Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 1. lipnja 2023. - Bruxelles
Zahtjev za ukidanje imuniteta Mariji Spyraki
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Alexisu Georgoulisu
 Akt za podupiranje proizvodnje streljiva
 Dužna pažnja za održivo poslovanje
 Oznake zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode
 Sporazum s Republikom Islandom o načinima njezina sudjelovanja u Europskom potpornom uredu za azil
 Imenovanje Ildikó Gáll-Pelcza na mjesto člana Revizorskog suda
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom – EGF/2023/000 TA 2023 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije
 Dogovori između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o strukturiranju praksi interakcije u području središnjeg bankarstva
 Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode
 Povrede vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj i zamrznuta sredstava EU-a
 Seksualno uznemiravanje u EU-u i evaluacija MeToo pokreta
 Jačanje socijalnog dijaloga
 Vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje
 Antimikrobna otpornost

Zahtjev za ukidanje imuniteta Mariji Spyraki
PDF 127kWORD 44k
Odluka Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Mariji Spyraki (2023/2009(IMM))
P9_TA(2023)0206A9-0201/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta zastupnici Mariji Spyraki koji je 15. prosinca 2022. podnijela Europska javna tužiteljica i koji je najavljen na plenarnoj sjednici 19. siječnja 2023.,

–  nakon saslušanja zastupnice Marije Spyraki u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”)(1), a posebno njezin članak 29. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(2),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9‑0201/2023),

A.  budući da je glavna europska tužiteljica EPPO-a zatražila ukidanje parlamentarnog imuniteta Mariji Spyraki u kontekstu istrage koja je u tijeku o djelima koja mogu predstavljati poticanje na prijevaru protiv financijskih interesa Europske unije, u skladu s člankom 4. grčkog Zakona 2803/2000, kako se primjenjuje od stupanja na snagu prijelaznih odredbi članka 463. stavka 2. grčkog Kaznenog zakona (s učinkom od 1. srpnja 2019.); u vezi s člankom 46. stavkom 1. i člankom 98. grčkog Kaznenog zakona;

B.  budući da je nakon izvješća OLAF-a koje je Ured europskog javnog tužitelja zaprimio 1. srpnja 2021. grčki delegirani europski tužitelj 8. rujna 2021. pokrenuo predmetnu istragu;

C.  budući da se navodne nepravilnosti, kojih je Maria Spyraki bila svjesna, osobito odnose na, s jedne strane, činjenicu da jedan od njezinih akreditiranih parlamentarnih asistenata (APA) nije bio nazočan na svojem radnom mjestu između studenoga 2016. i veljače 2020., te da nije izvršavao svoje dužnosti i, s druge strane, podnošenje putnih naloga i izjava o troškovima te primitak povrata troškova za službena putovanja koja nisu izvršila dvojica akreditiranih parlamentarnih asistenata Marije Spyraki, i to između studenoga 2014. i veljače 2020. u slučaju prvog asistenta, te između srpnja 2014. i veljače 2020. u slučaju drugog asistenta;

D.  budući da je Maria Spyraki Parlamentu vratila sve neopravdano isplaćene iznose koji su dosad utvrđeni; budući da povrat tih iznosa ne isključuje njezinu moguću kaznenu odgovornost;

E.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnica u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(3);

F.  budući da se navodno kazneno djelo ne odnosi na mišljenje ili glas Marije Spyraki koji su dani u okviru njezina obnašanja dužnosti zastupnice u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

G.  budući da, u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom teritoriju svoje države imaju isti imunitet koji se priznaje zastupnicima u nacionalnom parlamentu te države;

H.  budući da se člankom 62. grčkog Ustava predviđa, među ostalim, da se tijekom parlamentarnog saziva zastupnici u Parlamentu ne smiju kazneno goniti, uhititi ili zatvoriti te da im se ne smiju nametnuti druga ograničenja bez prethodnog odobrenja Parlamenta;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

J.  budući da jedino Parlament može donijeti odluku o tome hoće li se u određenom slučaju ukinuti imunitet; budući da pri donošenju odluke o ukidanju imuniteta Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi(4);

K.  budući da u ovom slučaju Parlament prema tome nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o postojanju činjeničnih elemenata koji bi upućivali na to da se pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnice, a time i Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Mariji Spyraki;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu odluku i izvješće nadležnog odbora odmah proslijedi Uredu europskog javnog tužitelja i Mariji Spyraki.

(1) SL L 283, 31.10.2017., str. 1.
(2) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.
(3) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.
(4) Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440, točka 28.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Alexisu Georgoulisu
PDF 124kWORD 44k
Odluka Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Alexisu Georgoulisu (2023/2056(IMM))
P9_TA(2023)0207A9-0202/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Alexisu Georgoulisu koji je uputio glavni državni odvjetnik pri Žalbenom sudu u Bruxellesu u vezi s kaznenim postupkom od 7. srpnja 2022., a koji je proslijedilo Savezno ministarstvo za vanjske poslove, vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju dopisom od 30. ožujka 2023. i koji je najavljen na plenarnoj sjednici 17. travnja 2023.;

–  uzimajući u obzir činjenicu da se Alexis Georgoulis odrekao prava na saslušanje u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(1),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9‑0202/2023),

A.  budući da je glavni državni odvjetnik pri Žalbenom sudu u Bruxellesu zatražio ukidanje imuniteta Alexisu Georgoulisu, zastupniku u Europskom parlamentu izabranom u Grčkoj, u vezi s kaznenim djelima;

B.  budući da radnje koje je navodno počinio Alexis Georgoulis predstavljaju kazneno djelo silovanja, trenutačno kvalificirano kao napad na spolni integritet predviđen člankom 417. stavkom 11. belgijskog Kaznenog zakona i namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda u smislu članka 398. belgijskog Kaznenog zakona;

C.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

D.  budući da parlamentarni imunitet nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta u cjelini i njegovih zastupnika te budući da je svrha parlamentarnog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode u obavljanju parlamentarnih dužnosti i koje se ne mogu odvojiti od tih dužnosti;

E.  budući da se ta navodna kaznena djela ne odnose na izražena mišljenja ili glasovanje pri obnašanju njegovih dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

F.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet koji se priznaje zastupnicima u parlamentu te države, a na teritoriju bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka; budući da pozivanje na imunitet nije moguće ako je zastupnik zatečen u počinjenju kaznenog djela niti to može biti prepreka Europskom parlamentu da ostvari svoje pravo na ukidanje imuniteta nekom od zastupnika;

G.  budući da u pojedinačnom slučaju Parlament sam odlučuje o ukidanju imuniteta; budući da pri donošenju odluke o ukidanju imuniteta Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi(3); budući da je Alexis Georgoulis izjavio da se ne protivi ukidanju njegova zastupničkog imuniteta;

H.  budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim sudskim postupkom nastoji nanijeti šteta njegovoj političkoj aktivnosti u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Alexisu Georgoulisu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Kraljevine Belgije i Alexisu Georgoulisu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.; Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.
(2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.
(3) Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440, točka. 28.


Akt za podupiranje proizvodnje streljiva
PDF 101kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o upućivanju predmeta natrag odboru nadležnom za međuinstitucijske pregovore na temelju neizmijenjenog Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Akta za podupiranje proizvodnje streljiva (COM(2023)0237 – C9-0161/2023 – 2023/0140(COD))(1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(1) Odluka je donesena u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom Poslovnika (C9-0161/2023).


