga poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere EU-a da rade na postizanju više pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem od najmanje 80 % do 2030. u cilju poboljšanja životnih i radnih uvjeta u EU-u, što će doprinijeti dobrobiti na radnom mjestu i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji i smanjenju siromaštva zaposlenih, socijalne isključenosti i nejednakosti plaća; napominje da se problem siromaštva unatoč zaposlenju mora rješavati jamčenjem pristojnih plaća; ističe potrebu za poticanjem uvođenja programa usavršavanja i prekvalifikacije kako bi se osnažili radnici i ojačala konkurentnost;

3.  pozdravlja donošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u(8) i Direktive o transparentnosti plaća(9); snažno potiče Vijeće da postigne dogovor o općem pristupu u vezi s Direktivom o radu putem platformi(10) kako bi se poboljšala zaštita radnika i uvjeti rada u ekonomiji platformi i stvorilo pošteno tržišno natjecanje; pozdravlja predanost Komisije zdravlju i sigurnosti na radnome mjestu; ističe potrebu za daljnjim djelovanjem kako bi se postigao cilj nulte stope smrtnih slučajeva na radu; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala poduzeti daljnje korake u vezi sa zakonodavnim prijedlogom nakon donošenja rezolucije Parlamenta od 2. veljače 2023.(11); pozdravlja pokretanje savjetovanja u dvije faze sa socijalnim partnerima EU-a;

4.  napominje da su gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 trajale dulje nego što se očekivalo, čak i uz instrument potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) u okviru europskog sustava reosiguranja u slučaju nezaposlenosti; ističe, međutim, da su zahvaljujući tom instrumentu spašene tisuće radnih mjesta i da je šok na tržištu rada bio manje ozbiljan nego što se očekivalo; u tom pogledu napominje da bi taj instrument trebao ostati u upotrebi tijekom trenutačne iznimne situacije te da bi se i dalje trebao temeljiti na zajmovima i brzo aktivirati u slučaju novih vanjskih financijskih ili gospodarskih šokova;

5.  vrlo je zabrinut zbog općeg propadanja skupina sa srednjim dohotkom u EU-u, koje su okosnica naših gospodarstava, daju ključni doprinos u naše nacionalne sustave socijalne sigurnosti i od presudne su važnosti za stabilnost naših demokracija, a time i zbog gospodarske polarizacije, posebno zbog sve većeg broja skupina s nižim dohotkom zbog gospodarske krize, nepovoljnih kretanja na tržištu rada i poreznih reformi donesenih posljednjih godina; u tom kontekstu poziva na donošenje akcijskog plana EU-a za povećanje brojnosti i konsolidaciju skupina sa srednjim dohotkom;

6.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.”, čiji je cilj da se zahtjevi za izvješćivanje za svako od zelenih, digitalnih i gospodarskih tematskih područja racionaliziraju i pojednostave za 25 %, kao i predstavljanje, do jeseni 2023., Komisijina prijedloga o tome kako će se to postići; poziva Komisiju da brzo pokaže tu predanost, čime bi se povećala konkurentnost svih poduzeća u EU-u, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP), i poboljšali osnovni uvjeti za socijalnu pravdu i blagostanje; podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica naše socijalne kohezije;

7.  ističe važnost smanjenja dohodovnih nejednakosti i borbe protiv siromaštva s obzirom na to da je 2021. 21,7 % stanovništva EU-a (95,4 milijuna ljudi) bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te poziva na predanost postizanju cilja EU-a u pogledu siromaštva u tom pogledu; podsjeća na četrnaesto načelo europskog stupa socijalnih prava, kojim je predviđeno da svatko tko nema dovoljno sredstava ima pravo na odgovarajuću minimalnu naknadu za dohodak kojom se jamči dostojanstven život u svim fazama života; uzimajući u obzir izjave iz svoje rezolucije od 15. ožujka 2023. o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivno uključivanje;

8.  ističe da, u skladu s petnaestim načelom europskog stupa socijalnih prava, svi u starijoj dobi imaju pravo na sredstva koja im omogućuju dostojanstven život te da radnici i samozaposlene osobe u mirovini imaju pravo na mirovinu razmjernu njihovim doprinosima kojom se jamče adekvatni prihodi; istodobno smatra da bi države članice trebale zajamčiti dugoročnu sigurnost prihoda, minimalne mirovine koje su dovoljno visoke da spriječe siromaštvo u starijoj dobi te jednake mogućnosti za žene i muškarce za stjecanje mirovinskih prava i uklanjanje razlika u mirovinama među spolovima; poziva države članice da promiču ciljane poticaje kako bi se olakšao postupan prijelaz u mirovinu, među ostalim podupiranjem fleksibilnog radnog vremena i primjerenom prilagodbom radnih mjesta; ponavlja poziv iz Porta upućen Komisiji i državama članicama, koji se odnosi na socijalnu obvezu da poduzmu mjere za jačanje nacionalnih sustava socijalne zaštite kako bi se osigurao dostojanstven život za sve i istodobno očuvala održivost tih sustava; ističe da bi Komisija mogla doprinijeti izradi konvencije UN-a o pravima starijih osoba;

9.  poziva Komisiju da brzo poduzme daljnje korake u vezi s predstojećim izvješćem Parlamenta o zakonodavnoj inicijativi o kvalitetnom pripravništvu u EU-u; pozdravlja Europsku godinu vještina i naglašava važnost pristupa osposobljavanju i prekvalifikaciji za radnike, osobito one u industrijama i sektorima u kojima se moraju provesti temeljne promjene kako bi se ostvarila zelena i digitalna tranzicija, pri čemu treba osigurati da nitko ne bude zapostavljen; naglašava ulogu socijalnih partnera u razvoju strategija za vještine za zeleno gospodarstvo na svim razinama kako bi se osiguralo da se takvo osposobljavanje odvija bez smanjenja plaće i u okviru radnog vremena te kako bi se pružile detaljne informacije o vještinama potrebnima za dvostruku tranziciju; poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o europskoj propusnici za socijalno osiguranje kako bi se nacionalnim tijelima, kao što su inspektorati rada i socijalne sigurnosti, te socijalnim partnerima uključenima u inspekcije rada i socijalne sigurnosti osigurao instrument u stvarnom vremenu za učinkovitu provedbu nacionalnog prava i prava EU-a;