Dužna pažnja za održivo poslovanje
PDF 590kWORD 171k
Amandmani(1) koje je donio Europski parlament 1. lipnja 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071 – C9-0050/2022 – 2022/0051(COD))(2)
P9_TA(2023)0209A9-0184/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Unija je utemeljena na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima. Te temeljne vrijednosti koje su nadahnule stvaranje Unije, kao i univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, trebale bi usmjeravati djelovanje Unije na međunarodnoj sceni. Takvo djelovanje uključuje poticanje održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju.
(1)  Unija je utemeljena na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima i u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Te temeljne vrijednosti koje su nadahnule stvaranje Unije, kao i univerzalnost i nedjeljivost ljudskih i okolišnih prava te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, trebale bi usmjeravati djelovanje Unije na međunarodnoj sceni. Takvo djelovanje uključuje poticanje održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša te promicanje temeljnih europskih vrijednosti među prioritetima su Unije, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu74. Ostvarenje tih ciljeva uvjetovano je sudjelovanjem ne samo javnih tijela nego i privatnih subjekata, posebno poduzeća.
(2)  Visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša te promicanje temeljnih europskih vrijednosti među prioritetima su Unije, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu74. Ostvarenje tih ciljeva uvjetovano je sudjelovanjem ne samo javnih tijela nego i privatnih subjekata, posebno poduzeća. U članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navedeno je da se okolišnom politikom Unije doprinosi očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, zaštiti ljudskog zdravlja, razboritom i racionalnom korištenju prirodnih bogatstava te promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.
__________________
__________________
74 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” (COM(2019) 640 final).
74 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” (COM(2019) 640 final).
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  U svojoj Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”75 Komisija se obvezala unaprijediti europsko socijalno tržišno gospodarstvo kako bi se postigla pravedna tranzicija prema održivosti. Ovom Direktivom pridonijet će se i europskom stupu socijalnih prava, kojim se promiču prava kojima se osiguravaju pravedni radni uvjeti. Dio je politika i strategija EU-a koje se odnose na promicanje dostojanstvenog rada diljem svijeta, među ostalim u globalnim lancima vrijednosti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu76.
(3)  U svojoj Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”75 Komisija se obvezala unaprijediti europsko socijalno tržišno gospodarstvo kako bi se postigla pravedna tranzicija prema održivosti, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Ovom Direktivom pridonijet će se i europskom stupu socijalnih prava, kojim se promiču prava kojima se osiguravaju pravedni radni uvjeti. Zahvaljujući njoj povećat će se i vidljivost stupa socijalnih prava među poduzećima, čije je sudjelovanje ključno za njegovu učinkovitu provedbu, i preuzimanje odgovornosti za njega. Dio je politika i strategija EU-a koje se odnose na promicanje poštenog i dostojanstvenog rada diljem svijeta, među ostalim u globalnim lancima vrijednosti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu76.
__________________
__________________
75 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” (COM(2020) 14 final).
75 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” (COM(2020) 14 final).
76 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak, COM(2022) 66 final.
76 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak, COM(2022) 66 final.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Ponašanje poduzeća u svim sektorima gospodarstva ključno je za uspjeh ciljeva održivosti Unije jer se poduzeća iz Unije, posebno velika, oslanjaju na globalne lance vrijednosti. Zaštita ljudskih prava i okoliša isto je tako u interesu poduzeća, posebno s obzirom na sve veću zabrinutost potrošača i ulagača povezanu s tim temama. Na razini Unije77 i na nacionalnoj78 razini već postoji nekoliko inicijativa kojima se potiču poduzeća koja podupiru preobrazbu usmjerenu na vrijednosti.
(4)  Ponašanje poduzeća u svim sektorima gospodarstva ključno je za uspjeh ciljeva održivosti Unije jer se mnoga poduzeća iz Unije oslanjaju na globalne lance vrijednosti. Zaštita ljudskih prava i okoliša isto je tako u interesu poduzeća, posebno s obzirom na sve veću zabrinutost potrošača i ulagača povezanu s tim temama. Na razini Unije77 i na nacionalnoj78 razini već postoji nekoliko inicijativa kojima se potiču poduzeća koja podupiru preobrazbu usmjerenu na vrijednosti, uključujući obvezujuće zakonodavstvo u nekoliko država članica kao što su Francuska i Njemačka, zbog čega nastaje potreba da se poduzećima osiguraju jednaki uvjeti kako bi se izbjegla fragmentacija i pružila pravna sigurnost poslovnim subjektima koji posluju na jedinstvenom tržištu. Također je od ključne važnosti da se uspostavi europski okvir za odgovoran i održiv pristup globalnim lancima vrijednosti s obzirom na važnost poduzeća kao okosnice u izgradnji održivog društva i gospodarstva.
__________________
__________________
77 Enterprise Models and the EU agenda (Modeli poduzeća i program EU-a), Centar za europske političke studije, CEPS Policy Insights, br. PI2021-02/, siječanj 2021.
77 Enterprise Models and the EU agenda (Modeli poduzeća i program EU-a), Centar za europske političke studije, CEPS Policy Insights, br. PI2021-02/, siječanj 2021.
78 Npr. https://www.economie.gouv.fr/entreprises/societe-mission
78 Npr. https://www.economie.gouv.fr/entreprises/societe-mission
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  U postojećim međunarodnim standardima odgovornog poslovnog ponašanja navodi se da bi poduzeća trebala štititi ljudska prava i utvrditi kako bi se trebala baviti pitanjem zaštite okoliša u svim segmentima svojeg poslovanja i svim lancima vrijednosti. U Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima79 prepoznaje se odgovornost poduzeća za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem negativnih učinaka svojeg poslovanja na ljudska prava te evidentiranjem načina na koje nastoje riješiti te učinke. U tim se Vodećim načelima navodi da bi poduzeća trebala izbjegavati kršenje ljudskih prava i ukloniti negativne učinke na ljudska prava koje su prouzročila, kojima su pridonijela ili s kojima su povezana u svojem poslovanju, svojim društvima kćerima te u svojim izravnim i neizravnim poslovnim odnosima.
(5)  U uvriježenim postojećim međunarodnim standardima odgovornog poslovnog ponašanja, kao što su Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima79 i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća79a objašnjene u Smjernicama OECD-a za odgovorno poslovno ponašanje79b navodi se da bi poduzeća trebala poštovati i štititi ljudska prava i utvrditi kako bi se trebala baviti pitanjem zaštite okoliša u svim segmentima svojeg poslovanja i svim lancima vrijednosti. U Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima prepoznaje se odgovornost poduzeća za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem negativnih učinaka svojeg poslovanja na ljudska prava te evidentiranjem načina na koje nastoje riješiti te učinke. U tim se Vodećim načelima navodi da bi poduzeća trebala izbjegavati kršenje ljudskih prava i ukloniti negativne učinke na ljudska prava koje su prouzročila, kojima su pridonijela ili s kojima su povezana u svojem poslovanju, svojim društvima kćerima te u svojim izravnim i neizravnim poslovnim odnosima.
__________________
__________________
79 Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: Provedba okvira Ujedinjenih naroda „Zaštita, poštovanje i pomoć”, 2011., dostupno na: https://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
79 Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: Provedba okvira Ujedinjenih naroda „Zaštita, poštovanje i pomoć”, 2011., dostupno na: https://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
79a Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, 2011., ažurirana verzija, dostupne na http://mneguidelines.oecd.org/guidelines/.https://mneguidelines.oecd.org/mneguidelines/
79b Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju, 2018., i sektorske smjernice, dostupne na: https://www.oecd.org/investment/due-diligence-guidance-for-responsible-business-conduct.htm
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Koncept dužne pažnje u pogledu ljudskih prava utvrđen je i dodatno razrađen u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća80 kojima je primjena dužne pažnje proširena na teme povezane s okolišem i upravljanjem. Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju i sektorske smjernice81 međunarodno su priznati okviri kojima se utvrđuju praktični koraci dužne pažnje kako bi se poduzećima pomoglo u utvrđivanju, sprečavanju i ublažavanju stvarnih i potencijalnih učinaka te evidentiranju načina na koje nastoje ukloniti te učinke u svojem poslovanju, lancima vrijednosti i drugim poslovnim odnosima. Koncept dužne pažnje ugrađen je i u preporuke Tripartitne deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku82.
(6)  Koncept dužne pažnje u pogledu ljudskih prava utvrđen je i dodatno razrađen u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća kojima je primjena dužne pažnje proširena na teme povezane s okolišem i upravljanjem. Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju i sektorske smjernice međunarodno su priznati okviri kojima se utvrđuju praktični koraci dužne pažnje kako bi se poduzećima pomoglo u utvrđivanju, sprečavanju i ublažavanju stvarnih i potencijalnih učinaka te evidentiranju načina na koje nastoje ukloniti te učinke u svojem poslovanju, lancima vrijednosti i drugim poslovnim odnosima. Nacionalne kontaktne točke koje su osnovali subjekti koji poštuju Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća imaju važnu ulogu u promicanju dužne pažnje poduzeća zahvaljujući njihovoj ulozi u promicanju Smjernica i činjenici da djeluju kao izvansudski mehanizmi za pritužbe. Koncept dužne pažnje ugrađen je i u preporuke Tripartitne deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku82.
__________________
__________________
80 Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, ažurirano izdanje iz 2011., dostupne na: http://mneguidelines.oecd.org/guidelines/ https://mneguidelines.oecd.org/mneguidelines/
81 Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju, 2018., i sektorske smjernice, dostupne na: https://www.oecd.org/investment/due-diligence-guidance-for-responsible-business-conduct.htm
82 Tripartitna deklaracija Međunarodne organizacije rada o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, peto izdanje, 2017., dostupna na: https://www.ilo.org/empent/Publications/WCMS_094386/lang--en/index.htm.
82 Tripartitna deklaracija Međunarodne organizacije rada o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, peto izdanje, 2017., dostupna na: https://www.ilo.org/empent/Publications/WCMS_094386/lang--en/index.htm.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Sva poduzeća trebala bi poštovati ljudska prava, kako su utvrđena u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u dijelu I. odjeljku 2. Priloga, a poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive trebalo bi obvezati da postupaju s dužnom pažnjom i poduzimaju odgovarajuće mjere za utvrđivanje i otklanjanje štetnih učinaka na ljudska prava u svojem lancu vrijednosti. Opseg i priroda dužne pažnje mogu se razlikovati ovisno o veličini, sektoru, poslovnom kontekstu i profilu rizičnosti poduzeća.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda83, koje su 2015. prihvatile sve države članice Ujedinjenih naroda, uključuju ciljeve promicanja kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta. Unija si je kao cilj postavila ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Privatni sektor pridonosi tim ciljevima.
(7)  Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda83, koje su 2015. prihvatile sve države članice Ujedinjenih naroda, uključuju ciljeve promicanja kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta. Unija si je kao cilj postavila ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Privatni sektor pridonosi tim ciljevima. U trenutačnoj geopolitičkoj situaciji uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, energetskom krizom, stalnim poremećajima zbog pandemije bolesti COVID-19 i pokušajima održavanja i jačanja sigurnosti poljoprivredno-prehrambenog lanca, privatni sektor mogao bi pomoći u promicanju kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta, izbjegavajući pritom stvaranje neravnoteža na unutarnjem tržištu.
__________________
__________________
83 https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E
83 https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Međunarodnim sporazumima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čije su stranke Unija i države članice, kao što su Pariški sporazum84 i nedavno sklopljen Klimatski pakt iz Glasgowa85, utvrđeni su precizni načini za rješavanje problema klimatskih promjena i zadržavanje globalnog zatopljenja na razini do 1,5 °C. Osim konkretnih mjera koje se očekuju od svih potpisnica, uloga privatnog sektora, a posebno njegovih strategija ulaganja, smatra se ključnom za postizanje tih ciljeva.
(8)  Međunarodnim sporazumima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čije su stranke Unija i države članice, kao što su Pariški sporazum84 i nedavno sklopljen Klimatski pakt iz Glasgowa85, utvrđeni su precizni načini za rješavanje problema klimatskih promjena i zadržavanje globalnog zatopljenja na razini do 1,5 °C. Osim konkretnih mjera koje se očekuju od svih potpisnica, uloga privatnog sektora, a posebno njegovih strategija ulaganja, također se smatra ključnom za postizanje tih ciljeva. Samo 100 poduzeća od 1988. proizvodi više od 70 % emisija stakleničkih plinova u svijetu te postoji temeljni raskorak između klimatskih obveza korporacija i njihova stvarnog ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. Ova je Direktiva stoga važan zakonodavni instrument s pomoću kojeg će se izbjeći obmanjujuće tvrdnje o klimatskoj neutralnosti i zaustaviti manipulativni zeleni marketing i širenje fosilnih goriva u svijetu, u cilju ostvarivanja međunarodnih i europskih klimatskih ciljeva, što se preporučuje i u najnovijim znanstvenim izvješćima85a.
__________________
__________________
84 https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf.
84 https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf.
85 Klimatski pakt iz Glasgowa, usvojen 13. studenoga 2021. na konferenciji COP26 u Glasgowu, https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.
85 Klimatski pakt iz Glasgowa, usvojen 13. studenoga 2021. na konferenciji COP26 u Glasgowu, https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.
85a CDP Carbon Majors Report, 2017 Influence Map Report, Big Oil’s Real Agenda on Climate Change 2022, rujan 2022., https://influencemap.org/report/Big-Oil-s-Agenda-on-Climate-Change-2022-19585 IEA, Net Zero by 2050, A Roadmap for the Global Energy Sector (Nulta neto stopa do 2050., Plan za globalni energetski sektor), str. 51.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  U Europskom zakonu o klimi86 Unija se pravno obvezala i da će do 2050. postati klimatski neutralna, a do 2030. smanjiti emisije za najmanje 55 %. Obje te obveze uvjetovane su promjenom načina na koji poduzeća proizvode i nabavljaju. U Komisijinu Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030.87 razrađeni su modeli za postizanje različitih stupnjeva smanjenja emisija koje je potrebno postići u različitim gospodarskim sektorima, međutim znatna se smanjenja moraju postići u svim sektorima i u svim scenarijima kako bi Unija mogla ostvariti svoje klimatske ciljeve. U Planu se naglašava i da će „zbog promjena u pravilima i praksama korporativnog upravljanja, među ostalim u pogledu održivog financiranja, vlasnici i upravitelji poduzeća u svojim […] djelovanjima i strategijama dati prednost ciljevima održivosti”. Komunikacijom o Europskom zelenom planu88 iz 2019. utvrđuje se da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti. Navodi se i da bi se održivost trebala ugraditi u okvir korporativnog upravljanja.
(9)  U Europskom zakonu o klimi86 Unija se pravno obvezala i da će do 2050. postati klimatski neutralna, a do 2030. smanjiti emisije za najmanje 55 %. Obje te obveze uvjetovane su promjenom načina na koji poduzeća proizvode i nabavljaju. U Komisijinu Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030.87 razrađeni su modeli za postizanje različitih stupnjeva smanjenja emisija koje je potrebno postići u različitim gospodarskim sektorima, međutim znatna se smanjenja moraju postići u svim sektorima i u svim scenarijima kako bi Unija mogla ostvariti svoje klimatske ciljeve. U Planu se naglašava i da će „zbog promjena u pravilima i praksama korporativnog upravljanja, među ostalim u pogledu održivog financiranja, vlasnici i upravitelji poduzeća u svojim […] djelovanjima i strategijama dati prednost ciljevima održivosti”. Općim programom djelovanja Unije za okoliš do 2030.87a (Osmi program djelovanja za okoliš), okvirom za djelovanje Unije u području okoliša i klime, želi se na pošten, pravičan i uključiv način ubrzati zelena tranzicija na klimatski neutralno, održivo, netoksično, resursno učinkovito te otporno i konkurentno kružno gospodarstvo utemeljeno na energiji iz obnovljivih izvora te se nastoji zaštititi, obnoviti i unaprijediti stanje okoliša, među ostalim, zaustavljanjem i preokretanjem trenda gubitka bioraznolikosti. Komunikacijom o Europskom zelenom planu88 iz 2019. utvrđuje se da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Navodi se i da bi se održivost trebala ugraditi u okvir korporativnog upravljanja.
__________________
__________________
86 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
86 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
87 SWD/2020/176 final.
87 SWD/2020/176 final.
87a Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2030.
88 COM/2019/640 final.
88 COM/2019/640 final.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  U dokumentima Akcijski plan za kružno gospodarstvo91, Strategija za bioraznolikost92, Strategija „od polja do stola”93 i Strategija održivosti u području kemikalija94 te Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe95, Industrija 5.096 i Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava97 te Revizija trgovinske politike iz 2021.98 kao jedan od elemenata navodi se inicijativa o održivom korporativnom upravljanju.
(11)  U dokumentima Akcijski plan za kružno gospodarstvo91, Strategija za bioraznolikost92, Strategija „od polja do stola”93 i Strategija održivosti u području kemikalija94, Farmaceutska strategija, Akcijski plan Europske unije za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla te Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe95, Industrija 5.096 i Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava97 te Revizija trgovinske politike iz 2021.98 kao jedan od elemenata navodi se inicijativa o održivom korporativnom upravljanju. Obveze u pogledu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom trebale bi stoga doprinijeti očuvanju i obnovi bioraznolikosti te poboljšanju stanja okoliša, posebno zraka, vode i tla. Trebale bi doprinijeti i ubrzanju prelaska na netoksično kružno gospodarstvo. Obveze u pogledu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom trebale bi doprinijeti i ciljevima akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja, a to su stvaranje netoksičnog okoliša te zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih učinaka.
__________________
__________________
91 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo „Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020) 98 final).
91 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo „Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020) 98 final).
92 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).
92 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).
93 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381 final).
93 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381 final).
94 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final).
94 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final).
95 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final.
95 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final.
96 Industrija 5.0; https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/industrial-research-and-innovation/industry-50_hr
96 Industrija 5.0; https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/industrial-research-and-innovation/industry-50_hr
97 https://op.europa.eu/webpub/empl/european-pillar-of-social-rights/hr/
97 https://op.europa.eu/webpub/empl/european-pillar-of-social-rights/hr/
98 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika (COM(2021) 66 final).
98 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika (COM(2021) 66 final).
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Ova je Direktiva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.99 Tim se akcijskim planom kao prioritet definira jačanje angažmana Unije na aktivnom promicanju globalne provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i drugih relevantnih smjernica, kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, među ostalim unapređenjem relevantnih standarda dužne pažnje.
(12)  Ova je Direktiva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.99 Tim se akcijskim planom kao prioritet definira jačanje angažmana Unije na aktivnom promicanju globalne provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, koje su objašnjene u Smjernicama OECD-a za odgovorno poslovno ponašanje kao relevantne smjernice, među ostalim unapređenjem relevantnih standarda dužne pažnje.
__________________
__________________
99 Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. (JOIN(2020) 5 final).
99 Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. (JOIN(2020) 5 final).
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Europski parlament u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2021. poziva Komisiju da predloži pravila Unije za sveobuhvatnu obvezu korporativne dužne pažnje100. U Zaključcima Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. Komisija je pozvana da podnese prijedlog pravnog okvira Unije o održivom korporativnom upravljanju, uključujući obveze međusektorske korporativne dužne pažnje duž globalnih lanaca opskrbe.101 Europski parlament u izvješću o održivom korporativnom upravljanju koje je na vlastitu inicijativu donio 2. prosinca 2020. poziva i na pojašnjenje dužnosti direktora. U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022.102 Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija obvezali su se razviti gospodarstvo u interesu građana i poboljšati regulatorni okvir za održivo korporativno upravljanje.
(13)  Europski parlament u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2021. poziva Komisiju da predloži pravila Unije za sveobuhvatne obveze korporativne dužne pažnje, s posljedicama koje uključuju građanskopravnu odgovornost za ona poduzeća koja nanose štetu ili joj pridonose neprovođenjem dužne pažnje100. U Zaključcima Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. Komisija je pozvana da podnese prijedlog pravnog okvira Unije o održivom korporativnom upravljanju, uključujući obveze međusektorske korporativne dužne pažnje duž globalnih lanaca opskrbe.101 Europski parlament u izvješću o održivom korporativnom upravljanju koje je na vlastitu inicijativu donio 2. prosinca 2020. poziva i na pojašnjenje dužnosti direktora. U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022.102 Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija obvezali su se razviti gospodarstvo u interesu građana i poboljšati regulatorni okvir za održivo korporativno upravljanje.
__________________
__________________
100 Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (2020/2129(INL)), P9_TA(2021)0073, dostupna na: https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=hr&reference=2020/2129(INL).
100 Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (2020/2129(INL)), P9_TA(2021)0073, dostupna na: https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=hr&reference=2020/2129(INL).
101 Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. (13512/20).
101 Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. (13512/20).
102 Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022., dostupna na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/joint_declaration_2022.pdf
102 Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022., dostupna na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/joint_declaration_2022.pdf
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)  Cilj je ove Direktive osigurati da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu pridonose održivom razvoju i tranziciji prema održivosti gospodarstava i društava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš povezanih s poslovanjem, društvima kćerima i lancima vrijednosti poduzeća te okončavanjem i svođenjem tih učinaka na najmanju moguću mjeru.
(14)  Cilj je ove Direktive osigurati da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu pridonose održivom razvoju i tranziciji prema održivosti gospodarstava i društava uz poštovanje ljudskih prava i okoliša, utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem, saniranjem i, prema potrebi, određivanjem prioriteta potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš povezanih s poslovanjem, društvima kćerima i lancima vrijednosti poduzeća te okončavanjem i svođenjem tih učinaka na najmanju moguću mjeru kao i brigom o tome da oni koji su pogođeni nepoštovanjem te obveze imaju pristup pravosuđu i pravnim lijekovima. Ovom se Direktivom ne bi trebala dovesti u pitanje odgovornost država članica da poštuju i dužnost da štite ljudska prava i okoliš u skladu s međunarodnim pravom.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Poduzeća bi trebala poduzeti odgovarajuće korake kako bi uspostavila i provela mjere dužne pažnje u pogledu vlastitog poslovanja, svojih društava kćeri, kao i svojih uvriježenih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa diljem svojih lanaca vrijednosti u skladu s odredbama ove Direktive. Ovom se Direktivom od poduzeća ne bi trebalo zahtijevati da u svim okolnostima jamče da do negativnih učinaka nikada neće doći ili da će se zaustaviti. Na primjer, kad je riječ o poslovnim odnosima u kojima je negativan učinak posljedica intervencije države, poduzeće možda nije u položaju da postigne takve rezultate. Stoga bi glavne obveze iz ove Direktive trebale biti obveze u pogledu sredstava. Poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za koje se razumno može očekivati da će dovesti do sprečavanja negativnog učinka ili će se taj učinak u okolnostima konkretnog slučaja svesti na najmanju moguću mjeru. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti lanca vrijednosti poduzeća, sektora ili zemljopisnog područja u kojem djeluju njegovi partneri u lancu vrijednosti, ovlasti poduzeća da utječe na svoje izravne i neizravne poslovne odnose te mogućnosti poduzeća da poveća svoju moć utjecaja.
(15)  Poduzeća bi trebala poduzeti odgovarajuće korake u okviru svojih mogućnosti kako bi uspostavila i provela mjere dužne pažnje u pogledu vlastitog poslovanja, poslovanja svojih društava kćeri, kao i svojih uvriježenih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa u svojim lancima vrijednosti u skladu s odredbama ove Direktive. Ovom se Direktivom od poduzeća ne bi trebalo zahtijevati da u svim okolnostima jamče da do negativnih učinaka nikada neće doći ili da će se zaustaviti. Na primjer, kad je riječ o poslovnim odnosima u kojima je negativan učinak posljedica intervencije države, poduzeće možda nije u položaju da postigne takve rezultate. Stoga bi glavne obveze iz ove Direktive trebale biti obveze u pogledu sredstava. Poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za koje se razumno može očekivati da će dovesti do sprečavanja negativnog učinka ili će se taj učinak u okolnostima konkretnog slučaja svesti na najmanju moguću mjeru i koje su razmjerne i primjerene stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti nastanka negativnog utjecaja te veličini, resursima i kapacitetima poduzeća. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti lanca vrijednosti poduzeća, sektora ili zemljopisnog područja u kojem djeluju njegovi partneri u lancu vrijednosti, ovlasti poduzeća da utječe na svoje poslovne odnose te mogućnosti poduzeća da poveća svoju moć utjecaja.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Postupkom dužne pažnje utvrđenim u ovoj Direktivi trebalo bi obuhvatiti šest koraka definiranih u Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, koji uključuju mjere dužne pažnje za poduzeća kako bi se utvrdili i uklonili negativni učinci na ljudska prava i okoliš. To obuhvaća sljedeće korake: (1) integriranje dužne pažnje u politike i sustave upravljanja, (2) utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, (3) sprečavanje ili prestanak stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru, (4) procjenu djelotvornosti mjera, (5) komunikaciju, (6) omogućivanje njihova otklanjanja.
(16)  Postupkom dužne pažnje utvrđenim u ovoj Direktivi trebalo bi obuhvatiti šest koraka definiranih u Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, koji uključuju mjere dužne pažnje za poduzeća kako bi se utvrdili i uklonili negativni učinci na ljudska prava i okoliš. To obuhvaća sljedeće korake: (1) integriranje dužne pažnje u politike i sustave upravljanja, (2) utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, (3) sprečavanje ili prestanak stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru, (4) verificiranje, nadzor i procjenu djelotvornosti mjera, (5) komunikaciju, (6) omogućivanje njihova otklanjanja.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Do negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš dolazi u vlastitom poslovanju poduzeća, društvima kćerima, proizvodima i lancima vrijednosti, posebno na razini nabave sirovina i proizvodnje te na razini odlaganja proizvoda ili otpada. Kako bi dužna pažnja imala svrsishodan učinak, trebala bi obuhvaćati negativne učinke na ljudska prava i okoliš nastale tijekom životnog ciklusa proizvodnje te upotrebe i odlaganja proizvoda ili pružanja usluga, na razini vlastitog poslovanja poduzeća i društava kćeri te u lancima vrijednosti.
(17)  Do negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš dolazi u vlastitom poslovanju poduzeća, društvima kćerima, proizvodima, uslugama i lancima vrijednosti, posebno na razini nabave sirovina i proizvodnje te na razini odlaganja proizvoda ili otpada. Kako bi dužna pažnja imala svrsishodan učinak, trebala bi obuhvaćati negativne učinke na ljudska prava i okoliš nastale tijekom životnog ciklusa proizvodnje i prodaje proizvoda ili pružanja usluga i gospodarenje proizvodom u fazi otpada, na razini vlastitog poslovanja poduzeća i društava kćeri te u lancima vrijednosti.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Na globalne lance vrijednosti, posebno na lance vrijednosti kritičnih sirovina, utječu štetni učinci prirodnih opasnosti ili opasnosti prouzročenih ljudskim djelovanjem. Rizici u kritičnim lancima vrijednosti izašli su na vidjelo tijekom krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19, a učestalost i učinak tih šokova vjerojatno će se povećavati u budućnosti, što će biti pokretač inflacije te će dovesti do povećanja makroekonomske nestabilnosti i nesigurnosti tržišta i trgovine. Kako bi se to riješilo, EU bi trebao uvesti godišnje procjenjivanje otpornosti poduzeća na negativne scenarije povezane s njihovim lancima vrijednosti, u okviru kojeg bi se mapirali, procijenili i pružili potencijalni odgovori na rizike u njihovim lancima vrijednosti, uključujući vanjske učinke te socijalne, okolišne i političke rizike.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)  Lanac vrijednosti trebao bi obuhvaćati aktivnosti povezane s proizvodnjom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge te upotrebu i odlaganje proizvoda, kao i povezane aktivnosti uvriježenih poslovnih odnosa. Trebao bi obuhvaćati i uvriježene izravne i neizravne poslovne odnose uspostavljene na početku lanca na temelju kojih se osmišljavaju, vade, proizvode, prevoze, skladište i dobavljaju sirovine, proizvodi ili dijelovi proizvoda ili se poduzeću pružaju usluge koje su potrebne za obavljanje djelatnosti poduzeća, kao i odnose uspostavljene na kraju lanca, uključujući uvriježene izravne i neizravne poslovne odnose, na temelju kojih se upotrebljavaju ili primaju proizvodi, dijelovi proizvoda ili usluge od poduzeća do kraja životnog vijeka proizvoda, uključujući, među ostalim, distribuciju proizvoda trgovcima na malo, prijevoz i skladištenje proizvoda, rastavljanje proizvoda te njegovo recikliranje, kompostiranje ili odlaganje na odlagališta.
(18)  Lanac vrijednosti trebao bi obuhvaćati aktivnosti povezane s proizvodnjom, distribucijom i prodajom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge i gospodarenje proizvodom u fazi otpada kao i povezane aktivnosti poslovnih odnosa. Trebao bi obuhvaćati aktivnosti poslovnih odnosa poduzeća povezane s projektiranjem, vađenjem, izradom, prijevozom, skladištenjem i isporukom sirovina, proizvoda, dijelova proizvoda, kao i prodajom ili distribucijom robe ili pružanjem ili razvojem usluga, uključujući gospodarenje otpadom, prijevoz i skladištenje, isključujući gospodarenje proizvodom u fazi otpada od strane pojedinačnih potrošača.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.a (nova)
(18a)  U nekim situacijama, nakon što se proizvodi prodaju ili distribuiraju u okviru poslovnog odnosa, poduzeća mogu imati smanjenu sposobnost praćenja učinaka kako bi mogla poduzeti razumne korake u cilju njihova sprečavanja ili ublažavanja. U takvim situacijama, utvrđivanje stvarnih i potencijalnih učinaka i poduzimanje preventivnih mjera ili mjera ublažavanja bit će važno prije i u trenutku početne prodaje ili distribucije te u daljnjim ili stalnim interakcijama u okviru tih poslovnih odnosa ako su takvi učinci razumno predvidljivi ili kada je poslana obavijest o značajnim učincima u okviru postupka obavješćivanja.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.b (nova)
(18b)  Ako poduzeće nabavlja proizvode koji sadržavaju reciklirani materijal, provjera podrijetla sekundarnih sirovina može biti teška. U takvim situacijama poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za praćenje sekundarnih sirovina do relevantnog dobavljača i procijeniti postoje li odgovarajući podaci kojima se dokazuje da je materijal recikliran.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Što se tiče reguliranih financijskih poduzeća koja pružaju zajmove, kredite ili druge financijske usluge, „lanac vrijednosti” koji se odnosi na pružanje takvih usluga trebao bi biti ograničen na aktivnosti klijenata koji primaju takve usluge i njihovih društava kćeri čije su aktivnosti povezane s predmetnim ugovorom. Klijenti koji su kućanstva i fizičke osobe koje ne djeluju u profesionalnom ili poslovnom svojstvu te mala i srednja poduzeća ne bi se trebali smatrati dijelom lanca vrijednosti. Aktivnosti poduzeća ili drugih pravnih subjekata koji su uključeni u lanac vrijednosti tog klijenta ne bi trebale biti obuhvaćene.
(19)  Što se tiče reguliranih financijskih poduzeća koja pružaju financijske usluge, koje su povezane sa sklapanjem ugovora u okviru lanca vrijednosti, pružanje takvih usluga trebalo bi uključivati aktivnosti klijenata koji izravno primaju takve usluge i njihovih društava kćeri čije su aktivnosti povezane s predmetnim ugovorom. Kako bi se izbjeglo preklapanje postupaka provjere dužne pažnje reguliranih financijskih poduzeća, aktivnosti poduzeća ili drugih pravnih subjekata koji su dio lanca vrijednosti tog klijenta isključene su iz područja primjene ove Direktive ako su obveze dužne pažnje utvrđene drugdje u pravu EU-a. Klijenti koji su kućanstva i fizičke osobe koje ne djeluju u profesionalnom ili poslovnom svojstvu te mala i srednja poduzeća ne bi se trebali smatrati dijelom lanca vrijednosti reguliranih financijskih društava.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)  Regulirana financijska poduzeća i druga poduzeća trebala bi koristiti informacije i izvan okvira onih koje dobivaju od agencija za kreditni rejting, agencija za kreditni rejting za održivost ili administratora referentnih vrijednosti.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Kako bi se poduzećima omogućilo da pravilno utvrde negativne učinke u svojem lancu vrijednosti i kako bi im se omogućilo da ostvare odgovarajući učinak poluge, obveze dužne pažnje u ovoj bi Direktivi trebalo ograničiti na uvriježene poslovne odnose. Za potrebe ove Direktive, uvriježeni poslovni odnosi trebali bi značiti izravni i neizravni poslovni odnosi koji jesu ili se očekuje da će biti trajni i velikog intenziteta, a nisu zanemariv ili pomoćni dio lanca vrijednosti. Priroda poslovnih odnosa koji se smatraju „uvriježenima” preispituje se periodično, a najmanje svakih 12 mjeseci. Ako je izravan poslovni odnos poduzeća uvriježen, tada bi se svi neizravni poslovni odnosi povezani s tim poduzećem isto tako trebali smatrati uvriježenima.
Briše se.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)  U skladu s ovom Direktivom od poduzeća iz EU-a s prosječno više od 500 zaposlenika i neto prometom na svjetskoj razini većim od 150 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini trebalo bi se zahtijevati da postupaju uz dužnu pažnju. U pogledu poduzeća koja ne ispunjavaju te kriterije, ali koja su u prosjeku imala više od 250 zaposlenika i više od 40 milijuna EUR neto prometa na svjetskoj razini u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini i koja posluju u jednom ili više sektora s velikim učinkom, dužna pažnja trebala bi se primjenjivati dvije godine nakon završetka razdoblja prenošenja ove Direktive, kako bi se omogućilo dulje razdoblje prilagodbe. Kako bi se osiguralo razmjerno opterećenje, od poduzeća koja posluju u takvim sektorima s velikim učinkom trebalo bi zahtijevati da se pridržavaju usmjerenije dužne pažnje s naglaskom na ozbiljne negativne učinke. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje, uključujući one koji su upućeni u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkom (c) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća103, trebali bi biti uključeni u izračun broja zaposlenika u poduzeću korisniku. Upućeni radnici u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkama (a) i (b) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957, trebali bi biti uključeni samo u izračun broja radnika poduzeća koje ih upućuje.
(21)  U skladu s ovom Direktivom od poduzeća iz EU-a s prosječno više od 250 zaposlenika i neto prometom na svjetskoj razini većim od 40 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili od poduzeća koja su krajnje matično društvo grupe koja je imala 500 zaposlenika i neto promet na svjetskoj razini veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji trebalo bi se zahtijevati da postupaju uz dužnu pažnju. Izračun pragova trebao bi uključivati broj zaposlenika i promet podružnica poduzeća, koje su mjesta poslovanja različita od sjedišta i koje o njemu pravno ovise te se stoga smatraju dijelom poduzeća, u skladu sa zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i drugi radnici u nestandardnim oblicima zaposlenja, uključujući one koji su upućeni u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkom (c) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća103, trebali bi biti uključeni u izračun broja zaposlenika u poduzeću korisniku. Upućeni radnici u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkama (a) i (b) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957, trebali bi biti uključeni samo u izračun broja radnika poduzeća koje ih upućuje.
__________________
__________________
103Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.).
103Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.).
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
(22)  Kako bi se odrazila prioritetna područja međunarodnog djelovanja usmjerena na rješavanje pitanja ljudskih prava i okoliša, odabir sektora s velikim učinkom za potrebe ove Direktive trebao bi se temeljiti na postojećim sektorskim smjernicama OECD-a o postupanju uz dužnz pažnjz. Za potrebe ove Direktive sljedeći sektori trebali bi se smatrati sektorima s velikim učinkom: proizvodnja tekstila, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko tekstilom, odjećom i obućom; poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, drvom, hranom i pićima; vađenje mineralnih resursa bez obzira na to gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja osnovnih metalnih proizvoda, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode). Kad je riječ o financijskom sektoru, zbog njegovih specifičnosti, posebno u pogledu lanca vrijednosti i ponuđenih usluga, čak i ako je obuhvaćen sektorskim smjernicama OECD-a, ne bi se trebao ubrajati u sektore s velikim učinkom koji su obuhvaćeni ovom Direktivom. Istodobno bi u tom sektoru trebalo osigurati širu obuhvaćenost stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka uključivanjem vrlo velikih poduzeća u područje primjene, a to se odnosi na regulirana financijska poduzeća, čak i ako nemaju pravni oblik društva s ograničenom odgovornošću.
(22)  Kako bi se odrazila prioritetna područja međunarodnog djelovanja usmjerena na rješavanje pitanja ljudskih prava i okoliša, Komisija bi na temelju postojećih sektorskih smjernica OECD-a o dužnoj pažnji trebala izraditi smjernice specifične za pojedine sektore, među ostalim za sljedeće sektore: proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko i na malo tekstilom, odjećom i obućom; poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda, marketing i oglašavanje hrane i pića i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, proizvodima životinjskog podrijetla, drvom, hranom i pićima; energija, vađenje i transport mineralnih resursa te rukovanje njima bez obzira na to gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja osnovnih metalnih proizvoda, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode), građevinarstvo i s njim povezane aktivnosti te pružanje financijskih usluga, investicijskih usluga i djelatnosti te ostalih financijskih usluga; kao i proizvodnja, pružanje i distribucija informacijskih i komunikacijskih tehnologija ili povezanih usluga, uključujući hardverska i softverska rješenja, među ostalim i umjetnu inteligenciju, nadzor, prepoznavanje lica, pohranu ili obradu podataka, telekomunikacijske usluge, internetske usluge i usluge u oblaku, uključujući društvene medije i mreže, razmjenu poruka, e-trgovinu, isporuku, mobilnost i druge usluge platformi.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi ove Direktive koji se odnose na ljudska prava i negativne učinke na okoliš koje mogu uzrokovati poslovanje poduzeća, društva kćeri i lanci vrijednosti, trebalo bi obuhvatiti i poduzeća iz trećih zemalja sa znatnim poslovanjem u EU-u. Konkretnije, Direktiva bi se trebala primjenjivati na poduzeća iz trećih zemalja koja su ostvarila neto promet od najmanje 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili neto promet veći od 40 milijuna EUR, ali manji od 150 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini u jednom ili više sektora s velikim učinkom, počevši od dvije godine nakon završetka razdoblja prenošenja ove Direktive.
(23)  Kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi ove Direktive koji se odnose na ljudska prava i negativne učinke na okoliš koje može uzrokovati poslovanje poduzeća i njegovih društava kćeri te lanaca vrijednosti, trebalo bi obuhvatiti i poduzeća iz trećih zemalja sa znatnim poslovanjem u EU-u. Konkretnije, Direktiva bi se trebala primjenjivati na poduzeća iz trećih zemalja koja su ostvarila neto promet od najmanje 40 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili poduzeća koja su krajnje matično društvo grupe koja je imala 500 zaposlenika i neto promet na svjetskoj razini veći od 150 milijuna EUR, pri čemu je najmanje 40 milijuna ostvareno u Uniji u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji. Izračun neto prometa trebao bi uključivati promet koji su ostvarila treća poduzeća s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.
(25)  Kako bi se ostvario smislen doprinos tranziciji prema održivosti, dužnu pažnju u okviru ove Direktive trebalo bi provoditi u odnosu na negativan učinak na ljudska prava zaštićenih osoba koji je posljedica kršenja jednog od prava ili jedne od zabrana sadržanih u međunarodnim konvencijama navedenima u Prilogu ovoj Direktivi. Kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost ljudskih prava, kršenje zabrane ili prava koje nije izričito navedeno u tom Prilogu, a kojim se izravno narušava pravni interes zaštićen tim konvencijama, isto bi tako trebalo biti dio negativnog učinka na ljudska prava obuhvaćenog ovom Direktivom, pod uvjetom da je predmetno poduzeće moglo opravdano utvrditi rizik takvog narušavanja i sve odgovarajuće mjere koje treba poduzeti kako bi se poštovale obveze dužne pažnje na temelju ove Direktive, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svojeg poslovanja, kao što su sektor i operativni kontekst. Dužna pažnja trebala bi nadalje obuhvaćati negativne učinke na okoliš koji su posljedica kršenja neke od zabrana i obveza u skladu s međunarodnim konvencijama o okolišu navedenima u Prilogu ovoj Direktivi.
(25)  Kako bi se ostvario smislen doprinos tranziciji prema održivosti, dužnu pažnju u okviru ove Direktive trebalo bi provoditi u odnosu na negativan učinak na ljudska prava zaštićenih osoba koji je posljedica kršenja bilo koje radnje kojom se uklanja ili smanjuje sposobnost pojedinca ili skupine da uživaju prava ili da budu zaštićeni zabranama sadržanima u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u Prilogu ovoj Direktivi te kasnijoj sudskoj praksi i radu ugovornih tijela povezanih s tim konvencijama, što uključuje prava sindikata i radnika te socijalna prava. Kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost ljudskih prava, negativan učinak na uživanje prava koje nije izričito navedeno u tom Prilogu, a kojim se izravno narušava pravni interes zaštićen tim konvencijama i instrumentima, isto bi tako trebalo biti dio negativnog učinka na ljudska prava obuhvaćenog ovom Direktivom, pod uvjetom da je predmetno poduzeće moglo opravdano utvrditi rizik takvog narušavanja i sve odgovarajuće mjere koje treba poduzeti kako bi se poštovale obveze dužne pažnje na temelju ove Direktive, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svojeg poslovanja, kao što su sektor i operativni kontekst. Dužna pažnja trebala bi nadalje obuhvaćati negativne učinke na okoliš koji su posljedica kršenja neke od zabrana i obveza navedenih u Prilogu ovoj Direktivi.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  Ovom bi se Direktivom trebale predvidjeti posebne mjere u slučaju negativnih sistemskih učinaka koje financira država, a koji proizlaze iz djelovanja, politika, propisa ili institucionaliziranih praksi o kojima odlučuju nacionalna ili lokalna tijela država, koje ona primjenjuju ili koje se provode uz njihovu aktivnu potporu.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.b (nova)
(25b)  Poduzeća bi također trebala biti odgovorna za korištenje svojeg utjecaja kako bi doprinijela primjerenom životnom standardu u lancima vrijednosti. To se shvaća kao plaća za zaposlenike koja je dostatna za život, odnosno dnevni dohodak koji je dostatan za život samozaposlenih radnika i malih zemljoposjednika, koji zarađuju od svojeg rada i proizvodnje te moraju zadovoljiti svoje potrebe i potrebe svoje obitelji.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.c (nova)
(25c)  U ovoj se Direktivi pristup „Jedno zdravlje”, kako ga tumači Svjetska zdravstvena organizacija, prepoznaje kao integrirani i ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja i ekosustava. Pristupom „Jedno zdravlje” prepoznaje se da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni. Stoga je primjereno utvrditi da bi dužna pažnja u području okoliša trebala obuhvaćati izbjegavanje uništavanja okoliša koje dovodi do negativnih učinaka na zdravlje kao što su epidemije te poštovanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. S obzirom na obvezu skupine G7 da prizna brz porast antimikrobne rezistencije na globalnoj razini, potrebno je promicati opreznu i odgovornu uporabu antibiotika u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.d (nova)
(25d)  Negativni učinci na ljudska prava i okoliš mogu se ispreplitati s čimbenicima kao što su korupcija i podmićivanje, ili ih ti čimbenici mogu pojačavati te su iz tog razloga uvršteni u Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća. Stoga bi se moglo pokazati da je nužno da poduzeća te čimbenike uzmu u obzir pri provedbi dužne pažnje u pogledu ljudskih prava i okoliša.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 26.
(26)  Poduzeća imaju na raspolaganju smjernice koje pokazuju kako njihove aktivnosti mogu utjecati na ljudska prava i koje je korporativno ponašanje zabranjeno u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima. Takve su smjernice, na primjer, uključene u Okvir za izvješćivanje o Vodećim načelima Ujedinjenih naroda i Vodič za tumačenje Vodećih načela Ujedinjenih naroda105. Koristeći se relevantnim međunarodnim smjernicama i normama kao referentnim točkama, Komisija bi trebala moći izdati dodatne smjernice koje će poduzećima poslužiti kao praktičan alat.
(26)  Poduzeća bi trebala imati na raspolaganju smjernice koje pokazuju kako njihove aktivnosti mogu utjecati na ljudska prava i koje je korporativno ponašanje zabranjeno u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima. Takve su smjernice, na primjer, uključene u Okvir za izvješćivanje o Vodećim načelima Ujedinjenih naroda104 i Vodič za tumačenje Vodećih načela Ujedinjenih naroda105 te bi ih trebalo učiniti lako dostupnima poduzećima. Stoga, koristeći se relevantnim međunarodnim smjernicama i normama kao referentnim točkama, Komisija bi trebala moći izdati dodatne smjernice koje će poduzećima poslužiti kao praktičan alat.
__________________
__________________
104 https://www.ungpreporting.org/wp-content/uploads/UNGPReportingFramework_withguidance2017.pdf.
104 https://www.ungpreporting.org/wp-content/uploads/UNGPReportingFramework_withguidance2017.pdf.
105 https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.
105 https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
(27)  Kako bi postupila s odgovarajućom dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava i okoliša u odnosu na svoje poslovanje, svoja društva kćeri i lance vrijednosti, poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom trebala bi integrirati dužnu pažnju u korporativne politike, utvrditi, spriječiti i ublažiti, kao i okončati potencijalne i stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš te ih svesti na najmanju moguću mjeru, uspostaviti i održavati postupak za podnošenje pritužbi, pratiti djelotvornost poduzetih mjera u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi i javno izvješćivati o svojoj dužnoj pažnji. Radi veće jasnoće za poduzeća, u ovoj bi Direktivi trebalo jasno razlikovati posebno mjere sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, njihova okončanja ili, kada to nije moguće, svođenja na najmanju moguću mjeru.
(27)  Kako bi postupila s odgovarajućom dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava i okoliša u odnosu na svoje poslovanje, svoja društva kćeri i lance vrijednosti, poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom trebala bi integrirati dužnu pažnju u korporativne politike, utvrditi, spriječiti, ublažiti, sanirati kao i okončati potencijalne i stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš te ih svesti na najmanju moguću mjeru i dati im prednost, uspostaviti mehanizam za obavješćivanje i izvansudsko podnošenje pritužbi ili sudjelovati u njemu, pratiti i provjeravati djelotvornost svojih mjera poduzetih u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, javno izvješćivati o svojoj dužnoj pažnji i surađivati s pogođenim dionicima tijekom cijelog tog postupka. Radi veće jasnoće za poduzeća, u ovoj bi Direktivi trebalo jasno razlikovati posebno mjere sprečavanja i ublažavanja opsega potencijalnih negativnih učinaka, njihova okončanja ili, kada to nije moguće, svođenja na najmanju moguću mjeru.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
(28)  Kako bi se osiguralo da je dužna pažnja dio korporativnih politika poduzeća i u skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, poduzeća bi trebala integrirati dužnu pažnju u sve svoje korporativne politike i imati uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje trebala bi sadržavati opis pristupa koji poduzeće primjenjuje na dužnu pažnju, među ostalim i dugoročno, kodeks ponašanja u kojem se opisuju pravila i načela kojih se moraju pridržavati zaposlenici i društva kćeri poduzeća te opis postupaka uspostavljenih radi provedbe dužne pažnje, uključujući mjere poduzete za provjeru usklađenosti s kodeksom ponašanja i za proširenje njegove primjene na uvriježene poslovne odnose. Kodeks ponašanja trebao bi se primjenjivati u svim relevantnim korporativnim funkcijama i poslovanju, uključujući odluke o nabavi i kupovini. Poduzeća bi trebala i svake godine ažurirati svoju politiku dužne pažnje.
(28)  Kako bi se osiguralo da je dužna pažnja dio korporativnih politika poduzeća i u skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, poduzeća bi trebala integrirati dužnu pažnju u svoje relevantne korporativne politike na svim razinama poslovanja i imati uspostavljenu politiku dužne pažnje s kratkoročnim, srednjoročnim te dugoročnim mjerama i ciljevima. Politika dužne pažnje trebala bi sadržavati opis pristupa koji poduzeće primjenjuje na dužnu pažnju, kodeks ponašanja u kojemu se definiraju pravila, načela i mjere koje treba slijediti i provoditi, prema potrebi, u cijelom poduzeću i njegovim društvima kćerima u svim korporativnim aktivnostima; opis uspostavljenih postupaka i odgovarajućih mjera poduzetih radi provedbe dužne pažnje u vrijednosnom lancu u skladu s člancima 7. i 8., uključujući odgovarajuće mjere poduzete radi uključivanja dužne pažnje u vlastiti poslovni model, prakse zapošljavanja i nabave sa subjektima s kojima poduzeće ima poslovni odnos te mjere poduzete radi praćenja i provjere aktivnosti dužne pažnje kao i odgovarajuće politike kako bi se izbjeglo prenošenje troškova postupka dužne pažnje na poslovne partnere u slabijem položaju. Kodeks ponašanja trebao bi se primjenjivati u svim relevantnim korporativnim funkcijama i operacijama, uključujući prakse određivanja cijena i odluke o kupovini, na primjer u pogledu trgovanja i nabave. Poduzeća bi također trebala ažurirati svoju politiku dužne pažnje kada dođe do znatnih promjena.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28a)  Matična društva trebala bi moći provoditi radnje koje mogu doprinijeti dužnoj pažnji svojih društava kćeri, ako društvo kći dostavi sve relevantne i potrebne informacije te surađuje sa svojim matičnim društvom, poštuje politiku dužne pažnje svojeg matičnog društva, tako da matično društvo u skladu s tim prilagođava svoju politiku dužne pažnje kako bi osiguralo da su obveze utvrđene u članku 5. stavku 1. ispunjene u pogledu društva kćeri, da društvo kći integrira dužnu pažnju u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 5., prema potrebi, da društvo kći nastavlja poduzimati odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. te nastavlja ispunjavati svoje obveze iz članaka 8.a, 8.b i 8.d. Ako matično društvo obavlja posebne radnje u ime društva kćeri, i matično društvo i društvo kći jasno i transparentno o tome obavješćuju relevantne dionike i javnu domenu, a društvo kći integrira klimu u svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 15. Kako bi se društva kćeri smatrala odgovornima, odgovornost predviđena člankom 22. ove Direktive trebala bi ostati na razini subjekta, pri čemu se ne dovodi u pitanje zakonodavstvo država članica o solidarnoj odgovornosti.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.b (nova)
(28b)  Na područjima zahvaćenima sukobima i visokorizičnim područjima poduzeća su izložena povećanom riziku od sudjelovanja u teškim kršenjima ljudskih prava. U tim bi područjima poduzeća stoga trebala poduzeti pojačane mjere dužne pažnje prilagođene uvjetima sukoba kako bi se uklonili ti povećani rizici i osiguralo da poduzeća ne olakšavaju, financiraju, pogoršavaju niti na neki drugi način negativno utječu na sukob ili doprinose kršenjima međunarodnog prava u području ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u područjima zahvaćenima sukobima ili visokorizičnim područjima. Pojačane mjere dužne pažnje obuhvaćaju dopunjavanje standardnih mjera dužne pažnje detaljnom analizom sukoba koja se temelji na smislenom sudjelovanju dionika prilagođenom uvjetima sukoba, a cilj joj je osigurati razumijevanje temeljnih uzroka i pokretača sukoba te strana koje ga pokreću, kao i učinka poslovnih aktivnosti poduzeća na sukob. U situacijama oružanog sukoba i/ili vojne okupacije poduzeća bi trebala poštovati obveze i norme utvrđene u standardima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog kaznenog prava. Poduzeća bi trebala slijediti smjernice relevantnih međunarodnih tijela, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa i UNDP.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.c (nova)
(28c)  Načini na koji poduzeće može biti sudjelovati u negativnom učinku različiti su. Poduzeće može imati negativan učinak ako su njegove aktivnosti same po sebi dovoljne da dovedu do negativnog učinka. Poduzeće može doprinijeti negativnom učinku ako njegove vlastite aktivnosti, zajedno s aktivnostima drugih subjekata, imaju učinak ili ako aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da ima negativan učinak. Doprinos mora biti znatan, što znači da ne uključuje manje ili trivijalne doprinose. Procjena znatne naravi doprinosa i razumijevanje toga jesu li aktivnosti poduzeća uzrokovale, olakšale ili potaknule drugi subjekt da ima negativan učinak mogu uključivati razmatranje više čimbenika. U obzir se može uzeti nekoliko čimbenika, uključujući mjeru u kojoj poduzeće može potaknuti ili motivirati negativne učinke drugog subjekta, tj. stupanj u kojem je aktivnost povećala rizik od nastanka učinka, mjeru u kojoj je poduzeće moglo ili trebalo znati za negativan učinak ili mogućnost negativnog učinka, tj. stupanj predvidljivosti i stupanj u kojem je bilo koja od aktivnosti poduzeća stvarno ublažila negativan učinak ili smanjila rizik od nastanka tog učinka. Samo postojanje poslovnog odnosa ili aktivnosti kojima se stvaraju opći uvjeti u kojima se mogu dogoditi negativni učinci samo po sebi ne predstavlja odnos doprinosa. Predmetnom aktivnosti trebalo bi predstavljati znatno povećanje rizika od negativnog učinka. Naposljetku, poduzeće može biti izravno povezano s učinkom ako postoji veza između negativnog učinka i proizvoda, usluga ili poslovanja poduzeća putem drugog poslovnog odnosa i ako poduzeće nije uzrokovalo učinak niti mu doprinijelo. Izravno povezani odnosi nisu definirani izravnim ugovornim odnosima. Isto tako, izravna povezanost ne bi trebala podrazumijevati da se odgovornost premješta s poslovnog odnosa koji ima negativan učinak na poduzeće s kojim je povezano.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)  Kako bi ispunila obveze dužne pažnje, poduzeća moraju poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu utvrđivanja, sprečavanja i okončanja negativnih učinaka. „Odgovarajuća mjera” znači mjera kojom se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje, razmjerna stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te razumno dostupna poduzeću, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući obilježja gospodarskog sektora i specifičnog poslovnog odnosa i utjecaj poduzeća na taj odnos te potrebu da se odrede prioriteti djelovanja. U tom kontekstu, u skladu s međunarodnim okvirima, utjecaj poduzeća na poslovni odnos s jedne bi strane trebao uključivati njegovu sposobnost da uvjeri partnere s kojima je u poslovnom odnosu da poduzmu mjere za okončanje ili sprečavanje negativnih učinaka (na primjer kontrolom vlasništva ili činjeničnom kontrolom, tržišnom snagom, pretkvalifikacijskim zahtjevima, povezivanjem poslovnih poticaja s ljudskim pravima i ekološkom djelotvornošću itd.), a s druge strane stupanj utjecaja ili prednosti koje bi poduzeće moglo razumno ostvariti, na primjer suradnjom s predmetnim poslovnim partnerom ili suradnjom s drugim poduzećem koje je izravni poslovni partner partnera iz poslovnog odnosa povezanog s negativnim učinkom.
(29)  Kako bi ispunila obveze dužne pažnje, poduzeća moraju poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu utvrđivanja, sprečavanja i okončanja negativnih učinaka koje su prouzročila, kojima su doprinijela ili s kojima su izravno povezana. „Odgovarajuće mjere” trebale bi značiti mjere kojima se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje i učinkovito uhvatiti u koštac s negativnim učinkom utvrđenim u skladu s člankom 6. na način koji je proporcionalan i razmjeran stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te proporcionalan i razmjeran veličini, resursima i kapacitetima poduzeća, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući prirodu negativnog učinka, obilježja gospodarskog sektora, prirodu posebnih aktivnosti poduzeća, proizvode, usluge, specifičan poslovni odnos. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada je poduzeće prouzročilo ili je moglo prouzročiti učinak, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj sprečavanje ili ublažavanje učinka i saniranje štete prouzročene učinkom. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada je poduzeće pridonijelo ili je moglo doprinijeti učinku, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj sprečavanje ili ublažavanje doprinosa učinku, korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na druge odgovorne strane kako bi se spriječio ili ublažio učinak te doprinos saniranju štete prouzročene učinkom, u mjeri u kojoj joj je doprinijelo. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada su poslovanje, proizvodi ili usluge poduzeća izravno povezani ili mogu biti izravno povezani s učinkom kroz njegove odnose s drugim subjektima, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na odgovorne strane kako bi se pokušao spriječiti ili ublažiti učinak, te razmatranje uporabe učinka poluge s odgovornim stranama kako bi se omogućilo otklanjanje štete prouzročene učinkom.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)  U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, poduzeće bi trebalo utvrditi stvarne ili potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš. Kako bi utvrđivanje negativnih učinaka bilo sveobuhvatno, trebalo bi se temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim informacijama. Na primjer, kad je riječ o negativnim utjecajima na okoliš, poduzeće bi trebalo prikupiti informacije o početnim uvjetima na rizičnijim lokacijama ili u rizičnijim postrojenjima u lancima vrijednosti. Utvrđivanje negativnih učinaka trebalo bi obuhvaćati procjenu ljudskih prava i okolišnog konteksta na dinamičan način i u redovitim vremenskim razmacima: prije početka nove djelatnosti ili odnosa, prije važnih odluka ili promjena u poslovanju; kao odgovor na promjene u radnom okruženju ili u očekivanju takvih promjena; i periodično, najmanje svakih 12 mjeseci, tijekom cijelog trajanja neke aktivnosti ili odnosa. Regulirana financijska poduzeća koja daju zajmove i kredite ili pružaju druge financijske usluge trebala bi utvrditi negativne učinke već na početku ugovora. Pri utvrđivanju negativnih učinaka poduzeća bi isto tako trebala utvrditi i procijeniti učinak poslovnog modela i strategija poslovnog odnosa, uključujući prakse trgovanja, nabave i određivanja cijena. Ako poduzeće ne može istodobno spriječiti ili okončati sve svoje negativne učinke ili ih svesti na najmanju moguću mjeru, trebalo bi moći odrediti prioritete svojeg djelovanja, pod uvjetom da poduzme mjere koje su mu razumno dostupne, uzimajući u obzir specifične okolnosti.
(30)  U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, poduzeće bi trebalo utvrditi i procijeniti stvarne ili potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš. Kako bi utvrđivanje i procjena negativnih učinaka bili sveobuhvatni, trebali bi se temeljiti na smislenoj suradnji s dionicima te kvantitativnim i kvalitativnim informacijama. Na primjer, kad je riječ o negativnim utjecajima na okoliš, poduzeće bi trebalo prikupiti informacije o početnim uvjetima na rizičnijim lokacijama ili u rizičnijim postrojenjima u lancima vrijednosti. Utvrđivanje i procjena negativnih učinaka trebali bi uključivati procjenu konteksta ljudskih prava i okoliša na dinamičan i kontinuiran način, među ostalim prije početka nove djelatnosti ili odnosa, prije važnih odluka ili promjena u poslovanju; kao odgovor na promjene u radnom okruženju ili u očekivanju takvih promjena. Regulirana financijska poduzeća koja pružaju financijske usluge trebala bi utvrditi negativne učinke već na početku ugovora i prije naknadnih financijskih operacija te, ako su o mogućim rizicima obaviješteni putem postupaka iz članka 9., tijekom pružanja usluge. Pri utvrđivanju i procjeni negativnih učinaka poduzeća bi isto tako trebala utvrditi i procijeniti učinak poslovnog modela i strategija poslovnog odnosa, uključujući prakse kupovine.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.a (nova)
(30a)  Ako poduzeće ne može istodobno spriječiti, okončati ili ublažiti sve utvrđene i procijenjene negativne učinke, trebalo bi mu dopustiti da prednost da redoslijedu kojim poduzima odgovarajuće mjere na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka i uzimajući u obzir čimbenike rizika razvojem, provedbom i redovitim preispitivanjem strategije određivanja prioriteta. U skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, ozbiljnost negativnog učinka trebala bi se procijeniti na temelju opsega, razmjera i nepopravljivosti, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti težinu negativnog učinka, uključujući broj pojedinaca koji su pogođeni ili će biti pogođeni, mjeru u kojoj je okoliš oštećen ili bi mogao biti oštećen ili na drugi način pogođen, njegovu nepovratnost i ograničenja mogućnosti ponovnog uspostavljanja situacije u kojoj su se pogođeni pojedinci ili okoliš nalazili prije učinka. Nakon što se riješe najteži i najnegativniji učinci, poduzeće bi trebalo riješiti manje ozbiljne i manje vjerojatne negativne učinke.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.b (nova)
(30b)  Poduzeća bi trebala dati prednost učincima na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti. Stupanj utjecaja poduzeća na poslovni odnos nije relevantan za njegove odluke ili postupke povezane s određivanjem prioriteta. Međutim, stupanj utjecaja može se odraziti na odgovarajuće mjere koje poduzeće odluči usvojiti kako bi učinkovito ublažilo i/ili spriječilo učinke povezane s poslovnim partnerima.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.
(31)  Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje manjih poduzeća koja posluju u sektorima s velikim učinkom i koja su obuhvaćena ovom Direktivom, ta bi poduzeća trebala biti obvezna utvrditi samo one stvarne ili potencijalne ozbiljne negativne učinke koji su relevantni za predmetni sektor.
Briše se.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)  U skladu s međunarodnim standardima, u sprečavanju i ublažavanju negativnih učinaka te njihovu okončavanju i svođenju na najmanju moguću mjeru trebali bi se uzeti u obzir interesi onih na koje negativno utječu. Kako bi se omogućila neprekinuta suradnja s poslovnim partnerom u lancu vrijednosti umjesto raskida poslovnih odnosa (odustajanje od sudjelovanja) i mogućeg pogoršanja negativnih učinaka, ovom bi se Direktivom trebalo osigurati da odustajanje bude krajnja mjera, u skladu s politikom Unije o nultoj toleranciji na dječji rad. Raskidom poslovnog odnosa u kojem je otkriven dječji rad dijete bi se moglo izložiti još ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava. To bi stoga trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti.
(32)  U skladu s međunarodnim standardima, u sprečavanju i ublažavanju negativnih učinaka te njihovu okončavanju i svođenju na najmanju moguću mjeru trebali bi se uzeti u obzir interesi onih na koje negativno utječu. Kako bi se omogućila neprekinuta suradnja s poslovnim partnerom u lancu vrijednosti umjesto raskida poslovnih odnosa (odustajanje od sudjelovanja) i mogućeg pogoršanja negativnih učinaka, ovom bi se Direktivom trebalo osigurati da odustajanje bude krajnja mjera, u skladu s politikom Unije o nultoj toleranciji na dječji rad, strategijom Unije o pravima djeteta i deklariranim ciljem Ujedinjenih naroda o potpunom iskorjenjivanju dječjeg rada na globalnoj razini do 2025. Raskidom poslovnog odnosa u kojem je otkriven dječji rad dijete bi se moglo izložiti još ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava. Isto tako, žene u nesigurnim radnim uvjetima mogle bi se suočiti s ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava, čime bi se povećala njihova ranjivost. To bi stoga trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti, a odustajanje bi trebalo izbjegavati ako bi učinak odustajanja bio veći od negativnog učinka koji poduzeće nastoji spriječiti ili ublažiti. U slučaju prisilnog rada koji nameće država, kada negativni učinak organiziraju politička tijela, neometana suradnja s osobama koje su pogođene negativnim učincima i ublažavanje tih učinaka nisu mogući. Ovom bi Direktivom trebalo osigurati da poduzeća prekinu poslovni odnos ako dođe do prisilnog rada koji nameće država. Nadalje, u okviru odgovornog odustajanja trebalo bi uzeti u obzir i moguće negativne učinke na poduzeća koja ovise o proizvodu ili na koja utječu poremećaji u lancima opskrbe.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.
(34)  Kako bi ispunila obvezu sprečavanja i ublažavanja iz ove Direktive, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. Ako je potrebno, zbog složenosti preventivnih mjera, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan preventivnih mjera. Poduzeća bi trebala tražiti ugovorna jamstva od izravnog partnera s kojim imaju uvriježen poslovni odnos da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera u onoj mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorna jamstva trebala bi biti popraćena odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Kako bi sveobuhvatno spriječila stvarne i potencijalne negativne učinke, poduzeća bi trebala provoditi i ulaganja kojima je cilj spriječiti negativne učinke, pružiti ciljanu i razmjernu potporu MSP-u s kojim imaju uvriježen poslovni odnos, primjerice izravnim financiranjem, zajmovima s niskim kamatama, jamstvima za nastavak nabave i pomoći u osiguravanju financiranja, kako bi pomogla u provedbi kodeksa ponašanja ili plana preventivnih mjera ili pak tehničkih smjernica kao što su osposobljavanje i poboljšanje sustava upravljanja te surađivala s drugim poduzećima.
(34)  Kako bi ispunila obvezu sprečavanja i ublažavanja iz ove Direktive, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu odgovarajuće mjere navedene u nastavku. Ako je potrebno, zbog složenosti preventivnih mjera, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan preventivnih mjera. Poduzeća bi trebala razmotriti mogućnost sklapanja ugovornih odredbi s partnerom s kojim imaju poslovni odnos, u skladu s kojima će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja i, prema potrebi, planom preventivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos trebalo bi se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.a (nova)
(34a)  Ugovorne odredbe ne bi trebale biti takve da dovode do prijenosa odgovornosti za provedbu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom i odgovornosti za njezino neprovođenje. Osim toga, ugovorne odredbe trebale bi u danim okolnostima biti poštene, razumne i nediskriminirajuće te bi trebale odražavati zajednički zadatak stranaka da provode dužnu pažnju u okviru tekuće suradnje. Poduzeća bi također trebala procijeniti može li se od poslovnog partnera razumno očekivati da poštuje te odredbe. Kupac često jednostrano nameće ugovorne uvjete dobavljaču, a svako njihovo kršenje vjerojatno će dovesti do jednostranog djelovanja kupca, kao što je raskid ugovora ili odustajanje od sudjelovanja. Takvo jednostrano djelovanje nije primjereno u kontekstu dužne pažnje i vjerojatno bi samo po sebi dovelo do negativnih učinaka. U slučajevima kada kršenje takvih ugovornih odredbi dovodi do potencijalnog negativnog učinka, poduzeće bi najprije trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje ili primjereno ublažavanje takvih učinaka, umjesto razmatranja raskida ili suspenzije ugovora, u skladu s primjenjivim pravom. Kako bi sveobuhvatno spriječila stvarne i potencijalne negativne učinke, poduzeća bi trebala provoditi i ulaganja kojima je cilj spriječiti negativne učinke, pružiti ciljanu i razmjernu financijsku i administrativnu potporu MSP-u s kojim imaju poslovni odnos kao što je financiranje, primjerice izravnim financiranjem, zajmovima s niskim kamatnim stopama, jamstvima za nastavak nabave i pomoći u osiguravanju financiranja, kako bi pomogla u provedbi kodeksa ponašanja ili plana preventivnih mjera ili pak tehničkih smjernica kao što su osposobljavanje i poboljšanje sustava upravljanja te kako bi surađivala s drugim poduzećima.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
(35)  Kako bi se odrazio puni raspon mogućnosti za poduzeće u slučajevima u kojima se na potencijalne učinke nije moglo odgovoriti opisanim preventivnim mjerama niti se te učinke moglo svesti na najmanju moguću mjeru, ova bi se Direktiva trebala odnositi i na mogućnost da poduzeće pokuša sklopiti ugovor s neizravnim poslovnim partnerom radi postizanja usklađenosti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera te provesti odgovarajuće mjere za provjeru usklađenosti neizravnog poslovnog odnosa s ugovorom.
Briše se.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.
(36)  Kako bi se osigurala djelotvornost sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, poduzeća bi kao krajnju mjeru nakon pokušaja sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka trebala dati prednost suradnji u poslovnim odnosima u lancu vrijednosti nad raskidom poslovnog odnosa. Međutim, u slučajevima u kojima se potencijalni negativni učinci nisu mogli ukloniti opisanim mjerama sprečavanja ili ublažavanja, Direktiva bi se trebala odnositi i na obvezu poduzeća da se suzdrže od ulaska u nove odnose ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, u slučajevima u kojima na temelju zakonodavstva kojim se uređuju njihovi odnosi na to imaju pravo, da privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom uz nastojanja da se učinci spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru, ako se može razumno očekivati da će ta nastojanja biti uspješna u kratkoročnom razdoblju; ili raskinuti poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima ako je potencijalni negativni učinak ozbiljan. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Za sprečavanje negativnih učinaka na razini neizravnih poslovnih odnosa može biti potrebna suradnja s drugim poduzećem, na primjer s poduzećem koje ima izravan ugovorni odnos s dobavljačem. U nekim bi slučajevima takva suradnja mogla biti jedini realističan način sprečavanja negativnih učinaka, posebno ako partner iz neizravnog poslovnog odnosa nije spreman na sklapanje ugovora s poduzećem. U tim bi slučajevima poduzeće trebalo surađivati sa subjektom koji može najdjelotvornije spriječiti ili ublažiti negativne učinke na razini neizravnog poslovnog odnosa uz poštovanje prava tržišnog natjecanja.
(36)  Kako bi se osigurala djelotvornost sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, poduzeća bi kao krajnju mjeru nakon pokušaja sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka trebala dati prednost suradnji u poslovnim odnosima u lancu vrijednosti nad raskidom poslovnog odnosa. Međutim, u slučajevima u kojima se potencijalni negativni učinci koje je poduzeće prouzročilo ili kojima je doprinijelo nisu mogli ukloniti opisanim mjerama sprečavanja ili ublažavanja i kada ne postoji razumna mogućnost promjene, Direktiva bi se trebala odnositi i na obvezu poduzeća da se suzdrže od ulaska u nove odnose ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, u slučajevima u kojima na temelju zakonodavstva kojim se uređuju njihovi odnosi na to imaju pravo, kao krajnja mjera i u skladu s načelom odgovornog odustajanja, da privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom uz nastojanja da se učinci spriječe ili ublaže; ili raskinuti poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima na temelju ozbiljnosti potencijalnog negativnog učinka ili ako uvjeti za privremenu obustavu nisu ispunjeni. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida ili privremene obustave poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Pri donošenju odluke o raskidu ili privremenoj obustavi poslovnog odnosa poduzeće bi trebalo procijeniti bi li negativni učinci te odluke bili veći od negativnog učinka koji se namjerava spriječiti ili ublažiti. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, trebala bi poduzeti korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka privremene obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavijestiti poslovnog partnera i preispitati tu odluku. Za sprečavanje negativnih učinaka na razini neizravnih poslovnih odnosa može biti potrebna suradnja s drugim poduzećem, na primjer s poduzećem koje ima izravan ugovorni odnos s dobavljačem. U nekim bi slučajevima takva suradnja mogla biti jedini realističan način sprečavanja negativnih učinaka, posebno ako partner iz neizravnog poslovnog odnosa nije spreman na sklapanje ugovora s poduzećem. U tim bi slučajevima poduzeće trebalo surađivati sa subjektom koji može najdjelotvornije spriječiti ili ublažiti negativne učinke na razini neizravnog poslovnog odnosa uz poštovanje prava tržišnog natjecanja.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.
(37)  Kad je riječ o izravnim i neizravnim poslovnim odnosima, industrijskom suradnjom, sektorskim programima i inicijativama s više dionika može se pomoći stvaranju dodatnog utjecaja kako bi se utvrdili, ublažili i spriječili negativni učinci. Stoga bi se poduzeća trebala moći osloniti na takve inicijative kako bi poduprla provedbu svojih obveza dužne pažnje utvrđenih u ovoj Direktivi u onoj mjeri u kojoj su takvi programi i inicijative primjereni za potporu ispunjavanju tih obveza. Poduzeća bi mogla na vlastitu inicijativu procijeniti usklađenost tih programa i inicijativa s obvezama iz ove Direktive. Kako bi se osigurala potpunost informacija o takvim inicijativama, Direktiva bi trebala upućivati i na mogućnost da Komisija i države članice olakšaju širenje informacija o takvim programima ili inicijativama i njihovim ishodima. Komisija u suradnji s državama članicama može izdati smjernice za procjenu prikladnosti sektorskih programa i inicijativa s više dionika.
(37)  Sektorskim programima i inicijativama s više dionika može se pomoći stvaranju dodatnog utjecaja kako bi se utvrdili, ublažili i spriječili negativni učinci. Stoga bi trgovačka društva trebala moći sudjelovati u takvim inicijativama kako bi podržala aspekte svoje dužne pažnje, uključujući u cilju koordinacije zajedničkog utjecaja, postizanja učinkovitosti, širenja najbolje prakse i traženja stručnog znanja relevantnog za određene sektore, geografije, robu ili pitanja rizika. Inicijative imaju široko značenje i uključuju inicijative kojima se podupiru, prate, ocjenjuju, certificiraju i/ili provjeravaju aspekti dužne pažnje poduzeća ili dužne pažnje koju provode njegova društva kćeri i/ili poslovni odnosi. Takve inicijative mogu razvijati i nadzirati vlade, industrijska udruženja, skupine zainteresiranih organizacija, socijalni partneri ili organizacije civilnog društva, a one mogu uključivati nadzorne organizacije, globalne okvirne sporazume, sektorske dijaloge i inicijative kojima se potvrđuju aspekti dužne pažnje. Kako bi se osigurala potpunost informacija o takvim inicijativama, Direktiva bi trebala upućivati i na mogućnost da Komisija i države članice olakšaju širenje informacija o takvim programima ili inicijativama i njihovim ishodima. Komisija bi u suradnji s državama članicama, OECD-om i relevantnim dionicima trebala izdati smjernice za procjenu točnog područja primjene, usklađenosti s ovom Direktivom te kredibilnosti sektorskih programa i inicijativa s više dionika. Poduzeća koja sudjeluju u industrijskim ili višedioničkim inicijativama ili koja se za aspekte svoje dužne pažnje koriste provjerom koju provodi treća strana i dalje se trebaju moći sankcionirati i smatrati odgovornima za kršenja ove Direktive i štetu koju su zbog toga pretrpjele žrtve. Minimalne standarde za treće strane koje provode provjeru koje treba donijeti delegiranim aktima na temelju ove Direktive trebalo bi razviti u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima i preispitati s obzirom na njihovu primjerenost u skladu s ciljevima ove Direktive. Treće strane koje provode provjeru trebale bi podlijegati nadzoru relevantnih tijela i, prema potrebi, sankcijama u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.
(38)  U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, ako poduzeće utvrdi stvarne negativne učinke na ljudska prava ili okoliš, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ih okončalo. Može se očekivati da je poduzeće u stanju okončati stvarne negativne učinke u svojem poslovanju i u društvima kćerima. Međutim, trebalo bi pojasniti da bi kod uvriježenih poslovnih odnosa, u slučajevima u kojima se negativni učinci ne mogu okončati, poduzeća trebala svesti takve učinke na najmanju moguću mjeru. Kako bi se negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi zahtijevati ishod koji je najbliži okončanju negativnog učinka. Kako bi se poduzećima pružila pravna jasnoća i sigurnost, ovom bi se Direktivom trebalo utvrditi koje bi se mjere trebale zahtijevati od poduzeća kako bi se okončali stvarni negativni učinci na ljudska prava i okoliš odnosno kako bi se sveli na najmanju moguću mjeru, prema potrebi, ovisno o okolnostima.
(38)  U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, ako poduzeće utvrdi stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ih okončalo. Može se očekivati da je poduzeće u stanju okončati stvarne negativne učinke u svojem poslovanju i u društvima kćerima. Međutim, trebalo bi pojasniti da bi u slučajevima u kojima se negativni učinci ne mogu okončati, poduzeća trebala ublažiti takve učinke, istodobno nastojeći okončati negativan učinak i provoditi plan korektivnih mjera izrađen uz savjetovanje s pogođenim dionicima. Kako bi se negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi zahtijevati ishod koji je najbliži okončanju negativnog učinka. Kako bi se poduzećima pružila pravna jasnoća i sigurnost, ovom bi se Direktivom trebalo utvrditi koje bi se mjere trebale zahtijevati od poduzeća kako bi se okončali stvarni negativni učinci na ljudska prava i okoliš odnosno kako bi se sveli na najmanju moguću mjeru, prema potrebi, ovisno o okolnostima.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 39.
(39)  Kako bi ispunila obvezu da okončaju stvarne negativne učinke ili ih svedu na najmanju moguću mjeru u skladu s ovom Direktivom, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. Trebala bi neutralizirati negativan učinak ili ga svesti na najmanju moguću mjeru primjenom mjere koja je razmjerna značaju i opsegu negativnog učinka i doprinosu postupanja poduzeća negativnom učinku. U slučajevima u kojima je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Poduzeća bi trebala tražiti i ugovorna jamstva od izravnog poslovnog partnera s kojim imaju uvriježen poslovni odnos da će se uskladiti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera, u onoj mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorna jamstva trebala bi biti popraćena odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Naposljetku, poduzeća bi trebala ulagati i u okončanje negativnog učinka ili njegovo smanjenje na najmanju moguću mjeru, pružati ciljanu i razmjernu potporu MSP-ovima s kojima imaju uvriježen poslovni odnos i surađivati s drugim subjektima, između ostalog, prema potrebi, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativni učinak.
(39)  Kako bi ispunila obvezu da okončaju stvarne negativne učinke ili ih ublaže u skladu s ovom Direktivom, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. One bi trebale neutralizirati negativan učinak ili na odgovarajući način ublažiti njegovo djelovanje vraćanjem pogođenih osoba, skupina i zajednica i/ili okoliša u situaciju koja je bila istovjetna ili što je moguće bliža njihovoj situaciji prije negativnog učinka. Ako je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za provedbu odgovarajućih mjera i djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Poduzeća bi ugovornim odredbama s partnerom s kojim imaju uvriježen poslovni odnos također mogla dogovoriti da će se uskladiti s kodeksom ponašanja ili, prema potrebi, s planom korektivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos moglo bi se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće razumne, nediskriminirajuće i pravedne ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorne odredbe trebale bi biti popraćene mjerama potpore za provedbu dužne pažnje kako je navedeno u ovoj Direktivi. Nadalje, ugovorne odredbe trebale bi biti poštene, razumne i nediskriminirajuće s obzirom na okolnosti te odražavati zajedničke zadaće stranaka za postupanje s dužnom pažnjom u stalnoj suradnji, s naglaskom na poduzimanje odgovarajućih mjera za okončanje negativnih učinaka. Poduzeća bi također trebala procijeniti je li razumno očekivati od poslovnog partnera da se uskladi s tim odredbama. Kupac često jednostrano nameće ugovorne uvjete dobavljaču, a svako njihovo kršenje vjerojatno će dovesti do jednostranog djelovanja kupca, kao što je raskid ili raskid ugovora. Takvo jednostrano djelovanje nije primjereno u kontekstu dužne pažnje i vjerojatno bi samo po sebi dovelo do negativnih učinaka. U slučajevima u kojima kršenje takvih ugovornih odredaba dovodi do potencijalnog negativnog učinka, poduzeće prije razmatranja raskida ili obustave ugovora, u skladu s mjerodavnim pravom, najprije treba poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje ili primjereno ublažavanje takvih učinaka. Naposljetku, poduzeća bi trebala ulagati i u okončanje negativnog učinka ili ublažavanje njegovog učinka, pružati ciljanu i razmjernu potporu MSP-ovima s kojima imaju uvriježen poslovni odnos i surađivati s drugim subjektima, između ostalog, prema potrebi, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativni učinak.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.
(40)  Kako bi se odrazio puni raspon mogućnosti za poduzeće u slučajevima u kojima se na stvarne učinke nije moglo odgovoriti opisanim mjerama, ova bi se Direktiva trebala odnositi i na mogućnost da poduzeće pokuša sklopiti ugovor s neizravnim poslovnim partnerom radi postizanja usklađenosti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom korektivnih mjera te provesti odgovarajuće mjere za provjeru usklađenosti neizravnog poslovnog odnosa s ugovorom.
Briše se.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 41.
(41)  Kako bi se osiguralo da se stvarni negativni učinci djelotvorno okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru, poduzeća bi umjesto raskida poslovnog odnosa, kao krajnje mjere nakon neuspješnih pokušaja da se okončaju stvarni negativni učinci ili da ih se svede na najmanju moguću mjeru, trebala dati prednost suradnji s partnerima iz poslovnih odnosa u lancu vrijednosti. Međutim, u slučajevima u kojima se stvarni negativni učinci ne mogu okončati ili na odgovarajući način ublažiti opisanim mjerama, ovom bi se Direktivom trebalo upućivati i na obvezu poduzeća da se suzdrže od uspostave novih ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, ako na temelju zakonodavstva kojim su uređeni njihovi odnosi na to imaju pravo, privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom, uz istodobna nastojanja da negativni učinak okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru; ili raskinu poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima ako se negativan učinak smatra ozbiljnim. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima.
(41)  Kako bi se osiguralo da se stvarni negativni učinci djelotvorno okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru, poduzeća bi umjesto raskida poslovnog odnosa, kao krajnje mjere nakon neuspješnih pokušaja da se okončaju stvarni negativni učinci ili da ih se svede na najmanju moguću mjeru, trebala dati prednost suradnji s partnerima iz poslovnih odnosa u lancu vrijednosti. Međutim, u slučajevima u kojima se stvarni negativni učinci koje je poduzeće uzrokovalo ili kojima je doprinijelo ne mogu okončati ili na odgovarajući način ublažiti opisanom mjerom i kada ne postoji razumna mogućnost promjene, ovom bi se Direktivom trebalo upućivati i na obvezu poduzeća da se suzdrže od uspostave novih ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, ako na temelju zakonodavstva kojim su uređeni njihovi odnosi na to imaju pravo, kao krajnju mjeru i u skladu s odgovornim odustajanjem, privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom, uz istodobna nastojanja da negativni učinak okončaju ili ublaže ili da raskinu poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima na račun ozbiljnosti negativnog učinka ili ako uvjeti za privremenu obustavu nisu ispunjeni. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida ili obustave poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Prilikom odlučivanja o raskidu ili obustavi poslovnih odnosa poduzeće bi prvo trebalo procijeniti bi li negativni učinci te odluke bili veći od negativnog učinka koji se namjerava okončati ili ublažiti. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, trebaju poduzeti korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavješćuju poslovnog partnera i preispituju tu odluku.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 41.a (nova)
(41a)  Ako je poduzeće prouzročilo ili pridonijelo stvarnom negativnom učinku, poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje tog učinka. Korektivnim mjerama treba se nastojati ponovno uspostaviti jednako ili približno jednako stanje u kojem su se pogođene osobe i skupine ili zajednice i/ili okoliš nalazili prije tog učinka te bi ih trebalo razvijati uzimajući pritom u obzir potrebe i stajališta koja su pogođeni dionici izrazili. Te mjere mogu obuhvaćati, ali nisu ograničene na nadoknadu, povrat, rehabilitaciju, javne isprike, vraćanje na posao ili suradnju u dobroj vjeri u okviru istraga. U određenim situacijama financijska naknada može biti nužan način za osiguravanje takve obnove. Ako je poduzeće izravno povezano s negativnim učinkom, trebalo bi mu dozvoliti da dobrovoljno sudjeluje u korektivnim mjerama te da razmatra korištenje svojeg utjecaja u odnosu na odgovorne strane kako bi se omogućila sanacija štete prouzročene učinkom. Države članice trebale bi osigurati da se od dionika pogođenih negativnim učinkom ne zahtijeva da traže otklanjanje štete prije podnošenja zahtjeva sudu.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.
(42)  Poduzeća bi trebala omogućiti osobama i organizacijama da im izravno podnesu pritužbe u slučaju opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš. Organizacije koje bi mogle podnijeti takve pritužbe trebale bi uključivati sindikate i druge predstavnike radnika koji predstavljaju pojedince koji rade u predmetnom lancu vrijednosti te organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti ako imaju saznanja o potencijalnom ili stvarnom negativnom učinku. Poduzeća bi trebala uspostaviti postupak za rješavanje tih pritužbi i prema potrebi obavijestiti radnike, sindikate i druge predstavnike radnika o takvim postupcima. Primjena mehanizma za podnošenje pritužbi i otklanjanje štete ne bi trebala spriječiti podnositelja pritužbe da se koristi pravnim lijekovima. U skladu s međunarodnim standardima, osobe koje podnose pritužbe trebale bi imati pravo zatražiti od poduzeća odgovarajuće daljnje postupanje povezano s pritužbom i sastati se s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravili o mogućim ili stvarnim ozbiljnim negativnim učincima koji su predmet pritužbe. Taj pristup ne bi trebao dovesti do neopravdanih zahtjeva od poduzeća.
(42)  Poduzeća trebaju omogućiti javno dostupan i efektivan mehanizam obavješćivanja i izvansudski mehanizam za prigovore na operativnoj razini koji mogu koristiti osobe i organizacije da ih obavijeste o pritužbi ili da podnesu pritužbu i traže otklanjanje štete u slučaju utemeljenih informacija ili opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava ili okoliš u lancu vrijednosti. Osobe i poduzeća koja mogu podnijeti takve pritužbe trebaju uključivati osobe koje su pogođene ili opravdano smatraju da bi mogle biti pogođene tim učinkom i njihove zakonske predstavnike, sindikate i druge predstavnike radnika koji predstavljaju pojedince koji rade u predmetnom lancu vrijednosti te organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti te vjerodostojne organizacije s iskustvom čija svrha uključuje zaštitu okoliša. Obavijesti mogu podnijeti prethodno navedene osobe i organizacije, kao i organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti ako imaju saznanja o potencijalnom ili stvarnom negativnom učinku i pravne i fizičke osobe koje brane ljudska prava i okoliš. Poduzeća bi trebala uspostaviti postupak za rješavanje tih obavijesti i pritužbi i prema potrebi obavijestiti radnike, sindikate i druge predstavnike radnika o takvim postupcima. Poduzeća bi trebala omogućiti podnošenje obavijesti i pritužbi putem sporazuma o suradnji, uključujući industrijske inicijative, s drugim poduzećima ili organizacijama, sudjelovanjem u mehanizmima za pritužbe s više dionika ili pristupanjem globalnom okvirnom sporazumu. Dostavljanje obavijesti ili podnošenje prigovora ne bi trebalo biti preduvjet niti sprečavati osobe koje ih podnose da imaju pristup postupku u vezi s potkrijepljenim sumnjama kao ni sudskim ni drugim nepravosudnim mehanizmima, kao što su nacionalne kontaktne točke OECD-a ako postoje. U skladu s međunarodnim standardima, osobe koje podnose pritužbe ili obavijesti, ako ih ne podnesu anonimno, trebale bi imati pravo od poduzeća primiti upute za pravodobno i odgovarajuće daljnje postupanje, a osobe koje podnose pritužbe trebale bi imati dodatno pravo surađivati s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravili o mogućim ili stvarnim ozbiljnim negativnim učincima koji su predmet pritužbe, dobiti obrazloženje o tome smatra li se pritužba utemeljenom ili neutemeljenom i dobiti informacije o poduzetim koracima i mjerama te zatražiti uklanjanje štete ili doprinos uklanjanju štete. Taj pristup ne bi trebao dovesti do neopravdanih zahtjeva od poduzeća. Poduzeća bi trebala biti odgovorna i za osiguravanje da sve osobe koje podnesu pritužbu ili obavijest budu zaštićene od moguće osvete i odmazde, primjerice osiguravanjem anonimnosti ili povjerljivosti u postupku podnošenja pritužbi ili obavješćivanju, u skladu s nacionalnim pravom. Postupak obavješćivanja i izvansudskog podnošenja pritužbe treba biti legitiman, dostupan, predvidljiv, pravedan, transparentan, kompatibilan s pravima i rodno i kulturno osjetljiv, utemeljen na angažmanu i dijalogu te prilagodljiv kako je utvrđeno u kriterijima učinkovitosti za izvansudske mehanizme za pritužbe u načelu 31. Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Općem komentaru br. 16 Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda. Poduzeća bi trebala podizati razinu osviještenosti među pogođenim dionicima o postojanju, ciljevima i postupcima obavješćivanja i mehanizama za pritužbe na službenom jeziku ili jezicima države u kojoj posluju, među ostalim o tome kako im pristupiti, o odlukama i pravnim lijekovima koji se odnose na poduzeće te o tome kako ih poduzeće provodi. Radnici i njihovi predstavnici također moraju biti propisno zaštićeni, a izvansudskim naporima za otklanjanje štete ne smije se dovoditi u pitanje poticanje kolektivnog pregovaranja i priznavanja sindikata te oni ni na koji način ne bi smjeli ugroziti ulogu zakonitih sindikata u rješavanju radnih sporova.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 43.
(43)  Poduzeća bi trebala pratiti provedbu i djelotvornost svojih mjera dužne pažnje. Trebala bi provoditi periodične procjene vlastitog poslovanja i mjera, poslovanja svojih društava kćeri i, kada su povezani s lancima vrijednosti poduzeća, poslovanja partnera s kojima imaju uvriježene poslovne odnose, kako bi pratila djelotvornost utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i okončanja negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš te njihova svođenja na najmanju moguću mjeru. Takvim bi se procjenama trebalo provjeriti jesu li štetni učinci pravilno utvrđeni, provode li se mjere dužne pažnje i jesu li negativni učinci stvarno spriječeni ili okončani. Kako bi se osiguralo da su takve procjene ažurne, trebalo bi ih provoditi najmanje svakih 12 mjeseci i u međuvremenu revidirati ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je moglo doći do znatnih novih rizika od negativnih učinaka.
(43)  Poduzeća bi trebala kontinuirano provjeravati provedbu te pratiti prikladnost i djelotvornost svojih mjera poduzetih u skladu s ovom Direktivom Trebala bi provoditi procjene vlastitog poslovanja, proizvoda i usluga poslovanja svojih društava kćeri i poslovanja partnera s kojima imaju poslovne odnose, kako bi pratila djelotvornost utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i okončanja negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, svela ih na najmanju mogući mjeru i uklonila njihov učinak. Takvim bi se procjenama trebalo provjeriti jesu li štetni učinci pravilno utvrđeni, provode li se mjere dužne pažnje i jesu li negativni učinci stvarno spriječeni ili okončani. Kako bi se osiguralo da su takve procjene ažurne, trebalo bi ih provoditi kontinuirano i nakon značajne promjene te neprestano revidirati ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je moglo doći do znatnih novih rizika od negativnih učinaka. Poduzeća bi trebala čuvati dokumentaciju kojom dokazuju svoju usklađenost s ovim zahtjevom deset godina.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.
(44)  Kao i u postojećim međunarodnim standardima utvrđenima u Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i okviru OECD-a, to je dio zahtjeva za postupanje s dužnom pažnjom koji se odnosi na vanjsko priopćavanje relevantnih informacija o politikama, postupcima i aktivnostima dužne pažnje provedenima radi utvrđivanja i uklanjanja stvarnih ili sprečavanja potencijalnih negativnih učinaka, uključujući zaključke i ishode tih aktivnosti. Prijedlogom izmjene Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti utvrđuju se relevantne obveze izvještavanja za poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvještavanja, ovom se Direktivom stoga ne bi trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih iz Direktive 2013/34/EU za poduzeća obuhvaćena tom direktivom, kao ni standardi izvještavanja koji bi se trebali razviti u skladu s njom. Kako bi poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, ali nisu obuhvaćena Direktivom 2013/34/EU, ispunila svoju obvezu priopćavanja u okviru dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom, na svojim bi internetskim stranicama trebala objavljivati godišnji izvještaj na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnog poslovanja.
(44)  Kao i u postojećim međunarodnim standardima utvrđenima u Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i okviru OECD-a, to je dio zahtjeva za postupanje s dužnom pažnjom koji se odnosi na vanjsko priopćavanje relevantnih informacija o politikama, postupcima i aktivnostima dužne pažnje provedenima radi utvrđivanja i uklanjanja stvarnih ili sprečavanja potencijalnih negativnih učinaka, uključujući zaključke i ishode tih aktivnosti. Direktivom 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti utvrđuju se relevantne obveze izvještavanja za poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom i Uredbom (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga za financijska poduzeća. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvještavanja, ovom se Direktivom stoga ne bi trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih iz Direktive 2013/34/EU za poduzeća obuhvaćena tom direktivom, kao ni standardi izvještavanja koji bi se trebali razviti u skladu s njom niti bi se trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih u okviru Uredbe (EU) 2019/2088. Kako bi poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, ali nisu obuhvaćena Direktivom 2013/34/EU, ispunila svoju obvezu priopćavanja u okviru dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom, na svojim bi internetskim stranicama trebala objavljivati godišnji izvještaj koji je u skladu sa zahtjevima na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.a (nova)
(44a)  Zahtjeve za poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive i koja istodobno podliježu zahtjevima za izvješćivanje iz članaka 19.a, 29.a i 40.a Direktive 2013/34/EU te bi stoga trebala izvješćivati o svojem postupku dužne pažnje kako je utvrđeno u člancima 19.a, 29.a i 40.a Direktive 2013/34/EU trebalo bi tumačiti kao zahtjev za poduzeća da opišu kako provode dužnu pažnju kako je predviđeno u ovoj Direktivi. Pri ispunjavanju zahtjeva iz Direktive 2013/34/EU za izvješćivanje o mjerama poduzetima za utvrđivanje potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka poduzeća trebaju objasniti jesu li odredila prioritete u redoslijedu kojim su poduzela odgovarajuće mjere, kako je taj pristup primijenjen i zašto je trebalo odrediti prioritete. Pri ispunjavanju zahtjeva iz Direktive 2013/34/EU u pogledu izvješćivanja o svim mjerama koje je poduzeće poduzelo kako bi spriječilo, ublažilo ili okončalo stvarne ili potencijalne negativne učinke ili uklonilo prouzročenu štetu te o rezultatu takvih mjera, poduzeće bi trebalo objaviti i broj slučajeva u kojima je odlučilo odustati od suradnje, razlog tog odustajanja i lokaciju predmetnih poslovnih odnosa bez otkrivanja njihova identiteta.
Amandman 59
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.b (nova)
(44b)  Cilj ove Direktive nije zahtijevati od poduzeća javno otkrivanje intelektualnog kapitala, intelektualnog vlasništva, znanja i iskustva ili rezultata inovacija koji bi se smatrali poslovnom tajnom kako je definirana u Direktivi (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća. Zahtjevima za izvještavanje predviđenima ovom Direktivom stoga se ne bi trebala dovoditi u pitanje Direktiva (EU) 2016/943. Ta bi se direktiva trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.c (nova)
(44c)  Poduzeća trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za smislenu suradnju s pogođenim dionicima koje omogućuju istinsku interakciju i dijalog u njihovu postupku dužne pažnje. Angažman bi trebao obuhvaćati informiranje pogođenih dionika i savjetovanje s njima te bi trebao biti sveobuhvatan, strukturan, učinkovit, pravodoban te kulturološki i rodno osjetljiv. Postoje situacije u kojima neće biti moguće provesti smislenu suradnju s pogođenim dionicima ili u kojima je sudjelovanje s dodatnom stručnom perspektivom korisno kako bi se trgovačkom društvu omogućilo da u potpunosti ispuni zahtjeve ove Direktive, posebno u kontekstu odluka o utvrđivanju područja primjene i određivanju prioriteta. . U tim bi se slučajevima poduzeća trebala uključiti u smislenu suradnju s drugim relevantnim dionicima, kao što su organizacije civilnog društva ili pravne ili fizičke osobe koje brane ljudska prava ili okoliš kako bi stekla vjerodostojne uvide u potencijalne ili stvarne negativne učinke. Savjetovanje bi trebalo kontinuirano, a poduzeća bi trebala pružati sveobuhvatne, ciljane i relevantne informacije pogođenim dionicima. Pogođeni dionici trebaju imati pravo zatražiti dodatne informacije u pisanom obliku koje poduzeće treba dostaviti u razumnom roku te u odgovarajućem i razumljivom obliku. Ako je takav zahtjev odbijen, pogođeni dionici trebali bi imati pravo na pisano obrazloženje za to odbijanje. Pri informiranju pogođenih dionika i savjetovanju s njima trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir prepreke angažmanu, osigurati da dionici nisu predmet odmazde i osvete, među ostalim održavanjem povjerljivosti i anonimnosti, a posebnu pozornost trebalo bi posvetiti potrebama ranjivih dionika te preklapanju ranjivosti i intersekcijskih čimbenika, među ostalim usvajanjem rodno osjetljivog pristupa i potpunim poštovanjem Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda. Poduzeće bi trebalo obavijestiti predstavnike svojih radnika o svojoj strategiji dužne pažnje i njezinoj provedbi, u skladu s postojećim pravom EU-a i ne dovodeći u pitanje njihovo primjenjivo pravo na obavješćivanje, savjetovanje i sudjelovanje, a posebno ona prava obuhvaćena relevantnim zakonodavstvom EU-a u području zapošljavanja i socijalnih prava, uključujući Direktivu 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 106a, Direktivu 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 107a i Direktivu Vijeća 2001/86/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 108a. Savjetovanje s dionicima trebalo bi se smatrati relevantnim u situacijama u kojima se za moguće i stvarne učinke ili mjere predviđene u člancima od 4. do 10. može razumno predvidjeti da će utjecati na prava ili interese dionika ili kada su pogođeni dionici zatražili informacije, savjetovanje ili dijalog.
__________________
1a Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici – Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zastupanju radnika (SL L 80, 23.3.2002., str. 29.).
1b Direktiva 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (SL L 122, 16.5.2009, str. 28).
1c Direktiva Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta Europskoga društva u pogledu sudjelovanja radnika (SL L 294, 10.11.2001., str. 22.).
Amandman 61
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.d (nova)
(44d)  Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti poseban su oblik uznemiravanja protiv fizičkih ili pravnih osoba radi sprečavanja ili kažnjavanja govora o pitanjima od javnog interesa. Države članice trebale bi osigurati potrebne zaštitne mjere za rješavanje tih očito neutemeljenih zahtjeva ili zloupotrebe sudskih postupaka protiv sudjelovanja javnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 45.
(45)  Kako bi se poduzećima olakšalo usklađivanje sa zahtjevima u pogledu dužne pažnje kroz njihov lanac vrijednosti i ograničilo prebacivanje tereta povezanog s usklađivanjem na poslovne partnere koji su MSP-ovi, Komisija bi trebala osigurati smjernice o modelu ugovornih klauzula.
(45)  Kako bi se poduzećima pružili alati za usklađivanje sa zahtjevima u pogledu dužne pažnje kroz njihov lanac vrijednosti, Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima, trebala osigurati smjernice o modelu ugovornih klauzula koje trgovačka društva mogu dobrovoljno upotrebljavati kao alat za ispunjavanje obveza iz članaka 7. i 8. Takvim ugovornim klauzulama trebalo bi barem odrediti jasnu raspodjelu zadaća između ugovornih stranaka u okviru tekuće suradnje, kako one ne bi rezultirale prijenosom odgovornosti za provođenje dužne pažnje kao i da, u slučaju kršenja takvih klauzula, trgovačka društva trebaju izbjegavati raskid takvih klauzula tako da prvo poduzmu odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. ove Direktive. U smjernicama bi trebalo dodatno pojasniti da jednostavno uključivanje ugovornih jamstava ne može samo po sebi biti u skladu sa standardima dužne pažnje iz ove Direktive. Takvi standardi trebali bi biti zadovoljeni samo ako se obveze dužne pažnje dodjeljuju drugima na savjestan način kojim se osigurava učinkovito izvršavanje tih obveza i koji uključuje mjere primjerene okolnostima, kao što su praćenje, financijska i nefinancijska pomoć te prakse odgovorne nabave.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 46.
(46)  Kako bi se poduzećima ili nadležnim tijelima država članica osigurali potpora i praktični alati povezani s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, Komisija bi, uz pomoć relevantnih međunarodnih smjernica i standarda kao referencija te uz savjetovanje s državama članicama i dionicima, Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš i, prema potrebi, međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, trebala imati mogućnost izdavanja smjernica, među ostalim za određene sektore ili određene negativne učinke.
(46)  Kako bi se poduzećima ili nadležnim tijelima država članica osigurali potpora i praktični alati povezani s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, Komisija bi, uz pomoć relevantnih međunarodnih smjernica i standarda kao referencija te uz savjetovanje s državama članicama, europskim međusektorskim i sektorskim socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva, s Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš, Europskim nadzornim tijelom za rad, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Europskim vijećem za inovacije i Izvršnom agencijom za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA), Europskom agencijom za sigurnost hrane i, prema potrebi, OECD-om i drugim međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, trebala imati mogućnost izdavanja jasnih i lako razumljivih smjernica, uključujući opće i sektorske mjernice, kako bi se na praktičan način olakšala usklađenost.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 46.a (nova)
(46a)  Kako bi poduprla poduzeća koja ispunjavaju svoje obveze dužne pažnje u vrijednosnom lancu, Europska komisija trebala bi provesti daljnja istraživanja o digitalnim alatima te ih promicati.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 47.
(47)  Iako MSP-ovi nisu uključeni u područje primjene ove Direktive, na njih bi mogle utjecati njezine odredbe kao na ugovaratelje ili podugovaratelje poduzeća obuhvaćenih područjem primjene. Međutim, cilj je ublažiti financijsko ili administrativno opterećenje MSP-ova, od kojih se mnogi već suočavaju s poteškoćama u kontekstu globalne gospodarske i sanitarne krize. Kako bi poduprle MSP-ove, države članice trebale bi pojedinačno ili zajednički uspostaviti namjenske internetske stranice, portale ili platforme te upravljati njima, a države članice mogle bi i financijski podupirati MSP-ove i pomoći im u izgradnji kapaciteta. Takva bi potpora isto tako trebala biti dostupna i, prema potrebi, prilagođena i proširena na gospodarske subjekte u trećim zemljama koji su na početku lanca vrijednosti. Poduzeća čiji je poslovni partner MSP isto se tako potiču da MSP-ovima pruže potporu u usklađivanju s mjerama dužne pažnje ako bi se takvim zahtjevima ugrozila održivost MSP-a te da imaju poštene, razumne, nediskriminirajuće i razmjerne zahtjeve u odnosu na MSP-ove.
(47)  Iako MSP-ovi nisu uključeni u područje primjene ove Direktive, na njih bi mogle utjecati njezine odredbe kao na ugovaratelje ili podugovaratelje poduzeća obuhvaćenih područjem primjene. Međutim, cilj je ublažiti financijsko ili administrativno opterećenje MSP-ova, od kojih se mnogi već suočavaju s poteškoćama u kontekstu globalne gospodarske i sanitarne krize. Kako bi poduprle MSP-ove, države članice trebale bi, uz pomoć Komisije, pojedinačno ili zajednički uspostaviti namjenske internetske stranice prilagođene korisnicima, portale ili platforme te upravljati njima, a države članice trebale bi i financijski podupirati MSP-ove i pomoći im u izgradnji kapaciteta. Takva bi potpora isto tako trebala biti dostupna i, prema potrebi, prilagođena i proširena na gospodarske subjekte u trećim zemljama koji su na početku lanca vrijednosti. Poduzeća čiji je poslovni partner MSP isto se tako potiču da MSP-ovima pruže potporu u usklađivanju s mjerama dužne pažnje te da imaju poštene, razumne, nediskriminirajuće i razmjerne zahtjeve u odnosu na MSP-ove. MSP-ovi bi također trebali imati mogućnost dobrovoljne primjene ove Direktive te bi ih se u tu svrhu trebalo podupirati odgovarajućim mjerama i alatima te bi ih se u tome trebalo poticati.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 48.
(48)  Kako bi dopunila potporu država članica MSP-ovima, Komisija se može osloniti na postojeće alate, projekte i druge mjere EU-a kojima se pomaže u provedbi dužne pažnje u EU-u i trećim zemljama. Može uspostaviti nove mjere potpore kojima se poduzećima, uključujući MSP-ove, pomaže u pogledu zahtjeva povezanih s dužnom pažnjom, uključujući promatračku skupinu za transparentnost lanca vrijednosti i olakšavanje zajedničkih inicijativa dionika.
(48)  Kako bi dopunila potporu država članica poduzećima u njihovoj provedbi, uključujući MSP-ove, Komisija bi se trebala osloniti na postojeće alate, projekte i druge mjere EU-a kojima se pomaže u provedbi dužne pažnje u EU-u i trećim zemljama. Treba uspostaviti nove mjere potpore kojima se poduzećima, uključujući MSP-ove, pomaže u pogledu zahtjeva povezanih s dužnom pažnjom, uključujući promatračku skupinu za transparentnost lanca vrijednosti i olakšavanje zajedničkih inicijativa dionika.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 49.
(49)  Komisija i države članice trebale bi nastaviti partnerski rad s trećim zemljama kako bi poduprle gospodarske subjekte na početku lanca vrijednosti u izgradnji kapaciteta za učinkovito sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka njihova poslovanja i poslovnih odnosa na ljudska prava i okoliš, pridajući posebnu pozornost izazovima s kojima se suočavaju mali poljoprivrednici. Trebali bi primjenjivati instrumente suradnje iz svojeg susjedstva, razvojne te međunarodne instrumente za suradnju kako bi se pružila potpora vladama trećih zemalja i gospodarskim subjektima na početku lanca u trećim zemljama koji se bave rješavanjem problema negativnih učinaka svojih aktivnosti i poslovnih odnosa na početku lanca na ljudska prava i okoliš. To bi moglo uključivati suradnju s vladama partnerskih zemalja, lokalnim privatnim sektorom i dionicima na uklanjanju temeljnih uzroka negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš.
(49)  Komisija i države članice trebale bi nastaviti partnerski rad s trećim zemljama kako bi poduprle gospodarske subjekte na početku lanca vrijednosti u izgradnji kapaciteta za učinkovito sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka njihova poslovanja i poslovnih odnosa na ljudska prava i okoliš, pridajući posebnu pozornost izazovima s kojima se suočavaju mali poljoprivrednici. Trebali bi primjenjivati instrumente suradnje iz svojeg susjedstva, razvojne te međunarodne instrumente za suradnju, uključujući sporazume o slobodnoj trgovini, kako bi se pružila potpora vladama trećih zemalja i gospodarskim subjektima na početku lanca u trećim zemljama koji se bave rješavanjem problema negativnih učinaka svojih aktivnosti i poslovnih odnosa na početku lanca na ljudska prava i okoliš. To bi moglo uključivati suradnju s vladama partnerskih zemalja, lokalnim privatnim sektorom i dionicima na uklanjanju temeljnih uzroka negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 50.
(50)  Kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom djelotvorno pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, poduzeća bi trebala donijeti plan kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s tranzicijom prema održivom gospodarstvu i ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom. U slučaju da klima jest ili bi trebala biti utvrđena kao glavni rizik ili glavni učinak poslovanja poduzeća, poduzeće bi u svoj plan trebalo uključiti ciljeve smanjenja emisija.
(50)  Kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom djelotvorno pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, poduzeća bi uz savjetovanje s dionicima trebala donijeti i provesti plan tranzicije plan u skladu s obvezama izvješćivanja iz članka 19.a Uredbe (EU) 2022/2464 (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti) kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s tranzicijom prema održivom gospodarstvu i ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C, u skladu s Pariškim sporazumom, kao i cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi) i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2023. U planu bi trebalo uzeti u obzir lanac vrijednosti i uključiti vremenski ograničene ciljne vrijednosti povezane s njihovim klimatskim ciljevima utvrđenim za emisije iz 1., 2. i, prema potrebi, 3. područja primjene, uključujući apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i, prema potrebi, emisije metana, za 2030. i u petogodišnjim koracima do 2050., na temelju uvjerljivih znanstvenih dokaza, osim ako poduzeće može dokazati da njegovo poslovanje i lanac vrijednosti ne uzrokuju emisije stakleničkih plinova te da takvi ciljevi smanjenja emisija stoga ne bi bili primjereni. Planovi bi trebali razviti provedbene mjere za postizanje klimatskih ciljeva poduzeća i temeljiti se na uvjerljivim znanstvenim dokazima, odnosno dokazima uz neovisnu znanstvenu validaciju koji su u skladu s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C prema definiciji Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i uzimajući u obzir preporuke Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 51.
(51)  U cilju osiguravanja pravilne provedbe plana smanjenja emisija i njegova uključivanja u financijske poticaje direktora, plan bi trebalo uzeti u obzir pri određivanju varijabilnih primitaka direktora ako su povezani s doprinosom direktora poslovnoj strategiji poduzeća te dugoročnim interesima i održivosti.
(51)  Planovi za tranziciju trebali bi uključivati jasne obveze direktora i članova odbora kako bi se osiguralo da se okolišni i klimatski rizici i učinci rješavaju u okviru strategije poduzeća. U pogledu povećanja financijskih poticaja direktora, poduzeća s prosječno više od 1000 zaposlenika trebala bi imati na snazi relevantnu i učinkovitu politiku kojom se osigurava da je dio varijabilnih primitaka direktora povezan s postizanjem ciljeva tranzicijskog plana poduzeća za borbu protiv klimatskih promjena.
Amandman 70
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 53.
(53)  U cilju osiguranja praćenja pravilne provedbe obveza poduzeća u pogledu dužne pažnje i pravilne provedbe ove Direktive, države članice trebale bi imenovati jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela. Ta nadzorna tijela trebala bi biti javne naravi, neovisna od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa te ne bi trebala biti u sukobu interesa. Države članice trebale bi, u skladu s nacionalnim pravom, osigurati primjereno financiranje nadležnog tijela. Trebale bi biti ovlaštene provoditi istrage, na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbi ili potkrijepljenih sumnji zasnovanih na temelju ove Direktive. Ako postoje nadležna tijela u okviru sektorskog zakonodavstva, države članice mogle bi ih imenovati odgovornima za primjenu ove Direktive u svojim područjima nadležnosti. Mogle bi, za potrebe ove Direktive, imenovati i tijela za nadzor reguliranog financijskog društva kao nadzorna tijela.
(53)  U cilju osiguranja praćenja pravilne provedbe obveza poduzeća u pogledu dužne pažnje i pravilne provedbe ove Direktive, države članice trebale bi imenovati jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela. Ta nadzorna tijela trebala bi biti javne naravi, neovisna od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa te ne bi trebala biti u sukobu interesa. Države članice trebale bi, u skladu s nacionalnim pravom, osigurati primjereno financiranje nadležnog tijela. Trebale bi biti ovlaštene provoditi istrage, uključujući, prema potrebi, inspekcije na licu mjesta i saslušanja relevantnih dionika, na vlastitu inicijativu ili na temelju prigovora ili potkrijepljenih sumnji zasnovanih na temelju ove Direktive. Ako postoje nadležna tijela u okviru sektorskog zakonodavstva, države članice mogle bi ih imenovati odgovornima za primjenu ove Direktive u svojim područjima nadležnosti. Mogle bi, za potrebe ove Direktive, imenovati i tijela za nadzor reguliranog financijskog društva kao nadzorna tijela. Države članice bi pri određivanju nadzornih tijela i utvrđivanju njihovih operativnih postupaka trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost s drugim postupcima dostupnima u okviru drugih međunarodnih instrumenata, kao što je izvansudski mehanizam za prigovore kojim upravljaju nacionalne kontaktne točke.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.
(54)  Kako bi se osiguralo učinkovito provođenje nacionalnih mjera u sklopu ove Direktive, države članice trebale bi predvidjeti odvraćajuće, proporcionalne i djelotvorne sankcije za kršenje tih mjera. Kako bi takav režim sankcija bio učinkovit, administrativne sankcije koje izriču nacionalna nadzorna tijela trebale bi uključivati novčane kazne. Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene administrativne sankcije kako je navedeno u ovoj Direktivi, pravila o administrativnim sankcijama trebala bi se primjenjivati tako da sankcije pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriče pravosudno tijelo. Stoga je nužno da te države članice osiguraju da primjena tih pravila i sankcija ima istovjetan učinak kao i administrativne sankcije koje izriču nadležna nadzorna tijela.
(54)  Kako bi se osiguralo učinkovito provođenje nacionalnih mjera u sklopu ove Direktive, države članice trebale bi predvidjeti odvraćajuće, proporcionalne i djelotvorne sankcije za kršenje tih mjera. Kako bi takav režim sankcija bio učinkovit, administrativne sankcije koje izriču nacionalna nadzorna tijela trebale bi uključivati novčane kazne, javnu izjavu u kojoj se navodi odgovornost poduzeća i vrsta povrede te obveze u pogledu poduzimanja radnji, uključujući prekid postupanja koje predstavlja povredu i suzdržavanje od svakog ponavljanja tog postupanja, te privremeno uklanjanje proizvoda iz slobodnog prometa ili izvoza. Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene administrativne sankcije kako je navedeno u ovoj Direktivi, pravila o administrativnim sankcijama trebala bi se primjenjivati tako da sankcije pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriče pravosudno tijelo. Stoga je nužno da te države članice osiguraju da primjena tih pravila i sankcija ima istovjetan učinak kao i administrativne sankcije koje izriču nadležna nadzorna tijela.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.a (nova)
(54a)  Kako bi se spriječilo umjetno smanjenje mogućih administrativnih novčanih kazni zbog premještanja neto svjetskog prometa krajnjeg matičnog društva na treće subjekte, države članice trebale bi osigurati da se, u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (b) i članka 2. stavka 2. točke (b), administrativne novčane kazne izračunavaju uzimajući u obzir konsolidirani promet koji je to poduzeće prijavilo.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.b (nova)
(54b)  U skladu s člankom 18. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU, člankom 36. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU i člankom 30. stavkom 3. Direktive 2014/23/EU države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale usklađenost s obvezama na temelju prava Unije u pogledu ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji. Stoga bi Komisija trebala procijeniti je li potrebno preispitati te direktive kako bi se dodatno odredili zahtjevi i mjere koje države članice trebaju donijeti kako bi osigurale usklađenost s obvezama održivosti i dužne pažnje iz ove Direktive tijekom cijelog postupka nabave i koncesija, od odabira do izvršenja ugovora.
Amandman 74
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 56.
(56)  Kako bi se osigurala učinkovita naknada žrtvama negativnih učinaka, od država članica trebalo bi zahtijevati da utvrde pravila kojima se uređuje građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog nepridržavanja postupka dužne pažnje. Poduzeće bi trebalo biti odgovorno za štetu ako nije ispunilo obveze sprečavanja i ublažavanja mogućih negativnih učinaka ili okončanja stvarnih učinaka i smanjenja njihova opsega na najmanju moguću mjeru i ako se kao rezultat tog propusta dogodio negativan učinak koji je trebalo utvrditi, spriječiti, ublažiti, okončati ili je njegov opseg trebao biti smanjen na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama nakon čega je nastala šteta.
(56)  Kako bi se osigurala učinkovita naknada žrtvama negativnih učinaka, od država članica trebalo bi zahtijevati da utvrde pravila kojima se uređuje građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog nepridržavanja postupka dužne pažnje. Poduzeće bi trebalo biti odgovorno za štetu ako nije ispunilo obveze sprečavanja i ublažavanja mogućih negativnih učinaka ili okončanja i ublažavanja ili sanacije stvarnih učinaka i ako je kao rezultat tog propusta poduzeće prouzročilo ili doprinijelo stvaranju negativnog učinka koji je trebalo utvrditi, prioritizirati, spriječiti, ublažiti, okončati i sanirati ili je njegov opseg trebao biti smanjen na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama, nakon čega je nastala šteta. Države članice također bi trebale osigurati da se, u slučaju da ne postoji pravni sljednik, matična društva mogu smatrati odgovornima za svoje društvo kćer ako je društvo kći obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive ili je bilo u trenutku učinka te ga je matično društvo raspustilo ili je ono namjerno prestalo djelovati kako bi izbjeglo odgovornost, bez obzira na bilo kakvu suradnju s matičnim društvom u provođenju dubinske analize.
Amandman 75
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 57.
(57)  U pogledu štete nastale na razini uvriježenih neizravnih poslovnih odnosa, odgovornost poduzeća trebala bi biti podložna posebnim uvjetima. Poduzeće ne bi trebalo biti odgovorno ako je provelo posebne mjere dužne pažnje. Međutim, ne bi ga trebalo osloboditi odgovornosti provedbom takvih mjera ako je bilo nerazumno očekivati da bi stvarno poduzete mjere, među ostalim u pogledu provjere usklađenosti, bile dovoljne za sprečavanje, ublažavanje, okončanje ili smanjenje negativnog učinka na najmanju moguću mjeru. Osim toga, pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti u obzir treba uzeti nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se izravno odnose na predmetnu štetu, da se uskladi sa svim korektivnim mjerama koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i svu pruženu ciljanu potporu, kao i svaku suradnju s drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.
(57)  Pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti trebala bi se uzeti u obzir nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se izravno odnose na predmetnu štetu, da poduzme korektivne mjere, uključujući one koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i sva pružena ciljana potpora, kao i svaka suradnja s pogođenim dionicima i drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 57.a (nova)
(57a)  Nadalje, za određivanje potencijalne odgovornosti u skladu s člankom 22. trebalo bi uzeti u obzir mogućnost da poduzeće, kada je to potrebno, odredi svoje prioritete. Pod uvjetom da je određivanje prioriteta izvršeno vjerno u pogledu ozbiljnosti i vjerojatnosti štetnog utjecaja, trgovačko društvo ne bi trebalo biti odgovorno ako negativan učinak proizlazi iz aktivnosti ili operacije koja legitimno nije bila prioritet.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 58.
(58)  Sustavom odgovornosti ne uređuje se tko bi trebao dokazati da je postupanje poduzeća bilo u razumnoj mjeri primjereno u okolnostima slučaja, stoga je to pitanje prepušteno nacionalnom pravu.
(58)  Sustavom odgovornosti ne uređuje se tko bi trebao dokazati da je postupanje poduzeća bilo u razumnoj mjeri primjereno u okolnostima slučaja, međutim, države članice mogu u svojem nacionalnom pravu predvidjeti da, ako tužitelj dostavi elemente prima facie koji potkrepljuju vjerojatnost tuženikove odgovornosti, tuženik se smatra odgovornim, osim ako može dokazati da je ispunio svoje obveze na temelju ove Direktive.
Amandman 78
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.
(59)  U pogledu pravila o građanskopravnoj odgovornosti, građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog neprovođenja odgovarajuće dužne pažnje ne bi trebala dovoditi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri odnosno građanskopravnu odgovornost izravnih i neizravnih poslovnih partnera u lancu vrijednosti. Isto tako, pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila Unije ili nacionalna pravila o građanskopravnoj odgovornosti povezana s negativnim učincima na ljudska prava ili okoliš kojima se predviđa odgovornost u situacijama koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom ili kojima se predviđa stroža odgovornost od one predviđene ovom Direktivom.
(59)  U pogledu pravila o građanskopravnoj odgovornosti, građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu koju je poduzeće uzrokovalo ili kojoj je doprinijelo, nastalu zbog neprovođenja odgovarajuće dužne pažnje, ne bi trebala dovoditi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri odnosno građanskopravnu odgovornost izravnih i neizravnih poslovnih partnera u lancu vrijednosti. Isto tako, pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne bi se trebala ograničiti odgovornost poduzeća u skladu s pravnim sustavima Unije ili nacionalnim pravnim sustavima, uključujući pravila o solidarnoj odgovornosti.
Amandman 79
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.a (nova)
(59a)  Pravo na djelotvoran pravni lijek međunarodno je priznato ljudsko pravo, sadržano u članku 8. Opće deklaracije o ljudskim pravima, članku 9. stavku 3. Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i članku 2. stavku 3. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te je također temeljno pravo Unije u smislu članka 47. Povelje. Kašnjenja i poteškoće u pristupu dokazima, kao i rodne razlike, geografski položaj, ranjivost i marginalizacija mogu predstavljati velike praktične i postupovne prepreke za dotične osobe te im otežavati pristup djelotvornom pravnom lijeku bez straha od odmazde. Stoga bi države članice trebale osigurati da žrtve imaju pristup djelotvornom pravnom lijeku te da ih troškovi i trajanje postupka ne sprečavaju u pristupu sudovima. Mjere mogu biti, na primjer, u obliku javnog financiranja, uključujući strukturne potpore za žrtve stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka, ograničenja mjerodavnih sudskih ili administrativnih pristojbi, ili pristup pravnoj pomoći.
Amandman 80
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.b (nova)
(59b)  Ovlašteni sindikati, organizacije civilnog društva ili drugi relevantni akteri koji djeluju u javnom interesu, kao što su nacionalne institucije za ljudska prava ili pučki pravobranitelj, trebali bi moći pokrenuti postupke pred svojim sudovima u ime žrtve ili skupine žrtava štetnih učinaka te bi trebali imati prava i obveze stranke tužiteljice u postupku, ne dovodeći u pitanje postojeće nacionalno pravo.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.c (nova)
(59c)  Rokovi zastare za podnošenje zahtjeva za naknadu štete na temelju građanskopravne odgovornosti trebali bi iznositi najmanje deset godina. Pri određivanju početne točke takvih rokova zastare države članice trebale bi razmotriti trenutak prestanka učinka koji je prouzročio štetu i kada je dotična žrtva znala ili se moglo razumno očekivati da je znala da je šteta koju je pretrpjela prouzročena štetnim učinkom.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 65.a (nova)
(65a)  Borci za ljudska prava i prava okoliša na prvoj su liniji kad je riječ o posljedicama negativnih učinaka na okoliš i ljudska prava diljem svijeta i u EU-u te su bili izloženi izravnim prijetnjama, zastrašivanju, progonu, uznemiravanju, pa čak i ubijeni. Poduzeća ih stoga ne bi smjele izložiti nikakvom nasilju.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 69.
(69)  Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje obveze u području ljudskih prava, zaštite okoliša i klimatskih promjena u okviru drugih zakonodavnih akata Unije. Ako su odredbe ove Direktive u suprotnosti s odredbom drugog zakonodavnog akta Unije kojim se nastoje postići isti ciljevi i predviđaju sveobuhvatnije ili konkretnije obveze, odredbe drugog zakonodavnog akta Unije trebale bi imati prednost u mjeri u kojoj postoji sukob i primjenjivati se na te posebne obveze.
(69)  Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje obveze u području ljudskih prava, zaštite okoliša i klimatskih promjena u okviru drugih zakonodavnih akata Unije. Ako su odredbe ove Direktive u suprotnosti s odredbom drugog zakonodavnog akta Unije kojim se nastoje postići isti ciljevi i predviđaju sveobuhvatnije ili konkretnije obveze, odredbe drugog zakonodavnog akta Unije trebale bi imati prednost u mjeri u kojoj postoji sukob i primjenjivati se na te posebne obveze, u slučajevima kada se obveze utvrđene u drugom zakonodavnom aktu primjenjuju na određeniji sektor ili predmet. Takvi akti uključuju, ali nisu ograničeni na postojeće i buduće zakonodavstvo EU-a o drvu i krčenju šuma, upućivanju radnika i prisilnom radu.
Amandman 84
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 70.
(70)  Komisija bi trebala procijeniti i izvijestiti o tome treba li na popis sektora s velikim učinkom obuhvaćenih ovom Direktivom dodati nove sektore radi usklađenosti sa smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili, s obzirom na jasne dokaze o izrabljivanju radne snage, kršenju ljudskih prava ili nove prijetnje okolišu, treba li izmijeniti popis relevantnih međunarodnih konvencija iz ove Direktive, posebno s obzirom na međunarodni razvoj događaja, ili bi odredbe o dužnoj pažnji u okviru ove Direktive trebalo proširiti na negativne klimatske učinke.
(70)  Komisija bi trebala procijeniti i izvijestiti o tome treba li smanjiti područje primjene Direktive, posebno za određene sektore, radi usklađenosti sa smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili s obzirom na jasne podatke ili dokaze o izrabljivanju radne snage, kršenju ljudskih prava ili nove prijetnje okolišu, uključujući podatke Europske banke za obnovu i razvoj, Međunarodne organizacije rada ili Agencije Europske unije za temeljna prava.
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 1. – točka a
(a)  o obvezama poduzeća u pogledu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, s obzirom na njihovo poslovanje, poslovanje njihovih društava kćeri i aktivnosti u lancu vrijednosti koje provode subjekti s kojima poduzeće ima uvriježen poslovni odnos; i
(a)  o obvezama poduzeća u pogledu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš koje su uzrokovala, pridonijela ili su s njima izravno povezana, s obzirom na njihovo poslovanje i poslovanje njihovih društava kćeri, i aktivnosti koje subjekti provode u svojem vrijednosnom lancu s kojima poduzeće ima poslovni odnos i
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b)  o odgovornosti za kršenje prethodno navedenih obveza.
(b)  o odgovornosti za kršenje prethodno navedenih obveza, što je dovelo do štete;
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 2.
Priroda poslovnih odnosa koji se smatraju „uvriježenima” preispituje se periodično, a najmanje svakih 12 mjeseci.
Briše se.
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2.
2.  Ova Direktiva ne predstavlja osnovu za smanjenje razine zaštite ljudskih prava, okoliša ili klime predviđene zakonima država članica u trenutku donošenja ove Direktive.
2.  Ova Direktiva ne predstavlja osnovu za smanjenje razine zaštite ljudskih prava, uključujući prava zapošljavanja i socijalna prava kako je propisano postojećim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom, te zaštite okoliša ili klime predviđene zakonima država članica ili primjenjivim kolektivnim ugovorima u trenutku donošenja ove Direktive.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka a
(a)  poduzeće je u prosjeku imalo više od 500 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji;
(a)  poduzeće je u prosjeku imalo više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji;
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka b – uvodni dio
(b)  poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je u prosjeku imalo više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji, pod uvjetom da je najmanje 50 % tog neto prometa ostvareno u jednom ili više sljedećih sektora:
(b)  poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je krajnje matično društvo grupacije s više od 500 zaposlenika i globalnim prometom većim od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji.
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka i.
i.  proizvodnja tekstila, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko tekstilom, odjećom i obućom;
Briše se.
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.
ii.  poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, drvom, hranom i pićima;
Briše se.
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.
iii.  vađenje mineralnih resursa neovisno o tome gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja metala, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode).
Briše se.
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 2. – točka a
(a)  ostvarila su neto promet veći od 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini;
(a)  poduzeće je ostvarilo globalni promet veći od 150 milijuna EUR, pod uvjetom da je najmanje 40 milijuna EUR ostvareno u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini, uključujući promet koji su ostvarila poduzeća treće strane s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade;
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 2. – točka b
(b)  ostvarila su neto promet veći od 40 milijuna EUR, ali ne veći od 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini, pod uvjetom da je najmanje 50 % njegova neto prometa u svijetu ostvareno u jednom ili više sektora navedenih u stavku 1. točki (b).
(b)  poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je krajnje matično društvo grupacije koja je imala 500 zaposlenika i globalni promet veći od 150 milijuna, a najmanje 40 milijuna ostvareno je u Uniji u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji, uključujući promet koji su ostvarila treća društva s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade.
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
3.  Za potrebe stavka 1. broj zaposlenika s nepunim radnim vremenom izračunava se na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje uključuju se u izračun broja zaposlenika na isti način kao da su izravno zaposleni u poduzeću tijekom istog razdoblja.
3.  Za potrebe stavka 1. broj zaposlenika s nepunim radnim vremenom izračunava se na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i ostali radnici u nestandardnim oblicima zaposlenja uključuju se u izračun broja zaposlenika na isti način kao da su izravno zaposleni u poduzeću tijekom istog razdoblja.
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – uvodni dio
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
1.   Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka i.
i.  pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu I. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća110;
i.  pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu I. i II. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća110;
__________________
__________________
110Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
110Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iii.
iii.  pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu II. Direktivi 2013/34/EU koji se u cijelosti sastoji od poduzeća organiziranih u jednom od pravnih oblika obuhvaćenih podtočkama i. i ii.;
Briše se.
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 8.
—  mirovinska institucija koja upravlja mirovinskim sustavima koji se smatraju sustavima socijalne sigurnosti obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća119 i Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća120, kao i svaki pravni subjekt osnovan u svrhu ulaganja u takve sustave,
Briše se.
__________________
119 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).
120Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 9.
—  alternativni investicijski fond (AIF) kojim upravlja UAIF kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU ili AIF koji se nadzire na temelju primjenjivog nacionalnog prava,
Briše se.
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 10.
—  subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2009/65/EZ,
Briše se.
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  „poduzeće u koje se ulaže” znači poduzeće u koje ulaže institucijski ulagač ili upravitelj imovinom, a koje se ne može smatrati kontroliranim društvom;
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka ab (nova)
(ab)  „institucijski ulagač” znači subjekt kako je definiran u članku 2. točki (e) Direktive 2007/36/EZ, u okviru područja primjene članka 2. ove Direktive;
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka ac (nova)
(ac)  „upravitelj imovinom” znači subjekt kako je definiran člankom 2. točkom (f) Direktive 2007/36/EZ, u okviru područja primjene članka 2. ove Direktive;
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka b
(b)  „negativan učinak na okoliš” znači negativan učinak na okoliš koji je posljedica kršenja jedne od zabrana i obveza u skladu s međunarodnim konvencijama o okolišu navedenima u dijelu II. Priloga;
(b)  „negativan učinak na okoliš” znači negativan učinak na okoliš koji je posljedica neispunjavanja obveza u skladu s odgovarajućim odredbama instrumenata navedenih u dijelu I. točkama 18. i 19. Priloga i dijelu II. Priloga, uzimajući u obzir nacionalno zakonodavstvo i mjere povezane s tim odredbama koje se odnose na međunarodne tekstove navedene u dijelu I. točkama 18. i 19. Priloga te dijelu II. Priloga, ako su dostupni;
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka c
(c)  „negativan učinak na ljudska prava” znači negativan učinak na zaštićene osobe koji je posljedica kršenja jednog od prava ili zabrana navedenih u dijelu I. odjeljku 1. Priloga, koje su sadržane u međunarodnim konvencijama navedenima u dijelu I. odjeljku 2. Priloga;
(c)  „negativan učinak na ljudska prava” znači negativan učinak na osobe koji proizlazi iz bilo koje radnje kojom se uskraćuje ili ograničava sposobnost pojedinca ili skupine da ostvaruju prava i budu zaštićeni zabranama sadržanima u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u dijelu I. odjeljku 1. Priloga i u dijelu I. odjeljku 2. Priloga;
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  „negativan učinak” znači svaki potencijalni ili stvarni štetni učinak na ljudska prava ili štetni učinak na okoliš;
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka d
(d)  „društvo kći” znači pravna osoba preko koje se obavlja djelatnost „kontroliranog društva” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (f) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća128;
(d)  „društvo kći” znači pravna osoba kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive 2013/34/EU i pravna osoba preko koje se obavlja djelatnost „kontroliranog društva” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (f) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća128;
__________________
__________________
128Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).
128Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka e – uvodni dio
(e)  „poslovni odnos” znači odnos s ugovarateljem, podugovarateljem ili bilo kojim drugim pravnim subjektom („partnerom”):
(e)  „poslovni odnos” znači izravan ili neizravan odnos poduzeća s ugovarateljem, podugovarateljem ili drugim subjektima u njegovu lancu vrijednosti:
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka e – podtočka i.
i.  s kojim poduzeće ima sklopljen komercijalni sporazum ili kojem poduzeće pruža financiranje, osiguranje ili reosiguranje; ili
i.  s kojim poduzeće ima sklopljen komercijalni sporazum ili kojem poduzeće pruža financijske usluge;
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.
ii.  koji obavlja poslovne aktivnosti povezane s proizvodima ili uslugama poduzeća za poduzeće ili u njegovo ime;
ii.  koji obavlja aktivnosti povezane s proizvodima ili uslugama poduzeća;
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka f
(f)  „uvriježen poslovni odnos” znači izravan ili neizravan poslovni odnos koji jest ili za koji se očekuje da će biti trajan i velikog intenziteta i koji ne predstavlja zanemariv ili samo pomoćni dio lanca vrijednosti;
Briše se.
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka g
(g)  „lanac vrijednosti” znači djelatnosti povezane s proizvodnjom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge te upotrebu i odlaganje proizvoda, kao i povezane aktivnosti uvriježenih poslovnih odnosa poduzeća na početku i na kraju lanca. U pogledu poduzeća u smislu točke (a) podtočke iv., „lanac vrijednosti” u odnosu na pružanje tih posebnih usluga uključuje samo aktivnosti klijenata koji primaju takav zajam, kredit i druge financijske usluge te drugih poduzeća koja pripadaju istoj grupi čije su djelatnosti povezane s predmetnim ugovorom. Lanac vrijednosti takvih reguliranih financijskih društava ne obuhvaća MSP-ove koji primaju zajmove, kredite, financiranje, osiguranje ili reosiguranje takvih subjekata;
(g)  „lanac vrijednosti” znači:
Amandmani 115 i 422cp2
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka g – podtočka i. (nova)
i.  aktivnosti i subjekti povezani s proizvodnjom, projektiranjem, nabavom, vađenjem, izradom, prijevozom, skladištenjem i opskrbom sirovinama, proizvodima ili dijelovima proizvoda poduzeća i razvojem proizvoda poduzeća ili razvojem ili pružanjem usluge, i
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka g – podtočka ii. (nova)
ii.  aktivnosti i subjekti povezani s prodajom, distribucijom, prijevozom, skladištenjem i gospodarenjem otpadom proizvoda poduzeća ili pružanjem usluga, isključujući gospodarenje otpadom proizvoda od strane pojedinačnih potrošača.
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka g – podstavak 1.a (novi)
Kada je riječ o poduzećima u smislu točke (a) podtočke iv., „lanac vrijednosti” u odnosu na pružanje tih posebnih usluga uključuje aktivnosti klijenata koji izravno primaju takve financijske usluge koje pružaju financijska poduzeća u skladu s točkom iv. i drugih poduzeća koja pripadaju istoj grupaciji čije su djelatnosti povezane s predmetnim ugovorom. Lanac vrijednosti reguliranih financijskih poduzeća u smislu točke (a) -iv. ne obuhvaća kućanstva i fizičke osobe ili MSP-ove;