10.  pozdravlja predanost Komisije da do kraja 2023. podnese prijedlog o uspostavi iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom koja će biti priznata u svim državama članicama; pozdravlja tekuće pregovore socijalnih partnera o radu na daljinu i pravu na isključivanje s ciljem predlaganja pravno obvezujućeg sporazuma koji će se provesti direktivom; poziva Komisiju i države članice da rade na brzoj provedbi europske strategije za skrb kako bi se njegovateljima pružila potpora; poziva države članice da provedu preporuku Vijeća o cjenovno pristupačnoj visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi; pozdravlja inicijativu Komisije da pokrene sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju i ponavlja svoj poziv na donošenje direktive o psihološkim rizicima i dobrobiti na radnom mjestu;

11.  napominje da, iako je Komisija pokrenula brojne zakonodavne i nezakonodavne inicijative, EU dosad nije uspio u potpunoj provedbi europskog stupa socijalnih prava; naglašava potrebu za redovitim preispitivanjem akcijskog plana; naglašava potrebu za daljnjim zakonodavnim djelovanjem Komisije i država članica kako bi se osigurala potpuna provedba europskog stupa socijalnih prava, s posebnim naglaskom na provedbi jedanaestog (skrb o djeci), dvanaestog (socijalna zaštita), devetnaestog (stanovanje) i dvadesetog (osnovne usluge) načela; naglašava da bi sljedeći akcijski plan za europski stup socijalnih prava trebalo poduprijeti integriranom strategijom EU-a za borbu protiv siromaštva kako bi se riješilo višedimenzionalno pitanje socijalne isključenosti;

12.  poziva na poduzimanje konkretnih mjera kako bi se zajamčilo poštovanje prava na obrazovanje i osposobljavanje za sve, jamčenjem visokokvalitetnog osposobljavanja i plaćenog dopusta za obrazovanje za sve radnike;

13.  ponavlja svoj poziv Vijeću da donese horizontalnu direktivu o nediskriminaciji(12), na koju se čeka od 2008., kako bi se u potpunosti provelo treće načelo europskog stupa socijalnih prava (jednake mogućnosti) i ispunila obećanja iz osnivačkih ugovora EU-a u pogledu jednakog postupanja;

14.  podsjeća da jedanaesto načelo, koje se odnosi na skrb o djeci i potporu djeci, zahtijeva daljnje djelovanje kako bi se prekinuo generacijski krug siromaštva i potaknula društvena pokretljivost; smatra da bi sva djeca trebala imati pristup cjenovno pristupačnim i kvalitetnim uslugama obrazovanja i skrbi, posebno ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; podsjeća Komisiju i države članice na opetovani poziv Parlamenta da se europskom jamstvu za djecu dodijeli više sredstava, s namjenskim proračunom od najmanje 20 milijardi EUR; poziva države članice da predstave svoje nacionalne akcijske planove i osiguraju njihovu učinkovitu provedbu i odgovore na ključna načela Preporuke Vijeća (EU) 2021/1004 o uspostavi europskog jamstva za djecu(13); ističe da bi države članice trebale nastaviti s potpunim uvođenjem pojačane Garancije za mlade;

15.  smatra da bi se razdoblja skrbi u kojima njegovatelj prelazi na rad na nepuno radno vrijeme ili odustaje od plaćenog zaposlenja trebala uračunati u doprinose za mirovinsko osiguranje(14);

16.  upozorava da je za ispravnu provedbu dvanaestog načela u okviru adekvatne socijalne zaštite potrebno uzeti u obzir sadašnje trendove, primjerice klimatske promjene, digitalizaciju gospodarstva i starenje stanovništva, te da je treba proširiti kako bi se obuhvatili rizici povezani s nejednakim učinkom klimatskih promjena i propadanja okoliša na različite dohodovne skupine i radnike u različitim sektorima, kao i socijalne posljedice preobrazbe naših društava prema klimatskoj neutralnosti; poziva Komisiju i države članice da predlože europski akcijski plan za socijalnu zaštitu kojim će se uzeti u obzir rizici socijalne isključenosti koji proizlaze iz klimatskih promjena i propadanja okoliša; poziva države članice da se nadovežu na Socijalni fond za klimatsku politiku i postave temelje za razvoj zelenih programa socijalne zaštite na nacionalnoj razini uz potporu EU-a;

17.  pozdravlja pokretanje platforme EU-a za borbu protiv beskućništva i naglašava potrebu za osiguravanjem potpore EU-a kako bi se ispunile njezine ambicije i ciljevi u okviru Lisabonske deklaracije; ističe da bi, u skladu s devetnaestim načelom, potrebitim osobama trebalo omogućiti pristup kvalitetnom socijalnom stanovanju ili pomoći za stambeno zbrinjavanje; potiče Komisiju da razvije ambiciozan akcijski plan za postizanje pristupačnog, zelenog i priuštivog socijalnog stanovanja, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zadovoljile stambene potrebe svih građana EU-a i iskorijenilo beskućništvo do 2030.; u trenutačnom kontekstu naglašava potrebu za iskorjenjivanjem energetskog siromaštva i važnost zabrane isključenja u kritičnim vremenima za ranjiva kućanstva i potrošače pogođene energetskim siromaštvom; ponavlja svoj poziv da se usvoji načelo „stanovanja na prvom mjestu” kako bi se potaknuo pristup stanovanju te napominje da bi se navedeno stanovanje trebalo temeljiti na načelima „univerzalne konstrukcije” kako bi se osigurala pristupačnost;

18.  izražava zabrinutost zbog nedostatka pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu, sanitarne usluge, energiju, prijevoz, financijske usluge i digitalnu komunikaciju za potrebite (dvadeseto načelo) jer su te usluge pod dodatnim pritiskom; ističe da su slabije razvijene regije te ruralna i rijetko naseljena područja nerazmjerno pogođeni, što pogoršava sve veće gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike među regijama EU-a; potiče Komisiju da utvrdi snažnije socijalne odredbe u Uredbi (EU) br. 360/2012 za usluge od općeg gospodarskog interesa(15) koje su potrebne i da na temelju te procjene predstavi reviziju kako bi se poboljšao pristup vodi, sanitarnim uslugama, energiji, prijevozu, financijskim uslugama i digitalnim komunikacijama, kao i stanovanju;