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka h
(h)  „neovisna provjera koju provodi treća strana” znači provjera usklađenosti poduzeća ili dijelova njegova lanca vrijednosti sa zahtjevima u pogledu ljudskih prava i okoliša koji proizlaze iz odredaba ove Direktive, a koju provodi revizor koji je neovisan o poduzeću, nije u sukobu interesa, ima iskustva i kompetentan je u području okoliša i ljudskih prava i odgovoran je za kvalitetu i pouzdanost revizije;
(h)  „neovisna provjera koju provodi treća strana” znači provjera aspekata dubinske analize poduzeća ili dijelova njegova lanca vrijednosti koji proizlaze iz odredaba ove Direktive, a koju provodi ili revizor ili revizorsko društvo koje je odobreno u skladu s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ ili akreditirano u državi članici za provođenje potvrda, ili neovisni pružatelj usluga provjere, kako je definirano u članku 2. točki 23. Direktive 2006/43/EZ, koji je akreditiran u državi članici u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća za posebnu aktivnost ocjenjivanja sukladnosti iz članka 14. stavka 4.a ili neovisna treća strana koja je akreditirana u državi članici za provođenje potvrda i koja je neovisna o poduzeću, nije u sukobu interesa, ima dokazano iskustvo, stručnost i kompetencije u području okoliša, klime i ljudskih prava i odgovorna je za kvalitetu i pouzdanost revizije ili procjene te ispunjava minimalne standarde utvrđene u delegiranom aktu kako je opisano u članku 14. stavku 4.a;
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka j
(j)  „industrijska inicijativa” znači kombinacija dobrovoljnih postupaka, alata i mehanizama dužne pažnje u lancu vrijednosti, uključujući neovisne provjere koje provodi treća strana, koju razvijaju i nadziru vlade, industrijska udruženja ili skupine zainteresiranih organizacija;
(j)  „industrijska ili inicijativa s više dionika” znači inicijativa u kojoj sudjeluju poduzeća, koja pruža standarde, postupke, alate i/ili mehanizme kako bi poduprla, pratila, ocijenila, potvrdila i/ili provjerila aspekte njihove dužne pažnje ili dužne pažnje njihovih društva kćeri i/ili poslovnih odnosa. Takve inicijative mogu razviti i nadzirati vlade, industrijska udruženja, skupine zainteresiranih organizacija ili organizacije civilnog društva;
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka l
(l)  „ozbiljan negativan učinak” znači negativan učinak na okoliš ili ljudska prava koji je posebno značajan po svojoj prirodi ili utječe na velik broj osoba ili veliko područje okoliša, ili koji je nepopravljiv ili ga je posebno teško ispraviti zbog mjera potrebnih za obnovu stanja koje je prevladavalo prije učinka;
Briše se.
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točna n
(n)  „dionici” znači zaposlenici poduzeća, zaposlenici njegovih društava kćeri i drugi pojedinci, skupine, zajednice ili subjekti na čija prava ili interese utječu ili bi mogli utjecati proizvodi, usluge i poslovanje tog poduzeća, njegovih društava kćeri i njegovih poslovnih odnosa;
(n)  „zahvaćeni dionici” znači pojedinci, skupine ili zajednice koji imaju prava ili legitimne interese na koje utječu ili bi mogli utjecati negativni učinci koji proizlaze iz aktivnosti ili djelovanja poduzeća ili aktivnosti ili djelovanja subjekata u njegovu vrijednosnom lancu te legitimni predstavnici takvih pojedinaca ili skupina, uključujući radnike i njihove predstavnike i sindikate poduzeća, njegovih društava kćeri i u cijelom vrijednosnom lancu, ili u slučajevima kada nema pojedinaca, skupina ili zajednica na koje utječu negativni učinci na okoliš, vjerodostojne i iskusne organizacije čija svrha uključuje zaštitu okoliša;
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka na (nova)
(na)  „ranjivi dionici” znači zahvaćeni dionici koji su marginalizirani i u ranjivom položaju zbog posebnih konteksta ili intersekcijskih čimbenika, uključujući, među ostalim, spol, rod, dob, rasu, etničku pripadnost, klasu, kastu, obrazovanje, autohtoni narodi, migrantski status, invaliditet te socijalni i gospodarski status te dionike koji žive na područjima zahvaćenima sukobima i visokorizičnim područjima, koji su uzroci raznih i često nerazmjernih negativnih učinaka te uzrokuju diskriminaciju i dodatnu prepreku sudjelovanju i pristupu pravosuđu;
Amandman 123
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka q
(q)  „odgovarajuća mjera” znači mjera kojom se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje, razmjerna stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka, i razumno dostupna poduzeću, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući obilježja gospodarskog sektora i specifičnog poslovnog odnosa i utjecaj poduzeća na taj odnos te potrebu da se osigura određivanje prioriteta djelovanja.
(q)  „odgovarajuće mjere” znači mjere kojima se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje i učinkovito rješavati negativan učinak utvrđen u skladu s člankom 6. na način proporcionalan i razmjeran stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te proporcionalan i razmjeran veličini, resursima i kapacitetima poduzeća. Pritom se uzimaju u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući prirodu negativnog učinka, obilježja gospodarskog sektora, prirodu specifičnih djelatnosti, proizvoda i usluga poduzeća, specifičan poslovni odnos;
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qa (nova)
(qa)  „utjecaj” znači sposobnost poduzeća da promjeni prakse subjekta koji uzrokuje negativni učinak ili mu doprinosi;
Amandman 125
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qb (nova)
(qb)  „prouzrokovati negativan učinak” znači da su aktivnosti poduzeća same po sebi dovoljne da proizvedu negativan učinak;
Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qc (nova)
(qc)  „doprinositi negativnom učinku” znači da aktivnosti poduzeća, zajedno s aktivnostima drugih subjekata, prouzročuje učinak ili da aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da prouzroči negativan učinak. Doprinos mora biti znatan, što znači da ne uključuje manje ili trivijalne doprinose. Procjena u kojoj je mjeri doprinos znatan i razumijevanje u kojem slučaju aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da ima negativan učinak mogu uključivati razmatranje više čimbenika. U obzir se mogu uzeti sljedeći čimbenici:
–  u kojoj mjeri poduzeće može poticati ili motivirati negativan učinak drugog poduzeća, odnosno do koje razine je određena aktivnost povećala rizik od negativnog učinka,
–  u kojoj je mjeri poduzeće moglo ili trebalo znati za negativan učinak ili za postojanje mogućnosti negativnog učinka, odnosno razina predvidljivosti,
–  u kojoj je mjeri neka aktivnost poduzeća ublažila negativan učinak ili smanjila rizik od negativnog učinka.
Samo postojanje poslovnog odnosa ili aktivnosti kojim su uspostavljeni općeniti uvjeti u kojima se mogu dogoditi negativni učinci samo po sebi ne predstavlja odnos „doprinosa”. Predmetnom aktivnosti trebalo bi znatno povećati rizik od negativnog utjecaja.
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qd (nova)
(qd)  biti „izravno povezan s negativnim učinkom” znači da postoji veza između negativnog učinka i proizvoda, usluga ili poslovanja poduzeća putem drugog poslovnog odnosa i ako poduzeće nije uzrokovalo učinak niti mu doprinijelo. Izravno povezani odnosi nisu definirani izravnim ugovornim odnosima. Isto tako, izravna povezanost ne podrazumijeva da se odgovornost premješta s poslovnog odnosa koji ima negativan učinak na poduzeće s kojim je povezano.
Amandman 128
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qe (nova)
(qe)  „na temelju rizika” znači razmjerno vjerojatnosti i ozbiljnosti potencijalnih negativnih učinaka.
Amandman 129
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qf (nova)
(qf)  „čimbenici rizika” znači čimbenici rizika na razini poduzeća, čimbenici rizika poslovnog modela, geografski čimbenici rizika, čimbenici rizika koji se odnose na proizvod i uslugu te sektorski čimbenici rizika;
Amandman 130
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka qg (nova)
(qg)  „ozbiljnost negativnog učinka” znači opseg, razmjer i nepopravljivost, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti težinu negativnog učinka, uključujući broj pojedinaca koji su pogođeni ili će biti pogođeni, mjeru u kojoj je okoliš oštećen ili bi mogao biti oštećen ili na drugi način pogođen, njegovu nepovratnost i ograničenja mogućnosti ponovnog uspostavljanja situacije u kojoj su se pogođeni pojedinci ili okoliš nalazili prije učinka.
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1.a (novi)
1.a  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 28. radi izmjene Priloga kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljevima Unije u pogledu ljudskih prava i okoliša.
Amandman 132
Prijedlog direktive
Članak 3.a (novi)
Članak 3.a
Klauzula o jedinstvenom tržištu
1.  Komisija i države članice koordiniraju svoje aktivnosti tijekom prenošenja ove Direktive i nakon toga u cilju postizanja potpune usklađenosti među državama članicama kako bi se stvorili jednaki uvjeti za poduzeća i spriječila fragmentacija jedinstvenog tržišta.
2.  Komisija razmatra, šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, jesu li potrebne promjene razine usklađenosti na temelju ove Direktive kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća na jedinstvenom tržištu, uključujući mogu li se odredbe ove Direktive pretvoriti u uredbu.
Amandman 133
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća provode dužnu pažnju u području ljudskih prava i okoliša kako je utvrđeno u člancima od 5. do 11. („dužna pažnja”) provodeći sljedeće radnje:
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća provode dužnu pažnju u području ljudskih prava i okoliša koja se temelji na riziku kako je utvrđeno u člancima od 5. do 11. („dužna pažnja”) provodeći sljedeće radnje:
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  prema potrebi, određivanje prioriteta potencijalnih i stvarnih negativnih učinaka u skladu s člankom 8.b;
Amandman 135
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  ispravljanje stvarnih negativnih učinaka u skladu s člankom 8.c;
Amandman 136
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka d
(d)  uspostavu i održavanje postupka podnošenja pritužbi u skladu s člankom 9.;
(d)  uspostavu ili sudjelovanje u mehanizmu obavješćivanja i izvansudskom mehanizmu podnošenja pritužbi u skladu s člankom 9.;
Amandman 137
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka e
(e)  praćenje djelotvornosti politike i mjera dužne pažnje u skladu s člankom 10.;
(e)  praćenje i provjera djelotvornosti politike i mjera dužne pažnje u skladu s člankom 10.;
Amandman 138
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka fa (nova)
(fa)  savjetovanje s zahvaćenim dionicima i suradnju s njima na smislen način u skladu s člankom 8.d.
Amandman 139
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2.a (novi)
2.a  Poduzeća čuvaju dokumentaciju kojom dokazuju svoju usklađenost s ovom Direktviom najmanje deset godina.
Amandman 140
Prijedlog direktive
Članak 4.a (novi)
Članak 4.a
Potpora dužnoj pažnji na razini grupe
1.  Države članice osiguravaju da matična poduzeća mogu provoditi radnje kojima se može pomoći njihovim poduzećima kćerima koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive da ispune svoje obveze utvrđene u člancima od 5. do 11. i članku 15. Time se ne dovodi u pitanje građanskopravna odgovornost poduzeća kćeri u skladu s člankom 22.
2.  Matično poduzeće može poduzimati radnje doprinosi ispunjavanju obveza poduzeća kćeri u pogledu dužnje pažnje u skladu sa stavkom 1., pod sljedećim uvjetima:
(a)  poduzeće kći dostavlja sve relevantne i potrebne informacije svojem matičnom poduzeću i surađuje s njim;
(b)  poduzeće kći poštuje politiku dužne pažnje svojeg matičnog poduzeća;
(c)  matično poduzeće u skladu s tim prilagođava svoju politiku dužne pažnje kako bi osiguralo ispunjavanje obveza iz članka 5. stavka 1. u pogledu poduzeća kćeri;
(d)  poduzeće kći integrira dužnu pažnju u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 5.;
(e)  ako je potrebno, poduzeće kći nastavlja poduzimati odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. te nastavlja ispunjavati svoje obveze iz članaka 8.a, 8.b i 8.d;
(f)  ako matično poduzeće obavlja određene radnje u ime poduzeće kćeri, i matično poduzeće i poduzeće kći o tome jasno i transparentno obavješćuju relevantne dionike i javnost;
(g)  poduzeće kći integrira pitanja klime u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 15.;
Amandman 141
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća integriraju dužnu pažnju u sve svoje korporativne politike i da imaju uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje sadržava sve sljedeće elemente:
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća integriraju dužnu pažnju u svoje relevantne korporativne politike i da imaju uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje sadržava sve sljedeće elemente:
Amandman 142
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka -a (nova)
(-a)  opis mogućih ili stvarnih negativnih učinaka koje je poduzeće utvrdilo u skladu s člankom 6.;
Amandman 143
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka a
(a)  opis načina na koji poduzeće pristupa dužnoj pažnji, među ostalim dugoročno;
(a)  opis načina na koji poduzeće pristupa dužnoj pažnji, među ostalim kratkoročno, srednjoročno i dugoročno;
Amandman 144
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka b
(b)  kodeks ponašanja u kojem se opisuju pravila i načela kojih se moraju pridržavati zaposlenici i društva kćeri poduzeća;
(b)  kodeks ponašanja u kojem se utvrđuju pravila, načela i mjere koje je potrebno slijediti i provesti, prema potrebi, u cijelom poduzeću i njegovim poduzećima kćerima u svim poslovnim procesima. Cilj kodeksa ponašanja je osigurati da poduzeće poštuje ljudska prava i okoliš te je pritom usklađen s temeljnim vrijednostima Unije;
Amandman 145
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka c
(c)  opis postupaka uspostavljenih radi provedbe dužne pažnje, uključujući mjere poduzete za provjeru usklađenosti s kodeksom ponašanja i za proširenje njegove primjene na uvriježene poslovne odnose.
(c)  opis uspostavljenih postupaka i odgovarajućih mjera poduzetih radi provedbe dužne pažnje u vrijednosnom lancu u skladu s člancima 7. i 8., uključujući odgovarajuće mjere poduzete radi uključivanja dužne pažnje u vlastiti poslovni model, prakse zapošljavanja i nabave sa subjektima s kojima poduzeće ima poslovni odnos te mjere poduzete radi praćenja i provjere aktivnosti dužne pažnje.
Amandman 146
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.
2.  Države članice osiguravaju da poduzeća svake godine ažuriraju svoju politiku dužne pažnje.
2.  Države članice osiguravaju da poduzeća kontinuirano preispituju svoju politiku dužne pažnje te da je ažuriraju u slučaju znatnih promjena.
Amandman 147
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
2.a  Poduzeća provode politiku dužne pažnje koja je proporcionalna i razmjerna vjerojatnosti i ozbiljnosti mogućih negativnih učinaka i ozbiljnosti njihovih stvarnih negativnih učinaka te posebnim uvjetima i čimbenicima rizika, posebno s obzirom na sektor i lokaciju djelatnosti, veličinu i duljinu lanca vrijednosti, veličinu poduzeća, njegove kapacitete, resurse i utjecaj.
Amandman 148
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.b (novi)
2.b  Kada poduzeća posluju u područjima u stanju oružanog sukoba ili krhkih postkonfliktnih područja, u područjima pod okupacijom i/ili pripojenjima, kao i u područjima sa slabim ili nepostojećim upravljanjem i sigurnošću, kao što su neuspješne države, države članice osiguravaju da poštuju obveze na temelju međunarodnog humanitarnog prava i da provode pojačanu dužnu pažnju osjetljivu na sukob u okviru svojih poslovnih procesa i odnosa tako da u svoju dužnu pažnju integriraju analizu sukoba koja se temelji na smislenom angažmanu dionika koji je osjetljiv na sukob, a obuhvaća temeljne uzroke, okidače i strane koje pokreću sukob te posljedice aktivnosti poduzeća na sukob.
Amandman 149
Prijedlog direktive
Članak 6. – naslov
Utvrđivanje stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka
Utvrđivanje i procjena stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka
Amandman 150
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš koji proizlaze iz njihova vlastitog poslovanja ili poslovanja njihovih društava kćeri i, kada su povezani s njihovim lancima vrijednosti, iz njihovih uvriježenih poslovnih odnosa, u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere za sveobuhvatnu ocjenu učinaka njihova poslovanja, poduzeća kćeri i poslovnih odnosa kako bi utvrdila i procijenila stvarne i potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš koji proizlaze iz njihova poslovanja, proizvoda i usluga ili njihovih poduzeća kćeri i onih povezanih s njihovim lancima vrijednosti te uzrokuju li ili pridonose ili su izravno povezani s tim učincima.
Amandman 151
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.
2.  Odstupajući od stavka 1., od poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (b) i članka 2. stavka 2. točke (b) zahtijeva se samo da utvrde stvarne i potencijalne ozbiljne negativne učinke relevantne za predmetni sektor naveden u članku 2. stavku 1. točki (b).
2.  Države članice osiguravaju da, u okviru postupka dužne pažnje, poduzeća:
(a)   utvrde gdje je najvjerojatnije da će doći do negativnih učinaka i u kojima je najvjerojatnije da će biti ozbiljni, uključujući utvrđivanje pojedinačnih rizičnijih operacija, društava kćeri i poslovnih odnosa kojima bi trebalo dati prioritet, uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika; i
(b)  provedu detaljne procjene prioritetnih operacija, poduzeća kćeri i poslovnih odnosa kako bi se utvrdila priroda i razmjer specifičnih stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka.
Amandman 152
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.a (novi)
2.a  Pri utvrđivanju pojedinačnih rizičnijih poslovnih odnosa relevantni čimbenici rizika na razini poduzeća uključuju pitanje je li poslovni odnos uspostavljen s poduzećem koje je obuhvaćeno ovom Direktivom.
Amandman 153
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 3.
3.  Kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. pružaju kredite, zajmove ili druge financijske usluge, utvrđivanje stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš provodi se samo prije pružanja te usluge.
3.  Kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. pružaju financijske usluge, utvrđivanje stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš provodi se prije pružanja te usluge i prije naknadnih financijskih operacija te, ako se o mogućim rizicima obavijesti putem postupaka iz članka 9., tijekom pružanja usluge.
Amandman 154
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 4.
4.  Države članice osiguravaju da, za potrebe utvrđivanja negativnih učinaka iz stavka 1. na temelju, ako je prikladno, kvantitativnih i kvalitativnih informacija, poduzeća imaju pravo iskoristiti odgovarajuće resurse, uključujući neovisna izvješća i informacije prikupljene u okviru postupka za podnošenje pritužbi predviđenog u članku 9. Poduzeća prema potrebi provode i savjetovanja s potencijalno pogođenim skupinama, uključujući radnike i druge relevantne dionike, kako bi prikupila informacije o stvarnim ili potencijalnim negativnim učincima.
4.  Države članice osiguravaju da, za potrebe utvrđivanja i procjene negativnih učinaka iz stavka 1. na temelju, ako je prikladno, kvantitativnih i kvalitativnih informacija, uključujući relevantne raščlanjene podatke koje poduzeće može razumno pribaviti, poduzeća koriste odgovarajuće metode i resurse, uključujući javna izvješća, neovisna izvješća i informacije prikupljene u okviru mehanizma obavješćivanja i izvansudskog mehanizma za pritužbe iz članka 9. Poduzeća također održavaju smislenu suradnju u skladu s člankom 8.d s potencijalno pogođenim dionicima, uključujući radnike i druge relevantne dionike, kako bi prikupila informacije o njima te utvrdila i procijenila stvarne ili potencijalne štetne učinke.
Amandman 155
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 4.a (novi)
4.a  U slučaju da nisu dostupne sve potrebne informacije u vezi s njegovim lancem vrijednosti, poduzeće objašnjava napore koje je poduzelo kako bi dobilo potrebne informacije o svojem lancu vrijednosti, razloge zbog kojih se ne mogu dobiti sve potrebne informacije i svoje planove za dobivanje potrebnih informacija u budućnosti.
Amandman 156
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje ili, ako sprečavanje nije moguće ili nije odmah moguće, da na odgovarajući način ublaže potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš koji su utvrđeni ili su trebali biti utvrđeni na temelju članka 6., u skladu sa stavcima 2., 3., 4. i 5. ovog članka.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje ili, ako sprečavanje nije moguće ili nije odmah moguće ili je bilo neuspješno, da na odgovarajući način ublaže potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš koji su utvrđeni ili su trebali biti utvrđeni na temelju članka 6., u skladu s ovim člankom.
Amandman 157
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.a (novi)
1.a  Za potrebe ovog članka, u slučajevima kad poduzeće može prouzročiti potencijalan negativan učinak, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj sprečavanje ili ublažavanje potencijalnog negativnog učinka. U slučajevima kad poduzeće može doprinijeti negativnom učinku, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj spriječiti ili ublažiti doprinos učinku, korištenjem ili povećanjem utjecaja poduzeća u odnosu na ostale odgovorne strane kako bi se spriječio ili ublažio potencijalni negativni učinak. U slučajevima kad poslovanje, proizvodi ili usluge poduzeća mogu biti izravno povezani s negativnim učinkom preko poslovnih odnosa s drugim subjektima, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na odgovorne strane kako bi se pokušao spriječiti ili ublažiti potencijalni negativni učinak i utjecalo na subjekt koji uzrokuje učinak.
Amandman 158
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.b (novi)
1.b  Za potrebe ovog članka pretpostavlja se da su financijska poduzeća izravno povezana s negativnim učinkom u svojem lancu vrijednosti, a da ga pritom ne uzrokuju ili mu ne doprinose.
Amandman 159
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Poduzeća su dužna, prema potrebi, poduzeti sljedeće mjere:
2.  Poduzeća su dužna, prema potrebi, poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući sljedeća djelovanja:
Amandman 160
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka a
(a)  ako je to potrebno zbog prirode ili složenosti mjera potrebnih za sprečavanje, izraditi i provesti plan preventivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Plan preventivnih mjera izrađuje se uz savjetovanje s pogođenim dionicima;
(a)  ako je to potrebno zbog prirode ili složenosti mjera potrebnih za sprečavanje, izraditi i provesti plan preventivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za provedbu odgovarajućih mjera i djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Plan preventivnih mjera primjenjiv je i točno prilagođen okolnostima poslovanja poduzeća i vrijednosnog lanca. Izrada i provedba plana klimatske tranzicije u skladu s člankom 15. smatra se odgovarajućom mjerom za sprečavanje negativnih učinaka na okoliš povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena u skladu sa stavkom 1. ovog članka.
Amandman 161
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka b
(b)  tražiti ugovorna jamstva od poslovnog partnera s kojim ima izravan poslovni odnos da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja poduzeća i, prema potrebi, plan preventivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera, u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća (kaskadna metoda sklapanja ugovora). Ako se ishode takva ugovorna jamstva, primjenjuje se stavak 4.;
(b)  razmotriti mogućnost sklapanja ugovornih odredbi s partnerom s kojim ima poslovni odnos, da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja poduzeća i, prema potrebi, planom preventivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos može se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće razumne, nediskriminatorne i pravične ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ako se ishode takva ugovorna jamstva, primjenjuje se stavak 4.;
Amandman 162
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka c
(c)  poduzeti potrebna ulaganja, na primjer u upravljačke ili proizvodne procese i infrastrukture, kako bi se uskladila sa stavkom 1.;
(c)  provesti potrebne izmjene, poboljšanja, povlačenja ili ulaganja u vlastito poslovanje poduzeća, na primjer u upravljačke, proizvodne ili druge operativne procese, objekte, proizvode i sljedivost proizvoda, projekte, usluge i vještine;
Amandman 163
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  prilagoditi poslovne modele i strategije, uključujući prakse nabave, među ostalim one koje doprinose plaćama i prihodima svojih dobavljača dostatnima za život, kako bi se okončali ili ublažili potencijalni negativni učinci te razvile i upotrebljavale politike nabave kojima se ne potiču potencijalni negativni učinci na ljudska prava ili okoliš;
Amandman 164
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka d
(d)  pružiti ciljanu i razmjernu potporu MSP-u s kojim poduzeće ima uvriježen poslovni odnos ako bi se usklađenošću s kodeksom ponašanja ili planom korektivnih mjera ugrozila održivost MSP-a;
(d)  pružiti ciljanu i razmjernu financijsku i administrativnu potporu MSP-u s kojim poduzeće ima poslovni odnos;
Amandman 165
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  uspostaviti poslovni odnos u pogledu očekivanja poduzeća u vezi s okončanjem i ublažavanjem potencijalnih negativnih učinaka, među ostalim pružanjem ili omogućavanjem pristupa izgradnji kapaciteta, smjernicama, administrativnoj i financijskoj potpori kao što su zajmovi ili financiranje, uzimajući u obzir resurse, znanje i ograničenja poslovnog partnera;
Amandman 166
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka e
(e)  u skladu s pravom Unije, uključujući pravo tržišnog natjecanja, surađivati s drugim subjektima, među ostalim, ako je to potrebno, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativan učinak, posebno ako nijedna druga mjera nije prikladna ili djelotvorna.
(e)  u skladu s pravom Unije, uključujući pravo tržišnog natjecanja, surađivati s drugim subjektima, među ostalim, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativan učinak, posebno ako nijedna druga mjera nije prikladna ili djelotvorna.
Amandman 167
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – točka ea (nova)
(ea)  ako postoji izravna povezanost s učincima do kojih dolazi u poslovnim odnosima s drugim poduzećima koja posluju u Uniji, odgovarajuće mjere mogu uključivati obavješćivanje relevantnog nadzornog tijela uz istodobni nastavak ulaganja razumnih napora kako bi se nastojao spriječiti ili ublažiti učinak.
Amandman 168
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2.a (novi)
2.a  Pri distribuciji ili prodaji proizvoda ili pružanju usluge poduzeća poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da su sastav, dizajn i komercijalizacija proizvoda ili usluge u skladu s pravom Unije i da ne dovode do negativnih učinaka, bilo pojedinačnih bilo kolektivnih. U tom se pogledu posebna pozornost posvećuje potencijalnom negativnom učinku na djecu.
Amandman 169
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 3.
3.  U pogledu mogućih negativnih učinaka koji se ne bi mogli spriječiti ili na odgovarajući način ublažiti mjerama iz stavka 2., poduzeće može tražiti da sklopi ugovor s partnerom s kojim je u neizravnom odnosu kako bi se postigla usklađenost s kodeksom ponašanja ili planom preventivnih mjera poduzeća. Ako se takav ugovor sklopi, primjenjuje se stavak 4.
Briše se.
Amandman 170
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.
Ugovorna jamstva ili ugovor popraćeni su odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Za potrebe provjere usklađenosti poduzeće se može poslužiti odgovarajućom industrijskom inicijativom ili se obratiti neovisnoj trećoj strani koja provodi provjeru.
Ugovorne odredbe popraćene su mjerama za potporu provedbi dužne pažnje.
Amandman 171
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4. – podstavak 2.
Ako su ugovorna jamstva dobivena od MSP-a ili je sklopljen ugovor s MSP-om, uvjeti moraju biti pošteni, razumni i nediskriminirajući. Ako se mjere za provjeru usklađenosti provode u odnosu na MSP-ove, poduzeće snosi trošak provjere koju provodi neovisna treća strana.
Ako su uspostavljene odredbe, uključujući one ugovorne, ili je sklopljen ugovor s poslovnim odnosom, uvjeti moraju biti pošteni, razumni i nediskriminirajući. Ako se mjere za provjeru usklađenosti provode u odnosu na MSP-ove, poduzeće snosi trošak provjere koju provodi neovisna treća strana. Na zahtjev MSP-a oni u cijelosti pokrivaju troškove ili ih dijele s poduzećem. MSP-ovi mogu podijeliti rezultate provjera provedenih u vezi s njima s više poduzeća.
Ugovorne odredbe koje se traže u skladu sa stavkom 2. nisu takve da dovode do prijenosa odgovornosti za provedbu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom i odgovornosti ako to se to ne učini.
Pri traženju takvih ugovornih odredbi poduzeća procjenjuju može li se razumno očekivati da će poslovni partner poštovati te odredbe.
Amandman 172
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – podstavak 1. – uvodni dio
U pogledu potencijalnih negativnih učinaka u smislu stavka 1. koji se nisu mogli spriječiti ili na odgovarajući način ublažiti mjerama iz stavaka 2., 3. i 4., poduzeće se mora suzdržati od uspostave novih ili produljenja postojećih odnosa s partnerom s kojim ima uspostavljen poslovni odnos ili u čijem su lancu vrijednosti učinci nastali te, ako mu pravo koje uređuje njihove odnose to dopušta, poduzeti sljedeće radnje:
U pogledu potencijalnih negativnih učinaka u smislu stavka 1. koje je poduzeće prouzročilo ili kojima je doprinijelo te koji se nisu mogli spriječiti ili na odgovarajući način ublažiti i ako nema razumnih izgleda za promjenu, poduzeće se mora suzdržati od uspostave novih ili produljenja postojećih odnosa s partnerom s kojim ima uspostavljen poslovni odnos ili u čijem su lancu vrijednosti učinci nastali te, ako mu pravo koje uređuje njihove odnose to dopušta, poduzeti sljedeće radnje kao krajnju mjeru, u skladu s odgovornim odustajenjem od sudjelovanja:
Amandman 173
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. − podstavak 1. − točka a
(a)  privremeno obustaviti poslovne odnose s predmetnim partnerom i istodobno se nastaviti zalagati za sprečavanje i smanjenje učinka na najmanju moguću mjeru, ako je razumno očekivati da će ta zalaganja imati učinka u kratkoročnom razdoblju;
(a)  privremeno obustaviti poslovne odnose s predmetnim partnerom i istodobno se nastaviti zalagati za sprečavanje i ublažavanje učinka;
Amandman 174
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – podstavak 1. – točka b
(b)  raskinuti poslovni odnos s obzirom na predmetne aktivnosti ako je potencijalni negativan učinak ozbiljan.
(b)  raskinuti poslovni odnos s obzirom na predmetne aktivnosti zbog ozbiljnosti potencijalnog negativnog učinka ili ako nisu ispunjeni uvjeti za privremenu obustavu iz točke (a).
Amandman 175
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)
Prije privremene obustave poslovnih odnosa ili raskida poslovnog odnosa od poduzeća se najprije zahtijeva da procijene bi li negativni učinci toga bili veći od negativnog učinka koji se namjerava spriječiti ili ublažiti. Ako je to slučaj, poduzeća se mogu suzdržati od privremene obustave poslovnih odnosa ili raskida poslovnog odnosa. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, oni također poduzimaju korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavješćuju poslovnog partnera i preispituju tu odluku.
Amandman 176
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – podstavak 2.
Države članice osiguravaju mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima.
Države članice osiguravaju mogućnost obustave ili raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima, osim ugovora u kojima su stranke zakonski obvezne sklopiti ih. Poduzeća se mogu obratiti nadzornim tijelima kako bi dobila smjernice o koracima koje trebaju poduzeti.
Amandman 177
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 6.
6.  Odstupajući od stavka 5. točke (b), kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. pružaju kredite, zajmove ili druge financijske usluge, od njih se ne zahtijeva da raskinu ugovor o kreditu, zajmu ili drugi ugovor o financijskim uslugama ako je razumno očekivati da bi to moglo uzrokovati znatnu štetu subjektu kojem se pruža ta usluga.
6.  Odstupajući od stavka 5. prvog podstavka točke (b), kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. subjektima koji prouzročuju potencijalne negativne učinke u smislu stavka 1. ili im doprinose pružaju financijske usluge, od njih se ne zahtijeva da raskinu ugovor o financijskim uslugama ako je to strogo nužno kako bi se spriječio stečaj subjekta kojem se pruža ta usluga. Osim stavka 5. drugog podstavka, odluka o raskidanju ugovora o financijskim uslugama kojom se odstupa od stavka 5. prvog podstavka točke (b) može se donijeti kao krajnja mjera samo ako nastojanja poduzeća iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. u konačnici nisu utjecala na subjekt kojem se pruža ta usluga kako bi se spriječili ili na odgovarajući način ublažili štetni potencijalni negativni učinci.
Amandman 178
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere kako bi okončala stvarne negativne učinke koji su utvrđeni ili su trebali biti utvrđeni na temelju članka 6., u skladu sa stavcima od 2. do 6. ovog članka.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere kako bi okončala stvarne negativne učinke koji su utvrđeni ili su trebali biti utvrđeni na temelju članka 6., u skladu s ovim člankom.
Amandman 179
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.
2.  Ako se negativan učinak ne može okončati, države članice osiguravaju da poduzeća smanje opseg takvog učinka na najmanju moguću mjeru.
2.  Ako se negativan učinak ne može odmah okončati, države članice osiguravaju da poduzeća na primjeren način ublaže opseg takvog učinka, uz istodobno ulaganje napora da se taj negativni učinak okonča.
Amandman 180
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
2.a  Za potrebe ovog članka, u slučajevima kad je poduzeće prouzročilo stvarni učinak, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj ublažavanje opsega stvarnog negativnog učinka i saniranje štete. U slučajevima kad je poduzeće doprinijelo stvarnom negativnom učinku, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj ublažiti doprinos učinku, korištenjem ili povećanjem utjecaja poduzeća u odnosu na ostale odgovorne strane kako bi se ublažio potencijalni negativni učinak i doprinijelo saniranju štete u jednakom omjeru s doprinosom. U slučajevima kad su poslovanje, proizvodi ili usluge poduzeća izravno povezani s negativnim učinkom preko odnosa s drugim subjektima, odgovarajućim mjerama smatraju se mjere čiji je cilj korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na odgovorne strane kako bi se pokušao ublažiti negativni učinak. Poduzeće koje je izravno povezano s negativnim učinkom razmatra korištenje svojeg utjecaja u odnosu na odgovorne strane kako bi se omogućila sanacija štete prouzročene učinkom.
Amandman 181
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.b (novi)
2.b  Za potrebe ovog članka pretpostavlja se da su financijska poduzeća izravno povezana s negativnim učinkom u svojem lancu vrijednosti, a da ga pritom ne uzrokuju ili mu ne doprinose.
Amandman 182
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Poduzeća su dužna, prema potrebi, poduzeti sljedeće mjere:
3.  Poduzeća su dužna, prema potrebi, poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući sljedeća djelovanja:
Amandman 183
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka a
(a)  neutralizirati negativan učinak ili smanjiti njegov opseg na najmanju moguću mjeru, među ostalim plaćanjem odštete pogođenim osobama i financijske naknade pogođenim zajednicama. Djelovanje mora biti razmjerno važnosti i opsegu negativnog učinka te doprinosu postupanja poduzeća prema negativnom učinku;
(a)  u skladu s člankom 8.c neutralizirati negativan učinak ili na odgovarajući način ublažiti njegov opseg vraćanjem pogođenih osoba i/ili okoliša u situaciju koja je jednaka ili što je moguće bliža njihovoj situaciji prije učinka. Djelovanje mora biti razmjerno i primjereno važnosti i opsegu negativnog učinka te doprinosu postupanja poduzeća prema negativnom učinku te resursima i utjecaju poduzeća;
Amandman 184
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka b
(b)  ako je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Prema potrebi, plan korektivnih mjera izrađuje se uz savjetovanje s dionicima;
(b)  ako je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za provedbu odgovarajućih mjera i djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Plan preventivnih mjera primjenjiv je na i točno prilagođen okolnostima poslovanja poduzeća i vrijednosnog lanca. Poduzeća mogu izraditi svoje planove mjera u suradnji sa industrijskim inicijativama. Izrada i provedba plana klimatske tranzicije u skladu s člankom 15. smatra se odgovarajućom mjerom za svođenje negativnih učinaka na okoliš povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena na najmanju moguću razinu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka.
Amandman 185
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka c
(c)  tražiti ugovorna jamstva od izravnog partnera s kojim ima uvriježen poslovni odnos da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja i, prema potrebi, plan korektivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera, u mjeri u kojoj su oni dio lanca vrijednosti (kaskadna metoda sklapanja ugovora). Ako se ishode takva ugovorna jamstva, primjenjuje se stavak 5.;
(c)  odlučiti ugovornim odredbama utvrditi s partnerom s kojim ima poslovni odnos da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja poduzeća i, prema potrebi, planom korektivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos može se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće razumne, nediskriminatorne i pravične ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su dio lanca vrijednosti. Ako se ishode takva ugovorna jamstva, primjenjuje se stavak 5.;
Amandman 186
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka d
(d)  poduzeti potrebna ulaganja, na primjer u upravljačke ili proizvodne procese i infrastrukture, kako bi se uskladila sa stavcima 1., 2. i 3.;
(d)  provesti potrebne izmjene, poboljšanja, povlačenja ili ulaganja u vlastito poslovanje poduzeća, na primjer u upravljačke, proizvodne ili druge operativne procese, objekte, proizvode i sljedivost proizvoda, projekte, usluge i vještine;
Amandman 187
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka da (nova)
(da)  prilagoditi poslovne modele i strategije, uključujući prakse nabave, među ostalim one koje doprinose plaćama i prihodima svojih dobavljača dostatnima za život, kako bi se okončali ili ublažili stvarni negativni učinci te razvile i upotrebljavale politike nabave kojima se ne potiču stvarni negativni učinci na ljudska prava ili okoliš;
Amandman 188
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka e
(e)  pružiti ciljanu i razmjernu potporu MSP-u s kojim poduzeće ima uvriježen poslovni odnos ako bi se usklađenošću s kodeksom ponašanja ili planom korektivnih mjera ugrozila održivost MSP-a;
(e)  pružiti ciljanu i razmjernu financijsku i administrativnu potporu MSP-u s kojim poduzeće ima poslovni odnos;
Amandman 189
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka ea (nova)
(ea)  uspostaviti poslovni odnos u pogledu očekivanja poduzeća u vezi s okončanjem i ublažavanjem stvarnih negativnih učinaka, među ostalim pružanjem ili omogućivanjem pristupa izgradnji kapaciteta, smjernicama, administrativnoj i financijskoj potpori kao što su zajmovi ili financiranje, uzimajući u obzir resurse, znanje i ograničenja poslovnog partnera;
Amandman 190
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3. – točka fa (nova)
(fa)  ako postoji izravna povezanost s učincima do kojih dolazi u poslovnim odnosima s drugim poduzećima koja posluju u Uniji, odgovarajuće mjere mogu uključivati obavješćivanje relevantnog nadzornog tijela uz istodobni nastavak ulaganja razumnih napora kako bi se nastojao okončati ili ublažiti učinak.
Amandman 191
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3.a (novi)
3.a  Pri distribuciji ili prodaji proizvoda ili pružanju usluge poduzeća poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da su sastav, dizajn i komercijalizacija proizvoda ili usluge u skladu s pravom Unije i da ne dovode do negativnih učinaka, bilo pojedinačnih bilo kolektivnih. U tom se pogledu posebna pozornost posvećuje potencijalnom negativnom učinku na djecu.
Amandman 192
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 4.
4.  U pogledu stvarnih negativnih učinaka koji se nisu mogli okončati ili na odgovarajući način ublažiti mjerama iz stavka 3., poduzeće može tražiti da sklopi ugovor s partnerom s kojim je u neizravnom odnosu kako bi se postigla usklađenost s kodeksom ponašanja ili planom korektivnih mjera poduzeća. Ako se takav ugovor sklopi, primjenjuje se stavak 5.
Briše se.
Amandman 193
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1.
Ugovorna jamstva ili ugovor popraćeni su odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Za potrebe provjere usklađenosti poduzeće se može poslužiti odgovarajućom industrijskom inicijativom ili se obratiti neovisnoj trećoj strani koja provodi provjeru.
Ugovorne odredbe popraćene su mjerama za potporu provedbi dužne pažnje.
Amandman 194
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 2.
Ako su ugovorna jamstva dobivena od MSP-a ili je sklopljen ugovor s MSP-om, uvjeti moraju biti pošteni, razumni i nediskriminirajući. Ako se mjere za provjeru usklađenosti provode u odnosu na MSP-ove, poduzeće snosi trošak provjere koju provodi neovisna treća strana.
Ako su uspostavljene odredbe, uključujući one ugovorne, ili je sklopljen ugovor s poslovnim odnosom, uvjeti moraju biti pošteni, razumni i nediskriminirajući. Ako se mjere za provjeru usklađenosti provode u odnosu na MSP-ove, poduzeće snosi trošak provjere koju provodi neovisna treća strana. MSP-ovi mogu podijeliti rezultate provjera provedenih u vezi s njima s više trgovačkih društava.
Amandman 195
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 2.a (novi)
Ugovorne odredbe koje se traže u skladu sa stavkom 3. nisu takve da dovode do prijenosa odgovornosti za provedbu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom i odgovornosti ako to se to ne učini.
Amandman 196
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 2.b (novi)
Pri traženju takvih ugovornih odredbi poduzeća procjenjuju može li se razumno očekivati da će poslovni partner poštovati te odredbe.
Amandman 197
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6. – podstavak 1. – uvodni dio
U pogledu stvarnih negativnih učinaka u smislu stavka 1. koji se nisu mogli okončati ili čiji se opseg nije mogao smanjiti na najmanju moguću mjeru mjerama predviđenima u stavcima 3., 4. i 5., poduzeće se suzdržava od uspostave novih ili produljenja postojećih odnosa s partnerom s kojim ima uspostavljen poslovni odnos ili u čijem je lancu vrijednosti učinak nastao te, ako mu pravo koje uređuje njihove odnose to dopušta, poduzima jednu od sljedećih radnji:
U pogledu stvarnih negativnih učinaka u smislu stavka 1. koje je poduzeće prouzročilo ili kojima je doprinijelo te koji se nisu mogli okončati ili čiji se opseg nije mogao ublažiti i ako nema razumnih izgleda za promjenu, od poduzeća se traži da se suzdrži od uspostave novih ili produljenja postojećih odnosa s partnerom s kojim ima uspostavljen poslovni odnos ili u čijem je lancu vrijednosti učinak nastao te, ako mu pravo koje uređuje njihove odnose to dopušta, poduzima jednu od sljedećih radnji kako krajnju mjeru, u skladu s odgovornim odustajanjem od sudjelovanja:
Amandman 198
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6. − podstavak 1. − točka a
(a)  privremeno obustavlja poslovne odnose s predmetnim partnerom i istodobno se nastavlja zalagati kako bi okončalo ili smanjilo opseg negativnog učinka na najmanju moguću mjeru; ili
(a)  privremeno obustavlja poslovne odnose s predmetnim partnerom i istodobno se nastavlja zalagati kako bi spriječilo i ublažilo učinke;
Amandman 199
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6. – podstavak 1. – točka b
(b)  raskida poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima ako se negativan učinak smatra ozbiljnim.
(b)  raskida poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima zbog ozbiljnosti stvarnog negativnog učinka ili ako nisu ispunjeni uvjeti za privremenu obustavu iz točke (a).
Amandman 200
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6. – podstavak 1.a (novi)
Prije privremene obustave poslovnih odnosa ili raskida poslovnog odnosa od poduzeća se najprije zahtijeva da procijene bi li negativni učinci toga bili veći od negativnog učinka koji se namjerava okončati ili ublažiti. Ako je to slučaj, poduzeća se mogu suzdržati od privremene obustave poslovnih odnosa ili raskida poslovnog odnosa. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, poduzimaju korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavješćuju poslovnog partnera i preispituju tu odluku.
Amandman 201
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6. – podstavak 2.
Države članice osiguravaju mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima.
Države članice osiguravaju mogućnost obustave ili raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima, osim ugovora u kojima su stranke zakonski obvezne sklopiti ih. Poduzeća se mogu obratiti nadzornim tijelima kako bi dobila smjernice o koracima koje trebaju poduzeti.
Amandman 202
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 7.
7.  Odstupajući od stavka 6. točke (b), kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. pružaju kredite, zajmove ili druge financijske usluge, od njih se ne zahtijeva da raskinu ugovor o kreditu, zajmu ili drugi ugovor o financijskim uslugama ako je razumno očekivati da bi to moglo uzrokovati znatnu štetu subjektu kojem se pruža ta usluga.
7.  Odstupajući od stavka 6. točke (b), kada poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. subjektima koji prouzročuju stvarne negativne učinke u smislu stavka 1. ili im doprinose pružaju financijske usluge, od njih se ne zahtijeva da raskinu ugovor o financijskim uslugama ako je to nužno potrebno kako bi se spriječio stečaj subjekta kojem se pruža ta usluga. Osim stavka 6. drugog podstavka, odluka o raskidanju ugovora o financijskim uslugama kojom se odstupa od stavka 6. točke (b) može se donijeti kao krajnja mjera samo ako nastojanja poduzeća iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. u konačnici nisu utjecala na subjekt kojem se pruža ta usluga kako bi se okončali stvarni negativni učinci ili njihov opseg smanjio na najmanju moguću mjeru.
Amandman 203
Prijedlog direktive
Članak 8.a (novi)
Članak 8.a
Odgovarajuće mjere institucijskih ulagača i upravitelja imovinom kako bi potaknuli poduzeća u koja se ulaže da okončaju stvarne negativne učinke koje prouzročuju
1.  Države članice osiguravaju da institucijski ulagači i upravitelji imovinom poduzmu odgovarajuće mjere kako je opisano u stavku 3. ovog članka kako bi potaknuli poduzeća u koja se ulaže da okončaju stvarne negativne učinke koji su utvrđeni ili su trebali biti utvrđeni u skladu s člankom 6.
2.  Ako se negativan učinak ne može okončati, države članice osiguravaju da institucijski ulagači i upravitelji imovinom potiču poduzeća u koja se ulaže da smanje opseg takvog učinka na najmanju moguću mjeru.
3.  Po potrebi, od institucijskih ulagača i upravitelja imovinom zahtijeva se da surađuju s poduzećem u koje se ulaže i ostvaruju glasačka prava u skladu s člankom 3.g stavkom 1. točkom (a) Direktive 2007/36/EZ [SRD2] kako bi se upravljačko tijelo poduzeća u koje se ulaže potaknulo da okonča stvarni učinak ili da smanji njegov opseg na najmanju moguću mjeru. Djelovanje koje se traži od poduzeća u koje se ulaže mora biti razmjerno važnosti i opsegu negativnog učinka te doprinosu postupanja poduzeća u koje se ulaže prema negativnom učinku. Isto tako, mjere koje zahtijevaju institucijski ulagači i upravitelji imovinom moraju biti razmjerne i primjerene te se njima mora u obzir uzeti stupanj njihove kontrole nad poduzećem u koje se ulaže.
Amandman 204
Prijedlog direktive
Članak 8.b (novi)
Članak 8.b
Prioritiziranje stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka
1.  U slučajevima kad nije moguće spriječiti, okončati ili istodobno ublažiti sve utvrđene negativne učinke odgovarajućim mjerama kako je navedeno u člancima 7. i 8., poduzeća mogu odrediti redoslijed u skladu s kojim poduzimaju odgovarajuće mjere na temelju vjerojatnosti i ozbiljnosti negativnih učinaka.
2.  Od poduzeća se zahtijeva da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa stavkom 1. prema težini i vjerojatnosti učinaka te uzimajući u obzir faktore rizika.
3.  Nakon što se riješi problem najozbiljnijih i najvjerojatnijih učinaka u razumnom roku u skladu s člancima 7. ili 8., poduzeće rješava pitanje manje ozbiljnih i manje vjerojatnih negativnih učinaka.
Amandman 205
Prijedlog direktive
Članak 8.c (novi)
Članak 8.c
Otklanjanje stvarnih negativnih učinaka
1.  Države članice osiguravaju da, ako je poduzeće prouzročilo stvaran negativan učinak ili mu je doprinijelo, to poduzeće poduzme odgovarajuće mjere kako bi otklonilo taj negativan učinak i saniralo moguću štetu koju je prouzročio ljudima ili okolišu ili kako bi doprinijelo njegovu otklanjanju. Otklanjanje se može predložiti kao rezultat izvansudskog postupka za podnošenje prigovora kako je utvrđeno u članku 9.
2.  Cilj takvih korektivnih mjera je ponovna uspostava jednakog ili približno jednakog stanja u kojem su se pogođene osobe i skupine ili zajednice i/ili okoliš nalazili prije tog učinka. One mogu uključivati naknadu, povrat, rehabilitaciju, javne isprike, vraćanje na posao ili doprinos istragama. Poduzeća moraju spriječiti nanošenje dodatne štete.
3.  Države članice osiguravaju da jedinstvena služba za pomoć imenovana u skladu s člankom 14.a djeluje kao kontaktna točka za posredovanje u postupanju s dužnom pažnjom kako bi pomogla poduzećima i dionicima u pronalaženju korektivnih rješenja. Pri obavljanju tih dužnosti jedinstvena služba za pomoć mora biti nepristrana, predvidljiva i pravična.
4.  Ako je poduzeće izravno povezano s negativnim učinkom, države članice ga po potrebi potiču na dobrovoljno sudjelovanje u korektivnim mjerama te na razmatranje korištenja njegova utjecaja u odnosu na odgovorne strane kako bi se omogućilo otklanjanje štete prouzročene učinkom.
Amandman 206
Prijedlog direktive
Članak 8.d (novi)
Članak 8.d
Smislena suradnja s pogođenim dionicima
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća poduzmu odgovarajuće mjere za smislenu suradnju s pogođenim dionicima koja omogućuje istinsku interakciju i dijalog u njihovu postupku dužne pažnje. U tu svrhu suradnja obuhvaća informiranje i savjetovanje s pogođenim dionicima te je sveobuhvatna, strukturna, učinkovita, pravodobna te kulturno i rodno osjetljiva.
2.  Ako nije moguće provesti smislenu suradnju s pogođenim dionicima ili ako je oslanjanje na dodatne stručne perspektive korisno kako bi se poduzeću omogućilo da u potpunosti ispuni zahtjeve ove Direktive, posebno u kontekstu odluka o utvrđivanju opsega i određivanju prioriteta na temelju članka 6., poduzeća smisleno surađuju s drugim relevantnim dionicima, kao što su organizacije civilnog društva odnosno pravne ili fizičke osobe koje brane ljudska prava ili okoliš, kako bi stekla vjerodostojan uvid u potencijalne ili stvarne negativne učinke da bi mogla ispuniti zahtjeve ove Direktive.
3.  Poduzeća po potrebi pružaju sveobuhvatne, ciljane i relevantne informacije pogođenim dionicima o svojem lancu vrijednosti i njihovim stvarnim ili potencijalnim negativnim učincima na okoliš, ljudska prava i dobro upravljanje.
4.  Pogođenim dionicima dopušteno je zatražiti dodatne informacije u pisanom obliku koje poduzeće dostavlja u razumnom roku te u odgovarajućem i razumljivom obliku. Ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2016/943, ako poduzeće odbije zahtjev za dodatne informacije, pogođeni dionik ima pravo na pisano obrazloženje tog odbijanja. Države članice osiguravaju da nadzorna ili pravosudna tijela imaju pravo narediti objavljivanje informacija.
5.  Poduzeća uspostavljaju odgovarajući okvir za savjetovanje s pogođenim dionicima. Poduzeća mogu odlučiti utvrditi različite pogođene dionike i savjetovati se s njima, ovisno o predmetnom kontekstu ili negativnom učinku. Poduzeća posebno obavješćuju radnike i predstavnike radnika kao i ostale relevantne pogođene dionike te se s njima savjetuju pri izradi politike dužne pažnje u skladu s člankom 5., pri utvrđivanju negativnih učinaka u skladu s člankom 6., pri izradi akcijskih planova ili raskidu poslovnog odnosa u skladu s člancima 7. i 8. te pri prioritiziranju njihovih negativnih učinaka u skladu s člankom 8.b, pri izradi korektivnih mjera u skladu s člankom 8.c, pri uspostavi mehanizma obavješćivanja ili izvansudskog mehanizma za podnošenje prigovora u skladu s člankom 9. i pri izvršavanju svojih obveza u skladu s člankom 10.
6.  Poduzeće obavješćuje radnike i njihove predstavnike o svojoj politici dužne pažnje i njezinoj provedbi, a suradnjom s njima ne dovodi se u pitanje postojeće zakonodavstvo Unije i nacionalno zakonodavstvo u području zapošljavanja i socijalnih prava, kao ni mjerodavni kolektivni ugovori.
7.  Pri informiranju pogođenih dionika i savjetovanju s njima poduzeća utvrđuju i uklanjanju prepreke za sudjelovanje te osiguravaju da sudionici nisu predmet osvete ili odmazde, među ostalim povjerljivošću ili anonimnošću. Poduzeća posebnu pozornost posvećuju potrebama ranjivih dionika te ranjivostima koje se preklapaju i intersekcijskim faktorima, osiguravaju rodno osjetljiv pristup i u potpunosti poštuju Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda.
Amandman 207
Prijedlog direktive
Članak 9. – naslov
Postupanje s pritužbama
Mehanizam obavješćivanja i izvansudski mehanizam za podnošenje prigovora
Amandman 208
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća omoguće osobama i organizacijama navedenima u stavku 2. da im podnesu pritužbe u slučaju opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš kada je riječ o njihovu vlastitom poslovanju, poslovanju njihovih društava kćeri i lanaca vrijednosti.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća omoguće javno dostupan i efektivan mehanizam obavješćivanja i izvansudski mehanizam za podnošenje prigovora na operativnoj razini koji mogu koristiti osobe i organizacije navedene u stavku 2. kako bi ih obavijestile o prigovoru ili podnijele prigovor i tražile otklanjanje štete u slučaju utemeljenih informacija ili opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava ili okoliš kada je riječ o vlastitom poslovanju poduzeća, poslovanju njihovih društava kćeri i lanaca vrijednosti. Države članice osiguravaju da poduzeća mogu pružiti mogućnost dostave obavijesti i podnošenja prigovora u suradnji s drugim poduzećima ili organizacijama, uključujući industrijske inicijative, ili sudjelovanjem u mehanizmima za podnošenje prigovora više dionika ili pristupanjem globalnom okvirnom sporazumu.
Amandman 209
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – uvodni dio
(2)  Države članice osiguravaju da pritužbe mogu podnijeti:
(2)  Države članice osiguravaju da prigovore mogu podnijeti:
Amandman 210
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – točka a
(a)  osobe koje su pogođene ili opravdano smatraju da bi mogle biti pogođene negativnim učinkom;
(a)  osobe koje su pogođene ili opravdano smatraju da bi mogle biti pogođene negativnim učinkom i legitimni predstavnici takvih pojedinaca ili, u slučajevima kad nema pojedinaca, skupine ili zajednice pogođene negativnim učinkom na okoliš, vjerodostojne i iskusne organizacije čija svrha uključuje zaštitu okoliša,
Amandman 211
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – točka c
(c)   organizacije civilnog društva koje djeluju u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti.
Briše se.
Amandman 212
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2.a (novi)
2.a  Države članice osiguravaju da obavijesti mogu podnijeti osobe i organizacije navedene u stavku 2. točkama (a) i (b), a osim toga, ako nisu obuhvaćene tim točkama, mogu ih podnijeti:
(a)  pravne ili fizičke osobe koje brane ljudska prava ili okoliš;
(b)  organizacije civilnog društva koje djeluju u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti.
Amandman 213
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.
3.  Države članice osiguravaju da poduzeća uspostave postupak za rješavanje pritužbi iz stavka 1., uključujući postupak kada poduzeće smatra da je pritužba neutemeljena, te da o tim postupcima obavijeste radnike i sindikate na koje se to odnosi. Države članice osiguravaju da se, ako je pritužba utemeljena, negativan učinak koji je predmet pritužbe smatra utvrđenim u smislu članka 6.
3.  Države članice osiguravaju da poduzeća uspostave postupak za rješavanje obavijesti i prigovora iz stavka 1., uključujući postupak kada poduzeće smatra da su obavijest ili prigovor neutemeljeni, te da o tim postupcima obavijeste pogođene dionike i njihove predstavnike ako je primjenjivo te ostale relevantne osobe ili organizacije obuhvaćene stavcima 2. i 2.a. Države članice osiguravaju da se, ako su obavijest ili prigovor utemeljeni, negativan učinak koji je predmet obavijesti ili prigovora smatra utvrđenim u smislu članka 6.
Amandman 214
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
3.a  Države članice osiguravaju da su, kad poduzeća uspostavljaju mehanizam obavješćivanja ili mehanizam za podnošenje prigovora ili sudjeluju u njima, ti mehanizmi legitimni, dostupni, predvidljivi, pravični, transparentni, usklađeni s pravima, rodno i kulturno osjetljivi te utemeljeni na angažmanu i dijalogu. Mehanizam obavješćivanja i mehanizam za podnošenje prigovora osmišljeni su i funkcioniraju na način koji se temelji na perspektivama dionika i prilagođeni su potrebama osoba koje bi mogle biti najranjivije u pogledu negativnih učinaka. Poduzeća donose i provode politike i postupke za održavanje neovisnosti mehanizma obavješćivanja i mehanizma za podnošenje prigovora.
Amandman 215
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.b (novi)
3.b  Poduzeća poduzimaju mjere kako bi osigurala da osobe koje dostavljaju obavijesti ili podnose prigovore nisu izložene riziku od osvete ili odmazde, među ostalim osiguravanjem mogućnosti za dostavljanje obavijesti ili podnošenje prigovora anonimno ili povjerljivo, u skladu s nacionalnim pravom, te u tu svrhu donose i provode politike. Ako se informacije trebaju dijeliti, to se radi na način kojim se ne ugrožava sigurnost dionika, što uključuje i neotkrivanje njihova identiteta.
Amandman 216
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.c (novi)
3.c  Države članice osiguravaju da osobe koje podnose prigovore u skladu sa stavkom 2., ako to ne čine anonimno, imaju pravo na pravodobno i odgovarajuće daljnje postupanje od strane poduzeća kojem su podnijele prigovor u skladu sa stavkom 1. te imaju i pravo:
(a)  dobiti obrazloženje o tome smatra li se prigovor utemeljenim ili neutemeljenim te primiti informacije o poduzetim koracima i mjerama;
(b)  surađivati s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravljali o potencijalnim ili stvarnim negativnim učincima koji su predmet prigovora;
(c)  zatražiti od poduzeća da otklone stvarne negativne učinke ili doprinesu njihovu otklanjanju u skladu sa stavkom 8.c.
Amandman 217
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Države članice osiguravaju da podnositelji pritužbe imaju pravo:
4.  Države članice osiguravaju da osobe koje dostavljaju obavijesti u skladu sa stavkom 2.a, ako to ne čine anonimno, imaju pravo na pravodobno i odgovarajuće daljnje postupanje od strane poduzeća kojem su dostavile obavijest u skladu sa stavkom 1.
Amandman 218
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – točka a
(a)  zatražiti od poduzeća kojem su podnijeli pritužbu u skladu sa stavkom 1. odgovarajuće daljnje postupanje s pritužbom; i
Briše se.
Amandman 219
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – točka b
(b)  sastati se s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravljali o potencijalnim ili stvarnim ozbiljnim negativnim učincima koji su predmet pritužbe.
Briše se.
Amandman 220
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4.a (novi)
4.a  Države članice osiguravaju da su nadzorna tijela ovlaštena izdavati smjernice poduzećima i drugim relevantnim sudionicima odgovornima za razvoj mehanizma obavješćivanja i mehanizma za podnošenje prigovora i upravljanje njima, među ostalim u vezi s njihovim poštovanjem kriterija iz ovog članka, te u skladu s relevantnim međunarodnim standardima.
Amandman 221
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4.b (novi)
4.b  Dostavljanje obavijesti ili podnošenje prigovora u skladu s ovim člankom nije preduvjet niti sprečava osobe koje ih dostavljaju odnosno podnose da imaju pristup postupku u vezi s potkrijepljenim sumnjama u skladu s člankom 19. kao ni sudskim ni drugim izvansudskim mehanizmima, kao što su nacionalne kontaktne točke OECD-a ako postoje.
Amandman 222
Prijedlog direktive
Članak 10. – naslov
Praćenje
Praćenje i provjera
Amandman 223
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1.
Države članice osiguravaju da poduzeća provode periodične procjene vlastitog poslovanja i mjera, poslovanja svojih društava kćeri i, kada su povezani s lancima vrijednosti poduzeća, poslovanja partnera s kojima imaju uvriježene poslovne odnose, kako bi pratila djelotvornost utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i okončanja negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš te smanjenja njihova opsega na najmanju moguću mjeru. Takve procjene temelje se, prema potrebi, na kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima te se provode najmanje svakih 12 mjeseci i kad god postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se mogli pojaviti znatni novi rizici od pojave tih negativnih učinaka. Politika dužne pažnje ažurira se u skladu s ishodom tih procjena.
Države članice osiguravaju da poduzeća kontinuirano provjeravaju provedbu te prate prikladnost i djelotvornost svojih mjera poduzetih u skladu s ovom Direktivom Praćenje i provjere temelje, prema potrebi, na kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima te se provode kontinuirano, uzimajući u obzir prirodu, ozbiljnost i vjerojatnost predmetnih negativnih učinaka, i kad god postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se mogli pojaviti novi rizici od pojave tih negativnih učinaka. Po potrebi, politika dužne pažnje, plan preventivnih mjera i plan korektivnih mjera preispituju se i ažuriraju u skladu s ishodom tih procjena.
Amandman 224
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1.
Države članice osiguravaju da poduzeća koja ne podliježu zahtjevima za izvješćivanje na temelju članaka 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU izvješćuju o pitanjima obuhvaćenima ovom Direktivom tako da na svojim internetskim stranicama objave godišnji izvještaj na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnog poslovanja. Izvještaj se objavljuje do 30. travnja svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća koja ne podliježu zahtjevima za izvješćivanje na temelju članaka 19.a, 29.a i 40.a Direktive 2013/34/EU izvješćuju o pitanjima obuhvaćenima ovom Direktivom tako da na svojim internetskim stranicama objave godišnji izvještaj barem na jednom od službenih jezika Europske unije. Izvještaj se objavljuje najkasnije 12 mjeseci nakon datuma završne bilance financijske godine za koju je izvještaj sastavljen. Za poduzeća izvan EU-a izjava će sadržavati informacije o načinu stupanja u kontakt s ovlaštenim predstavnikom poduzeća kako je definiran u članku 16.
Amandman 225
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 28. u vezi sa sadržajem i kriterijima za takvo izvješćivanje na temelju stavka 1., navodeći informacije o opisu dužne pažnje, potencijalnim i stvarnim negativnim učincima i mjerama poduzetima na temelju njih.
2.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 28. u vezi sa sadržajem i kriterijima za takvo izvješćivanje na temelju stavka 1. te osigurava da je to u skladu sa zahtjevima za objavljivanje u pogledu dužne pažnje iz članka 40.b Direktive 2013/34/EU i navodeći informacije o opisu dužne pažnje, potencijalnim i stvarnim negativnim učincima i mjerama poduzetima na temelju njih. To bi izvješćivanje trebalo biti dovoljno detaljno kako bi se dokazalo da je u skladu s obvezama iz ove Direktive.
Pri donošenju delegiranih akata Komisija osigurava da ne dolazi do udvostručavanja zahtjeva za izvješćivanje za poduzeća iz članka 3. točke (a) podtočke iv. koja podliježu zahtjevima za izvješćivanje i u kojima se u obzir uzimaju glavni negativni učinci u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća, uz istodobno potpuno zadržavanje minimalnih obveza propisanih ovom Direktivom.
Za poduzeća koja nemaju internetske stranice, države članice osiguravaju internetske stranice na kojima se objavljuju godišnja izvješća dotičnih poduzeća.
Amandman 226
Prijedlog direktive
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP)
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća pri objavi godišnjih izvješća u skladu s člankom 11. stavkom 1. ove Direktive istodobno dostave te informacije relevantnom tijelu za prikupljanje iz stavka 3. ovog članka kako bi bile dostupne na ESAP-u kako je uspostavljen na temelju Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u] Europskog parlamenta i Vijeća1a.
Te informacije ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
(a)  informacije se pripremaju u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u]1b ili, ako je to propisano pravom Unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća1c;
(b)  informacijama treba priložiti sljedeće metapodatke:
i.  sve nazive poduzeća na koja se odnose informacije;
ii.  identifikacijsku oznaku pravne osobe poduzeća iz članka 7. stavka 4. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u];
iii.  veličinu poduzeća po kategorijama iz članka 7. stavka 4. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u];
iv.  vrstu informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u];
v.  po potrebi, konkretno razdoblje u kojem informacije trebaju biti javno dostupne na ESAP-u.
2.  Za potrebe stavka 1. točke (b) podtočke ii. države članice osiguravaju da poduzeća ishode identifikacijsku oznaku pravne osobe iz članka 7. stavka 4. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u].
3.  Do [jedan dan prije nego što se počne primjenjivati obveza za poduzeća da dostave informacije tijelu za prikupljanje], za potrebe stavljanja informacija iz stavka 1. na raspolaganje ESAP-u, države članice imenuju jedan od službeno imenovanih mehanizama iz članka 21. točke 2. Direktive 2004/109/EZ kao tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) XX/XXXX [Uredba o ESAP-u] i o tome obavješćuju ESMA-u.
4.  Radi učinkovitog prikupljanja i upravljanja podacima dostavljenima u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b), Komisija je ovlaštena donijeti provedbene mjere kojima se određuje sljedeće:
(a)  svi drugi metapodaci koji se prilažu uz informacije;
(b)  strukturiranje podataka u informacijama;
(c)  je li potreban strojno čitljiv format i koji će se strojno čitljivi format upotrebljavati.
__________________
1a Uredba (EU) XX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europske jedinstvene pristupne točke kojom se omogućuje centralizirani pristup javno dostupnim informacijama relevantnim za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L […], […], str. […]).
1b Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).
1c Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
Amandman 227
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1.
Kako bi se poduzećima pružila potpora u usklađivanju s člankom 7. stavkom 2. točkom (b) i člankom 8. stavkom 3. točkom (c), Komisija donosi smjernice o dobrovoljnom modelu ugovornih klauzula.
Kako bi se poduzećima pružila potpora u usklađivanju s člankom 7. stavkom 2. točkom (b) i člankom 8. stavkom 3. točkom (c), Komisija, uz savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima, do datuma početka primjene ove Direktive donosi smjernice, prilagođene sektoru i veličini poduzeća, o dobrovoljnom modelu ugovornih klauzula. Tim se modelom ugovornih klauzula određuje barem sljedeće:
Amandman 228
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka a (nova)
(a)  jasna podjela zadaća između obje ugovorne strane u okviru trajne suradnje, a ugovorne klauzule nisu takve da dovode do prijenosa odgovornosti za provedbu dužne pažnje; i
Amandman 229
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka b (nova)
(b)  ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 5. i članak 8. stavak 6., u slučaju kršenja ugovornih klauzula, poduzeća prvo poduzimaju odgovarajuće mjere u skladu s člankom 7. stavkom 4. i člankom 8. stavkom 5. te izbjegavaju raskid takvih klauzula.
Amandman 230
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.
Kako bi se pružila potpora poduzećima ili nadležnim tijelima država članica u vezi s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, Komisija, uz savjetovanje s državama članicama i dionicima, Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš i, prema potrebi, međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, može izdati smjernice, među ostalim za određene sektore ili određene negativne učinke.
1.  Kako bi se pružila potpora poduzećima ili nadležnim tijelima država članica u vezi s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, među ostalim u pogledu prava i zaštite sadržanih u Prilogu, Komisija, uz savjetovanje s državama članicama, europskim međusektorskim i sektorskim socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima, Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš, Europskim nadzornim tijelom za rad, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Europskim vijećem za inovacije i Izvršnom agencijom za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA), Europskom agencijom za sigurnost hrane i, prema potrebi, OECD-om i drugim međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, izdaju jasne i lako razumljive smjernice, uključujući opće i sektorske smjernice, kako bi se na praktičan način olakšala usklađenost.
Amandman 231
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.a (novi)
1.a  Kako bi se pružila potpora poduzećima ili nadležnim tijelima država članica u vezi s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, smjernice uključuju:
(a)  informacije o provedbi standarda u području ljudskih prava i okoliša koji se primjenjuju na poduzeća na temelju Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća kako je pojašnjeno u Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje te vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;
(b)  popise faktora rizika i popratne smjernice, među ostalim faktore rizika na razini poduzeća, geografske faktore rizika i sektorske faktore rizika;
(c)  sektorske smjernice, posebno za sljedeće sektore, u skladu s trenutačnim ili budućim smjernicama OECD-a:
i.  proizvodnju i trgovinu na veliko i malo tekstilom, odjećom, krznom, kožom i srodnim proizvodima (uključujući obuću),
ii.  poljoprivredu, opskrbu vodom, upravljanje zemljištem i resursima, uključujući očuvanje prirode, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), industriju gume, proizvodnju prehrambenih proizvoda, stavljanje na tržište i oglašavanje hrane i pića te trgovinu na veliko i malo poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, proizvodima životinjskog podrijetla, drvom, hranom i pićima te gospodarenje otpadom,
iii.  rudarenje i vađenje kamena, vađenje, preradu i prijevoz mineralnih resursa te rukovanje njima neovisno o tome gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnju osnovnih metalnih proizvoda, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovinu na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode), građevinarstvo, energetski sektor;
iv.  pružanje financijskih usluga, investicijskih usluga i aktivnosti te drugih financijskih usluga;
(d)  informacije o tome kako postupati s pojačanom dužnom pažnjom prilagođenom uvjetima sukoba u područjima koja su pogođena sukobima;
(e)  informacije o načinu razmjene resursa i informacija među poduzećima i drugim pravnim subjektima u svrhu sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja negativnih učinaka u skladu s pravom tržišnog natjecanja;
(f)  informacije o tome kako u obzir uzeti posebne potrebe MSP-ova;
(g)  informacije o uspostavi mehanizma obavješćivanja i izvansudskog mehanizma za podnošenje prigovora;
(h)  informacije o odgovornom odustajanju te procjeni i dinamičkom popisu konteksta u kojima su negativni učinci sistemski pod pokroviteljstvom države;
(i)  praktične smjernice o tome kako prepoznati pogođene dionike i surađivati s njima;
(j)  informacije o tome kako države članice olakšavaju pristup pravosuđu za žrtve i informacije o sprečavaju odmazde pogođenih dionika;
(k)  praktične smjernice o razvoju i provedbi strategija prioritizacije, uključujući praktične savjete o tome kako se proporcionalnost i određivanje prioriteta u pogledu učinaka, sektora i geografskih područja može primijeniti na obveze dužne pažnje, ovisno o veličini poduzeća i sektoru u kojem djeluje;
(l)  informacije o praksama odgovorne nabave;
(m)  informacije o rodno i kulturno osjetljivoj i dužnoj pažnji te mjerama koje bi poduzeća trebala poduzeti kako bi odgovorila na izazove s kojima se suočavaju maloposjednici, uključujući pristup dohotku dostatnom za život;
(n)  informacije o tome kako poduprijeti sigurno participativno prikupljanje neovisnih podataka o kršenjima ljudskih prava i šteti za okoliš te o tome kako poduzeti potrebne mjere kako bi se ti podaci uzeli u obzir;
(o)  informacije za agencije Unije za kreditiranje izvoza kako bi se pomoglo da se sredstva i izvozni krediti Unije i država članica koriste u skladu s načelima ove Direktive.
Amandman 232
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.b (novi)
1.b  Smjernice se stavljaju na raspolaganje najkasnije... [jedna godina prije datuma stupanja na snagu obveza za poduzeća na temelju ove Direktive], u besplatnom i lako dostupnom formatu, uključujući digitalni, te na svim službenim jezicima Unije. Komisija periodično preispituje relevantnost svojih smjernica i prilagođava ih, među ostalim novim najboljim praksama.
Amandman 233
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.c (novi)
1.c  Komisija redovno ažurira informativne članke o zemljama i stavlja ih na raspolaganje javnosti kako bi se pružile ažurirane informacije o međunarodnim konvencijama i ugovorima koje je ratificirao svaki od trgovinskih partnera Unije. Komisija prikuplja i objavljuje trgovinske i carinske podatke o podrijetlu sirovina i međuproizvoda i gotovih proizvoda te objavljuje informacije o potencijalnim ili stvarnim negativnim učincima na ljudska prava, okoliš i dobro upravljanje povezanima s određenim zemljama ili regijama, sektorima i podsektorima te proizvodima.
Amandman 234
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1.
1.  Kako bi pružile informacije i potporu poduzećima i partnerima s kojima su poduzeća uspostavila poslovne odnose u svojim lancima vrijednosti u svrhu ispunjenja obveza koje proizlaze iz ove Direktive, države članice uspostavljaju pojedinačne ili zajedničke posebne internetske stranice, platforme ili portale i upravljaju njima. U tom se pogledu posebna pozornost posvećuje MSP-ovima u lancima vrijednosti poduzeća.
1.  Prije stupanja na snagu ove Direktive države članice uz potporu Komisije razvijaju i provode mjere i pakete instrumenata kako bi pružile informacije, savjete i potporu poduzećima i partnerima s kojima imaju poslovne odnose u svojim lancima vrijednosti u svrhu ispunjenja obveza koje proizlaze iz ove Direktive te uspostavljaju pojedinačne ili zajedničke posebne internetske stranice, platforme ili portale prilagođene korisnicima i upravljaju njima. Takve informacije, savjeti i potpora moraju biti praktični i osobito prilagođeni specifičnim potrebama MSP-ova. Države članice također osiguravaju da je osposobljavanje o načinu postupanja s dužnom pažnjom dostupno poduzećima. Pritom države članice osiguravaju komplementarnost i usklađenost sa sličnim mjerama koje već postoje, kao što su informiranje i promicanje koje pružaju nacionalne kontaktne točke OECD-a.
Amandman 235
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1.a (novi)
1.a  Komisija uspostavlja namjenski digitalni portal na kojem poduzeća mogu besplatno pristupiti svim predlošcima i informacijama koji se odnose na sve zahtjeve za izvješćivanje koji proizlaze iz ove Direktive i drugih zakonodavnih instrumenata Unije specifičnih za određeno poduzeće na temelju njegove veličine, sektora, proizvoda i usluga, izloženosti riziku itd., kao i sučelje za pristup informacijama o mogućnostima financiranja i nadmetanja kako bi provela i ispunila obveze dužne pažnje te od njih ostvarila dobit.
Amandman 236
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1.b (novi)
1.b  Države članice pružaju informacije i potporu dionicima i njihovim predstavnicima kako bi postupali s dužnom pažnjom i radi razvoja njihovih kapaciteta te im pružaju informacije i pomoć kako bi im olakšale pristup pravosuđu. To uključuje pravno savjetovanje i uspostavu pojedinačnih ili zajedničkih posebnih internetskih stranica, platformi ili portala te upravljanje njima. Države članice također mogu pružiti financijsku potporu dionicima u svrhu podizanja razine njihove osviještenosti i olakšavanja pristupa pravima koja su im predviđena ovom Direktivom, kao i potporu i zaštitu pogođenih dionika u vezi s potencijalnim ili stvarnim štetnim učincima povezanima s poslovnim aktivnostima.
Amandman 237
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 2.
2.  Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnim potporama, države članice mogu pružati financijsku potporu MSP-ovima.
2.  Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnim potporama, države članice prema potrebi pružaju financijsku i drugu potporu MSP-ovima.
Amandman 238
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 3.
3.  Komisija može dopuniti mjere potpore država članica na temelju postojećeg djelovanja Unije kojim se podupire dužna pažnja u Uniji i u trećim zemljama te može osmisliti nove mjere, uključujući poticanje zajedničkih inicijativa dionika kako bi se poduzećima pomoglo da ispune svoje obveze.
3.  Komisija postavlja savjetnike za dužnu pažnju u okviru djelokruga Europske poduzetničke mreže te, među ostalim radi osiguravanja dosljednosti, dopunjava mjere potpore država članica na temelju postojećeg djelovanja Unije kojim se podupire dužna pažnja u Uniji i u trećim zemljama te može osmisliti nove mjere, uključujući poticanje zajedničkih inicijativa dionika kako bi se poduzećima pomoglo da ispune svoje obveze.
Amandman 239
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 3.a (novi)
3.a  Komisija i države članice osiguravaju da se instrumentima Unije za suradnju i trgovinu podupire razvoj poticajnog okruženja u trećim zemljama, kao i razvoj i jačanje mehanizama suradnje i partnerstva s trećim zemljama, oslanjajući se na postojeće instrumente, kako bi se riješili temeljni uzroci štetnih učinaka na ljudska prava i okoliš te izgradili kapaciteti gospodarskih aktera iz trećih zemalja za poštovanje okoliša i ljudskih prava.
Amandman 240
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4.
4.  Poduzeća se mogu osloniti na sektorske programe i inicijative s više dionika kako bi poduprla provedbu svojih obveza iz članaka od 5. do 11. ove Direktive u mjeri u kojoj su takvi planovi i inicijative primjereni za potporu ispunjavanju tih obveza. Komisija i države članice mogu pomoći u širenju informacija o takvim planovima ili inicijativama i njihovu ishodu. Komisija u suradnji s državama članicama može izdati smjernice za procjenu prikladnosti sektorskih programa i inicijativa s više dionika.
4.  Ne dovodeći u pitanje članke 18., 19. i 22., poduzeća mogu sudjelovati u inicijativama s više dionika kako bi poduprla provedbu aspekata njihovih obveza dužne pažnje iz članaka od 5. do 11. ove Direktive u mjeri u kojoj su takve inicijative primjerene za potporu ispunjavanju relevantnih obveza. One mogu biti posebno prikladne za potporu utvrđivanju rizika u cijelom sektoru, osiguravanje alata za ublažavanje specifičnih rizika, koordinaciju upotrebe učinka poluge od strane poduzeća kako bi se omogućila sanacija i omogućavanje pristupa mehanizmu za pritužbe. Komisija u suradnji s državama članicama, OECD-om, OHCHR-om i relevantnim dionicima:
Amandman 241
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4. – točka a (nova)
(a)  izdaje smjernice i metodologiju za procjenu područja primjene, usklađenosti s ovom Direktivom i vjerodostojnosti, među ostalim u pogledu transparentnosti, upravljanja, mehanizama nadzora i odgovornosti poduzeća koja sudjeluju, pojedinačnih industrija i inicijativa s više dionika, nadovezujući se na metodologiju OECD-a za procjenu usklađenosti;
Amandman 242
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4. – točka b (nova)
(b)  uspostavlja centraliziranu i javnu digitalnu platformu za poduzeća, vlade i druge dionike za besplatan pristup neovisnim procjenama trećih strana o opsegu, usklađenosti i vjerodostojnosti pojedinačnih industrijskih inicijativa i inicijativa s više dionika primjenom metodologije koju je razvila Komisija u skladu s točkom (a). Neovisne procjene treće strane mogu provoditi države članice, OECD ili drugi neovisni ocjenjivači treće strane;
Amandman 243
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4. – točka c (nova)
(c)  olakšava širenje drugih relevantnih informacija o opsegu, usklađivanju i vjerodostojnosti inicijativa industrije i inicijativa s više dionika i njihovih ishoda. Države članice potiču razvoj odgovarajućih industrijskih ili inicijativa s više dionika za potporu poduzećima u određenim sektorima ili u određenim pitanjima koja uključuju ozbiljne rizike za održivost, ali nemaju takve inicijative.
Amandman 244
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4.a (novi)
4.a  Ne dovodeći u pitanje članke 18., 19. i 22., poduzeća mogu koristiti neovisnu provjeru treće strane kako bi poduprla provedbu aspekata svojih obveza postupanja s dužnom pažnjom iz članaka od 5. do 11. ove Direktive u mjeri u kojoj je takva provjera primjerena za potporu ispunjenju relevantnih obveza. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 28. kako bi odredila minimalne standarde, uključujući standarde transparentnosti, za provjeru neovisne treće strane.
Amandman 245
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4.b (novi)
4.b  Relevantni dionici mogu podnositi obavijesti i pritužbe u skladu s člankom 9. putem industrijskih inicijativa i inicijativa s više dionika u kojima trgovačko društvo sudjeluje.
Amandman 246
Prijedlog direktive
Članak 14.a (novi)
Članak 14.a
Jedinstvena služba za pomoć
1.  Svaka država članica imenuje jednu ili više nacionalnih službi za pomoć u pogledu dužne pažnje za održivo poslovanje. Države članice mogu tu ulogu dodijeliti postojećem tijelu kao što su nacionalne kontaktne točke, ako postoje, ali osiguravaju da su jedinstvene službe za pomoć funkcionalno neovisne o zadaćama i ulozi nadzornih tijela.
2.  Poduzeća mogu zatražiti dodatne smjernice i dobiti dodatnu potporu i informacije o tome kako najbolje ispuniti svoje obveze dužne pažnje putem ove kontaktne točke, među ostalim o ulozi suradničke industrije i inicijativa s više dionika u podupiranju poduzeća i pomaganju poduzećima u ispunjavanju određenih aspekata njihovih obveza dužne pažnje.
3.  Jedinstvene službe za pomoć također se mogu međusobno povezati kako bi osigurale prekograničnu suradnju. Prema potrebi države članice osiguravaju da se jedinstvene službe za pomoć koordiniraju s drugim provedbenim tijelima drugih relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što su nacionalne kontaktne točke OECD-a.
Amandman 247
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (a) i članka 2. stavka 2. točke (a) donesu plan kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s prelaskom na održivo gospodarstvo i ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom. Tim se planom posebno utvrđuje, na temelju podataka koji su razumno dostupni poduzeću, u kojoj mjeri klimatske promjene predstavljaju rizik za poslovanje poduzeća ili u kojoj su mjeri učinak njegova poslovanja.
1.  Države članice osiguravaju da poduzeća iz članka 2. izrade i provedu plan tranzicije u skladu s obvezama izvješćivanja iz članka 19.a Uredbe (EU) 2021/0104 (o korporativnom izvještavanju o održivosti), kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s ciljem prelaska na održivo gospodarstvo, ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom i ciljem postizanja klimatske neutralnosti kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi) u pogledu njegova poslovanja u Uniji, uključujući njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. i klimatski cilj za 2030. Taj plan uključuje opis:
Amandman 248
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka a (nova)
(a)  otpornosti poslovnog modela i strategije poduzeća na rizike povezane s klimatskim pitanjima;
Amandman 249
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka b (nova)
(b)  prilika za poduzeće koje se odnose na klimatska pitanja;
Amandman 250
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka c (nova)
(c)  prema potrebi, utvrđivanja i obrazloženja strategija za dekarbonizaciju u okviru poslovnog lanca i lanca vrijednosti poduzeća, uključujući izloženost poduzeća aktivnostima povezanima s ugljenom, naftom i plinom, kako je navedeno u članku 19.a stavku 2. točki (a) podtočki iii. i članku 29.a stavku 2. točki (a) podtočki iii. Direktive 2013/34/EU;
Amandman 251
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka d (nova)
(d)  načina na koji poduzeće u poslovnom modelu i strategiji uzima u obzir interese zahvaćenih dionika poduzeća i utjecaj poduzeća na klimatske promjene;
Amandman 252
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka e (nova)
(e)  načina na koji se strategija poduzeća provodi i kako će se provoditi u pogledu klimatskih pitanja, uključujući povezane financijske i investicijske planove;
Amandman 253
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka f (nova)
(f)  vremenski ograničenih ciljeva povezanih s klimatskim promjenama koje je poduzeće utvrdilo za emisije iz 1., 2. i, ako je relevantno, 3. područje primjene, uključujući prema potrebi apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. i u petogodišnjim koracima do 2050. na temelju uvjerljivih znanstvenih dokaza te opis napretka koji je poduzeće ostvarilo u postizanju tih ciljeva;
Amandman 254
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1. – točka g (nova)
(g)  uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na klimatska pitanja.
Amandman 255
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 2.
2.  Države članice osiguravaju da, ako klimatske promjene jesu ili su trebale biti utvrđene kao glavni rizik za poslovanje poduzeća ili glavni učinak njegova poslovanja, poduzeće u svoj plan uključi ciljeve smanjenja emisija.
Briše se.
Amandman 256
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 3.
3.  Države članice osiguravaju da poduzeća pri određivanju varijabilnih primitaka uzmu u obzir ispunjavanje obveza iz stavaka 1. i 2. ako su varijabilni primitci povezani s doprinosom direktora poslovnoj strategiji poduzeća te dugoročnim interesima i održivosti.
3.  Države članice osiguravaju da su direktori odgovorni za nadzor obveza utvrđenih u ovom članku i da poduzeća s više od prosječno 1000 zaposlenika imaju relevantnu i učinkovitu politiku kojom se osigurava da je dio bilo kakvih varijabilnih primitaka za direktore povezan s prijelaznim planom poduzeća iz ovog članka. Takvu politiku odobrava godišnja glavna skupština.
Amandman 257
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 1.
1.  Svaka država članica imenuje jedno ili više nadzornih tijela za nadziranje usklađenosti s obvezama utvrđenima u nacionalnim odredbama donesenima u skladu s člancima od 6. do 11. i člankom 15. stavcima 1. i 2. („nadzorno tijelo”).
1.  Svaka država članica imenuje jedno ili više nadzornih tijela za nadziranje usklađenosti s obvezama utvrđenima u nacionalnim odredbama donesenima u skladu s ovom Direktivom („nadzorno tijelo”).
Amandman 258
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 6.
6.  Do datuma navedenog u članku 30. stavku 1. točki (a) države članice obavješćuju Komisiju o imenima i podacima za kontakt nadzornih tijela imenovanih u skladu s ovim člankom, kao i o njihovoj nadležnosti ako postoji nekoliko imenovanih nadzornih tijela. Obavješćuju Komisiju o svim promjenama povezanima s tim.
6.  Do datuma navedenog u članku 30. stavku 1. točki (a) države članice obavješćuju Komisiju o imenima i podacima za kontakt nadzornih tijela te, kada je primjenjivo, o predmetnim nadležnostima tih tijela imenovanih u skladu s ovim člankom, kao i o njihovoj nadležnosti ako postoji nekoliko imenovanih nadzornih tijela. Obavješćuju Komisiju o svim promjenama povezanima s tim.
Amandman 259
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 7.
7.  Komisija javno objavljuje popis nadzornih tijela, između ostalog i na svojoj internetskoj stranici. Komisija redovito ažurira popis na temelju informacija dobivenih od država članica.
7.  Komisija javno objavljuje popis nadzornih tijela, između ostalog i na svojoj internetskoj stranici i, ako država članica ima nekoliko nadzornih tijela, odgovarajuće nadležnosti tih tijela. Komisija redovito ažurira popis na temelju informacija dobivenih od država članica.
Amandman 260
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 8.
8.  Države članice jamče neovisnost nadzornih tijela i osiguravaju da ona i sve osobe koje za njih rade ili koje su za njih radile te revizori ili stručnjaci koji djeluju u njihovo ime izvršavaju svoje ovlasti nepristrano, transparentno i uz dužno poštovanje obveze čuvanja poslovne tajne. Države članice posebno osiguravaju da je tijelo pravno i funkcionalno neovisno od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa, da njegovo osoblje i osobe odgovorne za upravljanje njime nisu u sukobu interesa, da podliježu zahtjevima u pogledu povjerljivosti te da se suzdržava od svakog djelovanja koje nije u skladu s njihovim dužnostima.
8.  Države članice jamče neovisnost nadzornih tijela i osiguravaju da ona i sve osobe koje za njih rade ili koje su za njih radile te osobe koje djeluju u njihovo ime izvršavaju svoje ovlasti nepristrano, transparentno i uz dužno poštovanje obveze čuvanja poslovne tajne. Države članice posebno osiguravaju da je tijelo pravno i funkcionalno neovisno od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa, da njegovo osoblje i osobe odgovorne za upravljanje njime nisu u sukobu interesa, da podliježu zahtjevima u pogledu povjerljivosti te da se suzdržava od svakog djelovanja koje nije u skladu s njihovim dužnostima.
Amandman 261
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 8.a (novi)
8.a  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela na internetskoj stranici objavljuju i stavljaju na raspolaganje godišnje izvješće s pojedinostima o svojim prošlim aktivnostima, budućem planu rada i prioritetima te najozbiljnijim pitanjima neusklađenosti.
Amandman 262
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 8.b (novi)
8.b  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela priznaju ulogu provedbenih tijela drugih relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što su nacionalne kontaktne točke OECD-a. Komisija, uz savjetovanje s relevantnim međunarodnim tijelima, može izraditi smjernice o koordinaciji između nadzornih tijela i takvih provedbenih tijela.
Amandman 263
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela imaju odgovarajuće ovlasti i sredstva za izvršavanje zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Direktive, uključujući ovlast da zahtijevaju informacije i provode istrage povezane s ispunjavanjem obveza utvrđenih u ovoj Direktivi.
1.  Države članice osiguravaju da su nadzorna tijela neovisna i nepristrana te da imaju odgovarajuće ovlasti, sredstva i stručnost za izvršavanje zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Direktive, uključujući ovlast da zahtijevaju od poduzeća da dostave informacije i da provode istrage povezane s ispunjavanjem obveza utvrđenih u ovoj Direktivi koje, kada je to primjereno, mogu uključivati i inspekcije na licu mjesta i saslušanje relevantnih dionika.
Amandman 264
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 4. – podstavak 2.
Poduzimanje korektivnih mjera ne isključuje izricanje administrativnih sankcija ili utvrđivanje građanskopravne odgovornosti u slučaju štete, u skladu s člankom 20. odnosno člankom 22.
Poduzimanje korektivnih mjera ne isključuje izricanje administrativnih sankcija ili utvrđivanje građanskopravne odgovornosti, uključujući u slučaju štete, u skladu s člankom 20. odnosno člankom 22.
Amandman 265
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 5. – točka b
(b)  izreći novčane kazne u skladu s člankom 20.;
(b)  izreći kazne u skladu s člankom 20.;
Amandman 266
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 5. – točka c
(c)  donijeti privremene mjere kako bi se izbjegao rizik od ozbiljne i nepopravljive štete.
(c)  donijeti privremene mjere kako bi se izbjegao rizik od ozbiljne ili nepopravljive štete.
Amandman 267
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 5. – točka ca (nova)
(ca)  ocijeniti valjanost strategija za određivanje prioriteta kako je predviđeno člankom 8.b te naložiti preispitivanje ako zahtjevi u pogledu takvih strategija nisu ispunjeni.
Amandman 268
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 7.
7.  Države članice osiguravaju da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek protiv pravno obvezujuće odluke nadzornog tijela koja se na nju odnosi.
7.  Države članice osiguravaju da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek protiv pravno obvezujuće odluke nadzornog tijela koja se na nju odnosi, u skladu s nacionalnim pravom i ne dovodeći u pitanje pravila država članica o pravu poduzeća na sudsku žalbu i druge relevantne zaštitne mjere.
Amandman 269
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 7.a (novi)
7.a  Nadzorna tijela objavljuju i redovito ažuriraju popis svih poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi pod njihovom nadležnošću, bez navođenja osobnih podataka u smislu članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679. Ako je primjenjivo, na popisima poduzeća na koja se primjenjuje ova Direktiva prikazuju se poveznice za pristup izvješćima tih poduzeća o dužnoj pažnji.
Amandman 270
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 7.b (novi)
7.b  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela vode evidenciju o istragama iz stavka 1. u kojima se u prvom redu navode priroda i rezultati tih istraga te evidencija o svim obavijestima o korektivnim mjerama izdanima na temelju stavka 5.
Amandman 271
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 7.c (novi)
7.c  Odlukama nadzornih tijela o postupanju poduzeća u skladu s ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje građanskopravna odgovornost poduzeća u skladu s člankom 22. U kontekstu tekućih postupaka u području građanskopravne odgovornosti i na zahtjev suda nadzorna tijela dijele sve informacije kojima raspolažu o određenom poduzeću sa sudom pred kojim će se voditi postupak pokrenut u skladu s člankom 22.
Amandman 272
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 1.a (novi)
1.a  Države članice osiguravaju da, ako to zatraži osoba koja prijavljuje potkrijepljene sumnje, nadzorno tijelo poduzima potrebne mjere za odgovarajuću zaštitu identiteta te osobe i njihovih osobnih podataka koji bi, u slučaju da se otkriju, bili štetni za tu osobu.
Amandman 273
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2.
2.  Ako je potkrijepljena sumnja u nadležnosti drugog nadzornog tijela, tijelo koje zaprima prijavu o sumnji prosljeđuje je tom tijelu.
2.  Ako je potkrijepljena sumnja u nadležnosti drugog nadzornog tijela, tijelo koje zaprima prijavu o sumnji prosljeđuje je tom tijelu i obavještava osobu koja je prijavila potkrijepljenu sumnju kako je utvrđeno u stavku 1.
Amandman 274
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 3.
3.  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela obavljaju procjenu potkrijepljenih sumnji i, prema potrebi, izvršavaju svoje ovlasti kako je navedeno u članku 18.
3.  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela obavljaju procjenu potkrijepljenih sumnji i, prema potrebi, izvršavaju svoje ovlasti kako je navedeno u članku 18. u razumnom roku.
Amandman 275
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 4.
4.  Što prije i u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog prava te u skladu s pravom Unije, nadzorno tijelo obavješćuje osobu iz stavka 1. o rezultatu procjene potkrijepljene sumnje te navodi obrazloženje za to.
4.  Što prije i u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog prava te u skladu s pravom Unije, nadzorno tijelo obavješćuje osobu iz stavka 1. o rezultatu procjene potkrijepljene sumnje i o svojoj odluci da prihvati ili odbije zahtjev za postupanje i navodi obrazloženje za to te dostavlja opis daljnjih koraka i mjera koje će poduzeti. Nadzorna tijela mogu dopustiti da osoba koja je prijavila sumnju dostavi dodatne informacije.
Amandman 276
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 4.a (novi)
4.a  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela uspostave lako dostupne kanale za zaprimanje sumnji. Postupci za prijavljivanje opravdanih sumnji moraju biti pošteni, pravični, pravodobni i besplatni. Države članice osiguravaju da praktični podaci o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja budu dostupni javnosti.
Amandman 277
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 5.
5.  Države članice osiguravaju da osobe koje prijavljuju potkrijepljenu sumnju u skladu s ovim člankom i koje, u skladu s nacionalnim pravom, imaju legitiman interes u tom predmetu imaju pristup sudu ili drugom neovisnom i nepristranom javnom tijelu nadležnom za preispitivanje postupovne i materijalne zakonitosti odluka, radnji ili nedjelovanja nadzornog tijela.
5.  Države članice osiguravaju da osobe koje prijavljuju potkrijepljenu sumnju u skladu s ovim člankom imaju pristup sudu ili drugom neovisnom i nepristranom javnom tijelu nadležnom za preispitivanje postupovne i materijalne zakonitosti odluka, radnji ili nedjelovanja nadzornog tijela.
Amandman 278
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2.
2.  Pri odlučivanju o izricanju sankcija i, u slučaju izricanja, pri određivanju njihove prirode i odgovarajuće razine, u obzir se uzimaju nastojanja poduzeća da se uskladi sa svim korektivnim mjerama koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i sva ciljana potpora koja je pružena u skladu s člancima 7. i 8., kao i suradnja s drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti, ovisno o slučaju.
2.  Pri odlučivanju o izricanju sankcija i, u slučaju izricanja, pri određivanju njihove prirode i odgovarajuće razine u obzir se uzimaju:
Amandman 279
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka a (nova)
(a)  nastojanja poduzeća da postupi u skladu sa svim korektivnim mjerama koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo,
Amandman 280
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka b (nova)
(b)  sva ulaganja i sva ciljana potpora koja je pružena u skladu s člancima 7. i 8.;
Amandman 281
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka c (nova)
(c)  svaka suradnja s drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti;
Amandman 282
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka d (nova)
(d)  ozbiljnost i trajanje kršenja koja je počinilo poduzeće ili ozbiljnost posljedica do kojih je došlo;
Amandman 283
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka e (nova)
(e)  mjera u kojoj su odluke o određivanju prioriteta bile razumne, vjerodostojne i donesene u dobroj vjeri;
Amandman 284
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka f (nova)
(f)  sva prijašnja kršenja nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom koja je poduzeće počinilo;
Amandman 285
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka g (nova)
(g)  financijska dobit koju je poduzeće ostvarilo ili gubici koje je izbjeglo kršenjem, ako su dostupni relevantni podaci;
Amandman 286
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka h (nova)
(h)  kazne izrečene za slična kršenja u drugim državama članicama;
Amandman 287
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka i (nova)
(i)  je li poduzeće učinkovito rješavalo pritužbe ili prijedloge koje su podnijele osobe ili pogođeni dionici, među ostalim u skladu s člankom 9.;
Amandman 288
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2. – točka j (nova)
(j)  sve ostale otegotne ili olakotne okolnosti koje su primjenjive na dotični slučaj.
Amandman 289
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2.a (novi)
2.a  Predviđaju se barem sljedeće administrativne mjere i sankcije:
(a)  novčane kazne;
(b)  javna izjava u kojoj se navodi da je poduzeće odgovorno za kršenje i priroda kršenja;
(c)  obveza poduzimanja mjere, uključujući prestanak postupanja koje predstavlja povredu i suzdržavanje od ponavljanja takvog postupanja;
(d)  uklanjanje proizvoda iz slobodnog prometa ili izvoza.
Amandman 290
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 3.
3.  Ako se izriču novčane kazne, temelje se na prometu poduzeća.
3.  Ako se izriču novčane kazne, temelje se na globalnom neto prometu poduzeća. Najviša gornja granica novčanih kazni ne iznosi manje od 5 % globalnog neto prometu poduzeća u poslovnoj godini koja prethodi odluci o novčanim sankcijama.
Amandman 291
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
Države članice osiguravaju da se, u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (b) i članka 2. stavka 2. točke (b), administrativne novčane kazne izračunavaju uzimajući u obzir konsolidirani promet koji je prijavilo to trgovačko društvo.
Amandman 292
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 3.a (novi)
3.a  Države članice utvrđuju pravila kojima se poduzeća osnovana u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 2. izuzimaju iz postupaka javne nabave u slučaju da ne imenuju ovlaštenog zastupnika u skladu s člankom 16.
Amandman 293
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 4.
4.  Države članice osiguravaju objavljivanje svih odluka nadzornih tijela koje sadržavaju sankcije povezane s kršenjem odredaba ove Direktive.
4.  Države članice vode evidenciju o izrečenim sankcijama i osiguravaju objavljivanje svih odluka nadzornih tijela koje sadržavaju sankcije povezane s kršenjem odredaba ove Direktive. Objavljena odluka ne sadrži nikakve osobne podatke u smislu članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679.
Amandman 294
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1.
Komisija uspostavlja Europsku mrežu nadzornih tijela, sastavljenu od predstavnika nadzornih tijela. Mreža olakšava suradnju nadzornih tijela i koordinaciju i usklađivanje regulatornih, istražnih, nadzornih praksi i praksi sankcioniranja koje provode nadzorna tijela te, prema potrebi, razmjenu informacija među njima.
Komisija uspostavlja Europsku mrežu nadzornih tijela, sastavljenu od predstavnika nadzornih tijela. Mreža olakšava suradnju nadzornih tijela i koordinaciju i usklađivanje regulatornih, istražnih, nadzornih praksi i praksi sankcioniranja koje provode nadzorna tijela te, prema potrebi, razmjenu informacija među njima te usto osigurava i redovno javno objavljivanje aktivnosti mreže.
Amandman 295
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – podstavak 2.
Komisija može pozvati agencije Unije s relevantnim stručnim znanjem u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom da se pridruže Europskoj mreži nadzornih tijela.
Komisija poziva Europsku agenciju za temeljna prava, Europsku agenciju za okoliš, Europsko nadzorno tijelo za rad, Europsko vijeće za inovacije, Izvršnu agenciju za MSP-ove i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala te ostale agencije Unije s relevantnim stručnim znanjem u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom da se pridruže Europskoj mreži nadzornih tijela.
Amandman 296
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 2.a (novi)
2.a  Države članice surađuju s Mrežom kako bi se identificirala poduzeća u njihovoj nadležnosti, u prvom redu pružanjem svih potrebnih informacija kako bi se procijenilo ispunjava li određeno neeuropsko poduzeće kriterije iz članka 2.
Amandman 297
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 8.a (novi)
8.a  Europska mreža nadzornih tijela objavljuje registar poduzeća izvan EU-a i njihovu usklađenost.
Amandman 298
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka a
(a)  ako nisu ispunila obveze utvrđene u člancima 7. i 8.; i
(a)  ako nisu ispunila obveze utvrđene u ovoj Direktivi; i
Amandman 299
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka b
(b)  ako je kao posljedica toga došlo do štete prouzročene negativnim učinkom koji je trebalo utvrditi, spriječiti, ublažiti i okončati ili smanjiti njegov opseg na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama utvrđenima u člancima 7. i 8.
(b)  ako je kao posljedica toga poduzeće prouzročilo negativan učinak zbog kojeg je došlo do štete, a koji je trebalo utvrditi, spriječiti, ublažiti, ukloniti, sanirati ili mu dati prednost ili smanjiti njegov opseg na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama utvrđenima u ovoj Direktivi, ili ako je tom negativnom učinku doprinijelo.
Amandman 300
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1.
Neovisno o stavku 1., države članice osiguravaju da poduzeće koje je poduzelo mjere iz članka 7. stavka 2. točke (b) i članka 7. stavka 4. ili članka 8. stavka 3. točke (c) i članka 8. stavka 5. nije odgovorno za štetu uzrokovanu negativnim učinkom koji proizlazi iz aktivnosti neizravnog partnera s kojim ima uvriježen poslovni odnos, osim ako je u okolnostima slučaja bilo nerazumno očekivati da bi stvarno poduzete mjere, među ostalim u pogledu provjere usklađenosti, bile primjerene za sprečavanje, ublažavanje i okončanje negativnog učinka ili smanjenje njegova opsega na najmanju moguću mjeru.
Briše se.
Amandman 301
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 2.
Pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti u skladu s ovim stavkom u obzir se uzimaju nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se izravno odnose na predmetnu štetu, da se uskladi sa svim korektivnim mjerama koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i sva pružena ciljana potpora u skladu s člancima 7. i 8., kao i svaka suradnja s drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.
Pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti u obzir se uzima opseg nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se ona izravno odnose na predmetnu štetu, da poduzme korektivne mjere, uključujući one koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i sva pružena ciljana potpora u skladu s člancima 7. i 8., kao i svaka suradnja s drugim subjektima i pogođenim dionicima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.
Amandman 302
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 2.a (novi)
2.a  Države članice osiguravaju da:
(a)  rok zastare za podnošenje tužbi za naknadu štete iznosi najmanje deset godina i da su na snazi mjere kojima se osigurava da troškovi postupka ne budu preskupi za tužitelje da traže pravdu;
(b)  tužitelji mogu tražiti mjere zabrane, uključujući skraćene postupke. Te mjere donose se u obliku konačne ili privremene mjere za prestanak djelovanja kojim se možda krši ova Direktiva ili za usklađivanje s mjerom iz ove Direktive;
(c)  uspostavljene su mjere kojima se osigurava da ovlašteni sindikati, organizacije civilnog društva ili drugi relevantni akteri koji djeluju u javnom interesu mogu pokrenuti postupke pred sudom u ime žrtve ili skupine žrtava štetnih učinaka te da ti subjekti imaju prava i obveze stranke tužiteljice u postupku, ne dovodeći u pitanje postojeće nacionalno pravo;
(d)  ako je protiv poduzeća podnesena tužba, a tužitelj pruža elemente kojima se potkrepljuje vjerojatnost odgovornosti poduzeća u skladu s ovom Direktivom i navodi da poduzeće ima kontrolu nad dodatnim dokazima, sudovi mogu naložiti poduzeću da objavi takve dokaze u skladu s nacionalnim postupovnim pravom, u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o povjerljivosti i proporcionalnosti.
Amandman 303
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 2.b (novi)
2.b  Poduzeća koja su sudjelovala u inicijativama industrije ili inicijativama s više dionika, ili su koristila provjere trećih strana ili ugovorne klauzule kako bi poduprla provedbu posebnih aspekata svojih obveza dužne pažnje i dalje se mogu smatrati odgovornima u skladu s ovim člankom.
Amandman 304
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 3.
3.  Građanskopravna odgovornost poduzeća za naknadu štete koja proizlazi iz ove odredbe ne dovodi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri ili bilo kojeg izravnog i neizravnog poslovnog partnera u lancu vrijednosti.
3.  Građanskopravna odgovornost poduzeća za naknadu štete koja proizlazi iz ove odredbe ne dovodi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri ili bilo kojeg izravnog i neizravnog poslovnog partnera u lancu vrijednosti. U slučajevima kada je društvo kći obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive i ako ga je matično društvo raspustilo ili je ono namjerno prestalo djelovati kako bi izbjeglo odgovornost, odgovornost se, u slučaju da ne postoji pravni sljednik, može pripisati matičnom društvu.
Amandman 305
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 4.
4.  Pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne dovode se u pitanje pravila Unije ili nacionalna pravila o građanskopravnoj odgovornosti povezana s negativnim učincima na ljudska prava ili okoliš kojima se predviđa odgovornost u situacijama koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom ili kojima se predviđa stroža odgovornost od one predviđene ovom Direktivom.
4.  Pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne ograničava se odgovornost poduzeća u skladu s pravnim sustavima Unije ili nacionalnim pravnim sustavima, uključujući pravila o solidarnoj odgovornosti.
Amandman 306
Prijedlog direktive
Članak 24. – naslov
Javna potpora
Javna potpora, javna nabava i javne koncesije
Amandman 307
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 1.
Države članice osiguravaju da poduzeća koja podnose zahtjev za javnu potporu potvrde da im nisu izrečene sankcije zbog nepoštovanja obveza iz ove Direktive.
Države članice osiguravaju da se (ne)ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ove Direktive ili njihova dobrovoljna provedba smatra jednim od okolišnih i socijalnih aspekata koje treba uzeti u obzir u skladu s pravilima koja se primjenjuju na pružanje javne potpore ili dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koncesija.
Amandmani 391 i 405
Prijedlog direktive
Članak 26.
Članak 26.
Briše se.
Uspostava i nadzor dužne pažnje
1.  Države članice osiguravaju da su direktori poduzeća iz članka 2. stavka 1. odgovorni za uspostavu i nadzor postupaka dužne pažnje iz članka 4., a posebno politike dužne pažnje iz članka 5., uzimajući u obzir relevantne doprinose dionika i organizacija civilnog društva. Direktori o tome izvješćuju upravno vijeće.
2.  Države članice osiguravaju da direktori poduzmu korake za prilagodbu poslovne strategije kako bi se uzeli u obzir stvarni i potencijalni negativni učinci utvrđeni u skladu s člankom 6. i sve mjere poduzete u skladu s člancima od 7. do 9.
Amandman 308
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 11. i članka 14. stavka 14.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
Amandman 309
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 11. ili članka 14. stavka 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 310
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 6.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.   Delegirani akt donesen u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 11. ili člankom 14. stavkom 4.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 311
Prijedlog direktive
Članak 29. – naslov
Preispitivanje
Preispitivanje i izvještavanje
Amandman 312
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – uvodni dio
Komisija najkasnije… [Ured za publikacije: unijeti datum = sedam godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive. U izvješću se ocjenjuje učinkovitost ove Direktive u postizanju njezinih ciljeva i procjenjuju sljedeća pitanja:
1.  Komisija najkasnije… [Ured za publikacije: unijeti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svake tri godine nakon toga, podnosi sveobuhvatno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive. U izvješću se ocjenjuje učinkovitost ove Direktive u postizanju njezinih ciljeva, posebno u pogledu njezine učinkovitosti u sprečavanju potencijalnih negativnih učinaka, okončanju ili smanjenju opsega stvarnih negativnih učinaka na najmanju moguću mjeru na globalnoj razini, izvođenju preporuka za mjere te mu se, po potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog. Tim se izvješćem u prvom redu procjenjuju sljedeća pitanja:
Amandman 313
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka -a (nova)
(-a)  učinak ove Direktive na MSP-ove, popraćen opisom i procjenom učinkovitosti različitih mjera i alata za potporu koju MSP-ovima pružaju Komisija i države članice;
Amandman 314
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka -aa (nova)
(-aa)  procjena broja malih i srednjih poduzeća koja dobrovoljno primjenjuju održivo poslovanje i dužnu pažnju u skladu s ovom Direktivom;
Amandman 315
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka -ab (nova)
(-ab)  učinkovitost ove Direktive u postizanju njezinih ciljeva, uključujući povezane neizravne troškove te njihove gospodarske, društvene i ekološke koristi kao i utjecaj na konkurentnost poduzeća iz Europske unije;
Amandman 316
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka a
(a)  je li potrebno smanjiti pragove u pogledu broja zaposlenika i neto prometa utvrđene u članku 2. stavku 1.;
(a)   je li potrebno smanjiti pragove u pogledu broja zaposlenika i neto prometa utvrđene u članku 2. stavku 1., posebno za određene sektore, jesu li načini izračuna pragova primjereni i treba li ukloniti velike nedostatke kako bi se Direktiva primjenjivala na sve relevantne pravne oblike gospodarskih subjekata i složenih korporativnih struktura;
Amandman 317
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  učinkovitost provedbenih mehanizama uspostavljenih na nacionalnoj razini, a posebno sankcija i postupaka građanskopravne odgovornosti;
Amandman 318
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka ab (nova)
(ab)  konvergenciju i razlike među nacionalnim zakonima država članica u koje se prenosi ova Direktiva;
Amandman 319
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka b
(b)  je li potrebno izmijeniti popis sektorâ iz članka 2. stavka 1. točke (b), među ostalim radi usklađenosti sa smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj;
Briše se.
Amandman 320
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka c
(c)  je li potrebno izmijeniti Prilog, među ostalim s obzirom na međunarodni razvoj događaja;
Briše se.
Amandman 321
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka d
(d)   bi li članke od 4. do 14. trebalo proširiti na negativne klimatske utjecaje.
(d)   bi li članke od 4. do 14. trebalo proširiti na dodatne utjecaje, prvenstveno kako bi se obuhvatili i negativni učinci na dobro upravljanje.
Amandman 322
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)  hoće li se izraditi opsežan plan održivosti koji će obuhvatiti utjecaje na okoliš koji nisu povezani s klimom.
Amandman 323
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1. – točka db (nova)
(db)  treba li se definicija „lanca vrijednosti” u pogledu reguliranih financijskih poduzeća proširiti na širi raspon poduzeća;
Amandman 324
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 1.a (novi)
1.a  Komisija jedanput godišnje na razini Unije pokreće i koordinira procjenu otpornosti poduzeća na nepovoljne scenarije povezane s njihovim lancima vrijednosti. Komisija tu procjenu prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.
Amandman 325
Prijedlog direktive
Članak 30. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio
One primjenjuju te odredbe kako slijedi:
One primjenjuju te odredbe od... [SL unosi: tri godine od stupanja na snagu ove Direktive] u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. koja su u prosjeku imala više od 1000 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini ili su bila krajnje matično društvo grupe s takvim brojem zaposlenika koja ostvaruje takav promet kao i poduzeća iz članka 2. stavka 2. koja su ostvarila neto promet veći od 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili su bila krajnje matično društvo grupe koja ostvaruje takav promet.
One primjenjuju te odredbe od... [SL unosi: četiri godine od stupanja na snagu ove Direktive] u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. koja su u prosjeku imala više od 500 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini ili su bila krajnje matično društvo grupe s takvim brojem zaposlenika i s takvim prometom.
One primjenjuju te odredbe od... [SL unosi: četiri godine od stupanja na snagu ove Direktive] u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (a) koja su u prosjeku imala više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR kao i iz članka 2. stavka 2. koja su ostvarila neto promet veći od 40 milijuna EUR u Uniji i 150 milijuna EUR u svijetu u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili su bila krajnje matično društvo grupe koja ostvaruje takav promet.
Odstupajući od četvrtog podstavka ovog stavka, poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (a) koja su u prosjeku imala više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR, ali ne veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini mogu odlučiti da neće ispuniti obveze iz ove Direktive do [SL unosi: pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive]. U takvim slučajevima poduzeće obavještava nadzorno tijelo i dostavlja kratku izjavu o razlozima.
Amandman 326
Prijedlog direktive
Članak 30. – stavak 1. − podstavak 2. − točka a
(a)  od … [SL unosi: dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive] u odnosu na poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (a) i članka 2. stavka 2. točke (a);
Briše se.
Amandman 327
Prijedlog direktive
Članak 30. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b)  od … [SL unosi: četiri godine od stupanja na snagu ove Direktive] u odnosu na poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (b) i članka 2. stavka 2. točke (b).
Briše se.
Amandman 328
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – naslov
1.   Kršenja prava i zabrana iz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima:
1.   Prava i zabrane iz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima
Amandman 329
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 1.
1.   kršenje prava naroda na raspolaganje prirodnim resursima zemljišta i na to da im se ne uskraćuju sredstva za uzdržavanje u skladu s člankom 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
1.   pravo naroda na raspolaganje prirodnim resursima zemljišta i na to da im se ne uskraćuju sredstva za uzdržavanje u skladu s člankom 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
Amandman 330
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 2.
2.   kršenje prava na život i sigurnost u skladu s člankom 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
2.   pravo na život i sigurnost u skladu s člankom 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 331
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 3.
3.   kršenje zabrane mučenja, okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja u skladu s člankom 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
3.   zabrana mučenja, okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja u skladu s člankom 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 332
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 4.
4.   kršenje prava na slobodu i sigurnost u skladu s člankom 9. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
4.   pravo na slobodu i sigurnost u skladu s člankom 9. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 333
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 5.
5.   kršenje zabrane proizvoljnog ili nezakonitog zadiranja u privatnost, obitelj, dom ili korespondenciju osobe te napade na njezin ugled, u skladu s člankom 17. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
5.   zabrana proizvoljnog ili nezakonitog zadiranja u privatnost, obitelj, dom ili korespondenciju osobe te napade na njezin ugled, u skladu s člankom 17. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 334
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 6.
6.   kršenje zabrane uplitanja u slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti u skladu s člankom 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
6.   zabrana uplitanja u slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti u skladu s člankom 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 335
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 7.
7.   kršenje prava na pravične i povoljne uvjete rada, uključujući pravednu plaću, pristojan život, sigurne i zdrave radne uvjete te razumno ograničenje u pogledu radnog vremena u skladu s člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
7.   pravo na pravične i povoljne uvjete rada, uključujući primitke koji omogućuju pristojan život, sigurne i zdrave radne uvjete te razumno ograničenje u pogledu radnog vremena, što obuhvaća i pravo na plaću za zaposlenike dostatnu za život i pravo na prihod dostatan za život samozaposlenih radnika i maloposjednika u skladu s člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i člankom 23. stavkom 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 336
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 7.a (nova)
7.a  pravo svih građana na primjeren životni standard za sebe i svoju obitelj, uključujući odgovarajuću hranu, odjeću i smještaj te pravo na kontinuirano poboljšanje životnih uvjeta u skladu s člankom 11. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i člankom 25. Opće deklaracije o ljudskim pravima;
Amandman 337
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 8.
8.   kršenje zabrane ograničavanja pristupa radnika primjerenom stanovanju ako radna snaga stanuje u smještaju koji osigurava poduzeće te ograničavanja pristupa radnika odgovarajućoj prehrani, odjeći, vodi i sanitarnim uvjetima na radnom mjestu u skladu s člankom 11. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
8.   zabrana ograničavanja pristupa radnika primjerenom stanovanju ako radna snaga stanuje u smještaju koji osigurava poduzeće te ograničavanja pristupa radnika odgovarajućoj prehrani, odjeći, vodi i sanitarnim uvjetima na radnom mjestu u skladu s člankom 11. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Amandman 338
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 9.
9.   kršenje prava u skladu s kojim se u svim odlukama i postupcima koji utječu na djecu u prvom redu uzimaju u obzir njihovi najbolji interesi u skladu s člankom 3. Konvencije o pravima djeteta; kršenje prava djeteta da razvije svoj puni potencijal u skladu s člankom 6. Konvencije o pravima djeteta; kršenje prava djeteta na najviši mogući standard zdravlja u skladu s člankom 24. Konvencije o pravima djeteta; kršenje prava na socijalnu sigurnost i odgovarajući životni standard u skladu s člancima 26. i 27. Konvencije o pravima djeteta; kršenje prava na obrazovanje u skladu s člankom 28. Konvencije o pravima djeteta; kršenje prava na zaštitu djeteta od svih oblika seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja te na zaštitu od otmice, prodaje ili nezakonitog premještanja na drugo mjesto u svojoj zemlji ili izvan nje u svrhu iskorištavanja, u skladu s člancima 34. i 35. Konvencije o pravima djeteta;
9.   pravo u skladu s kojim se u svim odlukama i postupcima koji utječu na djecu u prvom redu uzimaju u obzir njihovi najbolji interesi u skladu s člankom 3. Konvencije o pravima djeteta; pravo djeteta da razvije svoj puni potencijal u skladu s člankom 6. Konvencije o pravima djeteta; pravo djeteta na najviši mogući standard zdravlja u skladu s člankom 24. Konvencije o pravima djeteta; pravo na socijalnu sigurnost i odgovarajući životni standard u skladu s člancima 26. i 27. Konvencije o pravima djeteta; pravo na obrazovanje u skladu s člankom 28. Konvencije o pravima djeteta; pravo na zaštitu djeteta od svih oblika seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja te na zaštitu od otmice, prodaje ili nezakonitog premještanja na drugo mjesto u svojoj zemlji ili izvan nje u svrhu iskorištavanja, u skladu s člancima 34. i 35. Konvencije o pravima djeteta;
Amandman 339
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 10.
10.   kršenje zabrane zapošljavanja djeteta mlađeg od dobi u kojoj završava obvezno obrazovanje, a u svakom slučaju prije nego što navrši 15 godina, osim u slučaju da je to predviđeno zakonom mjesta zaposlenja u skladu s člankom 2. stavkom 4. i člancima 4. do 8. Konvencije Međunarodne organizacije rada o najnižoj dobi za zapošljavanje iz 1973. (br. 138);
10.   zabrana zapošljavanja djeteta mlađeg od dobi u kojoj završava obvezno obrazovanje, a u svakom slučaju prije nego što navrši 15 godina, osim u slučaju da je to predviđeno zakonom mjesta zaposlenja u skladu s člankom 2. stavkom 4. i člancima 4. do 8. Konvencije Međunarodne organizacije rada o najnižoj dobi za zapošljavanje iz 1973. (br. 138);
Amandman 340
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio 1. – podnaslov 1. – točka 11. – uvodni dio
11.   kršenje zabrane dječjeg rada u skladu s člankom 32. Konvencije o pravima djeteta, uključujući najgore oblike dječjeg rada (za osobe mlađe od 18 godina) u skladu s člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada o najgorim oblicima dječjeg rada iz 1999. (br. 182). To uključuje:
11.   zabrana dječjeg rada u skladu s člankom 32. Konvencije o pravima djeteta, uključujući najgore oblike dječjeg rada (za osobe mlađe od 18 godina) u skladu s člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada o najgorim oblicima dječjeg rada iz 1999. (br. 182). To uključuje:
Amandman 341
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 12.
12.   kršenje zabrane prisilnog rada; to uključuje sve poslove ili usluge koji se zahtijevaju od bilo koje osobe pod prijetnjom ikakve kazne i za koje se ta osoba nije dobrovoljno ponudila, na primjer kao posljedica dužničkog ropstva ili trgovanja ljudima; iz prisilnog rada isključeni su svi poslovi ili usluge koji su u skladu s člankom 2. stavkom 2. Konvencije Međunarodne organizacije rada o prisilnom radu iz 1930. (br. 29) ili člankom 8. stavkom 3. točkama (b) i (c) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
12.   zabrana prisilnog rada; to uključuje sve poslove ili usluge koji se zahtijevaju od bilo koje osobe pod prijetnjom ikakve kazne i za koje se ta osoba nije dobrovoljno ponudila, na primjer kao posljedica dužničkog ropstva ili trgovanja ljudima; iz prisilnog rada isključeni su svi poslovi ili usluge koji su u skladu s člankom 2. stavkom 2. Konvencije Međunarodne organizacije rada o prisilnom radu iz 1930. (br. 29) ili člankom 8. stavkom 3. točkama (b) i (c) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
Amandman 342
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 13.
13.   kršenje zabrane svih oblika ropstva, praksi sličnih ropstvu, kmetstvu ili drugim oblicima prevlasti ili ugnjetavanja na radnom mjestu, kao što su ekstremno gospodarsko izrabljivanje ili seksualno iskorištavanje i ponižavanje u skladu s člankom 4. Opće deklaracije o ljudskim pravima i člankom 8. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
13.   zabrana svih oblika ropstva, praksi sličnih ropstvu, kmetstvu ili drugim oblicima prevlasti ili ugnjetavanja na radnom mjestu, kao što su ekstremno gospodarsko izrabljivanje ili seksualno iskorištavanje i ponižavanje u skladu s člankom 4. Opće deklaracije o ljudskim pravima i člankom 8. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
Amandman 343
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 14.
14.   kršenje zabrane trgovanja ljudima u skladu s člankom 3. Protokola iz Palerma za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta;
14.   zabrana trgovanja ljudima u skladu s člankom 3. Protokola iz Palerma za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta;
Amandman 344
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio 1. – podnaslov 1. – točka 15. – uvodni dio
15.   kršenje prava na slobodu udruživanja, okupljanja, prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje u skladu s člankom 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima, člancima 21. i 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člankom 8. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencijom Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje iz 1948. (br. 87) i Konvencijom Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. (br. 98), uključujući sljedeća prava:
15.   pravo na slobodu udruživanja, okupljanja, prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje u skladu s člankom 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima, člancima 21. i 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člankom 8. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencijom Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje iz 1948. (br. 87) i Konvencijom Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. (br. 98), uključujući sljedeća prava:
Amandman 345
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 16.
16.   kršenje zabrane nejednakog postupanja pri zapošljavanju, osim u slučaju da je to opravdano zahtjevima za zapošljavanje u skladu s člankom 2. i člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100), člancima 1. i 2. Konvencije Međunarodne organizacije rada o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. (br. 111) i člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; nejednako postupanje uključuje ponajprije isplatu nejednake naknade za rad jednake vrijednosti;
16.   zabrana nejednakog postupanja pri zapošljavanju, osim u slučaju da je to opravdano zahtjevima za zapošljavanje u skladu s člankom 2. i člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100), člancima 1. i 2. Konvencije Međunarodne organizacije rada o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. (br. 111) i člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; nejednako postupanje uključuje ponajprije isplatu nejednake naknade za rad jednake vrijednosti;
Amandman 346
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 17.
17.   kršenje zabrane uskraćivanja plaće dostatne za život u skladu s člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
17.   zabrana uskraćivanja plaće dostatne za život u skladu s člankom 7. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Amandman 347
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio 1. – podnaslov 1. – točka 18. – uvodni dio
18.   kršenje zabrane uzrokovanja mjerljive degradacije okoliša, kao što su štetna promjena tla, onečišćenje vode ili zraka, štetne emisije, prekomjerna potrošnja vode ili drugi utjecaj na prirodne resurse, koje
18.   zabrana uzrokovanja degradacije okoliša, kao što su štetna promjena tla, onečišćenje vode ili zraka, štetne emisije, prekomjerna potrošnja vode ili drugi utjecaj na prirodne resurse, koje
Amandman 348
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 18. – podtočka a
(a)   narušava prirodne temelje za čuvanje i proizvodnju hrane; ili
(a)   narušava prirodne temelje za čuvanje i proizvodnju hrane i hrane za životinje; ili
Amandman 349
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 18. – podtočka da (nova)
(da)  narušava zdravlje, primjerice izazivanjem epidemija, uzimajući u obzir pristup „Jedno zdravlje” ili
Amandman 350
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 18. – podtočka e
(e)   utječe na ekološku cjelovitost, primjerice krčenjem šuma,
(e)   utječe na ekološku cjelovitost, primjerice krčenjem šuma, u skladu s člankom 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima, člankom 5. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i člankom 12. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Amandman 351
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 19.
19.   kršenje zabrane nezakonite deložacije ili upotrebe zemljišta, šuma i voda pri stjecanju, razvoju ili drugom korištenju zemljišta, šuma i voda, uključujući krčenje šuma čija upotreba osobi osigurava sredstva za život u skladu s člankom 11. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
19.   zabrana nezakonite deložacije ili upotrebe zemljišta, šuma i voda pri stjecanju, razvoju ili drugom korištenju zemljišta, šuma i voda, uključujući krčenje šuma čija upotreba osobi osigurava sredstva za život u skladu s člankom 11. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Amandman 352
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 19.a (nova)
19.a  prava autohtonih naroda na samoodređenje u skladu s člankom 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člankom 1. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i člankom 5. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te njihovo pravo da daju, izmijene, uskrate ili povuku svoj slobodan, prethodni i informirani pristanak za intervencije, odluke i aktivnosti koje mogu utjecati na njihova zemljišta, područja, resurse i prava, u skladu s člankom 27. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i člankom 15. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te člancima 2. i 5. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije;
Amandman 353
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 20.
20.   kršenje prava autohtonih naroda na zemljišta, područja i resurse koje su tradicionalno posjedovali, zauzeli ili na drugi način upotrebljavali ili stekli u skladu s člankom 25., člankom 26. stavcima 1. i 2., člankom 27. i člankom 29. stavkom 2. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda;
20.   pravo autohtonih naroda na zemljišta, područja i resurse koje su tradicionalno posjedovali, zauzeli ili na drugi način upotrebljavali ili stekli u skladu s člancima 1. i 27. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i člancima 1., 2. i 15. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te člankom 5. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije;
Amandman 354
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 1. – točka 21.
21.   kršenje zabrane ili prava koje nije obuhvaćeno prethodnim točkama od 1. do 20., ali je uključeno u sporazume o ljudskim pravima navedene u odjeljku 2. ovog dijela, koje izravno narušava pravni interes zaštićen tim sporazumima, pod uvjetom da je predmetno poduzeće moglo opravdano utvrditi rizik od takvog narušavanja i sve odgovarajuće mjere koje mora poduzeti kako bi ispunilo obveze iz članka 4. ove Direktive uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svojeg poslovanja, kao što su sektor i kontekst djelovanja.
21.   zabrana ili pravo koje nije obuhvaćeno prethodnim točkama od 1. do 20., ali je uključeno u sporazume o ljudskim pravima navedene u odjeljku 2. ovog dijela, ako postoji predvidiv rizik da bi moglo doći do utjecaja na takvu zabranu ili pravo.
Amandman 355
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – naslov
2.   Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama:
2.   Konvencije i instrumenti u području ljudskih prava i temeljnih sloboda:
Amandman 356
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 11.
—   Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama,
—   Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama,
Amandman 357
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 11.a (nova)
—  Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima,
Amandman 358
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 12.a (nova)
—  Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije, 2003.,
Amandman 359
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 12.b (nova)
—  Konvencija OECD-a o borbi protiv podmićivanja, 1997.,
Amandman 360
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 14.a (nova)
—  Konvencija Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima, 1989. (br. 169),
Amandman 361
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 15 – podalineja 5.a (nova)
—  Konvencija MOR-a o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, 1981. (br. 155),
Amandman 362
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 15 – podalineja 5.b (nova)
—  Konvencija MOR-a o promicanju okvira za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, 2006. (br. 187),
Amandman 363
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 15.a (nova)
—  Instrumenti međunarodnog humanitarnog prava kako su utvrđeni u Ženevskim konvencijama i dodatnim protokolima,
Amandman 364
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio I. – podnaslov 2. – alineja 15.b (nova)
—  Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,
Amandman 365
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – naslov
Kršenja međunarodno priznatih ciljeva i zabrana uključenih u konvencije o okolišu:
Unija i međunarodno priznati ciljevi i zabrana uključenih u konvencije o okolišu i klimi te zakonodavstvo Unije:
Amandman 366
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka -1. (nova)
- 1.  obveze utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja ili okončanja negativnog učinka na jednu od sljedećih okolišnih kategorija:
a)  klimatske promjene,
b)  gubitak bioraznolikosti;
c)  onečišćenje zraka, vode i tla;
d)  degradaciju kopnenih, morskih i slatkovodnih ekosustava;
e)  krčenje šuma;
f)  prekomjernu potrošnju materijala, vode, energije i drugih prirodnih resursa;
g)  štetno stvaranje otpada i nepravilno gospodarenje otpadom, uključujući opasne tvari;
Amandman 367
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 1.
1.  kršenje obveze poduzimanja potrebnih mjera povezanih s uporabom bioloških resursa kako bi se izbjegli ili smanjili negativni učinci na bioraznolikost, u skladu s člankom 10. točkom (b) Konvencije o biološkoj raznolikosti iz 1992. i [uzimajući u obzir moguće izmjene Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti nakon 2020.], uključujući obveze iz Kartagenskog protokola o razvoju, rukovanju, prijevozu, uporabi, prijenosu i oslobađanju modificiranih živih organizama i Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te pravednoj i ujednačenoj podjeli prednosti koje proizlaze iz njihovog korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti od 12. listopada 2014.;
Briše se.
Amandman 368
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 2.
2.   kršenje zabrane uvoza ili izvoza bilo kojeg primjerka uključenog u Dodatak Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) od 3. ožujka 1973. bez dozvole, u skladu s člancima III., IV. i V.;
2.   zabrane uvoza ili izvoza bilo kojeg primjerka uključenog u Dodatak Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) od 3. ožujka 1973. bez dozvole, u skladu s člancima III., IV. i V.;
Amandman 369
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 3.
3.   kršenje zabrane proizvodnje proizvoda kojima je dodana živa u skladu s člankom 4. stavkom 1. i Prilogom A dijelom I. Minamatske konvencije o živi od 10. listopada 2013. (Minamatska konvencija);
3.   zabrane proizvodnje proizvoda kojima je dodana živa u skladu s člankom 4. stavkom 1. i Prilogom A dijelom I. Minamatske konvencije o živi od 10. listopada 2013. (Minamatska konvencija);
Amandman 370
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 4.
4.   kršenje zabrane upotrebe žive i živinih spojeva u proizvodnim postupcima u smislu članka 5. stavka 2. i Priloga B dijela I. Minamatske konvencije od datuma postupnog ukidanja navedenog u Konvenciji za odgovarajuće proizvode i procese;
4.   zabrane upotrebe žive i živinih spojeva u proizvodnim postupcima u smislu članka 5. stavka 2. i Priloga B dijela I. Minamatske konvencije od datuma postupnog ukidanja navedenog u Konvenciji za odgovarajuće proizvode i procese;
Amandman 371
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 5.
5.   kršenje zabrane obrade otpadne žive protivno odredbama članka 11. stavka 3. Minamatske konvencije;
5.   zabrane obrade otpadne žive protivno odredbama članka 11. stavka 3. Minamatske konvencije;
Amandman 372
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 6.
6.   kršenje zabrane proizvodnje i upotrebe kemikalija u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. i Prilogom A Stockholmske konvencije od 22. svibnja 2001. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (POPs konvencija), u verziji Uredbe (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169 od 25. lipnja 2019., str. 45.–77.);
6.   zabrane proizvodnje i upotrebe kemikalija u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. i Prilogom A Stockholmske konvencije od 22. svibnja 2001. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (POPs konvencija), u verziji Uredbe (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169 od 25. lipnja 2019., str. 45.–77.);
Amandman 373
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 7.
7.   kršenje zabrane rukovanja, prikupljanja, skladištenja i zbrinjavanja otpada na način koji nije prihvatljiv za okoliš u skladu s propisima na snazi u području nadležnosti u skladu s odredbama članka 6. stavka 1. točke (d) podtočaka i. i ii. POPs konvencije;
7.   zabrane rukovanja, prikupljanja, skladištenja i zbrinjavanja otpada na način koji nije prihvatljiv za okoliš u skladu s propisima na snazi u području nadležnosti u skladu s odredbama članka 6. stavka 1. točke (d) podtočaka i. i ii. POPs konvencije;
Amandman 374
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 8.
8.  kršenje zabrane uvoza kemikalije navedene u Prilogu III. Konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (UNEP/FAO), donesenoj 10. rujna 1998., kako je navela stranka uvoznica koja je potpisnica Konvencije u skladu s postupkom prethodnog informiranog pristanka (PIC postupkom);
Briše se.
Amandman 375
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 9.
9.   kršenje zabrane proizvodnje i potrošnje određenih tvari koje oštećuju ozonski sloj (tj. freoni, haloni, ugljikov tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, bromoklormetan, metilbromid, bromofluorougljikovodici i klorofluorougljikovodici) nakon njihova postupnog ukidanja u skladu s Bečkom konvencijom o zaštiti ozonskog sloja i njezinim Montrealskim protokolom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj;
9.   zabrane proizvodnje i potrošnje određenih tvari koje oštećuju ozonski sloj (tj. freoni, haloni, ugljikov tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, bromoklormetan, metilbromid, bromofluorougljikovodici i klorofluorougljikovodici) nakon njihova postupnog ukidanja u skladu s Bečkom konvencijom o zaštiti ozonskog sloja i njezinim Montrealskim protokolom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj;
Amandman 376
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 10. – uvodni dio
10.   kršenje zabrane izvoza opasnog otpada u smislu članka 1. stavka 1. i drugog otpada u smislu članka 1. stavka 2. Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju od 22. ožujka 1989. (Baselska konvencija) i u smislu Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190 od 12. srpnja 2006., str. 1.–98.) (Uredba (EZ) br. 1013/2006), kako je zadnje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 od 19. listopada 2020. (SL L 433 od 22. prosinca 2020., str. 11.–19.):
10.   zabrane izvoza opasnog otpada u smislu članka 1. stavka 1. i drugog otpada u smislu članka 1. stavka 2. Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju od 22. ožujka 1989. (Baselska konvencija) i u smislu Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190 od 12. srpnja 2006., str. 1.–98.) (Uredba (EZ) br. 1013/2006), kako je zadnje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 od 19. listopada 2020. (SL L 433 od 22. prosinca 2020., str. 11.–19.):
Amandman 377
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 12.a (nova)
12.a  obveze postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova tumačene u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a), člankom 4. stavkom 1., člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 1. Pariškog sporazuma u sklopu Okvira Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, Europskog zakona o klimi i globalne obveze smanjenja emisija metana;
Amandman 378
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 12.b (nova)
12.b  obveze poduzimanja svih mjera u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora (UNCLOS) koje su potrebne za sprečavanje, smanjenje i kontrolu onečišćenja morskog okoliša iz bilo kojeg izvora, koristeći se u tu svrhu najpraktičnijim sredstvima koja su na raspolaganju i u skladu s vlastitim mogućnostima, sukladno članku 194. stavku 1. UNCLOS-a, uključujući članak 194. stavak 3. točke (a), (b), (c) i (d) UNCLOS-a;
Amandman 379
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 12.c (nova)
12.c  prava na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, posebno u skladu s člancima 4., 6. i 9. Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija);
Amandman 380
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 12.d (nova)
12.d  obveze osiguravanja da osobe, skupine i organizacije koje promiču i štite ljudska prava u pitanjima okoliša povezanima s lancem vrijednosti poduzeća mogu djelovati bez prijetnji, ograničenja i nesigurnosti te da ih se ni na koji način ne kažnjava, progoni ili uznemirava zbog njihova sudjelovanja, u skladu s člankom 3. stavkom 8. Aarhuške konvencije;
Amandman 381
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio II. – točka 12.e (nova)
12.e  obveze poduzimanja svih odgovarajućih mjera za sprečavanje, kontrolu i smanjenje svih prekograničnih utjecaja na prekogranične vode u skladu s Konvencijom o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992.