19.  ponavlja svoj poziv da, u svjetlu okvira industrijskog plana za zeleni plan, financiranje EU-a, uključujući državne potpore, bude uvjetovano ciljevima javne politike, posebno socijalnim zahtjevima, kako bi se ponudila visokokvalitetna radna mjesta, promicalo kolektivno pregovaranje, poštovala radnička prava i standardi EU-a te osigurali bolji radni uvjeti; poziva Komisiju i države članice da provedu socijalnu klauzulu iz postojeće Direktive o javnoj nabavi(16) i da razmotre mogućnost revizije te direktive, na temelju ocjene učinka, kako bi se dodatno ojačale socijalne klauzule u ugovorima o javnoj nabavi te kako bi se gospodarske subjekte i podugovaratelje obvezalo da u potpunosti poštuju pravo radnika, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje, i uzmu u obzir nedavno donesenu Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u;

20.  ističe potrebu za jačanjem socijalne dimenzije europskog semestra i provedbe europskog stupa socijalnih prava, posebno u svjetlu revizije gospodarskog upravljanja; poziva Komisiju da razmotri predstavljanje instrumenta za okvir za socijalnu konvergenciju kako bi se spriječili rizici socijalne konvergencije, otkrili mogući nedostaci u pravilnoj provedbi europskog stupa socijalnih prava i utvrdili socijalni ciljevi; smatra da bi rizici od socijalne divergencije trebali biti uključeni u preporuke po državama članicama i da bi ih trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju smjerova fiskalne prilagodbe;

21.  smatra da je, kako bi pravedna i socijalna Europa postala stvarnost te kako bi se osigurale najviše razine socijalne zaštite u zelenoj i digitalnoj tranziciji, potrebno osigurati održivu, pravednu i uključivu Europu u kojoj su socijalna prava u potpunosti zaštićena barem na istoj razini kao i gospodarski i ekološki standardi; naglašava potrebu za poduzimanjem koraka za jačanje uloge europskog stupa socijalnih prava kako bi socijalni aspekti bili u ravnopravnom položaju s gospodarskim i ekološkim aspektima te kako bi se osiguralo da socijalna prava u Europi budu u središtu budućih politika EU-a te da je socijalna konvergencija jedan od glavnih političkih prioriteta EU-a; napominje da će stoga u predstojećim inicijativama financiranja i reviziji višegodišnjeg financijskog okvira biti nužna socijalna ulaganja za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

22.  ponavlja svoj poziv Komisiji da revidira Direktivu o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje(17) kako bi se uspostavio pravni okvir za osiguravanje dostojanstvenih radnih uvjeta i jednakog postupanja prema sezonskim radnicima i mobilnim radnicima unutar EU-a koji imaju ugovore na određeno vrijeme s poduzećima za privremeno zapošljavanje ili bilo kojom drugom vrstom posrednika na tržištu rada, uključujući agencije za zapošljavanje, kako je Komisija obećala u Izjavi iz Porta;

23.  poziva Komisiju da predstavi pravni okvir za predviđanje promjena povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom u svijetu rada i upravljanje njima, s naglaskom na važnosti očuvanja visokokvalitetnih radnih mjesta, tako da se radnike prati kroz transformacije tržišta rada i da se osigura pristup odgovarajućem osposobljavanju, a zatim na uključivanju socijalnih partnera u postupke donošenja odluka, uključujući promicanjem kolektivnog pregovaranja u vezi s predviđanjem promjena i upravljanjem njima;

24.  ponavlja važnost Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) koje dobro funkcionira i koje je učinkovito i poziva Komisiju da iskoristi priliku koju predstavlja evaluacija koja bi se trebala provesti 1. kolovoza 2024. i podnese zakonodavni prijedlog za preispitivanje područja primjene uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad(18) i ostvarivanje njegova punog potencijala, posebno u pogledu istražnih ovlasti Europskog nadzornog tijela za rad;

25.  ponovno ističe pravo na ljudsku intervenciju kao i pravo osobe na to da se na nju ne odnosi odluka koja se isključivo temelji na automatiziranoj obradi, kako je navedeno u Općoj uredbi o zaštiti podataka(19); naglašava da je potrebno djelovanje EU-a kako bi se u svijet rada dodatno uključilo načelo „ljudskog nadzora” i kako bi se reguliralo algoritamsko upravljanje; poziva Komisiju da razmotri zakonodavni prijedlog o umjetnoj inteligenciji na radnom mjestu;

26.  poziva na snažniju integraciju akcijskog plana za europski stup socijalnih prava s povezanim strategijama, uključujući strateški okvir EU-a za Rome, strategiju za rodnu ravnopravnost, strategiju za borbu protiv beskućništva i strategiju za borbu protiv rasizma;

27.  poziva na to da se, u skladu sa zaključcima Konferencije o budućnosti Europe i njegovom Rezolucijom od 9. lipnja 2022. o pozivu na sazivanje konvencije radi revizije Ugovorâ(20), u Ugovore uključi protokol o socijalnom napretku kako bi se zajamčila potpuna zaštita i očuvanje prava radnika, sindikalnih prava i socijalnih prava;

28.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 476, 15.12.2022., str. 1. (2) SL C 41, 3.2.2023., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0076. (4) OECD, ‘A Broken Social Elevator? How to Promote Social Mobility’ (Neispravno društveno dizalo? Kako promicati društvenu pokretljivost), OECD Publishing, Pariz, 15. lipnja 2018. (5) Europska komisija, „Komisija pozdravlja ciljeve država članica koji se odnose na stvaranje Europe s istaknutijom socijalnom komponentom do 2030.”, 16. lipnja 2022. (6) Menyhert, B., „The effect of growth energy and consumer prices on household finances, poverty and social exclusion in the EU” (Učinak rasta cijena energije i potrošačkih cijena na financije kućanstava, siromaštvo i socijalnu isključenost u EU-u), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2022. (7) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2022. o akcijskom planu EU-a za socijalnu ekonomiju (SL C 47, 7.2.2023., str. 171.). (8) Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (SL L 275, 25.10.2022., str. 33.). (9) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 4. ožujka 2021. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama (COM(2021)0093). (10) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2021. o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi (COM(2021)0762). (11) Rezolucija Europskog parlamenta od 2. veljače 2023. s preporukama Komisiji o reviziji Direktive o europskom radničkom vijeću (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0028). (12) Stajalište Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. o Prijedlogu direktive Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (SL C 137 E, 27.5.2010., str. 68.). (13) Preporuka Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (SL L 223, 22.6.2021., str. 14.). (14) Europska komisija, „Završno izvješće Skupine na visokoj razini o budućnosti socijalne zaštite i socijalne države u EU-u”, Ured za publikacije EU-a, Luxembourg, siječanj 2023. (15) Uredba Komisije (EU) br. 360/2012 od 25. travnja 2012. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa (SL L 114, 26.4.2012., str. 8.). (16) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.). (17) Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5.12.2008., str. 9.). (18) Uredba (EU) 2019/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2016/344 (SL L 186, 11.7.2019., str. 21.). (19) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (20) SL C 493, 27.12.2022., str. 130.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. o primjerenosti zaštite koju pruža okvir EU-a i SAD-a za zaštitu podataka (2023/2501(RSP))

P9_TA(2023)0204 B9-0234/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a posebno njezine članke 7., 8., 16., 47. i 52.,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije (Sud EU-a) od 6. listopada 2015. u predmetu C-362/14 Maximillian Schrems/Data Protection Commissioner („Schrems I”)(1),

–  uzimajući u obzir presudu Suda EU-a od 16. srpnja 2020. u predmetu C-311/18 Data Protection Commissioner/Facebook Ireland Limited i Maximillian Schrems („Schrems II”)(2),

–  uzimajući u obzir svoju istragu o otkrićima Edwarda Snowdena o masovnom elektroničkom nadzoru građana EU-a, uključujući zaključke iz Rezolucije od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), nadzornim tijelima u različitim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima(3);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o transatlantskom protoku podataka(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2017. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti(5),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o presudi Suda Europske unije od 16. srpnja 2020. Data Protection Commissioner protiv Facebook Ireland Limited i Maximillian Schrems („Schrems II”) – predmet C-311/18(7),

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenosti zaštite osobnih podataka na temelju Okvira EU-a i SAD-a za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir Izvršni nalog br. 14086 predsjednika Sjedinjenih Američkih Država od 7. listopada 2022. o jačanju zaštitnih mjera za obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja Sjedinjenih Američkih Država,

–  uzimajući u obzir Izvršni nalog br. 12333 predsjednika Sjedinjenih Američkih Država od 4. prosinca 1981. o obavještajnim aktivnostima Sjedinjenih Američkih Država,

–  uzimajući u obzir Uredbu o sudu za preispitivanje zaštite podataka koju je izdao glavni američki državni odvjetnik („Uredba glavnog državnog odvjetnika”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(8), a posebno njezino poglavlje V.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija(9),

–  uzimajući u obzir referentni dokument o primjerenosti koji je donijela Radna skupina iz članka 29. (WP 254 rev.01), a odobrio Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB), uzimajući u obzir Preporuku 01/2020 EDPB-a o mjerama kojima se dopunjuju alati za prijenos podataka kako bi se osigurala usklađenost s razinom zaštite osobnih podataka u EU-u i Preporuku 02/2020 EDPB-a o europskim temeljnim jamstvima za mjere nadzora,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za zaštitu podataka 5/2023 od 28. veljače 2023. o Nacrtu provedbene odluke Europske komisije o primjerenosti zaštite osobnih podataka na temelju Okvira EU-a i SAD-a za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je u presudi „Schrems I” Sud EU-a poništio Odluku Komisije od 26. srpnja 2000. sukladno s Direktivom 95/46/EZ o primjerenosti zaštite koju pružaju načela privatnosti „sigurne luke” i uz njih vezana često postavljana pitanja koje je izdalo Ministarstvo trgovine SAD‑a(10) te istaknuo da se neselektivnim pristupom obavještajnih tijela sadržaju elektroničkih komunikacija krši bit temeljnog prava na povjerljivost komunikacija iz članka 7. Povelje; budući da je Sud istaknuo da za potrebe odluke o primjerenosti treća zemlja ne mora osigurati jednaku, već „bitno ekvivalentnu” razinu zaštite onoj koja se jamči pravom EU-a, koja se može osigurati različitim sredstvima;

B.  budući da je Sud EU-a u presudi „Schrems II” poništio Provedbenu odluku Komisije (EU) 2016/1250 od 12. srpnja 2016. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti u skladu s Direktivom 95/46/EZ(11) te zaključio da se njime ne osigurava dovoljno pravnih lijekova protiv masovnog nadzora osoba koje nisu državljani SAD-a te da se time krši bit temeljnog prava na pravni lijek kako je predviđeno člankom 47. Povelje;

C.  budući da je 7. listopada 2022. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao Izvršni nalog br. 14086 o jačanju zaštitnih mjera za obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja Sjedinjenih Američkih Država („Izvršni nalog br. 14086”);

D.  budući da je Komisija 13. prosinca 2022. pokrenula postupak donošenja odluke o primjerenosti Okvira EU-a i SAD-a za zaštitu podataka;

E.  budući da je pri ispitivanju razine zaštite koju pruža treća zemlja Komisija obvezna procijeniti sadržaj pravila koja se primjenjuju u toj zemlji, a koja proizlaze iz njezina nacionalnog prava ili njezinih međunarodnih obveza, kao i praksu čiji je cilj osigurati usklađenost s tim pravilima; budući da bi se, ako bi se ishod takve procjene smatrao nezadovoljavajućim u smislu primjerenosti i ekvivalentnosti, Komisija trebala suzdržati od donošenja odluke o primjerenosti jer je ona uvjetovana provedbom relevantnih jamstava; budući da je Komisija obvezna suspendirati odluku o primjerenosti ako više ne postoji ekvivalentnost; budući da se Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) zahtijeva da relevantna procjena bude kontinuirani proces kojim se uzimaju u obzir promjene primjenjivih pravila i praksi;