(1)* Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.
(2) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0184/2023).


Oznake zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode
PDF 431kWORD 127k
Amandmani koje je donio Europski parlament 1. lipnja 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode, o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/787 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 (COM(2022)0134 – C9-0130/2022 – 2022/0089(COD))(1)
P9_TA(2023)0210A9-0173/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Europskim zelenim planom22 među politikama za preobrazbu gospodarstva Unije za održivu budućnost navodi se osmišljavanje pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava („od polja do stola”).
(1)  Europskim zelenim planom22 među politikama za preobrazbu gospodarstva Unije za održivu budućnost navodi se osmišljavanje pravednog, održivog, zdravijeg i ekološki prihvatljivijeg prehrambenog sustava dostupnog svima („od polja do stola”).
__________________
__________________
22 https://commission.europa.eu/publications/communication-european-green-deal_hr
22 https://commission.europa.eu/publications/communication-european-green-deal_hr
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)   Oznake zemljopisnog podrijetla mogu imati važnu ulogu u pogledu održivosti, među ostalim u kružnome gospodarstvu, što bi moglo povećati njihovu baštinsku vrijednost i tako ojačati njihovu važnost u okviru nacionalnih i regionalnih politika kako bi se ispunili ciljevi europskog zelenog plana.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  U Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav uz prelazak na održive prehrambene sustave poziva se i na jačanje zakonodavnog okvira o oznakama zemljopisnog podrijetla, u koji bi se prema potrebi uključili posebni kriteriji održivosti. Komisija se u Komunikaciji obvezala da će, među ostalima, ojačati položaj proizvođača proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla, njihovih zadruga i organizacija proizvođača u lancu opskrbe hranom.
(2)  U Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav uz prelazak na održive prehrambene sustave poziva se i na jačanje zakonodavnog okvira o oznakama zemljopisnog podrijetla, u koji bi se uključili posebni kriteriji održivosti. Komisija se u Komunikaciji obvezala da će, među ostalima, ojačati položaj proizvođača proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla, njihovih zadruga i organizacija proizvođača u lancu opskrbe hranom. Naglasak bi trebalo staviti na male proizvođače, posebno one koji najbolje čuvaju tradicionalne vještine te znanje i iskustvo.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Kvaliteta i raznovrsnost proizvodnje vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda u Uniji jedna je od njezinih važnih prednosti koja proizvođačima Unije daje konkurentsku prednost i uvelike pridonosi njezinoj živućoj kulturnoj i gastronomskoj baštini. To se može zahvaliti vještinama i odlučnosti proizvođača Unije koji su sačuvali običaje u isto vrijeme uvažavajući razvoj novih proizvodnih metoda i materijala.
(4)  Kvaliteta, dostupnost i raznovrsnost proizvodnje vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda u Uniji jedna je od njezinih važnih prednosti koja proizvođačima Unije daje konkurentsku prednost i uvelike pridonosi njezinoj živućoj kulturnoj i gastronomskoj baštini. To se može zahvaliti vještinama i odlučnosti proizvođača Unije koji su sačuvali običaje i kulturni identitet, u isto vrijeme uvažavajući razvoj novih proizvodnih metoda i materijala, zbog čega su tradicionalni proizvodi EU-a postali simbol kvalitete.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Građani i potrošači Unije sve više zahtijevaju kvalitetne i tradicionalne proizvode. Osim toga, zainteresirani su za održavanje raznolikosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji. Time se stvara potražnja za vinima, jakim alkoholnim pićima i poljoprivrednim proizvodima s prepoznatljivim posebnim karakteristikama, pogotovo onima povezanima s njihovim zemljopisnim podrijetlom.
(5)  Građani i potrošači Unije sve više zahtijevaju kvalitetne, tradicionalne i dostupne proizvode koji imaju posebne značajke koje se mogu pripisati i njihovu podrijetlu i načinu njihove proizvodnje. Osim toga, zainteresirani su za održavanje raznolikosti i sigurnosti opskrbe poljoprivrednim proizvodima u Uniji. Time se stvara potražnja za vinima, jakim alkoholnim pićima i poljoprivrednim proizvodima s prepoznatljivim posebnim karakteristikama, pogotovo onima povezanima s njihovim zemljopisnim podrijetlom, te se jamče uvjeti proizvodnje zaslužni za izgradnju reputacije i identiteta takvih proizvoda.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)   Visokokvalitetni proizvodi predstavljaju jedno od najvećih bogatstava Unije, i za naše gospodarstvo, ali i za naš kulturni identitet. Ti su proizvodi najsnažniji predstavnici robne marke „proizvedeno u EU-u”, koja je prepoznatljiva u cijelom svijetu, te omogućuju rast i čuvaju našu baštinu. Vina, jaka alkoholna pića i poljoprivredni proizvodi europsko su bogatstvo koje je potrebno dodatno ojačati i zaštititi.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)   Građani i potrošači imaju pravo očekivati da su svaka oznaka zemljopisnog podrijetla i sustav kvalitete popraćeni pouzdanim sustavom provjere i kontrole, neovisno o tome dolazi li proizvod iz Unije ili treće zemlje.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Osiguravanje jednakog priznavanja i zaštite prava intelektualnog vlasništva u cijeloj Uniji u vezi s nazivima zaštićenima u Uniji prioritet je koji se može učinkovito ostvariti samo na razini Unije. Oznake zemljopisnog podrijetla kojima se štite nazivi vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda koji imaju karakteristike, svojstva ili ugled povezan s mjestom proizvodnje u isključivoj su nadležnosti Unije. Stoga je potrebno osigurati jedinstven i ekskluzivan sustav oznaka zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla kolektivno su pravo koje imaju svi prihvatljivi proizvođači na određenom području koji se žele pridržavati specifikacije proizvoda. Proizvođači koji djeluju zajednički imaju veće ovlasti od pojedinačnih proizvođača i preuzimaju kolektivnu odgovornost za upravljanje svojim oznakama zemljopisnog podrijetla, među ostalim odgovarajući na potražnju društva za proizvodima iz održive proizvodnje. Upravljanjem oznakama zemljopisnog podrijetla proizvođači se pravedno nagrađuju za svoj trud u proizvodnji raznovrsnih i kvalitetnih proizvoda. Istodobno, to može biti korisno za ruralno gospodarstvo, posebno na područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima, kao što su planinska područja i najudaljenija područja, u kojima poljoprivredni sektor čini znatan dio gospodarstva, a troškovi proizvodnje su visoki. Na taj način sustavi kvalitete mogu pridonijeti politici ruralnog razvoja te politici potpore tržištu i dohotku u okviru ZPP-a te ih dopuniti. Posebno mogu pridonijeti razvoju u poljoprivrednom sektoru, prije svega u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. Okvir Unije kojim se štite oznake zemljopisnog podrijetla na temelju njihova upisa u registar na razini Unije potiče razvoj poljoprivrednog sektora jer ujednačeniji pristup koji iz njega proizlazi osigurava pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima proizvoda koji nose takve oznake i povećava povjerenje potrošača u te proizvode. Cilj je sustava oznaka zemljopisnog podrijetla potrošačima omogućiti donošenje informiranijih odluka o kupnji te im označivanjem i oglašavanjem pomoći da ispravno identificiraju proizvode na tržištu. Oznake zemljopisnog podrijetla, kao vrsta prava intelektualnog vlasništva, pomažu gospodarskim subjektima i poduzećima da vrednuju svoju nematerijalnu imovinu. Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja i održalo unutarnje tržište, svaki bi proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao moći upotrebljavati registrirani naziv i stavljati na tržište proizvode koji nose oznake zemljopisnog podrijetla u cijeloj Uniji i u elektroničkoj trgovini, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je taj proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola. S obzirom na iskustvo stečeno provedbom uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća27, potrebno je riješiti određena pravna pitanja, pojasniti i pojednostavniti neka pravila te racionalizirati postupke.
(9)  Osiguravanje jednakog priznavanja i zaštite prava intelektualnog vlasništva u cijeloj Uniji u vezi s nazivima zaštićenima u Uniji prioritet je koji se može učinkovito ostvariti samo na razini Unije. Oznake zemljopisnog podrijetla kojima se štite nazivi vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda koji imaju karakteristike, svojstva ili ugled povezan s mjestom proizvodnje u isključivoj su nadležnosti Unije. Stoga je potrebno osigurati dosljedan i ekskluzivan sustav oznaka zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla kolektivno su pravo koje imaju svi prihvatljivi proizvođači na određenom području koji se žele pridržavati specifikacije proizvoda. Proizvođači koji djeluju zajednički imaju veće ovlasti od pojedinačnih proizvođača i preuzimaju kolektivnu odgovornost za upravljanje svojim oznakama zemljopisnog podrijetla, među ostalim odgovarajući na potražnju društva za proizvodima iz održive proizvodnje. Slično tome, kolektivnom organizacijom proizvođača proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla može se u većoj mjeri zajamčiti pravedna raspodjela dodane vrijednosti među sudionicima u lancu opskrbe kako bi se proizvođačima osigurali pravedni prihodi za pokrivanje njihovih troškova i omogućivanje dodatnih ulaganja u kvalitetu i održivost proizvoda. Upravljanjem oznakama zemljopisnog podrijetla proizvođači se pravedno nagrađuju za svoj trud u proizvodnji raznovrsnih i kvalitetnih proizvoda. Istodobno, to može biti korisno za ruralno gospodarstvo, posebno na područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima, kao što su planinska područja i najudaljenija područja, uključujući najudaljenije regije, u kojima poljoprivredni sektor čini znatan dio gospodarstva, a troškovi proizvodnje su visoki. Na taj način sustavi kvalitete mogu pridonijeti politici ruralnog razvoja te politici potpore tržištu i dohotku u okviru ZPP-a te ih dopuniti. Posebno mogu pridonijeti razvoju u poljoprivrednom sektoru, prije svega u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. U komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenoj „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” prepoznata je ključna uloga oznaka zemljopisnog podrijetla među vodećim inicijativama za promicanje ruralnih područja radi njihova doprinosa prosperitetu, gospodarskoj diversifikaciji i razvoju ruralnih područja te snažnoj povezanosti između proizvoda i njegova teritorijalnog podrijetla. Okvir Unije kojim se štite oznake zemljopisnog podrijetla na temelju njihova upisa u registar na razini Unije potiče razvoj poljoprivrednog sektora jer ujednačeniji pristup koji iz njega proizlazi osigurava pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima proizvoda koji nose takve oznake i povećava povjerenje potrošača u te proizvode. Cilj je sustava oznaka zemljopisnog podrijetla potrošačima omogućiti donošenje informiranijih odluka o kupnji te im označivanjem i oglašavanjem pomoći da ispravno identificiraju proizvode na tržištu. Oznake zemljopisnog podrijetla, kao vrsta prava intelektualnog vlasništva, pomažu gospodarskim subjektima i poduzećima da vrednuju svoju nematerijalnu imovinu. Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja i održalo unutarnje tržište, svaki bi proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao moći upotrebljavati registrirani naziv i stavljati na tržište proizvode koji nose oznake zemljopisnog podrijetla u cijeloj Uniji i u elektroničkoj trgovini, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je taj proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola. S obzirom na iskustvo stečeno provedbom uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća27, potrebno je riješiti određena pravna pitanja, pojasniti i pojednostavniti neka pravila te racionalizirati postupke.
__________________
__________________
27 Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
27 Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)   Jedinstveni i isključivi sustav oznaka zemljopisnog podrijetla trebao bi znatno doprinijeti većoj osviještenosti potrošača o simbolima, oznakama i kraticama kojima se dokazuje sudjelovanje u europskim sustavima kvalitete i njihova dodana vrijednost, te njihovu većem priznavanju i razumijevanju, kako u Uniji tako i u trećim zemljama, čime se dopunjuje Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća1a.
____________________
1a Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Unija već neko vrijeme nastoji pojednostavniti regulatorni okvir zajedničke poljoprivredne politike. Taj bi pristup trebalo primijeniti i na propise u području oznaka zemljopisnog podrijetla, a da se pritom ne dovode u pitanje posebne karakteristike svakog sektora. Kako bi se pojednostavnili dugotrajni postupci registracije i izmjene, trebalo bi u jednom pravnom instrumentu utvrditi usklađena postupovna pravila za oznake zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, uz zadržavanje odredbi specifičnih za pojedine proizvode, i to za vino iz Uredbe (EU) br. 1308/2013, za jaka alkoholna pića iz Uredbe (EU) 2019/787 i za poljoprivredne proizvode iz ove Uredbe. Postupke za registraciju, izmjene specifikacije proizvoda i poništenje registracije oznaka zemljopisnog podrijetla iz Unije, uključujući postupke prigovora, trebale bi provoditi države članice i Komisija. Države članice i Komisija trebale bi biti odgovorne za različite faze svakog postupka. Države članice trebale bi biti odgovorne za prvu fazu postupka, koja se sastoji od zaprimanja zahtjeva skupine proizvođača i njegove ocjene, uključujući provođenje nacionalnog postupka prigovora, te, nakon rezultata te ocjene, podnošenja zahtjeva Komisiji. Komisija bi trebala biti odgovorna za razmatranje zahtjeva u drugoj fazi postupka, uključujući provođenje postupka prigovora na globalnoj razini, i za donošenje odluke o odobravanju ili neodobravanju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi se registrirati samo na razini Unije. Međutim, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji za registraciju na razini Unije, državama članicama trebalo bi omogućiti da odobre prijelaznu zaštitu na nacionalnoj razini bez utjecaja na unutarnje tržište ili međunarodnu trgovinu. Zaštita koja se nakon registracije pruža na temelju ove Uredbe trebala bi biti jednako dostupna oznakama zemljopisnog podrijetla trećih zemalja koje ispunjavaju odgovarajuće kriterije i koje su zaštićene u njihovoj zemlji podrijetla. Komisija bi trebala provoditi odgovarajuće postupke za oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja.
(11)  Unija već neko vrijeme nastoji pojednostavniti regulatorni okvir zajedničke poljoprivredne politike. U okviru revizije zajedničke poljoprivredne politike već su pojednostavljeni postupci za izmjenu specifikacija proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla za vino i poljoprivredno-prehrambene proizvode te je povećana njihova učinkovitost. Kako bi se dodatno pojednostavnili dugotrajni postupci registracije i izmjene, trebalo bi u jednom pravnom instrumentu utvrditi usklađena postupovna pravila za oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, uz zadržavanje odredbi specifičnih za pojedine proizvode, i to za jaka alkoholna pića iz Uredbe (EU) 2019/787 i za poljoprivredne proizvode iz ove Uredbe. Ovu bi Uredbu trebalo popratiti nizom alata za pružanje odgovarajuće potpore malim proizvođačima i skupinama malih proizvođača, kao što su prilagođeni tečajevi osposobljavanja o promjenama koje se uvode, a koje bi trebali organizirati nacionalna tijela i Komisija. Postupke za registraciju, izmjene specifikacije proizvoda i poništenje registracije oznaka zemljopisnog podrijetla iz Unije, uključujući postupke prigovora, trebale bi provoditi države članice i Komisija. Države članice i Komisija trebale bi biti odgovorne za različite faze svakog postupka. Države članice trebale bi biti odgovorne za prvu fazu postupka, koja se sastoji od zaprimanja zahtjeva skupine proizvođača i njegove ocjene, uključujući provođenje nacionalnog postupka prigovora, te, nakon rezultata te ocjene, podnošenja zahtjeva Komisiji. Komisija bi trebala biti odgovorna za razmatranje zahtjeva u drugoj fazi postupka, uključujući provođenje postupka prigovora na globalnoj razini, i za donošenje odluke o odobravanju ili neodobravanju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi se registrirati samo na razini Unije. Međutim, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji za registraciju na razini Unije, državama članicama trebalo bi omogućiti da odobre prijelaznu zaštitu na nacionalnoj razini bez utjecaja na unutarnje tržište ili međunarodnu trgovinu. Zaštita koja se nakon registracije pruža na temelju ove Uredbe trebala bi biti jednako dostupna oznakama zemljopisnog podrijetla trećih zemalja koje ispunjavaju odgovarajuće kriterije i koje su zaštićene u njihovoj zemlji podrijetla. Komisija bi trebala provoditi odgovarajuće postupke za oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)   Politika kvalitete Unije javna je politika povezana s proizvodnjom javnih dobara koja bi trebala doprinijeti omogućivanju prelaska na pravedan i pošten održivi prehrambeni sustav. Oznake zemljopisnog podrijetla alati su koji mogu doprinijeti: održivom ruralnom razvoju; diversifikaciji ruralnog gospodarstva; sprečavanju premještanja proizvodnje i depopulacije otvaranjem i očuvanjem radnih mjesta u europskim ruralnim područjima te održavanjem aktivnosti malih, lokalnih i tradicionalnih proizvođača; očuvanju kulturne i socio-ekonomske raznolikosti; zaštiti ruralnog krajolika; održivom upravljanju prirodnim resursima te njihovu obnavljanju; očuvanju biološke raznolikosti; dobrobiti životinja; sigurnosti i zaštiti hrane te njezinoj sljedivosti.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Kako bi se pridonijelo prelasku na održiv prehrambeni sustav i odgovorilo na zahtjeve društva za održivim, ekološki i klimatski prihvatljivim metodama proizvodnje kojima se osigurava dobrobit životinja i koje su resursno učinkovite i društveno i etički odgovorne, proizvođače s oznakom zemljopisnog podrijetla trebalo bi poticati da se pridržavaju standarda održivosti koji su stroži od obveznih standarda i nadilaze dobru praksu. Takvi posebni zahtjevi mogli bi se utvrditi u specifikaciji proizvoda.
(12)  Kako bi se pridonijelo prelasku na održiv prehrambeni sustav i odgovorilo na zahtjeve društva za održive, ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje kojima se osigurava dobrobit životinja i koje su resursno učinkovite i društveno i etički odgovorne, proizvođače s oznakom zemljopisnog podrijetla trebalo bi poticati da se pridržavaju standarda održivosti koji su stroži od obveznih standarda te pritom obuhvaćaju okolišne, socijalne i ekonomske ciljeve. Takvi posebni zahtjevi trebali bi se utvrditi u specifikaciji proizvoda ili u sklopu zasebne inicijative. Kako bi se omogućilo preuzimanje obveza održivosti, proizvođači bi trebali primati financijsku potporu u obliku unaprijed utvrđenih, specifičnih i lako dostupnih financijskih sredstava te bi trebali biti na odgovarajući način informirani o mogućnostima koje proizlaze iz preuzimanja obveza održivosti, među ostalim putem informativnih sastanaka i savjetodavnih sustava o načinima na koje proizvođači mogu lako steći potrebno znanje o svojstvima vlastitih proizvoda koji donose dodanu vrijednost koja će se zatim prenijeti na potrošače. Obveze održivosti uključene u specifikaciju proizvoda trebale bi se odnositi na tri glavne vrste održivosti: gospodarsku, socijalnu i okolišnu.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)   Obveze održivosti trebale bi doprinositi jednom okolišnom, socijalnom ili gospodarskom cilju ili više njih. Navedeni okolišni ciljevi trebali bi uključivati ublažavanje klimatskih promjena, očuvanje i održivu upotrebu tla, krajobraza i prirodnih resursa, očuvanje bioraznolikosti i rijetkog sjemena, lokalnih pasmina i biljnih sorti, promicanje kratkih lanaca opskrbe ili upravljanje zdravljem i dobrobiti životinja te njihovo promicanje. Socijalni ciljevi trebali bi uključivati poboljšanje uvjeta rada i zapošljavanja kao i kolektivno pregovaranje, socijalnu zaštitu i sigurnosne standarde, privlačenje i podupiranje i mladih i novih proizvođača proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla kako bi se olakšao proces generacijske obnove te omogućili solidarnost i prijenos znanja među generacijama ili promicanje zdravije prehrane. Gospodarski ciljevi trebali bi uključivati osiguravanje stabilnog i pravednog dohotka i snažnog položaja u cijelom vrijednosnom lancu za proizvođače proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla, povećanje gospodarske vrijednosti proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla i preraspodjelu dodane vrijednosti duž vrijednosnog lanca, doprinos diversifikaciji ruralnog gospodarstva ili očuvanje ruralnih područja i lokalnog razvoja, uključujući zapošljavanje u poljoprivredi.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.b (nova)
(12b)   Kriteriji javne nabave trebali bi uključivati oznake zemljopisnog podrijetla i druge sustave kvalitete, pod uvjetom da doprinose održivoj proizvodnji hrane.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se osiguralo usklađeno donošenje odluka o zahtjevima za zaštitu i u sudskim postupcima u kojima se oni osporavaju, Komisiju bi trebalo pravodobno i redovito obavješćivati o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za registraciju koji je država članica proslijedila Komisiji te o njihovim konačnim rezultatima. Iz istog razloga, ako država članica smatra da će nacionalna odluka na kojoj se temelji zahtjev za zaštitu vjerojatno biti poništena kao rezultat nacionalnog sudskog postupka, trebala bi o tome obavijestiti Komisiju. Ako država članica zatraži suspenziju razmatranja zahtjeva na razini Unije, Komisija bi trebala biti izuzeta od obveze poštovanja roka za razmatranje koji je u njemu utvrđen. Kako bi se podnositelja zahtjeva zaštitilo od obijesnog parničenja i kako bi se očuvalo pravo podnositelja zahtjeva na osiguravanje zaštite naziva u razumnom roku, izuzeće bi trebalo ograničiti na slučajeve u kojima je zahtjev za registraciju na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ili slučajeve u kojima država članica smatra da se postupak za osporavanje valjanosti zahtjeva temelji na valjanim razlozima.
(13)  Kako bi se osiguralo usklađeno i učinkovito donošenje odluka o zahtjevima za zaštitu i u sudskim postupcima u kojima se oni osporavaju, Komisiju bi trebalo odmah i redovito obavješćivati o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim nadležnim tijelima u vezi sa zahtjevom za registraciju koji je država članica proslijedila Komisiji te o njihovim konačnim rezultatima. Iz istog razloga, ako država članica ima razloga vjerovati da će nacionalna odluka na kojoj se temelji zahtjev za zaštitu vjerojatno biti poništena kao rezultat nacionalnog sudskog postupka, trebala bi o tome obavijestiti Komisiju, uz propisno obrazloženje. Ako država članica zatraži suspenziju razmatranja zahtjeva na razini Unije, Komisija bi trebala biti izuzeta od obveze poštovanja roka za razmatranje koji je u njemu utvrđen. Kako bi se podnositelja zahtjeva zaštitilo od obijesnog parničenja i kako bi se očuvalo pravo podnositelja zahtjeva na osiguravanje zaštite naziva u razumnom roku, izuzeće bi trebalo ograničiti na slučajeve u kojima je zahtjev za registraciju na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i nužno konačnom sudskom odlukom ili slučajeve u kojima država članica ima razloga vjerovati da se postupak za osporavanje valjanosti zahtjeva temelji na valjanim razlozima.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  Kad je riječ o postupku izmjene specifikacije proizvoda, privremena izmjena trebala bi se smatrati standardnom izmjenom ako se odnosi na privremenu izmjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere, ili privremenu izmjenu koja je potrebna zbog prirodnih katastrofa ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su priznala nadležna tijela ili zbog katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, kao što je rat.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se osigurala transparentnost i ujednačenost u državama članicama, potrebno je uspostaviti i održavati elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije registriranih kao zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Registar bi trebao osigurati informacije potrošačima i onima koji sudjeluju u trgovini. Registar bi trebao biti elektronička baza podataka pohranjena u informacijskom sustavu i trebao bi biti dostupan javnosti.
(15)  Kako bi se osigurala transparentnost i ujednačenost u državama članicama, potrebno je uspostaviti i održavati jedinstveni elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije registriranih kao zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Redovito ažurirani registar trebao bi potrošačima i onima koji sudjeluju u trgovini u skladu s važećim pravilima Unije o zaštiti znanja i iskustva te poslovnih tajni osigurati informacije o svim vrstama oznaka zemljopisnog podrijetla koje su unesene u registar u skladu s njihovom registracijom u državi članici, na temelju zahtjeva treće zemlje, kao rezultat sklopljenog međunarodnog trgovinskog sporazuma ili međunarodne registracije koja proizlazi iz Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma, koji se odnosi na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla. Registar bi trebao biti elektronička baza podataka pohranjena u informacijskom sustavu i trebao bi biti dostupan javnosti. Taj bi registar trebao omogućiti jednostavan pristup specifikacijama proizvoda za sve oznake zemljopisnog podrijetla i sustave kvalitete, bez obzira na to jesu li iz Unije ili trećih zemalja, uključujući one priznate trgovinskim sporazumima ili mehanizmom predviđenim u Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma, koji se odnosi na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se osigurala transparentnost i ujednačenost u državama članicama, potrebno je uspostaviti i održavati elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije registriranih kao zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Registar bi trebao osigurati informacije potrošačima i onima koji sudjeluju u trgovini. Registar bi trebao biti elektronička baza podataka pohranjena u informacijskom sustavu i trebao bi biti dostupan javnosti.
(15)  Kako bi se osigurala transparentnost i ujednačenost u državama članicama, potrebno je uspostaviti i održavati elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije registriranih kao zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Registar bi trebao osigurati informacije potrošačima i onima koji sudjeluju u trgovini. Registar bi trebao biti elektronička baza podataka pohranjena u sigurnom informacijskom sustavu i trebao bi biti dostupan javnosti. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) trebao bi ažurirati i održavati registar. Taj bi registar trebao omogućiti jednostavan pristup specifikacijama proizvoda za sve oznake zemljopisnog podrijetla i sustave kvalitete, bez obzira na to jesu li iz Unije ili trećih zemalja, uključujući one priznate trgovinskim sporazumima ili mehanizmom predviđenim u Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma, koji se odnosi na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Unija pregovara sa svojim trgovinskim partnerima o međunarodnim sporazumima, uključujući one koji se odnose na zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla. Kako bi se omogućilo obavješćivanje javnosti o nazivima zaštićenima tim međunarodnim sporazumima te posebno radi osiguranja zaštite i nadzora nad upotrebom tih naziva, nazivi se mogu upisati u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. Osim ako su u takvim međunarodnim sporazumima posebno označeni kao oznake izvornosti, nazive treba upisati u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
(16)  Sve oznake zemljopisnog podrijetla Unije trebalo bi, s obzirom na njihovu priznatu ulogu u stvaranju gospodarske vrijednosti i radnih mjesta, održavanju lokalnih tradicija i znanja te zaštiti prirodnih resursa, zaštititi u okviru bilateralnih i multilateralnih trgovinskih i drugih međunarodnih sporazuma priznavanjem sustava Unije kao takvog. U tom bi pogledu Unija trebala uložiti znatne trgovinske i diplomatske napore kako bi osigurala zaštitu tradicionalnih praksi koje objedinjuju povijesnu, kulturnu i gastronomsku baštinu i istodobno osiguravaju održivu proizvodnju. Nadalje, međunarodni trgovinski sporazumi s posebnim odredbama o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla od posebne su važnosti jer pružaju pristup tržištu i mogućnosti za gospodarski rast i radna mjesta za nositelje prava u Uniji i trećim zemljama, uz istodobnu zaštitu od nepoštenih praksi te zaštitu sigurnosti i zdravlja potrošača. Kako bi se omogućilo obavješćivanje javnosti o nazivima zaštićenima međunarodnim sporazumima te posebno radi osiguranja zaštite i nadzora nad upotrebom tih naziva, nazivi se mogu upisati u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. Osim ako su u takvim međunarodnim sporazumima posebno označeni kao oznake izvornosti, nazive treba upisati u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16a)   Kako bi se iskoristio puni potencijal oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u međunarodnoj trgovini, ovu bi Uredbu trebalo dopuniti daljnjom suradnjom i radom s trećim zemljama putem trgovinske politike s ciljem poboljšanja zakonodavnih okvira za zaštitu i provedbu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištima trećih zemalja, pri čemu je potrebno voditi računa o stupnju njihova razvoja.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Za optimalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta važno je da proizvođači i drugi uključeni gospodarski subjekti, nadležna tijela i potrošači mogu brzo i lako pristupiti relevantnim informacijama o registriranoj zaštićenoj oznaci izvornosti ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla. Te bi informacije trebale uključivati, prema potrebi, podatke o identitetu skupine proizvođača priznate na nacionalnoj razini.
(17)  Za optimalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta važno je da proizvođači i drugi uključeni gospodarski subjekti, nadležna tijela i potrošači mogu brzo i lako pristupiti relevantnim informacijama o registriranoj zaštićenoj oznaci izvornosti ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla na svim službenim jezicima EU-a. Te bi informacije trebale uključivati, prema potrebi, podatke o identitetu skupine proizvođača priznate na nacionalnoj razini.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Tijekom pregovora o trgovinskim sporazumima ili posebnim bilateralnim sporazumima o oznakama zemljopisnog podrijetla stranke bi uvijek trebale voditi računa o svojim posebnostima kao i o kompleksnom tkivu proizvođača koji ulaze u područje primjene zaštićenih proizvoda. U tom bi pogledu posebnu pozornost trebalo posvetiti tome da se mikroproizvođači te mali i srednji proizvođači ne izlažu nerazmjernom opterećenju i dodatnim troškovima jer su oni ključni dionici i čuvari sustava. Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i promicala međunarodna trgovina, ova Uredba stoga ne bi trebala stvarati diskriminaciju niti predstavljati prepreku potencijalnim podnositeljima zahtjeva, posebno proizvođačima u Uniji i trećim zemljama koji se smatraju mikropoduzećima te malim ili srednjim poduzećima.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Skupine proizvođača imaju ključnu ulogu u postupku podnošenja zahtjeva za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla, kao i u izmjeni specifikacija i zahtjevima za poništenje. Trebalo bi im omogućiti da bolje označe posebne karakteristike svojih proizvoda i utrže ih. Stoga bi trebalo pojasniti ulogu skupine proizvođača.
(23)  Skupine proizvođača, uključujući one koje su definirane nacionalnim pravom država članica, imaju ključnu ulogu u upravljanju svojim oznakama zemljopisnog podrijetla, među ostalim u postupku podnošenja zahtjeva za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla kao i u izmjeni specifikacija i zahtjevima za poništenje. Trebalo bi im omogućiti da bolje označe posebne karakteristike svojih proizvoda i utrže ih te im osigurati odgovarajuće resurse za izvršavanje ovlasti i odgovornosti. Stoga bi trebalo pojasniti ulogu skupine proizvođača. Države članice trebale bi moći zajamčiti da je doprinos pokrivanju troškova povezanih s izvršavanjem ovlasti i odgovornosti priznate skupina proizvođača obvezan za sve proizvođače proizvoda označenih predmetnom oznakom zemljopisnog podrijetla. Ostale zainteresirane strane, uključujući stručne organizacije, nevladine organizacije kao što su skupine potrošača, ili javna tijela mogu pružati tehničke savjete i pomoći u pripremi zahtjeva i u povezanom postupku.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)   U svjetlu snažnog razvoja internetske trgovine, priznavanje i zaštita stečenih prava u sektoru naziva domena na međunarodnoj razini ključni su kako bi se spriječilo prisvajanje ugleda oznaka zemljopisnog podrijetla. Trgovinski sporazumi Unije s trećim zemljama trenutačno su najprikladniji okvir za jačanje zaštite na međunarodnoj razini. Komisija bi posebnu pozornost trebala posvetiti potrebi za uključivanjem zaštite prava povezanih s oznakom zemljopisnog podrijetla na razini naziva domena u bilateralne trgovinske sporazume i druge međunarodne trgovinske pregovore te bi trebala uložiti veće napore u posredovanje s tijelima zaduženima za dodjelu naziva domena, a posebno s Internetskom organizacijom za dodijeljene nazive i brojeve (ICANN), radi uvođenja postojećih prava povezanih s oznakom zemljopisnog podrijetla u Jedinstvenu politiku rješavanja sporova u pogledu naziva domene.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Trebalo bi pojasniti odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla s obzirom na kriterije za odbijanje prijava za registraciju žiga, poništenja žigova i istodobno postojanje žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla.
(26)  Trebalo bi pojasniti i učiniti transparentnijim odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla s obzirom na kriterije za odbijanje prijava za registraciju žiga, poništenja žigova i istodobno postojanje žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki bi proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao moći upotrebljavati registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da je dotični proizvod u skladu sa zahtjevima odgovarajuće specifikacije proizvoda ili jedinstvenog dokumenta ili jednakovrijednog dokumenta, tj. s cjelovitim sažetkom specifikacije proizvoda. Sustav koji uspostave države članice trebao bi jamčiti da proizvođači koji poštuju pravila imaju pravo biti obuhvaćeni provjerom sukladnosti sa specifikacijom proizvoda.
(27)  Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki bi proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao moći upotrebljavati registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da je dotični proizvod u skladu sa zahtjevima odgovarajuće specifikacije proizvoda ili jedinstvenog dokumenta ili jednakovrijednog dokumenta, tj. s cjelovitim sažetkom specifikacije proizvoda. Sustav koji uspostave države članice trebao bi jamčiti da proizvođači koji poštuju pravila imaju pravo biti obuhvaćeni provjerom sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. Proizvođači iz trećih zemalja trebali bi podlijegati postupcima provjere koji se mogu usporediti s onima u Uniji i koje su uspostavila njihova nadzorna tijela.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Označivanje vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda trebalo bi podlijegati općim pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća29, a posebno odredbama usmjerenima na sprečavanje označivanja koje bi moglo zbuniti potrošača ili ga dovesti u zabludu.
(29)  Označivanje jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda trebalo bi podlijegati općim pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća29, a posebno odredbama usmjerenima na sprečavanje označivanja koje bi moglo zbuniti potrošača ili ga dovesti u zabludu.
_________________
_________________
29 SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
29 SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.
(30)  Upotreba simbola ili oznaka Unije na ambalaži proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla trebala bi biti obvezna kako bi se potrošači bolje upoznali s tom kategorijom proizvoda i s njima povezanim jamstvima te kako bi se omogućila lakša identifikacija tih proizvoda na tržištu i tako olakšale provjere. Međutim, s obzirom na posebnu prirodu proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, trebalo bi zadržati posebne odredbe o označivanju vina i jakih alkoholnih pića. Upotreba takvih simbola ili oznaka trebala bi ostati dobrovoljna za oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja i oznake izvornosti.
(30)  Upotreba simbola ili oznaka Unije na ambalaži proizvoda te na internetskim maloprodajnim stranicama na kojima se predstavlja proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla trebala bi biti obvezna kako bi se potrošači bolje upoznali s tom kategorijom proizvoda i s njima povezanim jamstvima te kako bi se omogućila lakša identifikacija tih proizvoda na tržištu i tako olakšale provjere. Međutim, s obzirom na posebnu prirodu proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, trebalo bi zadržati posebne odredbe o označivanju jakih alkoholnih pića. Upotreba takvih simbola ili oznaka trebala bi ostati dobrovoljna za oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja i oznake izvornosti.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  Dodana vrijednost oznaka zemljopisnog podrijetla temelji se na povjerenju potrošača. Sustav oznaka zemljopisnog podrijetla u velikoj se mjeri oslanja na samokontrolu, dužnu pažnju i individualnu odgovornost proizvođača, dok je uloga nadležnih tijela država članica da poduzmu potrebne korake za sprečavanje ili zaustavljanje upotrebe naziva proizvoda kojom se krše pravila kojima su uređene oznake zemljopisnog podrijetla. Uloga je Komisije intervenirati u slučaju sustavnog neprimjenjivanja prava Unije. Oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi podlijegati sustavu službenih kontrola, u skladu s načelima utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća30, koji bi trebao uključivati sustav kontrola u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Svaki gospodarski subjekt trebao bi podlijegati sustavu kontrole kojim se provjerava sukladnost sa specifikacijom proizvoda. Uzimajući u obzir činjenicu da vino podliježe posebnim kontrolama definiranima u sektorskom zakonodavstvu, ovom bi se Uredbom trebale utvrditi kontrole samo za jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode.
(31)  Dodana vrijednost oznaka zemljopisnog podrijetla temelji se na povjerenju potrošača. Sustav oznaka zemljopisnog podrijetla u velikoj se mjeri oslanja na samokontrolu, dužnu pažnju i individualnu odgovornost proizvođača, dok je uloga nadležnih tijela država članica da poduzmu potrebne korake za sprečavanje ili zaustavljanje upotrebe naziva proizvoda kojom se krše pravila kojima su uređene oznake zemljopisnog podrijetla. Uloga je Komisije intervenirati u slučaju sustavnog neprimjenjivanja prava Unije. Oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi podlijegati sustavu službenih kontrola, u skladu s načelima utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća30, koji bi trebao uključivati sustav kontrola u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Svaki gospodarski subjekt trebao bi podlijegati sustavu kontrole kojim se provjerava sukladnost sa specifikacijom proizvoda.
_________________
_________________
30 SL L 95, 7.4.2017., str. 1.
30 SL L 95, 7.4.2017., str. 1.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.a (nova)
(31a)   Vrijednost imovine registriranih žigova oznaka zemljopisnog podrijetla može se utvrditi nakon jasne i objektivne analize koju provodi neovisna treća strana. Takva se vrijednost može uključiti u godišnju bilancu i skupina i pojedinačnih proizvođača.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Da bi se osigurala njihova nepristranost i učinkovitost, nadležna tijela imenovana za provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda trebala bi ispunjavati niz operativnih kriterija. Trebalo bi predvidjeti odredbe o delegiranju određenih nadležnosti za obavljanje posebnih zadaća kontrole tijelima za certificiranje proizvoda kako bi se olakšala zadaća kontrolnih tijela i povećala učinkovitost sustava.
(32)  Da bi se osigurala njihova nepristranost i učinkovitost, nadležna tijela imenovana za provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda trebala bi ispunjavati niz operativnih kriterija. Pri određivanju tijela nadležnih za poduzimanje odgovarajućih administrativnih i sudskih koraka za sprečavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice trebale bi osigurati da ta tijela pruže odgovarajuća jamstva transparentnosti, objektivnosti i nepristranosti te da imaju na raspolaganju kvalificirano osoblje i resurse potrebne za obavljanje svojih funkcija. Trebalo bi predvidjeti odredbe o delegiranju određenih nadležnosti za obavljanje posebnih zadaća kontrole tijelima za certificiranje proizvoda kako bi se olakšala zadaća kontrolnih tijela i povećala učinkovitost sustava.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.
(35)  Provedba oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu važna je kako bi se spriječile prijevarne i obmanjujuće prakse, čime se osigurava da proizvođači budu primjereno nagrađeni za dodanu vrijednost svojih proizvoda koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla i da se nezakonitim korisnicima tih oznaka onemogući prodaja njihovih proizvoda. Kontrole bi se trebale provoditi na temelju procjene rizika ili obavijesti gospodarskih subjekata te bi trebalo poduzeti odgovarajuće administrativne i pravosudne korake kako bi se spriječila ili zaustavila upotreba naziva na proizvodima ili uslugama koja bi bila protivna zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.
(35)  Provedba oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu važna je za sprečavanje prijevarnih i obmanjujućih praksi te za uspješnu borbu protiv krivotvorenja, čime se osigurava da proizvođači budu primjereno nagrađeni za dodanu vrijednost svojih proizvoda koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla i da se nezakonitim korisnicima tih oznaka onemogući prodaja njihovih proizvoda. Kontrole bi se trebale provoditi na temelju procjene rizika ili obavijesti gospodarskih subjekata te bi trebalo poduzeti odgovarajuće, učinkovite i proporcionalne administrativne i pravosudne korake kako bi se spriječila ili zaustavila upotreba naziva na proizvodima ili uslugama koja bi bila protivna zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla ili ih ne bi poštovala.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  Uzimajući u obzir činjenicu da se proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla proizveden u jednoj državi članici može prodavati u drugoj državi članici, trebalo bi osigurati administrativnu pomoć među državama članicama kako bi se omogućile učinkovite kontrole te bi trebalo utvrditi praktične aspekte takve pomoći.
(37)  Uzimajući u obzir činjenicu da se proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla proizveden u jednoj državi članici može prodavati u drugoj državi članici, trebalo bi osigurati administrativnu pomoć među državama članicama i s trećim zemljama kako bi se omogućile učinkovite kontrole te bi trebalo utvrditi praktične aspekte takve pomoći.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  Postupci registracije, izmjene i poništenja oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući postupak razmatranja i prigovora, trebali bi se provoditi na najučinkovitiji način. To se može postići korištenjem pomoći Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pri razmatranju zahtjeva. Iako je razmatrano djelomično povjeravanje tih zadaća EUIPO-u, Komisija bi i dalje bila odgovorna za registraciju, izmjenu i poništenje zbog snažne povezanosti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i stručnog znanja potrebnog kako bi se osigurala odgovarajuća procjena posebnosti vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda.
(39)  Postupci registracije, izmjene i poništenja oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući postupak razmatranja i prigovora, trebali bi se provoditi na najučinkovitiji način. Prema tematskom izvješću koje je sastavio Europski revizorski sud, od potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Komisije i EUIPO-a 2018. nije bilo poboljšanja u smislu trajanja postupaka povezanih s, posebno, analizom zahtjeva za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla i izmjene specifikacija proizvoda. Komisija bi i dalje trebala biti odgovorna za registraciju, izmjenu i poništenje zbog snažne povezanosti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i stručnog znanja potrebnog kako bi se osigurala odgovarajuća procjena posebnosti vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Poseban je cilj sustava zajamčeno tradicionalnih specijaliteta pružiti pomoć proizvođačima tradicionalnih proizvoda u informiranju potrošača o svojstvima dodane vrijednosti njihovih proizvoda. Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao bi moći koristiti registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola.
(44)  Poseban je cilj sustava zajamčeno tradicionalnih specijaliteta pružiti pomoć proizvođačima tradicionalnih proizvoda u informiranju potrošača o svojstvima dodane vrijednosti njihovih proizvoda. Kako bi se izbjeglo stvaranje neravnoteža na unutarnjem tržištu ili nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao bi moći koristiti registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Kako bi se osigurala sukladnost zajamčeno tradicionalnih specijaliteta sa specifikacijom i njihova dosljedna kvaliteta, proizvođači organizirani u skupine trebali bi u specifikaciji proizvoda sami definirati proizvod. Mogućnost registracije naziva kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta trebala bi biti dostupna proizvođačima iz trećih zemalja.
(46)  Kako bi se osigurala sukladnost zajamčeno tradicionalnih specijaliteta sa specifikacijom i njihova dosljedna kvaliteta, proizvođači organizirani u skupine trebali bi u specifikaciji proizvoda sami definirati proizvod. Mogućnost registracije naziva kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta trebala bi biti dostupna proizvođačima iz trećih zemalja sa sustavom kontrole ili jednakovrijednim sustavom.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  Kako bi se osigurala transparentnost, zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi upisati u registar.
(47)  Kako bi se osigurala transparentnost, zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi upisati u jedinstveni registar predviđen u ovoj Uredbi.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao bi moći koristiti registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola. Za zajamčeno tradicionalne specijalitete proizvedene u Uniji na etiketi bi se trebao nalaziti simbol Unije te bi ga trebalo biti moguće povezati s oznakom „zajamčeno tradicionalni specijalitet”. Upotrebu naziva, simbola Unije i oznake trebalo bi regulirati kako bi se osigurao jedinstven pristup na cijelom unutarnjem tržištu.
(48)  Kako bi se izbjeglo stvaranje neravnoteža na unutarnjem tržištu ili nepoštenih uvjeta tržišnog natjecanja, svaki proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao bi moći koristiti registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, pod uvjetom da predmetni proizvod ispunjava zahtjeve odgovarajuće specifikacije i da je proizvođač obuhvaćen sustavom kontrola. Za zajamčeno tradicionalne specijalitete proizvedene u Uniji na etiketi bi se trebao nalaziti simbol Unije te bi ga trebalo biti moguće povezati s oznakom „zajamčeno tradicionalni specijalitet”. Upotrebu naziva, simbola Unije i oznake trebalo bi u skladu s time regulirati kako bi se osigurao jedinstven pristup na cijelom unutarnjem tržištu.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 50.
(50)  Kako se potrošače ne bi dovelo u zabludu, registrirane zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi zaštititi od svake zloupotrebe ili imitacije, što uključuje i proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci, ili od bilo koje druge prakse koja bi potrošača mogla dovesti u zabludu. S istim bi ciljem trebalo utvrditi pravila za posebne upotrebe oznake zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, posebno u pogledu upotrebe generičkih naziva u Uniji te označivanja koje sadržava naziv biljne sorte ili životinjske pasmine i žigova ili se od njih sastoji.
(50)  Kako se potrošače ne bi dovelo u zabludu i kako bi im se pružile točne informacije, registrirane zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi zaštititi od svake zloupotrebe, imitacije ili krivotvorenja, što uključuje i proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci, ili od bilo koje druge prakse koja bi potrošače mogla dovesti u zabludu i koja bi mogla iskriviti informacije koje im se pružaju. S istim bi ciljem trebalo utvrditi pravila za posebne upotrebe oznake zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, posebno u pogledu upotrebe generičkih naziva u Uniji te označivanja koje sadržava naziv biljne sorte ili životinjske pasmine i žigova ili se od njih sastoji.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 53.a (nova)
(53а)   Zbog sve učestalijih zahtjeva proizvođača različitih proizvoda, što vrijedi i za proizvode individualnih poljoprivrednika, a koji ne pripadaju nijednoj drugoj kategoriji, ali imaju obilježja koja odgovaraju sustavu kvalitete, te imajući na umu slabiju konkurentnost poljoprivrednika koji unatoč tome žele izravno prodavati krajnjim potrošačima, trebalo bi uvesti novi neobvezni izraz kvalitete „proizvod poljoprivrednika” kako bi se potrošačima pružile informacije o posebnoj značajki proizvoda. Države članice trebale bi utvrditi kriterije koje bi proizvod trebao zadovoljiti kako bi mogao koristiti neobvezni izraz kvalitete „proizvod poljoprivrednika”.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 56.
(56)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s definiranjem standarda održivosti i utvrđivanjem kriterija za priznavanje postojećih standarda održivosti; pojašnjenjem ili dodavanjem elemenata koje treba dostaviti kao dio popratnih informacija; povjeravanjem EUIPO-u zadaća povezanih s razmatranjem prigovora i postupkom prigovora, radom registra, objavom standardnih izmjena specifikacije proizvoda, savjetovanjem u kontekstu postupka poništenja, uspostavom i upravljanjem sustavom upozoravanja kojim se podnositelji zahtjeva obavješćuju o dostupnosti njihove oznake zemljopisnog podrijetla kao naziva domene, razmatranjem oznaka zemljopisnog podrijetla trećih zemalja, osim oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu sa Ženevskim aktom Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla34, predloženih za zaštitu na temelju međunarodnih pregovora ili međunarodnih sporazuma; utvrđivanjem odgovarajućih kriterija za praćenje rezultata rada EUIPO-a u izvršavanju zadaća koje su mu povjerene; utvrđivanjem dodatnih pravila o upotrebi oznaka zemljopisnog podrijetla za označivanje sastojaka u prerađenim proizvodima; utvrđivanjem dodatnih pravila za generički status naziva; utvrđivanjem ograničenja i odstupanja u pogledu izvora hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti; utvrđivanjem ograničenja i odstupanja u pogledu klanja živih životinja i u pogledu izvora sirovina; utvrđivanjem pravila za određivanje upotrebe naziva biljne sorte ili životinjske pasmine; utvrđivanjem pravila kojima se ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji proizvoda za oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem dodatnih pojedinosti o kriterijima prihvatljivosti za zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem dodatnih pravila kako bi se predvidjeli odgovarajući postupci certificiranja i akreditacije koji se primjenjuju u pogledu tijela za certificiranje proizvoda; utvrđivanjem dodatnih pravila za detaljnije određivanje zaštite zajamčeno tradicionalnih specijaliteta; utvrđivanjem dodatnih pravila za zajamčeno tradicionalne specijalitete za određivanje generičkog statusa naziva, uvjeta za upotrebu naziva biljnih sorti i životinjskih pasmina te odnosa s pravima intelektualnog vlasništva; utvrđivanjem dodatnih pravila za zajedničke zahtjeve koji se odnose na više od jednog državnog područja i dopunjavanjem pravila postupka podnošenja zahtjeva za zajamčeno tradicionalne specijalitete; dopunjavanjem pravila za postupak prigovora za zajamčeno tradicionalne specijalitete radi utvrđivanja detaljnih postupaka i rokova; dopunjavanjem pravila o postupku podnošenja zahtjeva za izmjenu za zajamčeno tradicionalne specijalitete; dopunjavanjem pravila o postupku poništenja za zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem detaljnih pravila o kriterijima za neobvezne izraze kvalitete; rezerviranjem dodatnog neobveznog izraza kvalitete te utvrđivanjem uvjeta njegove upotrebe; utvrđivanjem odstupanja u pogledu upotrebe izraza „planinski proizvod” i utvrđivanjem metoda proizvodnje i drugih kriterija za primjenu tog neobveznog izraza kvalitete, posebno utvrđivanjem uvjeta pod kojima sirovine ili hrana za životinje mogu dolaziti s područja koja nisu planinska. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.35 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(56)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s povjeravanjem EUIPO-u zadaća povezanih s razvojem sustava upozoravanja Unije za borbu protiv krivotvorenja oznaka zemljopisnog podrijetla na internetu, obavješćivanjem podnositelja zahtjeva o dostupnosti njihove oznake zemljopisnog podrijetla kao naziva domene; praćenjem registracije naziva domena u Uniji koji bi bili u sukobu s nazivima uvrštenima u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije; utvrđivanjem odgovarajućih kriterija za praćenje rezultata rada EUIPO-a u izvršavanju zadaća koje su mu povjerene; utvrđivanjem ograničenja i odstupanja u pogledu izvora hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti; utvrđivanjem ograničenja i odstupanja u pogledu klanja živih životinja i u pogledu izvora sirovina; utvrđivanjem pravila za određivanje upotrebe naziva biljne sorte ili životinjske pasmine; utvrđivanjem pravila kojima se ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji proizvoda za oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem dodatnih pojedinosti o kriterijima prihvatljivosti za zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem dodatnih pravila kako bi se predvidjeli odgovarajući postupci certificiranja i akreditacije koji se primjenjuju u pogledu tijela za certificiranje proizvoda; utvrđivanjem dodatnih pravila za detaljnije određivanje zaštite zajamčeno tradicionalnih specijaliteta; utvrđivanjem dodatnih pravila za zajamčeno tradicionalne specijalitete za određivanje generičkog statusa naziva, uvjeta za upotrebu naziva biljnih sorti i životinjskih pasmina te odnosa s pravima intelektualnog vlasništva; utvrđivanjem dodatnih pravila za zajedničke zahtjeve koji se odnose na više od jednog državnog područja i dopunjavanjem pravila postupka podnošenja zahtjeva za zajamčeno tradicionalne specijalitete; dopunjavanjem pravila za postupak prigovora za zajamčeno tradicionalne specijalitete radi utvrđivanja detaljnih postupaka i rokova; dopunjavanjem pravila o postupku podnošenja zahtjeva za izmjenu za zajamčeno tradicionalne specijalitete; dopunjavanjem pravila o postupku poništenja za zajamčeno tradicionalne specijalitete; utvrđivanjem detaljnih pravila o kriterijima za neobvezne izraze kvalitete; rezerviranjem dodatnog neobveznog izraza kvalitete te utvrđivanjem uvjeta njegove upotrebe; utvrđivanjem odstupanja u pogledu upotrebe izraza „planinski proizvod” i utvrđivanjem metoda proizvodnje i drugih kriterija za primjenu tog neobveznog izraza kvalitete, posebno utvrđivanjem uvjeta pod kojima sirovine ili hrana za životinje mogu dolaziti s područja koja nisu planinska. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.35 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
__________________
__________________
34 https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=3983
35 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
35 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 60.a (nova)
(60а)   U slučaju proizvoda za koje je prije stupanja na snagu ove Uredbe pokrenut europski postupak zaštite, kao što je „zaštićena oznaka izvornosti”, „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili „tradicionalna posebna hrana” u skladu s pravilima i zahtjevima Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, podnositelji zahtjeva za zaštitu trebali bi imati pravo nastaviti i dovršiti već započeti postupak.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o:
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o sljedećim sustavima kvalitete:
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka a
(a)  oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode;
(a)  zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla za vina, poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode te oznakama zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića;
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka b
(b)  zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode.
(b)  zajamčeno tradicionalnim specijalitetima (ZTS); i
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -a (nova)
(-a)  „sustavi kvalitete” znači sustavi uspostavljeni u glavama II., III. i IV.;
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka a
(a)  „skupina proizvođača” znači svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda;
(a)  „skupina proizvođača” znači svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno od proizvođača sirovina, prerađivača ili gospodarskih subjekata uključenih u proizvodnju istog proizvoda;
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka b
(b)  „tradicionalan” i „tradicija”, u vezi s proizvodom podrijetlom s određenog zemljopisnog područja, znači dokazanu povijesnu upotrebu od strane proizvođača u zajednici u razdoblju koje omogućava prijenos s generacije na generaciju; to razdoblje mora trajati najmanje 30 godina, a navedena upotreba može uključivati izmjene koje su bile potrebne zbog promjene higijenskih i sigurnosnih praksi
(b)  „tradicionalan” i „tradicija”, u vezi s proizvodom znači dokazanu povijesnu upotrebu naziva od strane proizvođača u zajednici u razdoblju koje omogućava prijenos s generacije na generaciju; to razdoblje mora trajati najmanje 30 godina, a takva upotreba može uključivati izmjene koje su bile potrebne zbog promjene higijenskih, sigurnosnih i drugih relevantnih praksi, kao što su one povezane s održivošću, zdravljem i dobrobiti životinja;
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka d
(d)  „faza proizvodnje” znači bilo koji korak u proizvodnji, preradi, pripremi ili starenju, do točke u kojoj je proizvod u obliku u kojem se stavlja na unutarnje tržište;
(d)  „faza proizvodnje” znači svaki korak u opskrbi, proizvodnji, preradi, pripremi ili starenju, koji se obavlja do točke u kojoj proizvod ispunjava sve zahtjeve potrebne za stavljanje na unutarnje tržište;
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1.– točka f
(f)  „tijela za certificiranje proizvoda” znači tijela u smislu glave II. poglavlja III. Uredbe (EU) 2017/625 koja potvrđuju da su proizvodi označeni oznakama zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijaliteti u skladu sa specifikacijom proizvoda;
(f)  „tijela za certificiranje proizvoda” znači delegirana tijela u smislu glave II. poglavlja III. Uredbe (EU) 2017/625 koja potvrđuju da su proizvodi označeni oznakama zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijaliteti u skladu sa specifikacijom proizvoda;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka g – uvodni dio
(g)  „generički naziv” znači:
(g)  „generički naziv” znači naziv proizvoda koji je, unatoč povezanosti s mjestom, regijom ili državom u kojoj je proizvod prvobitno proizveden ili stavljen na tržište, postao uobičajeni naziv nekog proizvoda u Uniji;
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka g – podtočka i.
i.  naziv proizvoda koji je, unatoč povezanosti s mjestom, regijom ili zemljom u kojoj se proizvod prvotno proizvodio ili stavljao na tržište, postao uobičajeni naziv proizvoda u Uniji; i
Briše se.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka g – podtočka ii.
ii.  uobičajeni izraz kojim se opisuju vrste proizvoda, svojstva proizvoda ili drugi izrazi koji se ne odnose na određeni proizvod;
Briše se.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Ovom se glavom predviđa jedinstven i ekskluzivan sustav oznaka zemljopisnog podrijetla kojim se štite nazivi vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda koji imaju karakteristike, svojstva ili ugled povezan s mjestom proizvodnje, čime se osigurava sljedeće:
1.  Ovom se glavom predviđa jedinstven i ekskluzivan sustav oznaka zemljopisnog podrijetla kojim se štite nazivi vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda koji imaju karakteristike, svojstva ili ugled povezan s mjestom proizvodnje, čime se:
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka -a (nova)
(-a)  pomaže proizvođačima da ostvare pravedan povrat za kvalitetu svojih proizvoda;
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka -aa (nova)
(-aa)  doprinosi postizanju ciljeva politike ruralnog razvoja pružanjem potpore poljoprivrednim i prerađivačkim aktivnostima te poljoprivrednim sustavima povezanima s visokokvalitetnim proizvodima;
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka a
(a)  da proizvođači koji djeluju kolektivno imaju potrebne ovlasti i odgovornosti za upravljanje svojom oznakom zemljopisnog podrijetla, među ostalim za odgovor na potražnju društva za proizvodima iz održive proizvodnje u njezinim trima dimenzijama gospodarske, okolišne i društvene vrijednosti, te za poslovanje na tržištu;
(a)  osigurava da proizvođači koji djeluju kolektivno imaju potrebne ovlasti i odgovornosti za upravljanje svojom oznakom zemljopisnog podrijetla, među ostalim za stvaranje vrijednosti i za odgovor na potražnju društva za proizvodima iz održive proizvodnje u njezinim trima dimenzijama gospodarske, okolišne i društvene vrijednosti, zdravlja i dobrobiti životinja te za poslovanje na unutarnjem tržištu Unije i na međunarodnim tržištima;
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b)  pošteno tržišno natjecanje za proizvođače u lancu stavljanja na tržište;
(b)  osigurava pošteno tržišno natjecanje za poljoprivrednike i proizvođače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kako bi se stvorila dodana vrijednost u lancu stavljanja na tržište;
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 4. ‒ stavak 1 – točka ba (nova)
(ba)  doprinosi cilju dijeljenja te dodane vrijednosti u cijelom lancu opskrbe kako bi se osigurala sposobnost proizvođača da ulažu u kvalitetu, ugled i održivost svojih proizvoda;
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka c
(c)  da potrošači dobiju pouzdane informacije i jamstvo autentičnosti takvih proizvoda i da ih mogu lako identificirati na tržištu, među ostalim u elektroničkoj trgovini;
(c)  osigurava da potrošači dobiju pouzdane informacije i jamstvo autentičnosti i sljedivosti kvalitete i ugleda takvih proizvoda i drugih karakteristika povezanih s mjestom proizvodnje te da ih mogu lako identificirati na tržištu, među ostalim u sustavu naziva domena i u elektroničkoj trgovini;
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka d
(d)  učinkovita registracija oznaka zemljopisnog podrijetla uzimajući u obzir odgovarajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva; i
(d)  osigurava jednostavna, učinkovita i korisniku prilagođena registracija oznaka zemljopisnog podrijetla uzimajući u obzir ujednačenu, odgovarajuću i učinkovitu zaštitu prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu, uključujući digitalna tržišta diljem Unije; i
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka e
(e)  učinkovita provedba propisa i stavljanje na tržište u cijeloj Uniji i u elektroničkoj trgovini, čime se osigurava cjelovitost unutarnjeg tržišta.
(e)  osigurava učinkovita kontrola, provedba propisa, upotreba i stavljanje na tržište u cijeloj Uniji i u sustavu naziva domena i u elektroničkoj trgovini, čime se osigurava cjelovitost unutarnjeg tržišta;
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka ea (nova)
(ea)  čuva znanje i iskustvo te promiču i podupiru lokalni i regionalni proizvodi;
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka eb (nova)
(eb)  osigurava učinkovita zaštita prava intelektualnog vlasništva proizvođača takvih proizvoda na tržištima trećih zemalja u skladu s međunarodnim sporazumima, standardima, najboljom praksom i sporazumima s trećim zemljama.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1.
1.  U skladu s kombiniranom nomenklaturom, proizvodi označeni oznakama zemljopisnog podrijetla klasificiraju se na dvoznamenkastoj, četveroznamenkastoj ili šesteroznamenkastoj razini. Ako oznaka zemljopisnog podrijetla obuhvaća proizvode iz više od jedne kategorije, navodi se svaki unos. Klasifikacija proizvoda upotrebljava se samo u svrhu registracije, statistike i vođenja evidencije. Navedena klasifikacija ne upotrebljava se za određivanje usporedivih proizvoda u svrhu zaštite od izravne i neizravne komercijalne upotrebe iz članka 27. stavka 1. točke (a).
1.  U skladu s kombiniranom nomenklaturom, proizvodi označeni oznakama zemljopisnog podrijetla klasificiraju se na dvoznamenkastoj, četveroznamenkastoj, šesteroznamenkastoj ili osmeroznamenkastoj razini. Dodatne oznake utvrđene u skladu s člancima 3. i 5. Uredbe (EEZ) br. 2658/1987 Komisija može dodati kombiniranoj nomenklaturi na zahtjev države članice. Ako oznaka zemljopisnog podrijetla obuhvaća proizvode iz više od jedne kategorije, navodi se svaki unos. Klasifikacija proizvoda upotrebljava se samo u svrhu registracije, statistike i vođenja evidencije. Navedena klasifikacija ne upotrebljava se za određivanje usporedivih proizvoda u svrhu zaštite od izravne i neizravne komercijalne upotrebe iz članka 27. stavka 1. točke (a) ove Uredbe.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.– točka f
(f)  „priznata skupina proizvođača” znači formalno udruženje koje ima pravnu osobnost i koje su nadležna nacionalna tijela priznala kao jedinu skupinu koja djeluje u ime svih proizvođača;
(f)  „priznata skupina proizvođača” znači formalno udruženje proizvođača koje su nadležna nacionalna tijela priznala kao jedinu skupinu koja zastupa i djeluje u ime svih proizvođača, a ispunjava uvjete iz članka 33. stavaka 1. i 2.;
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.  Zahtjeve za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla može podnijeti samo skupina proizvođača proizvoda („skupina proizvođača koja podnosi zahtjev”) čiji se naziv predlaže za registraciju. Regionalna ili lokalna javna tijela mogu pomoći u pripremi zahtjeva i u povezanom postupku.
1.  Zahtjeve za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla može podnijeti samo skupina proizvođača proizvoda („skupina proizvođača koja podnosi zahtjev”) čiji se naziv predlaže za registraciju. Ostali dionici, uključujući stručne organizacije, nevladine organizacije ili javna tijela mogu pružati tehničke savjete i pomoći u pripremi zahtjeva i u povezanom postupku.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Kad je riječ o oznakama zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića, tijelo koje imenuje država članica može se za potrebe ove glave smatrati skupinom proizvođača koja podnosi zahtjev ako predmetni proizvođači zbog svojeg broja, geografske lokacije ili organizacijskih karakteristika ne mogu formirati skupinu. U tom se slučaju razlozi za to navode u zahtjevu iz članka 9. stavka 2.
2.  Kad je riječ o oznakama zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića, tijelo koje imenuje država članica ili treća zemlja može se za potrebe ove glave smatrati skupinom proizvođača koja podnosi zahtjev ako predmetni proizvođači zbog svojeg broja, geografske lokacije ili organizacijskih karakteristika ne mogu formirati skupinu. U tom se slučaju razlozi za to navode u zahtjevu iz članka 9. stavka 2.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – točka a
(a)  dotična osoba jedini je proizvođač koji je voljan podnijeti zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla; i
(a)  dotična osoba jedini je proizvođač dotičnog proizvoda u trenutku podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla; i
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – točka b
(b)  predmetno zemljopisno područje određeno je prirodnim obilježjima, bez upućivanja na granice posjeda, te ima karakteristike koje se znatno razlikuju od karakteristika susjednih područja ili su karakteristike proizvoda različite od karakteristika proizvoda proizvedenih na susjednim područjima.
(b)  zemljopisno područje određeno je prirodnim okruženjem te ima karakteristike koje se znatno razlikuju od karakteristika susjednih područja ili su karakteristike proizvoda različite od karakteristika proizvoda proizvedenih na susjednim područjima ili, kad je riječ o jakim alkoholnim pićima, ako jako alkoholno piće ima posebnu kvalitetu, poseban ugled ili druga svojstva koja se jasno mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
Kad je riječ o vinima, pojedinačni podnositelj zahtjeva je proizvođač vina.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 4.a (novi)
4a.  Ovom Uredbom ne smiju se diskriminirati niti stvarati prepreke za podnositelje zahtjeva, posebno za proizvođače u Uniji i trećim zemljama koji se svrstavaju u mikropoduzeća te mala ili srednja poduzeća u smislu Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)   studiju o gospodarskoj održivosti dotičnog lanca opskrbe.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 4.
4.  U okviru razmatranja zahtjeva iz stavka 3. država članica provodi nacionalni postupak prigovora. U okviru nacionalnog postupka prigovora osigurava se objava zahtjeva za registraciju i utvrđuje razdoblje od najmanje dva mjeseca od datuma objave u kojem svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom ili boravištem na državnom području države članice podrijetla proizvoda toj državi članici može podnijeti prigovor na zahtjev za registraciju.
4.  U okviru razmatranja zahtjeva iz stavka 3. država članica provodi nacionalni postupak prigovora. U okviru nacionalnog postupka prigovora osigurava se objava specifikacije proizvoda iz članka 11. i utvrđuje razdoblje od najmanje dva mjeseca od datuma objave u kojem svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom ili boravištem na državnom području države članice podrijetla proizvoda toj državi članici može podnijeti prigovor na zahtjev za registraciju.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 7.
7.  Država članica osigurava da se njezina odluka, bez obzira na to je li ona pozitivna ili ne, objavi te da svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom može podnijeti žalbu. Država članica osigurava i objavu specifikacije proizvoda na kojoj se temelji njezina pozitivna odluka, kao i elektronički pristup specifikaciji proizvoda.
7.  Država članica osigurava da se njezina odluka, bez obzira na to je li ona pozitivna ili ne, objavi te da podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu. Država članica osigurava i objavu specifikacije proizvoda na kojoj se temelji njezina pozitivna odluka, kao i elektronički pristup specifikaciji proizvoda.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 7.a (novi)
7.a   U slučaju zahtjevâ za prekograničnu registraciju, povezani nacionalni postupci, uključujući fazu prigovora, provode se u svim dotičnim državama članicama.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak -1. (novi)
-1.  Za potrebe ovog članka „obveza održivosti” odnosi se na obvezu koja doprinosi jednom ili više društvenih, okolišnih ili gospodarskih ciljeva, uključujući:
(a)  ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, između ostalog i energetsku učinkovitost i manju potrošnju vode;
(b)  očuvanje i održivu upotrebu tla, krajobraza i prirodnih resursa;
(c)  poboljšanje plodnosti tla;
(d)  očuvanje bioraznolikosti i biljnih sorti te prelazak na kružno gospodarstvo;
(e)  prelazak na kružno gospodarstvo;
(f)  smanjenje upotrebe pesticida;
(g)  smanjenje emisija stakleničkih plinova;
(h)  smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava;
(i)  poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;
(j)  osiguravanje održivih prihoda i poboljšanje otpornosti proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla;
(k)  poboljšanje kvalitete i gospodarske vrijednosti proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te preraspodjela dodane vrijednosti kroz cijeli lanac opskrbe;
(l)  doprinos diversifikaciji aktivnosti kojima se promiče ruralno gospodarstvo;
(m)  promicanje lokalne poljoprivredne proizvodnje te očuvanje ruralne strukture i lokalnog razvoja, uključujući zapošljavanje u poljoprivredi;
(n)  privlačenje i podupiranje mladih proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i novih proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te olakšavanje međugeneracijskog prijenosa znanja i kulture;
(o)  poboljšanje radnih i sigurnosnih uvjeta u poljoprivrednim i prerađivačkim djelatnostima;
(p)  doprinos vrednovanju ruralnih područja te kulturne i gastronomske baštine radi promicanja obrazovanja o temama koje se odnose na sustav kvalitete, sigurnost hrane te uravnoteženu i raznoliku prehranu;
(q)  poboljšanje koordinacije među proizvođačima na temelju veće učinkovitosti upravljačkih instrumenata.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1.
1.  Skupina proizvođača može dogovoriti obveze održivosti koje se moraju poštovati u proizvodnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla. Cilj je takvih obveza primjenjivati viši standard održivosti od onog koji je propisan pravom Unije ili nacionalnim pravom i u bitnim aspektima nadmašiti dobru praksu u pogledu socijalnih, okolišnih ili gospodarskih obveza. Takve su obveze specifične, njima se uzimaju u obzir postojeće održive prakse koje se primjenjuje za proizvode označene oznakama zemljopisnog podrijetla te mogu upućivati na postojeće sustave održivosti.
1.  Skupina proizvođača može dogovoriti obveze održivosti koje se moraju poštovati u proizvodnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla. Cilj je takvih obveza primjenjivati standard održivosti koji je viši od onog propisanog pravom Unije ili nacionalnim pravom u pogledu socijalnih, okolišnih, gospodarskih obveza ili obveza zaštite zdravlja i dobrobiti životinja. Takve su obveze specifične, njima se uzimaju u obzir postojeće održive prakse koje se primjenjuje za proizvode označene oznakama zemljopisnog podrijetla, mogu dopunjavati šire agroekološke strategije proizvođača za borbu protiv klimatskih promjena i doprinose im te mogu upućivati na postojeće sustave održivosti.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Obveze održivosti iz stavka 1. uključuju se u specifikaciju proizvoda.
2.  Obveze održivosti dogovorene u skladu sa stavkom 1. moraju se ili uključiti u specifikaciju proizvoda ili razviti u okviru zasebnih inicijativa.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4.
4.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se definiraju standardi održivosti u različitim sektorima i utvrđuju kriteriji za priznavanje postojećih standarda održivosti kojih se mogu pridržavati proizvođači proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla.
Briše se.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.
5.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje usklađeno prezentiranje obveza održivosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Briše se.
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 12.a (novi)
Članak 12.a
Izvješće o održivosti
1.  Skupine proizvođača mogu, na temelju aktivnosti unutarnje revizije, izraditi izvješće o održivosti koje sadrži opis postojećih praksi održivosti koje se primjenjuju u proizvodnji proizvoda, utjecaja metode dobivanja proizvoda na održivost, u smislu društvenih, okolišnih ili gospodarskih obveza ili obveza zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, te informacije koje su potrebne za razumijevanje načina na koji održivost utječe na razvoj, rezultate i položaj proizvoda.
Izvješće o održivosti može se ažurirati kako bi se uzeo u obzir prije svega napredak u usporedbi s ishodom prethodnih aktivnosti unutarnje revizije.
2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje usklađeni format i internetski način prikaza izvješća iz stavka 1. ovog članka, čime se doprinosi cilju dijeljenja i reproduciranja održivih praksi, među ostalim i putem savjetodavnih usluga i razvoja mreže za razmjenu takvih praksi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama kojima se pojašnjavaju zahtjevi ili navode dodatni elementi prateće dokumentacije koju treba dostaviti.
2.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama kojima se pojašnjavaju zahtjevi prateće dokumentacije koju treba dostaviti.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1. – točka -a (nova)
(-a)  specifikacije proizvoda iz članka 11.;
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 6.
6.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se utvrđuju postupci i uvjeti primjenjivi na pripremu i podnošenje zahtjeva za registraciju na razini Unije.
Briše se.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
1.  Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na razini Unije podnosi se Komisiji elektronički putem digitalnog sustava. Digitalni sustav omogućuje podnošenje zahtjeva nacionalnim tijelima države članice te omogućuje da ga država članica upotrebljava u svojem nacionalnom postupku.
1.  Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na razini Unije podnosi se Komisiji elektronički putem digitalnog sustava. Digitalni sustav omogućuje podnošenje zahtjeva nadležnim tijelima države članice te da ga država članica može upotrijebiti u svojem nacionalnom postupku.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 17. – naslov
Razmatranje od strane Komisije i objava u svrhu prigovora
Ispitivanje od strane Komisije i objava u svrhu prigovora
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Komisija razmatra svaki zahtjev za registraciju koji zaprimi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Razmatranje se sastoji od provjere ima li očitih pogrešaka, jesu li informacije dostavljene u skladu s člankom 15. potpune te je li jedinstveni dokument iz članka 13. precizan i tehničke prirode. Pritom uzima u obzir ishod nacionalnog postupka koji je provela predmetna država članica. Posebno se usredotočuje na jedinstveni dokument iz članka 13.
1.  Komisija ispituje svaki zahtjev za registraciju koji zaprimi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Komisija provjerava ima li očitih pogrešaka, jesu li informacije dostavljene u skladu s člankom 15. potpune te je li jedinstveni dokument iz članka 13. precizan. Komisija uzima u obzir ishod nacionalnog postupka koji je provela predmetna država članica.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.
2.  Razmatranje ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci. U slučaju da razmatranje traje dulje od šest mjeseci ili je vjerojatno da će premašiti taj rok, Komisija u pisanom obliku obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.
2.  Podložno stavku 3., razdoblje ispitivanja ne smije trajati dulje od pet mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju.
Tim razdobljem ispitivanja nije obuhvaćeno razdoblje koje započinje na dan kada je Komisija državi članici poslala svoje primjedbe ili zahtjev za dodatne informacije i koje završava na dan kada država članica Komisiji odgovori na te primjedbe ili zahtjev.
U opravdanim slučajevima, ispitivanje se može produžiti za najviše tri mjeseca. U slučaju da se razdoblje ispitivanja produži ili je vjerojatno da će se produžiti, Komisija u pisanom obliku obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja i datumu očekivanog završetka razdoblja ispitivanja.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 3.
3.  Komisija može od podnositelja zahtjeva zatražiti dodatne informacije.
3.  U roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za registraciju Komisija može od nadležnog tijela ili od podnositelja zahtjeva zatražiti dodatne informacije.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4.
4.  Ako na temelju razmatranja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija smatra da su uvjeti propisani ovom Uredbom te uredbama (EU) br. 1308/2013 i (EU) 2019/787, ovisno o slučaju, ispunjeni, u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda.
4.  Ako na temelju ispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija smatra da su uvjeti propisani ovom Uredbom te uredbama (EU) br. 1308/2013 i (EU) 2019/787, ovisno o slučaju, ispunjeni, u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 5.
5.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o povjeravanju zadaća utvrđenih u ovom članku EUIPO-u.
Briše se.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 1.
1.  Države članice obavješćuju Komisiju o svim nacionalnim upravnim ili sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla.
1.  Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svim nacionalnim upravnim ili sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu razmatranja iz članka 17. stavka 2. i obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako primi obavijest države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju u skladu s člankom 9. stavkom 6. kojom se:
2.  Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu ispitivanja iz članka 17. stavka 2. ako primi obavijest države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju u skladu s člankom 9. stavkom 6. kojom se:
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 2. – točka b
(b)  od Komisije traži da suspendira razmatranje jer je započet nacionalni upravni ili sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.
(b)  od Komisije traži da suspendira ispitivanje jer je započet nacionalni upravni ili sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.
Komisija o razlozima kašnjenja obavješćuje podnositelja zahtjeva.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 3.
3.  Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je valjanost prvotnog zahtjeva potvrđena ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.
3.  Izuzeće iz stavka 2. proizvodi učinke dok nadležno tijelo države članice ne obavijesti Komisiju da je valjanost prvotnog zahtjeva potvrđena ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 4.
4.  Ako je zahtjev poništen konačnom odlukom nacionalnog suda, država članica prema potrebi razmatra odgovarajuće mjere kao što su povlačenje ili izmjena zahtjeva za registraciju na razini Unije.
4.  Ako je zahtjev poništen konačnom odlukom nacionalnog suda, nadležno tijelo države članice prema potrebi razmatra odgovarajuće mjere kao što su povlačenje ili izmjena zahtjeva za registraciju na razini Unije.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
1.  U roku od tri mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta i upućivanja na specifikaciju proizvoda u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 17. stavkom 4., tijela države članice ili treće zemlje, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u trećoj zemlji, mogu Komisiji podnijeti prigovor ili obavijest o primjedbama.
1.  U roku od tri mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta i upućivanja na specifikaciju proizvoda u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 17. stavkom 4., tijela države članice ili treće zemlje, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u trećoj zemlji, mogu Komisiji podnijeti prigovor.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 2.
2.  Svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u državi članici koja nije država članica iz koje je podnesen zahtjev za registraciju na razini Unije može podnijeti prigovor državi članici u kojoj ima poslovni nastan ili boravište u roku koji omogućuje podnošenje prigovora ili obavijesti o primjedbama u skladu sa stavkom 1.
2.  Svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u državi članici koja nije država članica iz koje je podnesen zahtjev za registraciju na razini Unije može podnijeti prigovor državi članici u kojoj ima poslovni nastan ili boravište u roku koji omogućuje podnošenje prigovora u skladu sa stavkom 1.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 4.
4.  Komisija provjerava prihvatljivost prigovora. Ako smatra da je prigovor prihvatljiv, Komisija u roku od pet mjeseci od datuma objave u Službenom listu Europske unije poziva tijelo ili osobu koja je podnijela prigovor i tijelo ili skupinu proizvođača koja podnosi zahtjev da pristupe odgovarajućim savjetovanjima tijekom razumnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca. U bilo kojem trenutku tijekom tog razdoblja Komisija može na zahtjev tijela ili skupine proizvođača koja podnosi zahtjev produljiti rok za savjetovanje za najviše tri mjeseca.
4.  Komisija ispituje prihvatljivost prigovora. Ako smatra da je prigovor prihvatljiv, Komisija u roku od pet mjeseci od datuma objave u Službenom listu Europske unije i u roku od 30 dana od zaprimanja tog prigovora pisanim putem poziva tijelo ili osobu koja je podnijela prigovor i tijelo ili skupinu proizvođača koja podnosi zahtjev da pristupe odgovarajućim savjetovanjima tijekom razumnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca. U bilo kojem trenutku tijekom tog razdoblja Komisija može na zahtjev tijela ili skupine proizvođača koja podnosi zahtjev produljiti rok za savjetovanje za najviše tri mjeseca.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 6.
6.  U roku od mjesec dana od završetka savjetovanja iz stavka 4. skupina proizvođača koja podnosi zahtjev s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili tijela države članice ili treće zemlje iz koje je podnesen zahtjev za registraciju na razini Unije obavještavaju Komisiju o rezultatima savjetovanja, uključujući sve razmijenjene informacije, o tome je li postignut sporazum s jednim ili svim podnositeljima prigovora te o svim posljedičnim izmjenama zahtjeva za registraciju. Tijelo ili osoba koja je podnijela prigovor Komisiji isto tako može obavijestiti Komisiju o svojem stajalištu na kraju savjetovanja.
6.  U roku od mjesec dana od završetka savjetovanja iz stavka 4. skupina proizvođača koja podnosi zahtjev s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili nadležna tijela države članice ili treće zemlje iz koje je podnesen zahtjev za registraciju na razini Unije obavještavaju Komisiju o rezultatima savjetovanja, uključujući sve razmijenjene informacije, o tome je li postignut sporazum s jednim ili svim podnositeljima prigovora te o svim posljedičnim izmjenama zahtjeva za registraciju. Tijelo ili osoba koja je podnijela prigovor Komisiji isto tako može obavijestiti Komisiju o svojem stajalištu na kraju savjetovanja.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 7.
7.  Ako su nakon završetka savjetovanja iz stavka 4. podaci objavljeni u skladu s člankom 17. stavkom 4. izmijenjeni, Komisija ponovno razmatra izmijenjeni zahtjev za registraciju. Ako je zahtjev za registraciju znatno izmijenjen, a Komisija smatra da izmijenjeni zahtjev ispunjava uvjete za registraciju, ponovno objavljuje zahtjev u skladu s tim stavkom.
7.  Ako su nakon završetka savjetovanja iz stavka 4. podaci objavljeni u skladu s člankom 17. stavkom 4. izmijenjeni, Komisija ponovno ispituje izmijenjeni zahtjev za registraciju. Ako je zahtjev za registraciju znatno izmijenjen, a Komisija smatra da izmijenjeni zahtjev ispunjava uvjete za registraciju, ponovno objavljuje zahtjev u skladu s tim stavkom.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 9.
9.  Nakon završetka postupka prigovora Komisija dovršava ocjenu zahtjeva za registraciju na razini Unije, uzimajući u obzir sve zahtjeve za prijelazna razdoblja, ishod postupka prigovora, sve obavijesti o primjedbama i sva druga pitanja koja se pojave nakon razmatranja i koja bi mogla podrazumijevati izmjenu jedinstvenog dokumenta.
9.  Nakon završetka postupka prigovora Komisija dovršava ocjenu zahtjeva za registraciju na razini Unije, uzimajući u obzir sve zahtjeve za prijelazna razdoblja, ishod postupka prigovora i sva druga pitanja koja se pojave nakon ispitivanja i koja bi mogla podrazumijevati izmjenu jedinstvenog dokumenta.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 10.
10.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim postupcima i rokovima za postupak prigovora, za službeno podnošenje primjedbi nacionalnih tijela i osoba s legitimnim interesom kojima se ne pokreće postupak prigovora te pravilima o povjeravanju njezinih zadaća iz ovog članka EUIPO-u.
10.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim postupcima i rokovima za postupak prigovora, za službeno podnošenje primjedbi nacionalnih tijela i osoba s legitimnim interesom kojima se ne pokreće postupak prigovora.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 20.a (novi)
Članak 20.a
Postupak obavijesti o primjedbi
1.  Kako bi se ispravile netočnosti u tekućem postupku registracije oznake zemljopisnog podrijetla, nadležno tijelo države članice ili treće zemlje odnosno fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u trećoj zemlji ili drugoj državi članici može Komisiji podnijeti obavijest o primjedbama u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja jedinstvenog dokumenta i upućivanja na specifikaciju proizvoda u registru Unije.
2.  Obavijest o primjedbama iz stavka 1. ovog članka ne temelji se na razlozima za prigovor iz članka 19. Nadležno tijelo ili osoba koja je podnijela obavijest o primjedbama ne smatra se strankom u postupku.
3.  Komisija podnositelju zahtjeva prosljeđuje obavijest o primjedbama i tu obavijest uzima u obzir pri odlučivanju o zahtjevu za registraciju, osim ako je ona nejasna ili očito netočna.
4.  Kako bi se olakšalo upravljanje postupkom za obavijesti o primjedbi, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o podnošenju takve obavijesti o primjedbama i određuje njihov format i način prikaza na internetu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 21. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se prijelazno razdoblje odobreno na temelju stavka 1. produljuje do 15 godina ili kojima se dopušta daljnja upotreba do najviše 15 godina pod uvjetom da se dodatno dokaže:
3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se prijelazno razdoblje odobreno na temelju stavka 1. produljuje do 15 godina pod uvjetom da se dodatno dokaže:
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 21. – stavak 5.
5.  Pri upotrebi oznake iz stavaka 1. i 3. na etiketi se mora jasno i vidljivo navesti zemlja podrijetla.
5.  Pri upotrebi oznake iz stavaka 1. i 3. na etiketi mora se jasno i vidljivo navesti zemlja podrijetla te, prema potrebi, u opisu proizvoda ako se on stavlja na tržište na stranici za prodaju na internetu.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 21. – stavak 6.
6.  Kako bi se prevladale privremene poteškoće u pogledu dugoročnog cilja osiguravanja da svi proizvođači proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla na predmetnom području udovoljavaju povezanoj specifikaciji proizvoda, država članica može odobriti prijelazno razdoblje za usklađivanje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana podnošenja zahtjeva Komisiji, pod uvjetom da su predmetni gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište te proizvode uz upotrebu predmetnih naziva u neprekinutom razdoblju od najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva tijelima države članice i da su to naveli u nacionalnom postupku prigovora iz članka 9. stavka 4.
6.  Kako bi se prevladale privremene poteškoće u pogledu dugoročnog cilja osiguravanja da svi proizvođači proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla na predmetnom području udovoljavaju povezanoj specifikaciji proizvoda, država članica može odobriti prijelazno razdoblje za usklađivanje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana registracije zahtjeva kod Komisije, pod uvjetom da su predmetni gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište te proizvode uz upotrebu predmetnih naziva u neprekinutom razdoblju od najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva tijelima države članice i da su to naveli u nacionalnom postupku prigovora iz članka 9. stavka 4.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 1.
1.  Ako na temelju informacija koje su joj dostupne iz razmatranja provedenog u skladu s člankom 17. smatra da bilo koji od zahtjeva iz tog članka nije ispunjen, Komisija donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev za registraciju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
1.  Ako na temelju informacija koje su joj dostupne iz ispitivanja provedenog u skladu s člankom 17. smatra da bilo koji od zahtjeva iz tog članka nije ispunjen, Komisija donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev za registraciju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 2.
2.  Ako ne zaprimi ni jedan prihvatljivi prigovor, Komisija bez primjene postupka iz članka 53. stavka 2. donosi provedbene akte o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla. Komisija može uzeti u obzir obavijesti o primjedbama zaprimljene u skladu s člankom 19. stavkom 1.
2.  Ako ne zaprimi ni jedan prihvatljivi prigovor, Komisija bez primjene postupka iz članka 53. stavka 2. donosi provedbene akte o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Ako Komisija zaprimi prihvatljivi prigovor, ona, nakon savjetovanja iz članka 19. stavka 4. te uzimajući u obzir rezultate savjetovanja:
3.  Ako Komisija zaprimi prihvatljivi i osnovani prigovor, ona, nakon savjetovanja iz članka 19. stavka 4. te uzimajući u obzir rezultate savjetovanja:
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 5.
5.  Uredbe o registraciji i odluke o odbijanju objavljuju se u Službenom listu Europske unije, seriji L.
5.  Uredbe o registraciji i odluke o odbijanju objavljuju se u Službenom listu Europske unije, seriji L i registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 1.
1.  Komisija bez primjene postupka iz članka 53. stavka 2. donosi provedbene akte koji sadržavaju odredbe o uspostavljanju i održavanju javno dostupnog elektroničkog registra oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u skladu s ovom Uredbom („registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije”). Registar se sastoji od tri dijela koji se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda.
1.  Komisija bez primjene postupka iz članka 53. stavka 2. donosi provedbene akte koji sadržavaju odredbe o uspostavljanju i održavanju elektroničkog registra oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u skladu s ovom Uredbom („registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije”), koji je lako dostupan javnosti i u strojno je čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća.1a Registar se sastoji od tri dijela koji se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla vina, jakih alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda.
__________________
1.a Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 1.a (novi)
1a.  EUIPO održava i ažurira registar Unije u pogledu registracija, izmjena i poništenja oznaka zemljopisnog podrijetla.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 3.
3.  Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija mogu se upisati u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. Komisija registrira takve oznake zemljopisnog podrijetla provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2. Kad je riječ o vinima i poljoprivrednim proizvodima, osim ako su u tim sporazumima posebno označeni kao zaštićene oznake izvornosti, nazivi takvih proizvoda upisuju se u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
3.  Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija mogu se upisati u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. Komisija registrira takve oznake zemljopisnog podrijetla provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2. i objavljuje kriterije za odlučivanje o oznakama zemljopisnog podrijetla zaštićenima na temelju relevantnog međunarodnog sporazuma. Kad je riječ o vinima i poljoprivrednim proizvodima, osim ako su u tim sporazumima posebno označeni kao zaštićene oznake izvornosti, nazivi takvih proizvoda upisuju se u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 5.
5.  Komisija objavljuje i redovito ažurira popis međunarodnih sporazuma iz stavka 3., kao i popis oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih na temelju tih sporazuma.
5.  EUIPO objavljuje i, ako dođe do promjena, ažurira popis međunarodnih sporazuma iz stavka 3., kao i popis oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih na temelju tih sporazuma.