F.  budući da mogućnost prekograničnog prijenosa osobnih podataka može postati ključni pokretač inovacija, produktivnosti i gospodarske konkurentnosti pod uvjetom da se osiguraju odgovarajuće zaštitne mjere; budući da bi te prijenose trebalo obavljati uz puno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka i prava na privatnost; budući da je jedan od ciljeva EU-a zaštita temeljnih prava koja su utvrđena u Povelji;

G.  budući da se Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) primjenjuje na sva poduzeća koja obrađuju osobne podatke ispitanika u EU-u ako su aktivnosti obrade povezane s ponudom robe ili usluga takvim ispitanicima u Uniji ili s praćenjem njihova ponašanja ako se to ponašanje odvija unutar Unije;

H.  budući da se masovnim nadzorom, tj. neselektivnim prikupljanjem podataka bez zaštitnih mjera kojima bi se ograničilo zadiranje u privatnost pojedinaca, koji provode državni akteri narušava povjerenje europskih građana i poduzeća u digitalne usluge, a time i digitalno gospodarstvo; budući da, iako je američkim agencijama zabranjeno masovno prikupljanje podataka o državljanima SAD-a koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama, ta se zabrana ne primjenjuje na građane EU-a; budući da je masovni nadzor koji provode državni akteri nezakonit i negativno utječe na povjerenje europskih građana i poduzeća u digitalne usluge, a time i digitalno gospodarstvo;

I.  budući da bi voditelji obrade uvijek trebali biti odgovorni za poštovanje obveza zaštite podataka, uključujući dokazivanje usklađenosti u vezi sa svakom obradom podataka bez obzira na prirodu, opseg, kontekst, svrhu i rizike za ispitanike;

J.  budući da u Sjedinjenim Američkim Državama ne postoji savezno zakonodavstvo o zaštiti privatnosti i podataka; budući da se Izvršnim nalogom br. 14086 uvode definicije ključnih koncepata zaštite podataka kao što su načela nužnosti i proporcionalnosti, što predstavlja važan korak naprijed u usporedbi s prethodnim mehanizmima prijenosa; budući da je potrebno pomno pratiti način na koji se ta načela tumače; budući da sveobuhvatna procjena načina na koji se ta načela provode u pravnom poretku SAD-a možda neće biti moguća zbog nedostatka transparentnosti u postupcima suda za preispitivanje zaštite podataka („DPRC”);

1.  podsjeća da su poštovanje privatnog i obiteljskog života te zaštita osobnih podataka pravno zaštićena temeljna prava sadržana u Ugovorima, Povelji i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima kao i zakonima i sudskoj praksi; naglašava da su odluke o primjerenosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka pravne, a ne političke odluke te da se prava na privatnost i zaštitu podataka mogu odvagivati samo u odnosu na druga temeljna prava, a ne u odnosu na komercijalne ili političke interese;

2.  primjećuje napore uložene u Izvršnom nalogu br. 14086 da se ograniče američke obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja uvođenjem načela proporcionalnosti i nužnosti u pravni okvir SAD-a za obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja te utvrđivanjem popisa legitimnih ciljeva za takve aktivnosti; napominje da bi ta načela bila obvezujuća za cijelu obavještajnu zajednicu SAD-a i da bi se ispitanici mogli na njih pozivati u postupcima predviđenima Izvršnim nalogom br. 14086; naglašava da se tim izvršnim nalogom predviđaju znatna poboljšanja kako bi se zajamčilo da su ta načela bitno ekvivalentna prema pravu EU-a; ističe, međutim, da su ta načela dugotrajni ključni elementi sustava EU-a za zaštitu podataka i da njihove suštinske definicije u Izvršnom nalogu br. 14086 nisu u skladu s njihovom definicijom u okviru prava EU-a i tumačenjem Suda Europske unije; nadalje ističe da bi se za potrebe Okvira EU-a i SAD-a za zaštitu podataka ta načela tumačila isključivo u svjetlu prava i pravne tradicije SAD-a, a ne EU-a; napominje da se u Izvršnom nalogu br. 14086 navodi 12 legitimnih ciljeva koji se mogu ostvarivati pri prikupljanju obavještajnih podataka elektroničkim izviđanjem i pet ciljeva za koje je ono zabranjeno; napominje da predsjednik SAD-a može izmijeniti i proširiti popis legitimnih ciljeva nacionalne sigurnosti, ali da nema obvezu objaviti relevantne ažurirane informacije niti obavijestiti EU; ističe da se Izvršnim nalogom br. 14086 zahtijeva da se obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja provode na način koji je nužan i razmjeran „potvrđenom prioritetu obavještajnih podataka”, što se čini širokim tumačenjem tih pojmova; naglašava da bi se za sveobuhvatnu procjenu načela proporcionalnosti i nužnosti u kontekstu Izvršnog naloga br. 14086 ona morala operacionalizirati i provoditi u politikama i postupcima obavještajnih agencija SAD-a; međutim, zabrinut je zbog toga što analitičari nisu obvezni provoditi test proporcionalnosti za svaku odluku o nadzoru;

3.  napominje da se Izvršnim nalogom br. 14086 omogućuje masovno prikupljanje podataka elektroničkim izviđanjem, uključujući sadržaj komunikacija; istodobno primjećuje da se u Izvršnom nalogu br. 14086 predviđa da bi ciljano prikupljanje trebalo imati prednost pred masovnim prikupljanjem; napominje da Izvršni nalog br. 14086 sadržava nekoliko zaštitnih mjera u slučaju masovnog prikupljanja, ali ne predviđa neovisno prethodno odobrenje za masovno prikupljanje, što također nije predviđeno ni Izvršnim nalogom br. 12333; podsjeća da je u predmetu „Schrems II” Sud EU-a objasnio da nadzor SAD-a nije ispunio zahtjeve prava EU-a jer nije zahtijevao „objektivni kriterij” koji „može opravdati” zadiranje vlade u privatnost; ističe da bi se time ugrozila svrha ciljeva kao zaštitne mjere za ograničavanje obavještajnih aktivnosti SAD-a; podsjeća da je nakon Predsjedničkog ukaza br. 28 (PPD-28), koji je bio temelj za odluku o primjerenosti sustava zaštite privatnosti, Odbor za nadzor privatnosti i građanskih sloboda (PCLOB) objavio izvješće o preispitivanju(12) i zaključio da je PPD-28 u biti utvrdio već postojeće prakse obavještajne zajednice; uvjeren je da PPD-28 neće zaustaviti elektronički masovni nadzor građana EU-a koji provode vlasti SAD-a;

4.  dijeli zabrinutost Europskog odbora za zaštitu podataka zbog toga što se Izvršnim nalogom br. 14086 ne pružaju dostatne zaštitne mjere za masovno prikupljanje podataka, odnosno zbog nepostojanja neovisnog prethodnog odobrenja, jasnih i strogih pravila o zadržavanju podataka, „privremenog” masovnog prikupljanja i nepostojanja strožih zaštitnih mjera za dijeljenje masovno prikupljenih podataka; posebno ističe konkretnu zabrinutost da bi tijela kaznenog progona bez dodatnih ograničenja za dijeljenje informacija američkim tijelima mogla pristupiti podacima kojima inače ne bi smjela pristupiti; podsjeća da daljnji prijenosi zapravo višestruko povećavaju rizike za zaštitu podataka; napominje da je Europski odbor za zaštitu podataka pozvao da se predvidi pravno obvezujuća obveza analize i utvrđivanja nudi li treća zemlja prihvatljivu minimalnu razinu zaštitnih mjera;

5.  ističe da se Izvršni nalog br. 14086 ne primjenjuje na podatke kojima javna tijela pristupaju drugim sredstvima, na primjer na temelju američkog Zakon o pojašnjenju zakonite prekomorske upotrebe podataka (Cloud Act) ili Zakona o borbi protiv terorizma (Patriot Act), kupnjom komercijalnih podataka ili sporazumima o dobrovoljnoj razmjeni podataka;

6.  ističe da je temeljni problem nadzor osoba koje nisu državljani SAD-a na temelju američkog prava i nemogućnost europskih građana da zatraže pravnu zaštitu u tom pogledu; traži da građani EU-a imaju ista prava i povlastice koje imaju građani SAD-a kad je riječ o aktivnostima obavještajne zajednice SAD-a i pristupu američkim sudovima;

7.  shvaća da američko tumačenje „elektroničkog izviđanja” obuhvaća sve metode pristupa podacima iz Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi (Foreign Intelligence Surveillance Act, FISA), uključujući od pružatelja "računalnih usluga na daljinu", što je dodano člankom 1881.a Zakona o izmjeni FISA-e iz 2008.; poziva Komisiju da pojasni definiciju i opseg „elektroničkog izviđanja” iz Izvršnog naloga br.14086; podsjeća da u skladu s odjeljkom 702. FISA-e američka vlada i dalje prisvaja ovlast da cilja bilo koju osobu koja nije državljanin SAD-a u inozemstvu radi pribavljanja stranih obavještajnih podataka, koji su široko definirani;

8.  ističe da je uspostavljen novi mehanizam pravne zaštite kojim se osobama iz EU-a čiji se podaci obrađuju omogućuje podnošenje pritužbe; istodobno naglašava da bi odluke DPRC-a bile klasificirane i ne bi bile objavljene niti dostupne podnositelju pritužbe, koji bi bio obaviješten samo da preispitivanjem nisu utvrđena nikakva obuhvaćena kršenja ili da je DPRC donio odluku kojom zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera, čime bi se ugrozilo njihovo pravo na pristup svojim podacima ili njihov ispravak; zabrinut je da to znači da osoba koja pokreće postupak ne bi imala mogućnost biti obaviještena o suštinskom ishodu predmeta te da bi odluka bila konačna; napominje da se predloženim postupkom pravne zaštite ne predviđa mogućnost žalbe pred saveznim sudom i stoga, među ostalim, podnositelju pritužbe ne pruža nikakvu mogućnost da zatraži naknadu štete; poziva Komisiju da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se postigle potrebne izmjene za rješavanje tih pitanja;

9.  primjećuje da se Izvršnim nalogom br. 14086 uvode neka jamstva neovisnosti sudaca DPRC-a, što je u svojem mišljenju utvrdio i Europski odbor za zaštitu podataka; ističe da je DPRC dio izvršne vlasti, a ne sudske te da se njegovi suci imenuju na mandat od četiri godine; ističe da predsjednik SAD-a može poništiti odluke DPRC-a čak i u tajnosti; ističe da novi mehanizam pravne zaštite ne omogućuje glavnom državnom odvjetniku SAD-a da razriješi i nadzire suce DPRC-a, ali da ne utječe na odgovarajuće ovlasti predsjednika SAD-a; naglašava da neovisnost tih sudaca nije zajamčena sve dok predsjednik SAD-a može smijeniti suce DPRC-a tijekom njihova mandata; napominje da bi Komisija u slučaju usvajanja mjera za zaštitu neovisnosti trebala pomno pratiti njihovu praktičnu primjenu; ističe da bi podnositelja pritužbe predstavljao „posebni zastupnik” kojeg imenuje DPRC te za kojeg ne postoji zahtjev neovisnosti; poziva Komisiju da osigura uvođenje zahtjeva neovisnosti u slučaju donošenja odluke o primjerenosti; zaključuje da DPRC trenutačno ne ispunjava standarde neovisnosti i nepristranosti iz članka 47. Povelje; napominje da, iako bi PCLOB neovisno preispitivao funkcioniranje novog postupka pravne zaštite, opseg tog preispitivanja bio bi ograničen;

10.  primjećuje da je SAD predvidio novi mehanizam pravne zaštite za probleme povezane s pristupom javnih tijela podacima, ali da i dalje postoje nejasnoće u vezi s djelotvornosti pravnih sredstava dostupnih za komercijalne predmete, koja nisu izmijenjena odlukom o primjerenosti; napominje da je primjena mehanizama za rješavanje tih pitanja u velikoj mjeri prepuštena nahođenju poduzeća, koja mogu odabrati alternativna rješenja kao što su mehanizmi za rješavanje sporova ili primjena programa poduzeća za zaštitu privatnosti; poziva Komisiju da u slučaju donošenja odluke o primjerenosti pomno prati djelotvornost tih mehanizama pravne zaštite;