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 6.
6.  Komisija čuva dokumentaciju koja se odnosi na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u digitalnom ili papirnatom obliku tijekom razdoblja valjanosti oznake zemljopisnog podrijetla, a u slučaju njezina poništenja 10 godina nakon poništenja.
6.  Komisija čuva dokumentaciju koja se odnosi na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u digitalnom ili papirnatom obliku. U slučaju poništenja ili odbijanja, Komisija zadržava dokumentaciju 10 godina nakon toga.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 6.a (novi)
6a.  Nakon što EUIPO unese novu oznaku zemljopisnog podrijetla ili izmjenu prethodne oznake zemljopisnog podrijetla u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije, Komisija u svojstvu nadležnog tijela u smislu članka 3. Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla („Ženevski akt”) Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo podnosi zahtjev za međunarodnu registraciju oznake zemljopisnog podrijetla koja je upisana u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i koja se odnosi na proizvod podrijetlom iz Unije u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. Ženevskog akta. Naknade koje se plaćaju u skladu s člankom 7. Ženevskog akta, kako je navedeno u Zajedničkom pravilniku Lisabonskog sporazuma i Ženevskog akta, snosi država članica iz koje potječe ta oznaka zemljopisnog podrijetla.
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 7.
7.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o povjeravanju EUIPO-u upravljanja registrom oznaka zemljopisnog podrijetla Unije.
Briše se.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 1.
1.  Svaka osoba može preuzeti službeni izvadak iz registra oznaka zemljopisnog podrijetla Unije kojim se dokazuje registracija oznake zemljopisnog podrijetla, kao i relevantne podatke, uključujući datum podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla ili drugi datum prvenstva. Taj se službeni izvadak može upotrebljavati kao vjerodostojna potvrda u sudskim postupcima na sudu, arbitražnom sudu ili pri sličnom tijelu.
1.  Svaka osoba može lako i bez naknade preuzeti službeni izvadak iz registra oznaka zemljopisnog podrijetla Unije kojim se dokazuje registracija ili odbijanje oznake zemljopisnog podrijetla, kao i druge relevantne podatke, uključujući datum podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla ili drugi datum prvenstva. Službeni izvadak priprema se u strojno čitljivom formatu kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Taj se službeni izvadak može upotrebljavati kao vjerodostojna potvrda u sudskim postupcima na sudu, arbitražnom sudu ili pri sličnom tijelu.
__________________
1.a Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 2.
2.  Ako su skupinu proizvođača priznala nacionalna tijela u skladu s člankom 33., ta se skupina navodi kao nositelj prava na oznaku zemljopisnog podrijetla u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i u službenom izvatku iz stavka 1.
2.  Ako su skupinu proizvođača priznala nacionalna tijela ili nacionalna tijela treće zemlje u skladu s člankom 33., ta se skupina navodi kao predstavnik proizvođača proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i u službenom izvatku iz stavka 1. ovog članka.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 3.
3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje format i prikaz na internetu izvadaka iz registra oznaka zemljopisnog podrijetla Unije te propisuje izuzimanje ili anonimizacija zaštićenih osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje prikaz na internetu izvadaka iz registra oznaka zemljopisnog podrijetla Unije, strojno čitljivi format koji se treba koristiti te se propisuje izuzimanje ili anonimizacija zaštićenih osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 1.
1.  Skupina proizvođača s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla.
1.  Priznata skupina proizvođača s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 1.a (novi)
1a.  Ako ne postoji priznata skupina proizvođača, skupina proizvođača s legitimnim interesom ili pojedinačni proizvođač koji je jedini proizvođač proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako podrazumijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta i:
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3. – točka a
(a)  uključuje promjenu naziva ili upotrebe naziva ili, za vino i jaka alkoholna pića, promjenu kategorije proizvoda ili proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla ili, za jaka alkoholna pića, promjenu pravnog naziva; ili
(a)  uključuje promjenu naziva; ili
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3. – točka b
(b)  postoji rizik od gubitka povezanosti sa zemljopisnim područjem iz jedinstvenog dokumenta; or
(b)  ako je tijekom provjere koju je provela relevantna država članica u skladu sa stavkom 2. točkom (b) zaključeno da bi ta izmjena mogla poništiti povezanost sa zemljopisnim područjem iz jedinstvenog dokumenta; ili
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 5.
5.  Standardna izmjena smatra se privremenom izmjenom kad se odnosi na privremenu izmjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili privremenu izmjenu koja je potrebna zbog prirodnih katastrofa ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su službeno priznala nadležna tijela.
5.  Privremena izmjena smatra se standardnom izmjenom kad se odnosi na privremenu izmjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili privremenu izmjenu koja je potrebna zbog posljedica prirodnih katastrofa ili nepovoljnih vremenskih uvjeta, geopolitičkih događaja ili bilo kakvih izvanrednih okolnosti koje su službeno priznala nadležna tijela.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 6.
6.  Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u člancima od 8. do 22.
6.  Izmjene na razini Unije ocjenjuje i odobrava Komisija u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla.
Ne dovodeći u pitanje prvo podstavak ovog stavka postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u člancima od 8. do 22.
Ako se izmjene odnose na specifikacije proizvoda oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u međunarodnom registru, članak 23. stavak 6.a primjenjuje se mutatis mutandis.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 7.
7.  Zahtjevi za izmjenu na razini Unije koje podnose treća zemlja ili proizvođači iz treće zemlje sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u toj trećoj zemlji.
7.  Zahtjevi za izmjenu na razini Unije koje podnose treća zemlja, skupine proizvođača ili, u iznimnim i propisno obrazloženim slučajevima, pojedinačni proizvođači s poslovnim nastanom u trećoj zemlji sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u toj trećoj zemlji.
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 8.
8.  Ako zahtjev za izmjenu specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla na razini Unije uključuje i standardne izmjene ili privremene izmjene, Komisija razmatra samo izmjenu na razini Unije. Smatra se da standardne izmjene ili privremene izmjene nisu podnesene. Razmatranje takvih zahtjeva usmjereno je na predložene izmjene na razini Unije. Komisija ili predmetna država članica može prema potrebi pozvati podnositelja zahtjeva da izmijeni druge elemente specifikacija proizvoda.
8.  Ako zahtjev za izmjenu specifikacije proizvoda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla na razini Unije uključuje i standardne izmjene ili privremene izmjene, Komisija ispituje samo izmjenu na razini Unije. Smatra se da standardne izmjene ili privremene izmjene nisu podnesene. Ispitivanje takvih zahtjeva usmjereno je na predložene izmjene na razini Unije.
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 9.
9.  Standardne izmjene odobravaju države članice ili treće zemlje na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje predmetnog proizvoda te ih priopćuju Komisiji. Komisija objavljuje te izmjene.
9.  Standardne izmjene ocjenjuju i odobravaju države članice ili treće zemlje na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje predmetnog proizvoda te ih priopćuju Komisiji. Komisija objavljuje te izmjene u Službenom listu Europske unije i registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije.
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 10.
10.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama kojima se EUIPO-u povjerava objava standardnih izmjena iz stavka 9.
Briše se.
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 1. – točka b
(b)  ako najmanje sedam uzastopnih godina nijedan proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije stavljen na tržište.
(b)  ako u posljednjih sedam uzastopnih godina nijedan proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije stavljen na tržište.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2.
2.  Komisija može donijeti i provedbene akte kojima se poništava registracija na zahtjev proizvođača proizvoda koji se stavlja na tržište pod registriranim nazivom.
2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se poništava registracija na zahtjev skupine proizvođača proizvoda koji se stavlja na tržište pod registriranim nazivom i koji čine većinu.
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2.a (novi)
2a.  Uporaba i zaštita registriranog naziva kao drugog prava intelektualnog vlasništva, posebno kao žiga, zabranjeni su u razdoblju od deset godina nakon poništenja registracije oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako je takvo pravo intelektualnog vlasništva postojalo ili je takav žig bio registriran prije registracije oznake zemljopisnog podrijetla.
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 6.
6.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o povjeravanju EUIPO-u zadaća utvrđenih u stavku 5.
Briše se.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka a
(a)  svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranima pod tim nazivom ili ako se upotrebom naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva ili mu se šteti;
(a)  svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranima pod tim nazivom ili ako se upotrebom naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva ili mu se šteti, među ostalim ako se ti proizvodi koriste kao sastojci;
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka b
(b)  svake zloupotrebe, imitacije ili aludiranja, čak i ako je pravo podrijetlo proizvoda ili usluga navedeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili ako mu je dodan izraz kao što je „stil”, „vrsta”, „metoda” „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;
(b)  svake zloupotrebe, krivotvorenja, imitacije ili aludiranja, čak i ako je pravo podrijetlo proizvoda ili usluga navedeno ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran, transliteriran ili ako mu je dodan izraz kao što je „stil”, „vrsta”, „metoda” „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, među ostalim onda kad se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka c
(c)  svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenom materijalima, u dokumentima ili informacijama na internetskim stranicama koje se odnose na predmetni proizvod te od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;
(c)  svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenom materijalima, u dokumentima ili informacijama na internetskim stranicama ili na nazivima domena koje se odnose na predmetni proizvod te od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2.
2.  Za potrebe stavka 1. točke (b), o aludiranju na oznaku zemljopisnog podrijetla riječ je posebno ako su po mišljenju razumno opreznog potrošača naziv, znak ili drugo sredstvo za označivanje ili pakiranje izravno i jasno povezani s proizvodom obuhvaćenim registriranom oznakom zemljopisnog podrijetla, čime se iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva ili mu se šteti.
Briše se.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 4. – točka a
(a)  robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja; i
(a)  robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja;
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 4. ˜– točka aa (nova)
(aa)  roba proizvedena u Uniji te namijenjena za izvoz i stavljanje na tržišta trećih zemalja; i
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 4.a (novi)
4a.  Ako oznaka zemljopisnog podrijetla sadržava jedan izraz ili više izraza koji nisu generički, korištenje jednog, nekih od njih ili svih izraza istim ili drugim redoslijedom od onog registriranog predstavlja jedno od vrsta postupanja iz stavka 1. točaka (a) i (b).
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 5.
5.  Priznata skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da u okviru trgovine u Uniju unose robu koja u njoj nije puštena u slobodan promet ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja, a njome se krši stavak 1..
5.  Skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da u okviru trgovine u Uniju unose robu koja u njoj nije puštena u slobodan promet ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja, a njome se krši stavak 1..
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 7.
7.  Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla složenica koja sadržava naziv koji se smatra generičkim, upotreba tog naziva ne predstavlja postupanje iz stavka 1. točaka (a) i (b).
7.  Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla složenica koja sadržava naziv koji se smatra generičkim, upotreba tog naziva u pravilu ne predstavlja postupanje iz stavka 1. točaka (a) i (b).
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 7.a (novi)
7a.  Svaka država članica poduzima odgovarajuće administrativne i pravosudne korake za sprječavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je predviđeno u stavku 1., koje se proizvode ili stavljaju na tržište u toj državi članici. Radi toga države članice određuju tijela koja su nadležna za poduzimanje tih koraka u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica. Ta tijela moraju osigurati odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 1.
1.  Člankom 27. ne dovodi se u pitanje upotreba oznake zemljopisnog podrijetla od strane gospodarskih subjekata u skladu s člankom 36. kako bi se naznačilo da prerađeni proizvod sadržava, kao sastojak, proizvod označen tom oznakom zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da je takva upotreba u skladu s poštenom poslovnom praksom i da ne umanjuje i ne narušava ugled oznake zemljopisnog podrijetla niti mu šteti.
1.  Naziv oznake zemljopisnog podrijetla koje gospodarski subjekti u skladu s člankom 36. koriste kao sastojak u prerađenom proizvodu može se navesti na popisu sastojaka, pod uvjetom da je takva upotreba u skladu s člankom 27. i poštenom poslovnom praksom te da ne umanjuje i ne narušava ugled oznake zemljopisnog podrijetla niti mu šteti, te da je u skladu s primjenjivim odredbama Uredbe (EU) 2019/787 o jakim alkoholnim pićima.
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 2.
2.  Oznaka zemljopisnog podrijetla kojom se označava sastojak proizvoda ne smije se upotrebljavati u nazivu hrane povezanog prerađenog proizvoda, osim u slučaju sporazuma sa skupinom proizvođača koja čini dvije trećine proizvođača.
2.  Oznaka zemljopisnog podrijetla kojom se označava sastojak proizvoda ne smije se upotrebljavati u nazivu hrane, označivanju osim popisa sastojaka, sredstvu za pakiranje ili oglašavanje povezanog prerađenog proizvoda, osim u ako postoji pisani sporazum koji uključuje odredbe o kontroli sklopljene s priznatom skupinom proizvođača ili, ako takva skupina ne postoji, skupinom proizvođača koja čini većinu proizvođača, čime se mogu utvrditi minimalni uvjeti za pravednu uporabu naziva.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 3.
3.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima o upotrebi oznaka zemljopisnog podrijetla za označivanje sastojaka u prerađenim proizvodima iz stavka 1. ovog članka.
Briše se.
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 3.
(3)   Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima za određivanje generičkog statusa naziva iz stavka 1. ovog članka.
Briše se.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 2.
2.  Potpuno ili djelomično homonimni naziv kojim se potrošač dovodi u zabludu tako da vjeruje da proizvodi dolaze s drugog područja ne registrira se čak ni ako je naziv za stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnih proizvoda točan.
2.  Potpuno ili djelomično homonimni naziv koji podsjeća na drugi proizvod ili kojim se potrošač dovodi u zabludu tako da vjeruje da proizvodi dolaze s drugog područja ne registrira se čak ni ako je naziv za stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnih proizvoda točan.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 31.
Članak 31.
Briše se.
Žigovi
Naziv se ne registrira kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi, s obzirom na ugled i poznatost žiga, registracija naziva predloženog kao oznaka zemljopisnog podrijetla mogla potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 1.
1.  Skupina proizvođača osniva se na inicijativu zainteresiranih dionika, uključujući poljoprivrednike, dobavljače koji opskrbljuju poljoprivredna gospodarstva, međuprerađivače i krajnje prerađivače, kako su odredila nacionalna tijela i u skladu s prirodom predmetnog proizvoda. Države članice provjeravaju djeluje li skupina proizvođača na transparentan i demokratski način te imaju li svi proizvođači proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla pravo članstva u skupini. Države članice mogu predvidjeti da i javni službenici i drugi dionici, kao što su skupine potrošača, trgovci na malo i dobavljači, sudjeluju u radu skupine proizvođača.
1.  Skupina proizvođača osniva se na inicijativu zainteresiranih dionika, uključujući poljoprivrednike, dobavljače koji opskrbljuju poljoprivredna gospodarstva, proizvođače i udruge proizvođača, prerađivače, kako su odredila relevantna nacionalna tijela i u skladu s njihovim nacionalnim pravom te prirodom predmetnog proizvoda. Skupina proizvođača može se osnovati i na inicijativu države članice.
Države članice provjeravaju djeluje li skupina proizvođača na transparentan i demokratski način posebno internim pravilima koja njezinim članovima omogućuje demokratski nadzor, te imaju li svi proizvođači proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla pravo članstva u skupini.
Države članice mogu utvrditi pravila kojima se osigurava da samo jedna skupina proizvođača, koja čini većinu proizvođača, može djelovati za svaku oznaku zemljopisnog podrijetla te da su članstvo u skupini proizvođača i doprinos troškovima povezanima s izvršavanjem ovlasti skupine proizvođača i ispunjavanjem njezinih odgovornosti obvezni za sve proizvođače.
Ne dovodeći u pitanje stavak 2. nacionalna tijela mogu, u skladu s nacionalnim pravom, definirati zadaće, ovlasti i odgovornosti dodijeljene skupini proizvođača.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Skupina proizvođača može izvršavati ponajprije sljedeće ovlasti i odgovornosti:
2.  Ako ne postoji priznata skupina proizvođača, skupina proizvođača može izvršavati ponajprije sljedeće ovlasti i odgovornosti:
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka a
(a)  izraditi specifikaciju proizvoda i upravljati unutarnjim kontrolama kojima se osigurava sukladnost proizvodnih faza proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla s navedenom specifikacijom;
(a)  izraditi specifikaciju proizvoda i upravljati aktivnostima povezanima s provjerom i osiguravanjem sukladnosti proizvodnih faza proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla s navedenom specifikacijom;
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka b
(b)  poduzeti pravne radnje kako bi se osigurala zaštita oznake zemljopisnog podrijetla i prava intelektualnog vlasništva koja su s njom izravno povezana;
(b)  poduzeti pravne radnje, uključujući postupke pred građanskim i kaznenim sudovima, kako bi se osigurala zaštita oznake zemljopisnog podrijetla na internetu i izvan njega i prava intelektualnog vlasništva koja su s njom izravno povezana, uključujući internetske stranice, nazive domena i e-trgovinu te traženje odštete;
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka c
(c)  dogovoriti obveze održivosti, bez obzira na to jesu li uključene u specifikaciju proizvoda ili su dio zasebne inicijative, uključujući mehanizme za provjeru usklađenosti s tim obvezama, te im osigurati primjeren publicitet, posebno u informacijskom sustavu koji osigurava Komisija;
(c)  dogovoriti obveze održivosti, uključujući one koje dopunjuju agroekološke strategije za borbu protiv klimatskih promjena i doprinose im, bez obzira na to jesu li uključene u specifikaciju proizvoda ili drugdje, te im osigurati primjeren publicitet, posebno u informacijskom sustavu koji osigurava Komisija;
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka d – uvodni dio
(d)  poduzeti mjere za poboljšanje rezultata oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući:
(d)  poduzeti mjere za poboljšanje rezultata oznake zemljopisnog podrijetla, u pogledu gospodarske, društvene i okolišne održivosti, uključujući:
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka d – podtočka –i. (nova)
(-i)   postavljati minimalne uvjete za upotrebu naziva proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla;
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka d – točka ii.
(ii)  širenje informacija i promotivne aktivnosti čiji je cilj informiranje potrošača o svojstvima proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla;
(ii)  širenje informacija i promotivne aktivnosti čiji je cilj informiranje potrošača o svojstvima proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla, uključujući razvoj turističkih usluga povezanih s održivim i odgovornim ruralnim turizmom na zemljopisnom području navedenom u specifikaciji proizvoda;
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka d – točka iii.
(iii)  provođenje analiza gospodarskih rezultata, održivosti proizvodnje, nutritivnog profila i organoleptičkog profila proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla;
(iii)  provođenje analiza gospodarskih, društvenih ili okolišnih rezultata, održivosti proizvodnje, nutritivnog profila i organoleptičkog profila proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla;
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka e
(e)  suzbijati krivotvorenje i moguće prijevarne upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla na unutarnjem tržištu za označivanje proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda praćenjem upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla na cijelom unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja na kojima su oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene, među ostalim i na internetu, te, prema potrebi, obavijestiti tijela za izvršavanje zakonodavstva koristeći se dostupnim povjerljivim sustavima.
(e)  suzbijati krivotvorenje i moguće prijevarne upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla na unutarnjem tržištu, uključujući digitalno tržište Unije, za označivanje proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda praćenjem upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla na cijelom unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja na kojima su oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene, među ostalim i na internetu, te, prema potrebi, obavijestiti tijela za izvršavanje zakonodavstva koristeći se dostupnim povjerljivim sustavima.
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka ea (nova)
(ea)  poduzeti mjere za povećanje vrijednosti proizvoda i prema potrebi poduzeti korake za sprečavanje ili suzbijanje mjera ili poslovnih praksi koje su ili bi mogle biti štetne za ugled i vrijednost njihovih proizvoda, uključujući obezvrjeđujuće tržišne prakse i cijene;
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka eb (nova)
(eb)  poduzeti mjere za širenje najboljih praksi i podizanje svijesti među proizvođačima i potrošačima o obvezama održivosti predviđenima člankom 12.;
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2. – točka ec (nova)
(ec)  utvrditi minimalne uvjete za pravednu uporabu naziva oznake zemljopisnog podrijetla kao sastojka u prerađenom proizvodu iz članka 28. stavka 2. i odrediti pravila za traženje financijskog doprinosa od prerađivača za takvu uporabu.
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2.a (novi)
2a.  Odstupajući od stavka 2. ovog članka, države članice mogu odlučiti ograničiti nekoliko ili sve ovlasti i odgovornosti iz tog stavka isključivo na priznate skupine proizvođača iz članka 33.
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1.
1.  Na zahtjev skupina proizvođača koje ispunjavaju uvjete iz stavka 3., države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravom imenuju jednu skupinu proizvođača kao priznatu skupinu proizvođača za svaku oznaku zemljopisnog podrijetla koja potječe s njihova državnog područja, a koja je registrirana ili je predmet zahtjeva za registraciju, ili za nazive proizvoda koji su mogući predmet zahtjeva za registraciju.
1.  Na zahtjev skupine proizvođača koja ispunjava uvjete iz stavka 2., države članice ili, u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija, treće zemlje u skladu sa svojim nacionalnim pravom imenuju jednu skupinu proizvođača kao priznatu skupinu proizvođača za određenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili za dvije ili više oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu s njihova državnog područja, a koje su registrirane ili su predmet zahtjeva za registraciju, ili za nazive proizvoda koji su mogući predmet zahtjeva za registraciju.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1.a (novi)
1a.  Priznata skupina proizvođača je jedina skupina koja djeluje u ime svih proizvođača u odnosu na nadležnosti iz ovog članka i iz članaka od 25. do 28.
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 2.
2.  Skupina proizvođača može se imenovati priznatom skupinom proizvođača podložno prethodnom sporazumu sklopljenom između najmanje dvije trećine proizvođača proizvoda koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla, a koji obuhvaćaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda na zemljopisnom području navedenom u specifikaciji proizvoda. Iznimno, tijelo iz članka 8. stavka 2. i pojedinačni proizvođač iz članka 8. stavka 3. smatraju se priznatom skupinom proizvođača.
2.  Skupina proizvođača može se imenovati priznatom skupinom proizvođača podložno prethodnom sporazumu sklopljenom između najmanje 50 % plus jedan proizvođača proizvoda koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla, a koji obuhvaćaju najmanju količinu ili vrijednost utržive proizvodnje, kako utvrde predmetne države članice, tog proizvoda na zemljopisnom području navedenom u specifikaciji proizvoda. Iznimno, države članice mogu tijelu iz članka 8. stavka 2. i pojedinačnom proizvođaču iz članka 8. stavka 3. dodijeliti ovlasti i odgovornosti iz stavka 3. ovog članka i članka 32. stavka 2.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 2.a (novi)
2a.  Države članice ili, u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija, treće zemlje mogu odlučivati na temelju objektivnih kriterija koje su skupine proizvođača već priznale na nacionalnoj razini prije … [datum stupanja ove Uredbe na snagu] treba smatrati priznatim skupinama proizvođača.
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Osim ovlasti i odgovornosti iz članka 32. stavka 2., priznata skupina proizvođača može izvršavati sljedeće ovlasti i odgovornosti:
3.  Osim ovlasti i odgovornosti iz članka 32. stavka 2., priznata skupina proizvođača može izvršavati erga omnes sljedeće ovlasti i odgovornosti:
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 3. – točka b
(b)  poduzimati provedbene mjere, među ostalim podnositi zahtjeve za postupanje carinskim tijelima, kako bi se spriječile ili suzbile sve mjere koje su štetne ili bi mogle biti štetne za ugled njihovih proizvoda;
(b)  poduzimati provedbene mjere, među ostalim podnositi zahtjeve za postupanje carinskim tijelima, kako bi se spriječile ili suzbile sve mjere ili poslovne prakse koje su štetne ili bi mogle biti štetne za ugled i vrijednost njihovih proizvoda, uključujući obezvrjeđujuće tržišne prakse i smanjenje cijena;
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 3. – točka ba (nova)
(ba)  provoditi nadzorne aktivnosti i sprečavati prijevare;
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 3. – točka ca (nova)
(ca)  dogovoriti s gospodarskim subjektima iz kasnijih faza klauzule o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući u vezi s tržišnim bonusima i gubicima, a kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili druge relevantne robe;
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 3. – točka cb (nova)
(cb)  povezati se s Komisijom u kontekstu pregovora o međunarodnim sporazumima u pogledu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla;
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 4.
4.  Ovlasti i odgovornosti iz stavka 2. podliježu prethodnom sporazumu sklopljenom između najmanje dvije trećine proizvođača proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla koji obuhvaćaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda na zemljopisnom području navedenom u specifikaciji proizvoda.
4.  Države članice mogu utvrditi pravila kojima se osigurava da svi proizvođači proizvoda s tom oznakom zemljopisnog podrijetla koji posluju na zemljopisnom području navedenom u specifikaciji proizvoda moraju doprinositi troškovima povezanima s izvršavanjem ovlasti i odgovornosti priznate skupine proizvođača. Doprinos je razmjeran obujmu ili vrijednosti utržive proizvodnje proizvoda koji nosi tu oznaku zemljopisnog podrijetla.
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 5.
5.  Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. Ako nadležna nacionalna tijela utvrde da ti uvjeti nisu ispunjeni, države članice poništavaju odluku o priznavanju skupine proizvođača.
5.  Države članice ili, u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija, treće zemlje provode provjere i poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti za priznavanje i djelovanje skupine proizvođača. Ako nadležna nacionalna tijela utvrde da ti uvjeti nisu ispunjeni, države članice poništavaju odluku o priznavanju skupine proizvođača.
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 5.a (novi)
5a.  Države članice ili, u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija, treće zemlje obavještavaju Komisiju do 31. ožujka svake godine, o svakoj odluci o odobrenju, odbijanju ili poništavanju priznavanja skupine proizvođača donesenoj tijekom prethodne kalendarske godine. Komisija objavljuje i redovito ažurira popis priznatih skupina proizvođača.
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Članak 33.a (novi)
Članak 33.a
Udruženja skupina proizvođača
1.  Udruženje skupina proizvođača može se osnovati na inicijativu zainteresiranih skupina proizvođača.
2.  Udruženje skupina proizvođača može obavljati osobito sljedeće funkcije:
(a)  sudjelovanje u savjetodavnim tijelima;
(b)  razmjena informacija s javnim tijelima o temama vezanima uz politike u području oznaka zemljopisnog podrijetla;
(c)  davanje prijedloga za unapređenje razvoja politika u području oznaka zemljopisnog podrijetla, osobito u pogledu održivosti, borbe protiv prijevare i krivotvorenja, stvaranja vrijednosti među gospodarskim subjektima, pravila natjecanja i ruralnog razvoja;
(d)  promicanje i širenje najboljih praksi među proizvođačima o politikama u području oznaka zemljopisnog podrijetla;
(e)  sudjelovanje u promotivnim aktivnostima kako su definirane Uredbom (EU) br. 1144/2014.
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Članak 33.b (novi)
Članak 33.b
Pomoć u vezi s međunarodnim sporazumima
1.  EUIPO podupire skupine proizvođača u vezi s međunarodnim sporazumima kojih je Unija ugovorna stranka, posebno:
(a)  pružanjem informacija kako bi im se pomoglo u zaštiti njihovih prava i usklađivanju s različitim regulatornim okvirima na stranim tržištima; i
(b)  pružanjem pravnih savjeta u kontekstu pregovora o međunarodnim sporazumima u pogledu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla;
2.  Troškove pomoći u vezi s međunarodnim sporazumima može snositi EUIPO. Tim troškovima mogu doprinijeti i države članice.
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 1.
1.  Registri naziva nacionalnih vršnih domena uspostavljeni u Uniji mogu na zahtjev fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom ili pravima opozvati ili prenijeti naziv domene registriran pod takvom nacionalnom vršnom domenom priznatoj skupini proizvođača proizvoda s predmetnom oznakom zemljopisnog podrijetla, nakon odgovarajućeg postupka alternativnog rješavanja sporova ili sudskog postupka, ako je taj naziv domene registrirao njezin nositelj bez prava na oznaku zemljopisnog podrijetla ili legitimnog interesa za nju ili ako je registrirana ili se upotrebljava u zloj vjeri i ako je njezina upotreba u suprotnosti s člankom 27.
1.  Registri naziva vršnih i drugih domena koji se koriste u Uniji po službenoj dužnosti ili na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja je nositelj prava nad oznakom zemljopisnog podrijetla ili s legitimnim interesom ili pravima u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla opozivaju ili prenose naziv domene registriran pod takvom vršnom domenom priznatoj skupini proizvođača proizvoda s predmetnom oznakom zemljopisnog podrijetla ili nadležnom tijelu države članice iz koje potječe predmetna oznaka zemljopisnog podrijetla, nakon odgovarajućeg postupka alternativnog rješavanja sporova ili sudskog postupka, ako je taj naziv domene registrirao njezin nositelj bez prava na oznaku zemljopisnog podrijetla ili legitimnog interesa za nju ili ako je registrirana ili se upotrebljava u zloj vjeri i ako je njezina upotreba u suprotnosti s člankom 27.
Amandman 184
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 2.
2.  Registri naziva nacionalnih vršnih domena uspostavljeni u Uniji osiguravaju da se u svakom postupku alternativnog rješavanja sporova uspostavljenom za rješavanje sporova povezanih s registracijom naziva domena iz stavka 1. priznaju oznake zemljopisnog podrijetla kao prava na temelju kojih se može spriječiti registracija ili upotreba naziva domene u zloj vjeri.
2.  Registri naziva vršnih i drugih domena koji se koriste u Uniji osiguravaju da se u svakom postupku alternativnog rješavanja sporova uspostavljenom za rješavanje sporova povezanih s registracijom naziva domena iz stavka 1. priznaju oznake zemljopisnog podrijetla kao prava na temelju kojih se može spriječiti registracija ili upotreba naziva domene u zloj vjeri.
Amandman 185
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 2.a (novi)
2a.  Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se na ključne usluge platformi koje pružaju ili nude registri poslovnim korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili krajnjim korisnicima s poslovnim nastanom ili smještenima u Uniji, neovisno o mjestu uspostave ili smještaja registra i neovisno o zakonu koji je inače primjenjiv na pružanje ili ponudu usluga, u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) 2022/1925.
Amandman 186
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 3.
3.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama kojima se EUIPO-u povjerava uspostava sustava informiranja i upozoravanja o nazivima domena te upravljanje tim sustavom kojim bi se podnositelju zahtjeva, nakon podnošenja zahtjeva za oznaku zemljopisnog podrijetla, pružile informacije o dostupnosti oznake zemljopisnog podrijetla kao naziva domene te, na dobrovoljnoj osnovi, o registraciji naziva domene koji je identičan njegovoj oznaci zemljopisnog podrijetla. Taj delegirani akt uključuje i obvezu registara naziva nacionalnih vršnih domena uspostavljenih u Uniji da EUIPO-u dostave relevantne informacije i podatke.
3.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama na temelju kojih EUIPO uspostavlja sustav informiranja i upozoravanja o nazivima domena te upravlja tim sustavom kojim bi se podnositelju zahtjeva ili državi članici iz koje potječe oznaka zemljopisnog podrijetla, nakon podnošenja zahtjeva za oznaku zemljopisnog podrijetla, pružile informacije o dostupnosti oznake zemljopisnog podrijetla kao naziva domene te, na dobrovoljnoj osnovi, o registraciji naziva domene koji je identičan njegovoj oznaci zemljopisnog podrijetla.
EUIPO se delegiranim aktima iz prvog podstavka ovlašćuje za uspostavu sustava upozoravanja kojim se prati registracija naziva domena u Uniji koji bi mogli biti u sukobu s nazivima koji se nalaze u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije te upravljanje tim sustavom. Ti delegirani akti uključuju i obvezu registara naziva vršnih domena i EURid-a, koji se koriste u Uniji, da EUIPO-u dostave relevantne informacije i podatke te da u tu svrhu surađuju s EUIPO-om.
Amandman 187
Prijedlog uredbe
Članak 35. – naslov
Suprotstavljeni žigovi
Odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla
Amandman 188
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 1.
1.  Registracija žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 27. odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji.
1.  Zahtjev za registraciju žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 27. odbija se ako je podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji.
Amandman 189
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 1.a (novi)
1a.  Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla odbija se ako postoji poznat žig ili ako s obzirom na ugled tog žiga, naziv predložen kao oznaka zemljopisnog podrijetla može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda.
Amandman 190
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 3.
3.   Žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 27., a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili, ako je ta mogućnost predviđena u predmetnom zakonodavstvu, uspostavljen upotrebom u dobroj vjeri na području Unije prije datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, uz uvjet da ne postoje razlozi za poništenje ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 ili Uredbe (EU) 2017/1001. U tim slučajevima dopuštena je upotreba oznake zemljopisnog podrijetla, ako je tada registrirana, i oznake relevantnog žiga.
3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 27., a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili, ako je ta mogućnost predviđena u predmetnom zakonodavstvu, uspostavljen upotrebom u dobroj vjeri na području Unije prije datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, uz uvjet da ne postoje razlozi za poništenje ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 ili Uredbe (EU) 2017/1001. U tim slučajevima dopuštena je upotreba oznake zemljopisnog podrijetla, ako je tada registrirana, i oznake relevantnog žiga.
Amandman 191
Prijedlog uredbe
Članak 36. – stavak 1.
Registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla može upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište proizvod koji je u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda ili jedinstvenim dokumentom ili njemu jednakovrijednim dokumentom.
Registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla može upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište proizvod koji je u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda ili jedinstvenim dokumentom.
Amandman 192
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 1. – točka a
(a)  simbol kojim se označuju zaštićene oznake izvornosti vina i poljoprivrednih proizvoda; i
(a)  simbol kojim se označuju zaštićene oznake izvornosti poljoprivrednih proizvoda; i
Amandman 193
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 1. – točka b
(b)  simbol kojim se označuju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla vina i poljoprivrednih proizvoda te oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.
(b)  simbol kojim se označuju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda te oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.
Amandman 194
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 2.
2.  U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište pod oznakom zemljopisnog podrijetla, na etiketi i promidžbenom materijalu mora se nalaziti simbol Unije koji je s njom povezan. Oznaka zemljopisnog podrijetla mora se nalaziti u istom vidnom polju kao i simbol Unije. Zahtjevi u pogledu označivanja utvrđeni u članku 13. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 za prezentiranje obveznih podataka primjenjuju se na oznaku zemljopisnog podrijetla.
2.  U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište pod oznakom zemljopisnog podrijetla, na etiketi i promidžbenom materijalu mora se nalaziti simbol Unije koji je s njom povezan. Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka naziva proizvođača mora se nalaziti u istom vidnom polju kao i simbol Unije.
Zemlja podrijetla glavnog sastojka, u smislu članka 2. stavka 2. točke (q) Uredbe (EU) br. 1169/2011, koja nije ista kao zemlja podrijetla oznake zemljopisnog podrijetla, označava se:
(a)  upućivanjem na jedno od sljedećih zemljopisnih područja:
i.  „EU”, „izvan-EU-a” ili „EU i izvan-EU-a”;
ii.  regiju ili bilo koje drugo zemljopisno područje unutar dvije ili više država članica ili unutar trećih zemalja, ako je kao takvo definirano međunarodnim javnim pravom;
iii.  ribolovno područje FAO-a, ili more ili slatkovodna površina ako su tako definirani međunarodnim javnim pravom ili ako ih uobičajeno obaviješteni prosječni potrošači dobro razumiju; ili
iv.  država članica/države članice ili treća zemlje/treće zemlje;
v.  regija, ili bilo koje drugo zemljopisno područje unutar države članice ili unutar treće zemlje, koje uobičajeno obaviješteni prosječni potrošači dobro razumiju;
vi.  zemlja podrijetla ili mjesto podrijetla u skladu s posebnim odredbama Unije koje se primjenjuju na glavni sastojak/glavne sastojke; ili
(b)  na sljedeći način:
i.  navod „(naziv glavnog sastojka) ne potječe/ne potječu iz (zemlja podrijetla oznake zemljopisnog podrijetla)”; ili
ii.  svaki tekst sličan navodu navedenom u točki i. koji će vjerojatno imati isto značenje za potrošača.
Amandman 195
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 3.
3.  Odstupajući od stavka 2., u slučaju vina i jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Unije koja se stavljaju na tržište pod oznakom zemljopisnog podrijetla, simboli Unije mogu se izostaviti s etikete i iz promidžbenog materijala predmetnog proizvoda.
3.  Odstupajući od stavka 2., u slučaju jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Unije koja se stavljaju na tržište pod oznakom zemljopisnog podrijetla, simboli Unije mogu se izostaviti s etikete i iz promidžbenog materijala predmetnog proizvoda.
Amandman 196
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 5. – podstavak 1.
Ako su vino, poljoprivredni proizvodi ili jaka alkoholna pića označeni oznakom zemljopisnog podrijetla, oznake „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” moraju se navesti na etiketi vina, oznake „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se navesti na etiketi poljoprivrednih proizvoda, a oznaka „oznaka zemljopisnog podrijetla” može se navesti na etiketi jakih alkoholnih pića.
Ako su poljoprivredni proizvodi ili jaka alkoholna pića označeni oznakom zemljopisnog podrijetla, oznake „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se navesti na etiketi poljoprivrednih proizvoda, a oznaka „oznaka zemljopisnog podrijetla” može se navesti na etiketi jakih alkoholnih pića.
Amandman 197
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 5. – podstavak 2. (novi)
Kratice „ZOI” ili „ZOZP” koje odgovaraju oznakama „zaštićena oznaka izvornosti” i „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se nalaziti na etiketama vina i poljoprivrednih proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla.
Kratice „ZOI” ili „ZOZP” koje odgovaraju oznakama „zaštićena oznaka izvornosti” i „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se nalaziti na etiketama poljoprivrednih proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla.
Amandman 198
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 6.
6.  Oznake, kratice i simboli Unije mogu se upotrebljavati na etiketi i promidžbenom materijalu prerađenih proizvoda ako se oznaka zemljopisnog podrijetla odnosi na sastojak tih proizvoda. U tom se slučaju oznaka, kratica ili simbol Unije navodi uz naziv sastojka koji je jasno naveden kao sastojak. Simbol Unije ne smije se navesti u vezi s nazivom hrane u smislu članka 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 niti na način koji bi potrošača upućivao na to da je prerađeni proizvod, a ne sastojak, predmet registracije.
6.  Simbol Unije ne smije se navesti u vezi s nazivom hrane u smislu članka 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 niti na način koji bi potrošača upućivao na to da je prerađeni proizvod, a ne sastojak, predmet registracije.
Amandman 199
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 7.
7.  Nakon podnošenja zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na razini Unije proizvođači mogu na etiketi i pri prezentiranju proizvoda navesti da je podnesen zahtjev za registraciju u skladu s pravom Unije.
Briše se.
Amandman 200
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 9.
9.  Ako se zahtjev odbije, svi proizvodi koji su označeni u skladu sa stavkom 6. mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.
Briše se.
Amandman 201
Prijedlog uredbe
Članak 37. – stavak 10. – točka b
(b)  tekst, grafički prikazi ili simboli koji se odnose na državu članicu i regiju u kojoj je to zemljopisno područje podrijetla smješteno.
(b)  tekst, grafički prikazi ili simboli koji se odnose na državu članicu i regiju u kojoj je to zemljopisno područje podrijetla smješteno, pod uvjetom da takva upućivanja ne reproduciraju, čak ni djelomično, nazive ili tekstualne, grafičke ili simbolične elemente drugih oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u skladu s člankom 27.
Amandman 202
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Za potrebe ovog poglavlja kontrole uključuju:
2.  Za potrebe ovog poglavlja kontrola znači:
Amandman 203
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 2. – točka b
(b)  praćenje upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu.
(b)  praćenje upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu, među ostalim u području elektroničke trgovine.
Amandman 204
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 3.
3.  Pri obavljanju kontrola i provedbenih aktivnosti predviđenih ovom glavom odgovorna nadležna tijela i tijela za certificiranje proizvoda postupaju u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/625. Međutim, glava VI. poglavlje 1. Uredbe (EU) 2017/625 ne primjenjuje se na kontrole oznaka zemljopisnog podrijetla.
3.  Pri obavljanju kontrola i provedbenih aktivnosti predviđenih ovom glavom odgovorna nadležna tijela i tijela za certificiranje proizvoda u državama članicama i trećim zemljama postupaju u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/625 ili ekvivalentnim pravnim zahtjevima u trećim zemljama.
Amandman 205
Prijedlog uredbe
Članak 39. – stavak 1.
1.  Države članice sastavljaju i ažuriraju popis proizvođača proizvoda označenih oznakama zemljopisnog podrijetla koje su upisane u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i koje potječu s njihova državnog područja.
1.  Države članice sastavljaju i objavljuju popis proizvođača proizvoda označenih oznakama zemljopisnog podrijetla koje su upisane u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i koje potječu s njihova državnog područja. Države članice ažuriraju te informacije.
Amandman 206
Prijedlog uredbe
Članak 39. – stavak 2.
2.  Proizvođači su odgovorni za unutarnje kontrole kojima se osigurava sukladnost sa specifikacijom proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla prije stavljanja proizvoda na tržište.
2.  Proizvođači su odgovorni za osiguravanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla prije stavljanja proizvoda na tržište.
Amandman 207
Prijedlog uredbe
Članak 39. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Osim unutarnjih kontrola iz stavka 2., prije stavljanja na tržište proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla podrijetlom iz Unije sukladnost sa specifikacijom proizvoda provjerava treća strana, i to:
3.  Osim unutarnjih kontrola i aktivnosti u svrhu osiguravanja sukladnosti iz stavka 2., prije stavljanja na tržište proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla podrijetlom iz Unije sukladnost sa specifikacijom proizvoda provjerava treća strana, i to:
Amandman 208
Prijedlog uredbe
Članak 39. – stavak 7.
7.  Troškove provjere sukladnosti sa specifikacijom proizvoda mogu snositi gospodarski subjekti koji podliježu tim kontrolama. Tim troškovima mogu doprinijeti i države članice.
7.  Troškove provjere sukladnosti sa specifikacijom proizvoda mogu snositi gospodarski subjekti koji podliježu tim kontrolama. Tim troškovima doprinose i države članice.
Amandman 209
Prijedlog uredbe
Članak 41. – stavak 1. – točka a
(a)  europskom normom ISO/IEC 17065:2012 „Ocjenjivanje sukladnosti — Zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga”, uključujući europsku normu ISO/IEC 17020:2012 „Ocjenjivanje sukladnosti — Zahtjevi za rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju”; ili
(a)  europskom normom ISO/IEC 17065:2012 „Ocjenjivanje sukladnosti — Zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga” ili europsku normu ISO/IEC 17020:2012 „Ocjenjivanje sukladnosti — Zahtjevi za rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju”; ili
Amandman 210
Prijedlog uredbe
Članak 41. – stavak 1. – točka b
(b)   drugim prikladnim, međunarodno priznatim normama, uključujući sve revizije ili izmijenjene verzije europskih normi iz točke (a).
Briše se.
Amandman 211
Prijedlog uredbe
Članak 41. – stavak 2.
2.  Akreditaciju iz stavka 1. provodi akreditacijsko tijelo priznato u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 koje je član Europske organizacije za akreditaciju ili akreditacijsko tijelo izvan Unije koje je član Međunarodnog akreditacijskog foruma.
2.  Akreditaciju iz stavka 1. provodi nacionalno akreditacijsko tijelo priznato u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 koje je potpisnik primjenjivog multilateralnog sporazuma o priznavanju europske akreditacije za predmetne aktivnosti certifikacije, ili akreditacijsko tijelo izvan Unije koje je potpisnik primjenjivog multilateralnog sporazuma o priznavanju Međunarodnog akreditacijskog foruma za predmetne aktivnosti certifikacije.
Amandman 212
Prijedlog uredbe
Članak 42. – stavak 2.
2.  Provedbeno tijelo provodi kontrole proizvoda označenih oznakama zemljopisnog podrijetla kako bi se osigurala sukladnost sa specifikacijom proizvoda ili jedinstvenim dokumentom ili njemu jednakovrijednim dokumentom.
2.  Provedbeno tijelo redovito provodi kontrole proizvoda označenih oznakama zemljopisnog podrijetla, na temelju analize rizika i obavijesti, kako bi se osigurala sljedivost i sukladnost sa specifikacijom proizvoda ili jedinstvenim dokumentom ili, za oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode podrijetlom izvan Unije, njemu jednakovrijednim dokumentom.
Amandman 213
Prijedlog uredbe
Članak 42. – stavak 3.
3.  Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake radi sprečavanja ili zaustavljanja upotrebe naziva proizvoda ili usluga koji se proizvode, pružaju ili stavljaju na tržište na njihovu državnom području, a koja je u suprotnosti sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla predviđenom u člancima 27. i 28.
3.  Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake radi sprečavanja ili zaustavljanja upotrebe naziva proizvoda ili usluga, uključujući nazive domena, koji se proizvode, pružaju ili stavljaju na tržište, fizički ili putem interneta, na njihovu državnom području, a koja je u suprotnosti sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla predviđenom u člancima 27. i 28.
Amandman 214
Prijedlog uredbe
Članak 42. – stavak 3.a (novi)
3a.  Države članice ne smiju donositi nacionalna pravila, uključujući ona tehničke naravi, o upotrebi naziva za proizvode i usluge koji se proizvode, pružaju ili stavljaju na tržište na njihovu državnom području, a koja nisu u skladu s člancima 27. i 28. ove Uredbe i s člancima 7. i 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011, te koja nisu u skladu s načelom usklađenosti u sustavu propisa o hrani Unije.
Amandman 215
Prijedlog uredbe
Članak 42. – stavak 4.
4.  Nadležno tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1. koordinira provedbu oznaka zemljopisnog podrijetla među relevantnim službama, agencijama i tijelima, uključujući policiju, agencije za borbu protiv krivotvorenja, carinu, urede za intelektualno vlasništvo, tijela nadležna za propise o hrani i maloprodajne inspektore.
4.  Nadležno tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1. surađuje sa predmetnim skupinama proizvođača i koordinira provedbu oznaka zemljopisnog podrijetla među relevantnim službama, agencijama i tijelima, uključujući policiju, agencije za borbu protiv krivotvorenja, carinu, urede za intelektualno vlasništvo, tijela nadležna za propise o hrani i maloprodajne inspektore.
Amandman 216
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1.
1.  Prodaja robe kojoj osobe s poslovnim nastanom u Uniji imaju pristup, a koja je u suprotnosti s člankom 27., smatra se nezakonitim sadržajem u smislu članka 2. točke (g) Uredbe (EU) 2022/xxx Europskog parlamenta i Vijeća46 .
1.  Prodaja robe kojoj osobe s poslovnim nastanom u Uniji imaju pristup, a koja je u suprotnosti s člancima 27. i 28. ove Uredbe, smatra se nezakonitim sadržajem u smislu članka 2. točke (g) Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća46.
__________________
__________________
46 Uredba (EU) [...] Europskog parlamenta i Vijeća od [...] o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (DSA) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (SL L …, XXX, dd.mm.gggg., str. X.).
46 Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.).
Amandman 217
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 3.
3.  U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2022/xxx svaka osoba ili subjekt može obavijestiti pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju o prisutnosti određenog sadržaja koji je u suprotnosti s člankom 27. ove Uredbe.
3.  U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2022/2065 svaka osoba ili subjekt može obavijestiti pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju o prisutnosti određenog sadržaja koji je u suprotnosti s člancima 27. i 28. ove Uredbe.
Amandman 218
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 2.
2.  Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se detaljno navode priroda i vrsta informacija koje se razmjenjuju te načini razmjene informacija za potrebe kontrola i provedbe u skladu s ovim poglavljem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
2.  Komisija donosi provedbene akte u kojima se detaljno navode priroda i vrsta informacija koje se razmjenjuju te načini razmjene informacija za potrebe kontrola i provedbe u skladu s ovim poglavljem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.
Amandman 219
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 4.
4.  U slučaju moguće povrede zaštite dodijeljene oznaci zemljopisnog podrijetla, države članice poduzimaju mjere za olakšavanje prijenosa informacija o takvoj mogućoj povredi od tijela za izvršavanje zakonodavstva, javnih tužitelja i pravosudnih tijela nadležnim tijelima iz članka 39. stavka 3.
4.  U slučaju moguće povrede zaštite dodijeljene oznaci zemljopisnog podrijetla, države članice poduzimaju mjere za olakšavanje prijenosa informacija o takvoj mogućoj povredi od tijela za izvršavanje zakonodavstva, tijela za nadzor tržišta, javnih tužitelja, javnih tijela nadležnih za nazive domena i pravosudnih tijela nadležnim tijelima iz članka 39. stavka 3.
Amandman 220
Prijedlog uredbe
Članak 45. – naslov
Certifikati o odobrenju proizvodnje
Certifikati o sukladnosti sa specifikacijom proizvoda
Amandman 221
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 1.
1.  Proizvođač za čiji je proizvod nakon provjere sukladnosti iz članka 39. utvrđeno da je u skladu sa specifikacijom proizvoda oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom ima pravo na službeni certifikat, ili drugi dokaz o certificiranju, o prihvatljivosti za proizvodnju proizvoda označenog predmetnom oznakom zemljopisnog podrijetla u pogledu faza proizvodnje koje provodi navedeni proizvođač.
1.  Proizvođač za čiji je proizvod nakon provjere sukladnosti iz članka 39. utvrđeno da je u skladu sa specifikacijom proizvoda oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom ima pravo na službeni certifikat, ili drugi dokaz o sukladnosti, uključujući digitalni, o prihvatljivosti za proizvodnju proizvoda označenog predmetnom oznakom zemljopisnog podrijetla, kao što je upis na popis proizvođača predviđen člankom 39. stavkom 1., u pogledu faza proizvodnje koje provodi navedeni proizvođač.
Amandman 222
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 2.
2.  Dokaz o certificiranju iz stavka 1. stavlja se na raspolaganje, na njihov zahtjev, provedbenim tijelima, carinskim ili drugim tijelima u Uniji nadležnima za provjeru upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na robi koja je deklarirana za slobodan promet ili stavljena na unutarnje tržište. Dokaz o certificiranju proizvođač može dati na uvid javnosti ili svakoj osobi koja takav dokaz zatraži u sklopu redovnog poslovanja.
2.  Dokaz o certificiranju iz stavka 1. stavlja se na raspolaganje, na njihov zahtjev, provedbenim tijelima, carinskim ili drugim tijelima u Uniji nadležnima za provjeru upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na robi koja je deklarirana za slobodan promet ili stavljena na unutarnje tržište. Dokaz o sukladnosti proizvođač može dati na uvid javnosti ili svakoj osobi koja takav dokaz zatraži u sklopu redovnog poslovanja.
Amandman 223
Prijedlog uredbe
Članak 46.
Članak 46.
Briše se.
Razmatranje oznaka zemljopisnog podrijetla trećih zemalja
Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o povjeravanju EUIPO-u razmatranja oznaka zemljopisnog podrijetla trećih zemalja, osim oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu sa Ženevskim aktom Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla, predloženih za zaštitu na temelju međunarodnih pregovora ili međunarodnih sporazuma.
Amandman 224
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Ako Komisija izvrši bilo koju od ovlasti predviđenih ovom Uredbom za povjeravanje zadaća EUIPO-u, ovlaštena je i donijeti delegirane akte u skladu s člankom 84. radi dopune ove Uredbe kriterijima za praćenje izvršavanja tih zadaća. Ti kriteriji mogu uključivati:
1.  Ako Komisija izvrši bilo koju od ovlasti predviđenih ovom Uredbom za povjeravanje zadaća EUIPO-u, ovlaštena je i donijeti delegirane akte u skladu s člankom 84. radi dopune ove Uredbe kriterijima za praćenje pružanja pomoći pri izvršavanju tih zadaća. Takvi kriteriji uključuju barem sljedeće:
Amandman 225
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 1. – točka a
(a)  opseg uključivanja poljoprivrednih čimbenika u postupak razmatranja;
Briše se.
Amandman 226
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 1. – točka b
(b)  kvalitetu ocjenjivanja;
(b)  kvalitetu tehničke potpore;
Amandman 227
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 1. – točka c
(c)  usklađenost ocjena oznaka zemljopisnog podrijetla iz različitih izvora;
Briše se.
Amandman 228
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 1. – točka ea (nova)
(ea)  pristup informacijama iz registra oznaka zemljopisnog podrijetla Unije.
Amandman 229
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 2.
2.  Najkasnije pet godina nakon prvog delegiranja bilo koje zadaće EUIPO-u, Komisija priprema i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o rezultatima i iskustvima u vezi s EUIPO-vim izvršavanjem tih zadaća.
2.  Najkasnije dvije godine nakon prvog delegiranja bilo koje zadaće EUIPO-u, Komisija priprema i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o rezultatima i iskustvima u vezi s EUIPO-vim izvršavanjem tih zadaća.
Amandman 230
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Sljedeći poljoprivredni proizvodi ne mogu biti obuhvaćeni zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:
3.  Ne dovodeći u pitanje pravila iz članka 5. stavka 2., poljoprivredni proizvodi koji su u suprotnosti s javnim poretkom i koji se ne smiju stavljati na unutarnje tržište ne mogu biti obuhvaćeni zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
Amandman 231
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – točka a
(a)  proizvodi kojima se zbog njihove prirode ne može trgovati na unutarnjem tržištu i koji se mogu konzumirati samo u mjestu proizvodnje ili blizu njega, kao što su restorani;
Briše se.
Amandman 232
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – točka b
(b)  proizvodi koji su, ne dovodeći u pitanje pravila iz članka 5. stavka 2., protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima i ne smiju se stavljati na unutarnje tržište.
Briše se.
Amandman 233
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 5.
5.  Za potrebe stavka 2. točke (b) „ostale karakteristike” mogu uključivati tradicionalne postupke proizvodnje, tradicionalna svojstva proizvoda i poljoprivredne prakse kojima se štiti ekološka vrijednost, uključujući bioraznolikost, staništa, nacionalno priznate ekološke zone i krajolik.
5.  Za potrebe stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) „karakteristike” i „ostale karakteristike” mogu uključivati poljoprivredne prakse kojima se štiti ekološka vrijednost, uključujući bioraznolikost, staništa, nacionalno priznate ekološke zone i krajolik.
Amandman 234
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 6.
6.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte o ograničenjima i odstupanjima u pogledu podrijetla hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti.
Briše se.
Amandman 235
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 7.
7.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte o ograničenjima i odstupanjima u pogledu klanja živih životinja ili u pogledu podrijetla sirovina. Tim se ograničenjima i odstupanjima, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvaliteta ili upotreba i priznato znanje i iskustvo ili prirodni čimbenici.
7.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte o ograničenjima i odstupanjima kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama o klanju živih životinja ili o podrijetlu sirovina. Tim se ograničenjima i odstupanjima, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvaliteta ili upotreba i priznato znanje i iskustvo ili prirodna ograničenja koja utječu na poljoprivrednu proizvodnju u određenim područjima.
Amandman 236
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 2.
2.  Ako nije tehnički izvedivo da hrana za životinje u cijelosti potječe s definiranog zemljopisnog područja, hrana za životinje podrijetlom izvan tog područja može se dodati pod uvjetom da nema utjecaja na kvalitetu ili karakteristike proizvoda koji u bitnom nastaju pod utjecajem zemljopisnog okruženja. Hrana za životinje podrijetlom izvan definiranog zemljopisnog područja ne smije premašiti 50 % suhe tvari na godišnjoj osnovi.
2.  Ako nije izvedivo da hrana za životinje u cijelosti potječe s definiranog zemljopisnog područja, hrana za životinje podrijetlom izvan tog područja može se dodati pod uvjetom da nema utjecaja na kvalitetu ili karakteristike proizvoda koji u bitnom nastaju pod utjecajem zemljopisnog okruženja. Hrana za životinje podrijetlom izvan definiranog zemljopisnog područja ne smije premašiti 50 % suhe tvari na godišnjoj osnovi.
Amandman 237
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 2.a (novi)
2a.  U opravdanim slučajevima države članice mogu odobriti odstupanja od postotaka iz stavaka 1. i 2. zbog iznimnih okolnosti, uključujući nepovoljne geopolitičke, gospodarske, zemljopisne i klimatske uvjete, na ograničeno razdoblje do ponovne uspostave mogućnosti nabave iz definiranog zemljopisnog područja.
Amandman 238
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 2.b (novi)
2b.  Ako država članica odobri takvo odstupanje u skladu sa stavkom 2.a, ona osigurava da se dokumentacija u kojoj se navode razlozi za to odstupanje službeno pošalje Komisiji i da bude javno dostupna, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o zaštiti podataka.
Amandman 239
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 3.
3.  Sva ograničenja podrijetla sirovina navedena u specifikaciji proizvoda čiji je naziv registriran kao oznaka zemljopisnog podrijetla moraju biti opravdana s obzirom na povezanost iz članka 51. stavka 1. točke (f).
3.  Sve dodatne posebne odredbe o podrijetlu sirovina navedene u specifikaciji proizvoda čiji je naziv registriran kao oznaka zemljopisnog podrijetla moraju biti opravdane s obzirom na povezanost iz članka 51. stavka 1. točke (f).
Amandman 240
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 3.a (novi)
3a.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama o odstupanjima u pogledu podrijetla hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti.
Amandman 241
Prijedlog uredbe
Članak 51. – stavak 1. – točka e
(e)  opis metode dobivanja proizvoda i, prema potrebi, tradicionalnih metoda i posebnih praksi koje se koriste; kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na definiranom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;
(e)  opis metode dobivanja proizvoda i, prema potrebi, autentičnih i nepromjenjivih lokalnih metoda i posebnih praksi koje se koriste; kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na definiranom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;
Amandman 242
Prijedlog uredbe
Članak 51. – stavak 2.
2.  Specifikacija proizvoda može uključivati i obveze održivosti.
2.  Specifikacija proizvoda može uključivati i obveze održivosti, koje se odnose na okolišnu, ekonomsku i socijalnu dimenziju održivosti, te obveze povezane sa zdravljem i dobrobiti životinja.
Amandman 243
Prijedlog uredbe
Članak 51. – stavak 3.
3.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte o pravilima kojima se ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji proizvoda iz stavka 1. ovog članka kad je takvo ograničenje nužno za izbjegavanje pretjerano opsežnih zahtjeva za registraciju.
3.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje odredbama o pravilima kojima se ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji proizvoda iz stavka 1. ovog članka kad je takvo ograničenje nužno za izbjegavanje pretjerano opsežnih zahtjeva za registraciju.
Amandman 244
Prijedlog uredbe
Članak 52. – stavak 1. – točka a
(a)  glavne točke specifikacije proizvoda, konkretno: naziv, opis proizvoda, uključujući, prema potrebi, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje te sažetu definiciju zemljopisnog područja;
(a)  glavne točke specifikacije proizvoda, konkretno: naziv, opis proizvoda, uključujući, prema potrebi, specifična pravila koja se odnose na pakiranje, označivanje i poslovno predstavljanje, među ostalim na prodajnim web mjestima, zajedno sa sažetom definicijom zemljopisnog područja;
Amandman 245
Prijedlog uredbe
Glava III. – naslov
Sustavi kvalitete
Ostali sustavi kvalitete
Amandman 246
Prijedlog uredbe
Članak 54. – stavak 2. – podstavak 2.
Za potrebe ovog poglavlja poljoprivredni proizvodi znači poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi koji su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije te drugi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Za potrebe ovog poglavlja poljoprivredni proizvodi znači poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi koji su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije te drugi poljoprivredni proizvodi koji nisu navedeni u tom Prilogu, ali su prerađeni upotrebom proizvoda navedenih u tom Prilogu i utvrđenih u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Amandman 247
Prijedlog uredbe
Članak 55. – stavak 3.a (novi)
3.a   Zaštita registriranog naziva primjenjuje se i na sve prijevode tog naziva na strani jezik ako skupina proizvođača tako odredi u specifikaciji proizvoda. Na zahtjev proizvođača koji žele koristiti prijevod država članica u kojoj ti proizvođači imaju poslovni nastan definira prijevod te se on priopćava državi članici koja je podnijela zahtjev za registraciju i Komisiji. Komisija prijevod objavljuje u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije.
Amandman 248
Prijedlog uredbe
Članak 55. – stavak 5.
(5)  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pojedinostima o kriterijima prihvatljivosti iz ovog članka.
(5)  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje pojedinostima kojima se pojašnjavaju kriteriji prihvatljivosti iz ovog članka.
Amandman 249
Prijedlog uredbe
Članak 56. – stavak 1. – točka a
(a)  naziv proizvoda koji se predlaže za registraciju, u odgovarajućim jezičnim inačicama;
(a)  naziv proizvoda koji se predlaže za registraciju, u odgovarajućim jezičnim inačicama, ili naznaku da bi taj naziv trebao biti zaštićen i u prijevodu na strani jezik;
Amandman 250
Prijedlog uredbe
Članak 57. – stavak 1.
1.  Zahtjeve za registraciju zajamčeno tradicionalnog specijaliteta mogu podnijeti samo skupine proizvođača proizvoda s nazivom koji treba zaštititi. Nekoliko skupina iz različitih država članica ili trećih zemalja može podnijeti zajednički zahtjev za registraciju.
1.  Zahtjeve za registraciju zajamčeno tradicionalnog specijaliteta mogu podnijeti samo skupine proizvođača proizvoda s nazivom koji treba zaštititi. Nekoliko skupina iz različitih država članica ili trećih zemalja može podnijeti zajednički zahtjev za registraciju. Ostali dionici, uključujući regionalna ili lokalna javna tijela, mogu pomoći pri pripremi zahtjeva i u povezanom postupku.
Amandman 251
Prijedlog uredbe
Članak 60. – stavak 2.
2.  Razmatranje ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci. U slučaju da razmatranje traje dulje od šest mjeseci ili je vjerojatno da će premašiti taj rok, Komisija u pisanom obliku obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.
2.  Podložno stavku 3. razdoblje razmatranja ne smije trajati dulje od pet mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju.
Tim razdobljem razmatranja nije obuhvaćeno razdoblje koje započinje na dan kad je Komisija državi članici poslala svoje primjedbe ili zahtjev za dodatne informacije i koje završava na dan kad država članica Komisiji odgovori na te primjedbe ili zahtjev.
U opravdanim slučajevima razmatranje se može produljiti za najviše tri mjeseca. Ako se razdoblje razmatranja produži ili je vjerojatno da će se produžiti, Komisija u pisanom obliku obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja i o datumu očekivanog završetka razdoblja razmatranja.
Amandman 252
Prijedlog uredbe
Članak 60. – stavak 3.
3.  Komisija može od podnositelja zahtjeva zatražiti dodatne informacije.
3.  U roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za registraciju Komisija može od nadležnog tijela ili od podnositelja zahtjeva zatražiti dodatne informacije.
Amandman 253
Prijedlog uredbe
Članak 61. – stavak 1.
1.  Države članice obavješćuju Komisiju o svim nacionalnim upravnim ili sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na registraciju zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. U tom slučaju države članice mogu zatražiti od Komisije da suspendira postupak ispitivanja na razdoblje od 12 mjeseci, koje se može obnoviti.
1.  Države članice obavješćuju Komisiju o svim nacionalnim upravnim ili sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na registraciju zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. U tom slučaju države članice mogu Komisiji uputiti obrazloženi zahtjev da suspendira postupak ispitivanja na razdoblje od 12 mjeseci, koje se može obnoviti.
Amandman 254
Prijedlog uredbe
Članak 61. – stavak 2.
2.  Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju ako je zahtjev Komisiji poništen na nacionalnoj razini odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom. U tom se slučaju Komisija izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu razmatranja iz članka 60. stavka 2. i obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.
2.  Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju ako je zahtjev Komisiji poništen na nacionalnoj razini odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom. U tom se slučaju Komisija izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu razmatranja iz članka 60. stavka 2.
Amandman 255
Prijedlog uredbe
Članak 62. – stavak 3.
(3)  U prigovoru se izjavljuje da bi zahtjevom mogli biti prekršeni uvjeti utvrđeni u ovom poglavlju i navodi se obrazloženje. Prigovor koji ne sadržava navedenu izjavu ništavan je.
(3)  U prigovoru se izjavljuje da bi zahtjevom mogli biti prekršeni uvjeti utvrđeni u ovom poglavlju i navodi se relevantno i primjereno obrazloženje. Prigovor koji ne sadržava navedenu izjavu ništavan je.
Amandman 256
Prijedlog uredbe
Članak 63. – stavak 1. – točka a
(a)  navede valjano obrazložene razloge za neusklađenost predložene registracije s odredbama ovog poglavlja; ili
(a)   navede valjano obrazložene i relevantne razloge za neusklađenost predložene registracije s odredbama ovog poglavlja; ili
Amandman 257
Prijedlog uredbe
Članak 68. – stavak 1. – točka a
(a)  ako nije osigurana sukladnost sa specifikacijom proizvoda;
(a)  ako se ne poštuje specifikacija proizvoda;
Amandman 258
Prijedlog uredbe
Članak 69. – stavak 4.
(4)  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se utvrđuju dodatna pravila za detaljnije određivanje zaštite zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.
(4)  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se utvrđuju dodatna pravila za određivanje zaštite zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.
Amandman 259
Prijedlog uredbe
Članak 72. – stavak 1.a (novi)
1.a  Države članice za svoje državno područje sastavljaju popis proizvođača zajamčeno tradicionalnih specijaliteta registriranih u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. Države članice mogu objaviti taj popis, primjerice na internetu;
Amandman 260
Prijedlog uredbe
Članak 72. – stavak 1.b (novi)
1.b  Proizvođači zajamčeno tradicionalnih specijaliteta registrirani u registru oznaka zemljopisnog podrijetla Unije dužni su izvijestiti relevantna tijela ili tijela za certificiranje proizvoda iz članka 73. stavka 2. u svrhu provjere proizvoda prije prvog stavljanja na tržište radi prodaje.
Amandman 261
Prijedlog uredbe
Članak 73. – stavak 10.
10.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima kako bi se predvidjeli odgovarajući postupci certificiranja i akreditacije koji se primjenjuju u pogledu tijela za certificiranje proizvoda iz stavaka 2. i 5.
10.  Komisija je u skladu s člankom 84. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima kako bi se predvidjeli odgovarajući postupci certificiranja i akreditacije koji se primjenjuju u pogledu tijela za certificiranje proizvoda iz stavaka 2., 5. i 6.
Amandman 262
Prijedlog uredbe
Članak 75. – stavak 2.
2.  Komisija može uspostaviti digitalni sustav koji će sadržavati izraze i sustave iz stavka 1. u cilju poticanja znanja o proizvodima i sustavima diljem Unije. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke pojedinosti potrebne za obavješćivanje o neobveznim izrazima kvalitete. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 80. stavka 2.
2.  Do ... [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija uspostavlja digitalni sustav koji će sadržavati izraze i sustave iz stavka 1. u cilju poticanja znanja o proizvodima i sustavima diljem Unije i za njega pruža potporu. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke pojedinosti potrebne za obavješćivanje o neobveznim izrazima kvalitete. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 80. stavka 2.
Amandman 263
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 93. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.
ii.  koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje;
ii.  koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;
Amandman 265
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) 1308/2013
Članak 93. – stavak 1.a (novi)
1.a  u članku 93. dodaje se sljedeći stavak:
„1.a Za potrebe stavka 1. točke (b) „ostale karakteristike” mogu obuhvaćati tradicionalne postupke proizvodnje, tradicionalna svojstva proizvoda i poljoprivredne prakse kojima se štiti ekološka vrijednost, uključujući bioraznolikost, staništa, nacionalno priznate ekološke zone i krajolik.”;
Amandman 268
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 94. – stavak 2.
2.  Specifikacija proizvoda može sadržavati obveze održivosti u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla]*.
2.  Specifikacija proizvoda može sadržavati obveze održivosti u smislu članka 94.a.
Amandman 269
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 94.a (novi)
(2.a)  umeću se sljedeći članci:
„Članak 94.a
Obveze održivosti
1.   Za potrebe ovog članka „obveza održivosti” odnosi se na obvezu koja doprinosi jednom ili više društvenih, okolišnih ili gospodarskih ciljeva, uključujući:
(a)   ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, među ostalim i energetsku učinkovitost i manju potrošnju vode;
(b)   očuvanje i održivu upotrebu tla, krajobraza i prirodnih resursa;
(c)   poboljšanje plodnosti tla;
(d)   očuvanje bioraznolikosti i biljnih sorti;
(e)   prelazak na kružno gospodarstvo;
(f)   smanjenje upotrebe pesticida;
g)   smanjenje emisija stakleničkih plinova;
(h)   osiguravanje održivih prihoda i poboljšanje otpornosti proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla;
(i)   poboljšanje kvalitete i gospodarske vrijednosti proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te preraspodjelu dodane vrijednosti duž cijelog lanca opskrbe;
(j)   doprinos diversifikaciji aktivnosti kojima se promiče ruralno gospodarstvo;
(k)   promicanje lokalne poljoprivredne proizvodnje te očuvanje ruralne strukture i lokalnog razvoja, uključujući zapošljavanje u poljoprivredi;
(l)   privlačenje i podupiranje mladih proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i novih proizvođača proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te olakšavanje međugeneracijskog prijenosa znanja i kulture;
(m)   poboljšanje radnih i sigurnosnih uvjeta u poljoprivrednim i prerađivačkim djelatnostima;
(n)   doprinos vrednovanju ruralnih područja te kulturne i gastronomske baštine radi promicanja obrazovanja o temama koje se odnose na sustav kvalitete, sigurnost opskrbe hranom te uravnoteženu i raznoliku prehranu;
(o)   poboljšanje koordinacije među proizvođačima većom učinkovitošću upravljačkih instrumenata.
2.   Skupina proizvođača može dogovoriti obveze održivosti koje se moraju poštovati pri proizvodnji proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Cilj je takvih obveza primjenjivanje višeg standarda održivosti od onog koji se zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom i u bitnim aspektima nadmašuje dobru praksu u pogledu socijalnih, okolišnih ili gospodarskih obveza. Takve su obveze specifične, njima se uzimaju u obzir postojeće održive prakse koje se primjenjuju za proizvode označene zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, mogu dopunjavati šire agroekološke strategije proizvođača za borbu protiv klimatskih promjena i doprinose im te mogu upućivati na postojeće sustave održivosti.
3.   Obveze održivosti dogovorene u skladu sa stavkom 2. moraju se uključiti u specifikaciju proizvoda ili razviti u okviru zasebnih inicijativa.
4.   Obvezama održivosti iz stavka 1. ne dovode se u pitanje zahtjevi u pogledu usklađenosti s higijenskim i sigurnosnim standardima te pravilima tržišnog natjecanja.
Amandman 270
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 94.b (novi)
Članak 94.b
Izvješće o održivosti
1.   Skupine proizvođača mogu, na temelju aktivnosti unutarnje revizije, izraditi izvješće o održivosti koje sadrži opis postojećih praksi održivosti koje se primjenjuju u proizvodnji proizvoda, utjecaja metode dobivanja proizvoda na održivost, u smislu socijalnih, okolišnih ili gospodarskih obveza, te informacije koje su potrebne za razumijevanje načina na koji održivost utječe na razvoj, rezultate i položaj proizvoda.
Izvješće o održivosti može se ažurirati kako bi se uzeo u obzir prije svega napredak u usporedbi s ishodom prethodnih aktivnosti unutarnje revizije.
2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje usklađen format i izgled izvješća iz stavka 1. ovog članka na internetu, čime se doprinosi cilju dijeljenja i reproduciranja održivih praksi, među ostalim savjetodavnim uslugama i razvojem mreže za razmjenu takvih praksi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 53. stavka 2.”;
Amandman 271
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 95.
(3)  Članci od 95. do 99., članci od 101. do 106. i članak 107. brišu se.
(3)  članci od 95. do 99. brišu se;
Amandman 272
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 100.
(3.a)  članak 100. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 100.
„Članak 100.
Homonimi
Homonimi
1.   Naziv za koji je podnesen zahtjev i koji je u cijelosti ili djelomično homoniman s nazivom koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, registrira se uzimajući u obzir lokalno i tradicionalno korištenje i bilo kakvu opasnost zabune.
1.   Zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za koju je podnesen zahtjev nakon što je u Uniji podnesen zahtjev za potpuno ili djelomično homonimnu zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili nakon što je takva oznaka zaštićena u Uniji ne registrira se, osim ako u praksi postoji dovoljna razlika između uvjeta lokalne i tradicionalne upotrebe i prezentacije dviju homonimnih oznaka, pri čemu se uvažava potreba da se osigura pravično postupanje prema predmetnim proizvođačima i da se potrošači ne dovode u zabludu u pogledu pravog identiteta ili zemljopisnog podrijetla proizvoda.
Homonim kojim se zavarava potrošača tako da vjeruje da proizvodi dolaze s drugog državnog područja ne registriraju se čak i ako je naziv točan u pogledu stvarnog državnog područja, regije ili mjesta podrijetla tih proizvoda.
Potpun ili djelomičan homonim koji podsjeća na drugi proizvod ili kojim se zavarava potrošač tako da vjeruje da se proizvodi koji dolaze s drugog državnog područja ne registriraju čak i ako je naziv točan u pogledu stvarnog državnog područja, regije ili mjesta podrijetla tih proizvoda.
Registrirani homonimni naziv može se upotrebljavati jedino ako u praksi postoji dovoljna razlika između homonima koji se registrira kasnije i naziva koji je već upisan u registar, pazeći pritom na potrebu da se prema proizvođačima postupa na nepristran i pravedan način i potrebu da se izbjegne dovođenje potrošača u zabludu.
1.a  Za potrebe ovog članka homonimna zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za koju je u Uniji podnesen zahtjev za zaštitu ili je u njoj zaštićena odnosi se na:
(a)  zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla upisane u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije;
(b)  zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za koje je podnesen zahtjev za zaštitu, pod uvjetom da su naknadno upisane u registar oznaka zemljopisnog podrijetla Unije;
(c)  oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u Uniji u skladu s Uredbom (EU) 2019/1753 Europskog parlamenta i Vijeća; i
(d)  zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti i jednakovrijedne nazive zaštićene na temelju međunarodnog sporazuma između Unije i jedne ili više trećih zemalja.
2.   Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis ako je naziv za koji se podnosi zahtjev u cijelosti ili djelomično homoniman s oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u okviru nacionalnog prava država članica.
2.  Stavak 1. ovog članka primjenjuje se mutatis mutandis ako je naziv za koji se podnosi zahtjev u cijelosti ili djelomično homoniman s oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u okviru nacionalnog prava država članica.
2.a  Komisija poništava zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu protivno stavku 1.
3.   Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se sastoji od njih, taj se naziv ne koristi u svrhe označivanja poljoprivrednih proizvoda.
3.   Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se sastoji od njih, taj se naziv ne koristi u svrhe označivanja poljoprivrednih proizvoda.
3.a  Kako bi se uzeli u obzir postojeći postupci označivanja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. ove Uredbe, u kojem su utvrđena izuzeća iz tog pravila.
4.   Zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda obuhvaćenih člankom 93. ove Uredbe ne dovodi u pitanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća9.
4.  Zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda obuhvaćenih člankom 93. ove Uredbe ne dovodi u pitanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.”;
________________________
9 Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).”
Amandman 273
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.b (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 102.
(3.b)  članci 102. i 103. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 102.
„Članak 102.
Veza sa žigovima
Veza sa žigovima
1.   Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana na temelju ove Uredbe, registracija žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. i koji se odnosi na proizvod iz jedne od kategorija navedenih u dijelu II. Priloga VII. odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga bio podnesen nakon datuma podnošenja Komisiji zahtjeva za registraciju u vezi s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.
1.  Zahtjev za registraciju žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 103. odbacuje se ako je podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji.
Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom poništavaju se.
1.a  Registracija žiga koji sadržava, imitira ili aludira na naziv zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla u ime osobe koja nije skupina proizvođača odbija se.
1.b  EUIPO i, prema potrebi, nadležna nacionalna tijela poništavaju žigove registrirane u suprotnosti sa stavkom 1.
2.   Ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 2. ove Uredbe, žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. ove Uredbe, a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili uspostavljen upotrebom, u slučaju da predmetno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, u dobroj vjeri na području Unije prije datuma na koji je zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla bio podnesen Komisiji, može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavost ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća10 ili na temelju Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća11.
2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 103., a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili uspostavljen upotrebom u dobroj vjeri na području Unije, ako je ta mogućnost predviđena u predmetnom zakonodavstvu, prije datuma na koji je zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla podnesen Komisiji, može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavnost ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća ili na temelju Uredbe (EU) 2017/1001. U takvim slučajevima dopušta se upotreba zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, kao i relevantnog žiga.
U takvim slučajevima dopušta se upotreba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i upotreba relevantnih žigova.
2.a  Za zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Uniji bez podnošenja zahtjeva za registraciju na razini Unije prvi dan zaštite jest dan kad se Komisiji podnese zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za potrebe stavaka 1. i 4.
2.b  Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 1169/2011, jamstveni ili certifikacijski žigovi iz članka 28. stavka 4. Direktive (EU) 2015/2436 i zajednički žigovi iz članka 29. stavka 3. te direktive mogu se upotrebljavati na etiketama zajedno sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.”
______________
10 Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.).
11 Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.).”
Amandman 274
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.b (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 103.
„Članak 103.
„Članak 103.
Zaštita
Zaštita
1.  Zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.
2.   Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:
2.   Oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla upisane u registar zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije zaštićene su u odnosu na:
(a)   bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu upotrebu tog zaštićenog naziva, uključujući upotrebu za proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci:
(a)  bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu upotrebu zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranima pod tim nazivom ili ako se upotrebom naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva ili mu se šteti, među ostalim ako se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
i.  za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog naziva; ili
ii.  ako se takvom upotrebom iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;
(b)   svaku zloupotrebu, imitaciju ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
(b)  svaku zloupotrebu, krivotvorenje, imitaciju ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluga ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran, transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
(c)   bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
(c)  bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda i koja je korištena na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, u dokumentima ili informacijama na internetskim stranicama ili u nazivima domena koje se odnose na predmetni proizvod te pakiranje proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;
(d)   bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.
(d)  bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.
2.a  Stavak 1. primjenjuje se i na naziv domene koji sadržava registriranu zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se od nje sastoji.
3.  Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 101. stavka 1.
4.   Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u vezi s:
4.  Zaštita iz stavka 1. primjenjuje se i na:
(a)   robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i
(a)  robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja;
(aa)  robu proizvedenu u Uniji te namijenjenu za izvoz i stavljanje na tržišta trećih zemalja; i
(b)   robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.
(b)  robu koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.
Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.
4.a  Ako zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla sadržava jedan ili više izraza koji nisu generički, upotreba jednog, nekih od njih ili svih tih izraza istim ili drukčijim redoslijedom od onog registriranog čini jednu od vrsta postupanja iz stavka 1. točaka (a) i (b).
4.b  Priznata skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja i ako se njome krši stavak 1.
4.c  Oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom ne postaju generičke u Uniji.
4.d  Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla složenica koja sadržava naziv koji se smatra generičkim, upotreba tog naziva u pravilu ne čini postupanje iz stavka 1. točaka (a) i (b).
4.e  Svaka država članica poduzima odgovarajuće administrativne i pravosudne mjere za sprječavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je predviđeno u stavku 1., koje se proizvode ili stavljaju na tržište u toj državi članici.
Radi toga države članice određuju tijela koja su nadležna za poduzimanje tih mjera u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica.
Ta tijela moraju pružiti odgovarajuća jamstva u pogledu objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.”;
Amandman 275
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.c (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članci od 104. do 107.
(3.c)  članci od 104. do 106. i članak 107. brišu se;
Amandman 276
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.d (nova)
Uredba (EU) 1308/2013
Članak 113. – stavak -1. (novi)
(3.d)  u članku 113. umeće se sljedeći stavak:
„-1. Tradicionalni izraz sadržan je u specifikaciji proizvoda koji se stavlja na tržište pod oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.”;
Amandman 277
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. – točka 3.e (nova)
Uredba (EU) 1308/2013
Članak 113.a (novi)
(3.e)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 113.a
Veza s oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla
1.  Registracija tradicionalnog izraza čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 27. Uredbe ... /... (nova Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla) odbija se ako je zahtjev za registraciju tradicionalnog izraza podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji.
2.  Komisija i po potrebi nadležna nacionalna tijela poništavaju tradicionalne izraze registrirane u suprotnosti sa stavkom 1.”;
Amandman 278
Prijedlog uredbe
Članak 81. – stavak 1. − točka 3.f (nova)
Uredba (EU) br. 1308/2013
Članak 120. – stavak 1. – točka ga (nova)
(3.f)  u članku 120. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
(ga)  kratice „ZOI” ili „ZOZP”, koje odgovaraju oznakama „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”.
Amandman 279
Prijedlog uredbe
Članak 83. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) 2019/787
Članak 13. – stavak 4.a (novi)
(1.a)  u članku 13. umeće se sljedeći stavak:
„4.a Za jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište pod nazivom složenicom iz članka 11., odnosno etiketom iz članka 12., kao mješavina iz stavka 3. ovog članka ili kao kombinacija iz stavka 3.a ovog članka, naznaka o količini sastojaka navedenih u složenim izrazima, kao aluzije, mješavine ili kombinacije, nije potrebna u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.”;
Amandman 280
Prijedlog uredbe
Članak 83. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EU) 2019/787
Prilog I. – točka 9.a (nova)
(4.a)  u Prilogu I. umeće se sljedeća točka:
„9.a Rakija od krumpira
(a)  Rakija od krumpira jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom gomolja krumpira na manje od 94,8 % vol., tako da destilat ima aromu i okus dobiven iz upotrijebljenih sirovina.
(b)  Sadržaj metanola u rakiji od krumpira iznosi najviše 1000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(c)  Volumna alkoholna jakost rakije od krumpira iznosi najmanje 38 %.
(d)  Ne smije se dodavati ni razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol.
(e)  Rakija od krumpira ne aromatizira se.
(f)  Rakija od krumpira smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(g)  Rakija od krumpira može se zasladiti kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.”;
Amandman 281
Prijedlog uredbe
Članak 83. – stavak 1. – točka 4.b (nova)
Uredba (EU) 2019/787
Prilog I. – točka 13.a (nova)
(4.b)  u Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:
„13.a Rakija od kruha
(a)  Rakija od kruha jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom svježeg kruha na manje od 86 % vol., tako da destilat ima aromu i okus dobiven iz upotrijebljenih sirovina.
(b)  Volumna alkoholna jakost rakije od kruha iznosi najmanje 38 %.
(c)  Ne smije se dodavati ni razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol.
(d)  Rakija od kruha ne aromatizira se.
(e)  Rakija od kruha smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)  Rakija od kruha može se zasladiti kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.”;
Amandman 282
Prijedlog uredbe
Članak 84. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 4., članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 6., članka 17. stavka 5., članka 19. stavka 10., članka 23. stavka 7., članka 25. stavka 10., članka 26. stavka 6., članka 28. stavka 3., članka 29. stavka 3., članka 34. stavka 3., članka 46. stavka 1., članka 46., članka 47. stavka 1., članka 48. stavka 6., članka 48. stavka 7., članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 3., članka 55. stavka 5., članka 56. stavka 2., članka 73. stavka 10., članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 2., članka 58. stavka 3., članka 62. stavka 10., članka 67. stavka 3., članka 68. stavka 6., članka 76. stavka 4., članka 77. stavka 1., članka 78. stavka 3., članka 78. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. stavka 2., članka 19. stavka 10., članka 23. stavka 7., članka 34. stavka 3., članka 47. stavka 1., članka 48. stavka 7., članka 49. stavka 4., članka 50. stavka 3.b, članka 51. stavka 3., članka 55. stavka 5., članka 56. stavka 2., članka 73. stavka 10., članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 2., članka 58. stavka 3., članka 62. stavka 10., članka 67. stavka 3., članka 68. stavka 6., članka 76. stavka 4., članka 77. stavka 1., članka 78. stavka 3., članka 78. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od tri godine počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od tri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0173/2023).