11.  napominje da europska poduzeća trebaju i zaslužuju pravnu sigurnost; naglašava da je niz mehanizama prijenosa podataka, koje je Sud EU-a naknadno stavio izvan snage, stvorio dodatne troškove za europska poduzeća; stoga uviđa da je potrebno zajamčiti pravnu sigurnost i izbjeći situaciju u kojoj se poduzeća stalno moraju prilagoditi novim pravnim rješenjima što osobito opterećuje mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; zabrinut je zbog toga što bi Sud EU-a mogao, ako se donese, poništiti odluku o primjerenosti (kao i prethodne odluke), što bi dovelo do kontinuiranog nedostatka pravne sigurnosti, dodatnih troškova i poremećaja za europske građane i poduzeća;

12.  ističe da, za razliku od svih ostalih trećih zemalja koje su dobile odluku o primjerenosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, SAD još uvijek nema savezni zakon o zaštiti podataka; ističe da provedba Izvršnog naloga nije jasna, precizna niti predvidljiva jer ga predsjednik SAD-a može izmijeniti ili ukinuti u bilo kojem trenutku te je također ovlašten donositi tajne izvršne naloge; napominje da bi se preispitivanje zaključka o primjerenosti trebalo provesti jednu godinu nakon datuma obavješćivanja država članica o odluci o primjerenosti, a zatim najmanje svake četiri godine; poziva Komisiju da u slučaju donošenja bilo koje buduće odluke o primjerenosti provede naknadna preispitivanja najmanje svake tri godine, u skladu sa zahtjevom iz mišljenja Europskog odbora za zaštitu podataka; zabrinut je zbog nepostojanja klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti kojom bi se omogućilo da odluka automatski istekne četiri godine nakon njezina stupanja na snagu, nakon čega bi Komisija morala donijeti novu odluku; zabrinut je zbog toga što to nepostojanje klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti u toj odluci o primjerenosti predstavlja blaži pristup Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč činjenici da se američki okvir za zaštitu privatnosti temelji na izvršnom nalogu kojim se omogućuju tajne izmjene i koji se može izmijeniti bez odobrenja Kongresa ili bez obavješćivanja partnera u EU-u; traži od Komisije da uvede takvu klauzulu;

13.  dijeli zabrinutost EDPB-a u vezi s pravima ispitanika, nepostojanjem ključnih definicija i posebnih pravila o automatiziranom donošenju odluka i izradi profila, nejasnoćama u pogledu primjene načela Okvira za zaštitu podataka na izvršitelje obrade te potrebom da se izbjegnu daljnji prijenosi kojima se umanjuje razina zaštite;

14.  naglašava da odluke o primjerenosti moraju uključivati jasne i stroge mehanizme za praćenje i preispitivanje kako bi se osiguralo da su odluke prilagođene budućim promjenama ili prema potrebi ukinute ili izmijenjene te da je u svakom trenutku zajamčeno temeljno pravo građana EU-a na zaštitu podataka; ističe da bi svaka buduća odluka o primjerenosti trebala biti predmet stalnog preispitivanja, uzimajući u obzir razvoj prava i prakse u SAD-u;

Zaključci

15.  podsjeća da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 20. svibnja 2021. pozvao Komisiju da ne donese novu odluku o primjerenosti u odnosu na SAD osim ako se ne provedu značajne reforme, osobito u pogledu nacionalne sigurnosti i obavještajnih službi; smatra da se Izvršnim nalogom br. 14086 ne uvode dovoljno značajne reforme; ponavlja da Komisija svoju zadaću zaštite temeljnih prava građana EU-a ne bi smjela prepustiti Sudu Europske unije da je obavlja na temelju pritužbi takvih pojedinačnih građana;

16.  podsjeća da Komisija mora ocijeniti primjerenost treće zemlje na temelju zakonodavstva i praksi na snazi, ne samo sadržajno nego i u praksi, kako je utvrđeno u predmetima Schrems I, Schrems II i Općoj uredbi o zaštiti podataka (uvodna izjava 104);

17.  napominje da načela Okvira za zaštitu podataka koje je izdalo Ministarstvo trgovine SAD-a nisu dovoljno izmijenjena u usporedbi s načelima u okviru sustava zaštite privatnosti (engl. Privacy Shield) da bi se njime osigurala zaštita bitno ekvivalentna onoj koja se pruža Općom uredbom o zaštiti podataka;

18.  napominje da, iako su Sjedinjene Američke Države preuzele važnu obvezu poboljšanja pristupa pravnim lijekovima i pravila o obradi podataka koju provode javna tijela, obavještajna zajednica SAD-a mora do listopada 2023. ažurirati svoje politike i prakse u skladu s obvezom iz Izvršnog naloga br. 14086 te da glavni državni odvjetnik SAD-a još nije odredio EU i njegove države članice kao zemlje koje ispunjavaju uvjete za pristup pravnom lijeku dostupnom u okviru DPRC-a; ističe da to znači da Komisija nije mogla ocijeniti djelotvornost predloženih pravnih lijekova i predloženih mjera za pristup podacima „u praksi”; stoga zaključuje da Komisiju može nastaviti sa sljedećim korakom odluke o primjerenosti tek nakon što SAD ispuni te rokove i ključne etape kako bi se osiguralo da su te obveze ispunjene u praksi;

19.  zaključuje da se Okvirom EU-a i SAD-a za zaštitu podataka ne postiže bitna ekvivalentnost razine zaštite; poziva Komisiju da nastavi pregovore sa sugovornicima iz SAD-a kako bi se stvorio mehanizam kojim bi se osigurala takva ekvivalentnost i kojim bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite koja se zahtijeva pravom Unije o zaštiti podataka i Poveljom kako ih tumači Sud EU-a; poziva Komisiju da ne donosi zaključak o primjerenosti dok se u potpunosti ne provedu sve preporuke iz ove Rezolucije i mišljenja Europskog odbora za zaštitu podataka;

20.  poziva Komisiju da djeluje u interesu poduzeća i građana iz EU-a tako što će osigurati da će predloženi okvir pružiti čvrstu i dostatnu pravnu osnovu za prijenos podataka između EU-a i SAD-a koja je usmjerena na budućnost; očekuje da će se svaka odluka o primjerenosti, ako bude donesena, ponovno osporavati na Sudu EU-a; ističe odgovornost Komisije za neuspješnu zaštitu prava građana EU-a u scenariju u kojem Sud EU-a ponovno poništava odluku o primjerenosti;

o
o   o

21.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te predsjedniku i Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.

(1) Presuda od 6. listopada 2015., Maximillian Schrems/Data Protection Commissioner, C-362/14, ECLI:EU:C:2015:650. (2) Presuda od 16. srpnja 2020., Data Protection Commissioner/Facebook Ireland Limited i Maximillian Schrems, C-311/18, ECLI:EU:C:2020:559. (3) SL C 378, 9.11.2017., str. 104. (4) SL C 76, 28.2.2018., str. 82. (5) SL C 298, 23.8.2018., str. 73. (6) SL C 118, 8.4.2020., str. 133. (7) SL C 15, 12.1.2022., str. 176. (8) SL L 119, 4.5.2016., str. 1. (9) SL L 201, 31.7.2002., str. 37. (10) SL L 215, 25.8.2000., str. 7. (11) SL L 207, 1.8.2016., str. 1. (12) PCLOB, Izvješće predsjedniku o provedbi Predsjedničkog ukaza br. 28:obavještajne aktivnosti elektroničkog izviđanja.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. svibnja 2023. za snažan i održiv sektor algi u Uniji (2023/2547(RSP))

P9_TA(2023)0205 B9-0233/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o europskom zelenom planu (COM(2019)0640), o strategiji „od polja do stola” (COM(2020)0381) i o održivom plavom gospodarstvu (COM(2021)0240),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o te tri komunikacije Komisije(1)(2)(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030.” (COM(2021)0236),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2022. o naporima za održivu i konkurentnu akvakulturu EU-a: put naprijed(4),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji na temu „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji” (O-000015/2023 – B9‑0018/2023),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za ribarstvo,

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji” (COM(2022)0592) i slaže se da u tom sektoru postoji neiskorišteni potencijal; ističe da se očekuje povećanje ukupne potražnje za algama u predstojećim godinama te bi se u EU-u moglo otvoriti dodatnih 85 000 radnih mjesta ako se ostvari to predviđeno povećanje proizvodnje algi;

2.  pozdravlja cilj razvoja tržišta za prehrambenu i neprehrambenu primjenu algi te osiguravanja njihove dostupnosti široj javnosti; ističe da bi se alge mogle koristiti, među ostalim, i za hranu za životinje i hranu za ribe, za farmaceutske proizvode, ambalažu, kozmetiku i biogoriva;

3.  naglašava da se taj sektor mora razvijati na način koji ne utječe na ravnotežu morskih ekosustava i da bi trebao izbjegavati ponavljanje istih pogrešaka u području okoliša koje su u prošlosti počinjene na kopnu;

4.  naglašava da bi rastući sektor algi u EU-u mogao doprinijeti postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na razvoj plavog gospodarstva, što bi nam pružilo ne samo nove niskougljične prehrambene proizvode i materijale, nego bi i doprinijelo uslugama ekosustava kao što su sekvestracija ugljika i apsorpcija hranjivih tvari, kao i smanjenju onečišćenja, čime bi se doprinijelo obnovi naših obalnih ekosustava; u tom pogledu smatra da je potrebno mobilizirati više sredstava EU-a u istraživačke svrhe;

5.  ističe da alge i mikroalge mogu biti važan dopunski izvor bjelančevina u održivoj proizvodnji hrane i globalnoj sigurnosti opskrbe hranom, kako je naglašeno u strategiji „od polja do stola”, te poziva Komisiju da taj neiskorišteni potencijal uzme u obzir pri svojoj reviziji politike EU-a o bjelančevinama;

6.  napominje da se u toj komunikaciji utvrđuju golema područja u Europi prikladna za uzgoj morskih algi; uviđa potrebu da države članice uključe uzgoj algi u svoje nacionalne ili regionalne prostorne planove na temelju Direktive o prostornom planiranju morskog područja(5);

7.  smatra da je potrebno učiniti više kako bi se pružilo više informacija o metodama proizvodnje algi i tržišnim uvjetima te da je potreban kohezivniji politički okvir kako bi se smanjile prepreke koje sprečavaju rast sektora algi; ističe potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio potencijal tog sektora da pozitivno doprinese okolišu, i kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena i ponorima plavog ugljika;

8.  poziva na usklađeniji regulatorni okvir za taj sektor te potiče države članice da uspostave jedinstvene kontaktne točke za aktere koji su zainteresirani za pokretanje ili širenje djelatnosti uzgoja algi;

9.  pozdravlja mjere koje je Komisija predvidjela za razvoj standarda za različite vrste proizvoda na bazi algi i njezin snažan angažman za razvoj novog skupa alata za uzgajivače algi; isto tako pozdravlja namjeru za razvoj posebnih smjernica kako bi se promicalo dopunjavanje hrane za životinje proizvedene od ribe hranom na bazi algi; pozdravlja prijedlog za financiranje pilot-projekata za ribare koji žele razviti uzgoj morskih algi;

10.  smatra da bi diversifikaciju prihoda i stvaranje novih mogućnosti za obalne zajednice pri razvoju oceanskog uzgoja trebalo smatrati pozitivnom dopunom održivim ribolovnim praksama;

11.  pozdravlja namjeru provođenja aktivnosti za podizanje razine osviještenosti kako bi se povećalo znanje potrošača o proizvodima na bazi algi; napominje da bi platforma EU4Ocean mogla, zajedno s državama članicama, podići razinu osviještenosti u školama i sveučilištima o potencijalu plavog gospodarstva;

12.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za sektor algi u EU-u, a države članice da nastave poticati promicanje uzgoja algi te da olakšaju upotrebu i razvoj algi kao hrane i hrane za životinje, posebno provedbom bržeg postupka odobravanja, bez zanemarivanja drugih vrsta koje se uzgajaju u akvakulturi;

13.  pozdravlja namjeru Komisije da predstavi posebnu inicijativu za podršku potrošnji algi u Uniji;

14.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu, (SL C 270, 7.7.2021., str. 2.). (2) Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, (SL C 184, 5.5.2022., str. 2.). (3) Rezolucija Europskog parlamenta od 3. svibnja 2022. Prema održivom plavom gospodarstvu u EU-u: uloga sektora ribarstva i akvakulture, (SL C 465, 6.12.2022., str. 2.). (4) SL C 132, 14.4.2023., str. 2. (5) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).