Sporazum s Republikom Islandom o načinima njezina sudjelovanja u Europskom potpornom uredu za azil
PDF 116kWORD 42k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o Nacrtu odluke Vijeća o potpisivanju Aranžmana između Europske unije i Republike Islanda o načinima njezina sudjelovanja u Europskom potpornom uredu za azil (18125/2013 – C9-0008/2023 – 2013/0425(NLE))
P9_TA(2023)0211A9-0175/2023

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (18125/2013),

–  uzimajući u obzir nacrt Aranžmana između Europske unije i Republike Islanda o načinima njezina sudjelovanja u Europskom potpornom uredu za azil (18123/2013),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 74., člankom 78. stavcima 1. i 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9‑0008/2023),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9‑0175/2023),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Islanda.


Imenovanje Ildikó Gáll-Pelcza na mjesto člana Revizorskog suda
PDF 116kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz na mjesto člana Revizorskog suda (C9-0126/2023 – 2023/0803(NLE))
P9_TA(2023)0212A9-0197/2023

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0126/2023),

–  uzimajući u obzir članak 129. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0197/2023),

A.  budući da se Vijeće pismom od 3. travnja 2023. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Ildikó Gáll-Pelcz na mjesto člana Revizorskog suda;

B.  budući da je Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta ocijenio kvalifikacije Ildikó Gáll-Pelcz, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio životopis Ildikó Gáll-Pelcz kao i njezine odgovore na pismeni upitnik koji joj je upućen;

C.  budući da je u tom odboru 24. svibnja 2023. održano saslušanje s Ildikó Gáll-Pelcz tijekom kojeg je kandidatkinja dala uvodnu izjavu, a zatim odgovorila na pitanja članova odbora;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ildikó Gáll-Pelcz imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom – EGF/2023/000 TA 2023 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije
PDF 139kWORD 50k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom – EGF/2023/000 TA 2023 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije (COM(2023)0202 – C9-0138/2023 – 2023/0106(BUD))
P9_TA(2023)0213A9-0195/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2023)0202 – C9‑0138/2023),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013(1) („Uredba o EGF-u”),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3) (“Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.ˮ), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9‑0195/2023),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama globalizacije te tehnoloških i okolišnih promjena, kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, znatne promjene u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta, financijske ili gospodarske krize, kao i prijelaz na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije;

B.  budući da bi pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom ponajprije trebala biti usmjerena na aktivne mjere politike tržišta rada i usluge prilagođene potrebama čiji je cilj brza reintegracija korisnika na dostojanstvena i održiva radna mjesta, pri čemu ih treba pripremiti na zelenije i digitalnije europsko gospodarstvo, uzimajući pritom u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF);

C.  budući da je Unija već proširila područje primjene EGF-a kako bi pružila financijsku potporu u slučaju velikih restrukturiranja, a time obuhvaća i gospodarske učinke krize uzrokovane bolešću COVID-19;

D.  budući da je donošenjem nove Uredbe o EGF-u 2021. dodatno prošireno područje primjene EGF-a na velika restrukturiranja uzrokovana prijelazom na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije, uz istodobno smanjenje potrebnog praga za aktivaciju EGF-a s 500 otpuštenih radnika na 200;

E.  budući da je člankom 8. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 maksimalni godišnji iznos za EGF utvrđen na 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i budući da je člankom 11. stavkom 1. Uredbe o EGF-u predviđeno da se do 0,5 % tog iznosa može staviti na raspolaganje za tehničku pomoć na inicijativu Komisije;

F.  budući da se tehnička pomoć može sastojati od tehničkih i administrativnih rashoda za provedbu EGF-a, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, kao i prikupljanje podataka, među ostalim u vezi s korporativnim sustavima informacijske tehnologije, komunikacijskim aktivnostima i aktivnostima kojima se povećava vidljivost EGF-a kao fonda ili u pogledu posebnih projekata i drugih mjera tehničke pomoći;

G.  budući da predloženi iznos od 190 000 EUR predstavlja otprilike 0,09 % maksimalnog godišnjeg proračuna raspoloživog za EGF u 2023. godini;

1.  slaže se s mobilizacijom 190 000 EUR i s time da se mjere koje je predložila Komisija financiraju kao tehnička pomoć u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 4. te člankom 12. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe o EGF-u;

2.  pozdravlja kontinuirani rad na standardizaciji postupaka za podnošenje zahtjeva za mobilizaciju EGF-a i upravljanje Fondom uz pomoć elektroničkog sustava razmjene podataka (Zajednički sustav upravljanja zajedničkim sredstvima), koji pruža mogućnost lakše i brže obrade zahtjeva i boljeg izvješćivanja;

3.  prima na znanje da će Komisija upotrijebiti raspoloživi proračun u okviru administrativne potpore za održavanje sastanaka stručne skupine osoba za kontakt u EGF-u (po dvoje članova iz svake države članice) i jednog seminara uz sudjelovanje provedbenih tijela EGF-a i socijalnih partnera radi poticanja umrežavanja među državama članicama; traži od Komisije da nastavi sustavno pozivati Parlament na te sastanke i seminare u skladu s mjerodavnim odredbama Okvirnog sporazuma o odnosima između Parlamenta i Komisije;

4.  poziva Komisiju da prilagodi najbolje prakse razvijene tijekom pandemije bolesti COVID-19, posebno mjere kojima se mogu ubrzati uključiva zelena i digitalna tranzicija i poduprijeti ključni prioriteti Unije, primjerice rodna ravnopravnost;

5.  ističe potrebu za daljnjim povećanjem opće osviještenosti i vidljivosti EGF-a; ističe činjenicu da se taj cilj može postići uključivanjem EGF-a u različite publikacije i audiovizualne aktivnosti Komisije u skladu s odredbama članka 11. stavka 1. Uredbe o EGF-u; u tom smislu pozdravlja uspostavu posebnih internetskih stranica za EGF i poziva Komisiju da je redovito ažurira i proširuje kako bi se prema široj javnosti povećala vidljivost europske solidarnosti koje je EGF dokaz i povećala transparentnost djelovanja Unije;

6.  podsjeća države podnositeljice zahtjeva na njihovu ključnu ulogu u širokom informiranju ciljanih korisnika, lokalnih i regionalnih vlasti, socijalnih partnera, medija i šire javnosti o aktivnostima koje se financiraju iz EGF-a, kako je navedeno u članku 12. Uredbe o EGF-u;

7.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

8.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

9.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF/2023/000 TA 2023 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2023/1548.)

(1) SL L 153, 3.5.2021., str. 48.
(2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.
(3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.


Dogovori između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o strukturiranju praksi interakcije u području središnjeg bankarstva
PDF 131kWORD 51k
Odluka
Prilog
Odluka Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o sporazumima u obliku razmjene pisama između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o strukturiranju praksi interakcije u području središnjeg bankarstva 2023/2026(ACI))
P9_TA(2023)0214A9-0158/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo svoje predsjednice od 28. veljače 2023.,

–  uzimajući u obzir nacrt dogovora u obliku razmjene pisama između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o strukturiranju praksi interakcije u području središnjeg bankarstva

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 4., članak 132. stavak 1., treća alineja, članak 282. stavak 5., članak 284. stavak 3. i članak 295.,

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9‑0158/2023),

A.  budući da ESB i nacionalne središnje banke svih država članica čine Europski sustav središnjih banaka (ESSB) i da je u skladu s člankom 127. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) njihov glavni cilj održati stabilnost cijena;

B.  budući da, ne dovodeći u pitanje cilj održanja stabilnosti cijena, ESSB mora podržati opće gospodarske politike u Uniji kako bi doprinio postizanju ciljeva Unije kako su utvrđeni u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji;

C.  budući da je neovisnost ESB-a, kao i obveza poštovanja ovog načela, izričito sadržana u UFEU-u, posebice u njegovim člancima 130. i 282.;

D.  budući da je ESB odgovoran Europskom parlamentu, u skladu s odredbama iz UFEU-a, UEU-a i Protokola br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke;

E.  budući da se Ugovorima o Europskoj uniji od ESB-a zahtijeva objava godišnjeg izvješća koje će Europskom parlamentu predstaviti njegov predsjednik; budući da su objava godišnjeg izvješća ESB-a i njegovo predstavljanje Europskom parlamentu potonjem prilika da, s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) kao nadležnim odborom, donese rezoluciju i izrazi svoje mišljenje o odlukama ESB-a u području monetarne politike;

F.  budući da se predsjednik ESB-a pojavljuje na javnom saslušanju pred odborom ECON barem četiri puta godišnje na javnom monetarnom dijalogu; budući da monetarni dijalog za zastupnike u Europskom parlamentu predstavlja važnu priliku za provedbu demokratskog nadzora nad radom ESB-a tijekom dijela za postavljanje pitanja predsjedniku ESB-a; budući da zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo postavljanja pitanja za pisani odgovor ESB-u;

G.  budući da se s Europskim parlamentom također održava savjetovanje u okviru postupka imenovanja članova Izvršnog odbora ESB-a;

H.  budući da se Europski parlament namjerava usredotočiti na svoje ovlasti nadzora i bolje preispitati primjenu monetarne politike u europodručju;

I.  budući da je interakcija s Europskim parlamentom prilika za ESB da objasni svoje odluke u području monetarne politike široj javnosti, uključujući europske građane;

J.  budući da su odbor ECON i ESB započeli dijalog i postigli sporazum o tekstu dogovora priloženih ovom dokumentu;

K.  budući da je cilj tih dogovora objediniti najbolje prakse koje su se godinama neformalno razvijale među tim institucijama;

L.  budući da ti dogovori mogu pomoći u promicanju trajnog razumijevanja i učinkovite suradnje s ciljem utvrđivanja zajedničkih praksi interakcije tih dviju institucija u području središnjeg bankarstva;

1.  odobrava dogovore priložene ovom dokumentu;

2.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše pismo predsjedniku Europske središnje banke kojemu su ti dogovori priloženi;

3.  nalaže svojoj predsjednici da ovu odluku, uključujući njezin prilog, radi obavijesti proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci i nacionalnim parlamentima.

PRILOG: DOGOVORI u obliku razmjene pisama između Europskog parlamenta i Europske središnje banke (ESB) o strukturiranju njihovih praksi interakcije u području središnjeg bankarstva

Odnos ESB-a s Parlamentom u području središnjeg bankarstva ugrađen je u Ugovor o funkcioniranju Europske unije i razvijao se preko raznih praksi interakcije od osnivanja ESB-a 1998. godine.

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđuju se jasni parametri u pogledu neovisnosti ESB-a, njegove odgovornosti prema Parlamentu, njegove savjetodavne uloge u zakonodavnom procesu Unije te njegove otvorenosti prema javnosti.

ESB cijeni ulogu koju je Parlament tijekom godina imao u omogućavanju ESB-u da učinkovito izvršava svoje obveze u pogledu odgovornosti i transparentnosti. U tom kontekstu Parlament djeluje kao most između ESB-a i građana Unije. ESB ima koristi od svoje interakcije s Parlamentom, koji se sastoji od predstavnika građana Unije. U skladu s tim Parlament može prenijeti zabrinutost građana i pružiti ESB-u forum u kojemu će objasniti svoje politike široj javnosti. Pravni okvir za taj odnos čini osnovu na kojoj su te dvije institucije posljednjih godina oblikovale učinkovitu suradnju, čime se ESB-u olakšava da građanima Unije i njihovim izabranim predstavnicima priopći svoje politike i njihovu logiku.

Kako bi se promicalo kontinuirano zajedničko razumijevanje i učinkovita suradnja, utvrđeni su elementi navedeni u nastavku, koji odražavaju težnje obiju strana, radi strukturiranja praksi interakcije između Parlamenta i ESB-a u području središnjeg bankarstva.

Godišnje izvješće ESB-a

Parlament i ESB nastoje nastaviti sa strukturiranim godišnjim angažmanom oko godišnjeg izvješća ESB-a, u kojem se opisuju zadaće i aktivnosti Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i izvješćuje o monetarnoj politici Eurosustava.

Godišnje izvješće ESB-a i dalje bi trebalo biti dovoljno detaljno kako bi se omogućio smislen dijalog sa svim zastupnicima u Europskom parlamentu o politikama ESB-a. U tu svrhu ESB namjerava u svoje godišnje izvješće među ostalim uvrstiti detaljnu analizu svojih politika i aktivnosti u odnosu na gospodarska, financijska i monetarna kretanja te godine.

Napori Parlamenta i ESB-a posebno bi trebali obuhvaćati sljedeće prakse.

–  ESB namjerava svake godine podnijeti godišnje izvješće Parlamentu i dostaviti ga kao primjerak pod embargom prije objavljivanja popraćen detaljnim povratnim informacijama ESB-a o rezoluciji Parlamenta o godišnjem izvješću ESB-a za prethodnu godinu. Povratne informacije objavit će se na mrežnim stranicama ESB-a na dan objavljivanja godišnjeg izvješća ESB-a.

–  Parlament i ESB nastoje nastaviti praksu da se svake godine, na dan objavljivanja godišnjeg izvješća ESB-a, organizira posebna sjednica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (Odbor ECON) kako bi se raspravljalo o sadržaju izvješća. Tijekom te sjednice potpredsjednik ESB-a daje uvodnu izjavu, predstavlja godišnje izvješće ESB-a odboru ECON i odgovara na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

–  Parlament namjerava svake godine donijeti rezoluciju sa sažetkom svojeg stajališta o politikama i aktivnostima ESB-a iznesenima u njegovu godišnjem izvješću. O toj se rezoluciji raspravlja na plenarnoj sjednici Parlamenta u okviru posebne rasprave. Tijekom rasprave predsjednik ESB-a daje uvodnu izjavu u kojoj predstavlja godišnje izvješće te nakon intervencija zastupnika u Europskom parlamentu daje završnu izjavu kao odgovor na intervencije zastupnika.

Saslušanja pred odborom ECON

Parlament i ESB predviđaju da se predsjednik ESB-a pojavi na javnom saslušanju pred odborom ECON najmanje četiri puta godišnje. To podrazumijeva da će predsjednik ESB-a tijekom saslušanja dati javnu izjavu i odgovarati na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Parlament uživo prenosi ta javna saslušanja i snima ih, nakon čega se videozapis svakog saslušanja stavlja na raspolaganje javnosti na internetskoj stranici Parlamenta. Parlament također sastavlja doslovno izvješće o svakom javnom saslušanju, koje se zatim stavlja na raspolaganje javnosti na internetskim stranicama obiju institucija.

Pitanja za pisani odgovor

Parlament i ESB nastoje zadržati praksu koja je na snazi od početka 2000-ih i u skladu s kojom predsjednik ESB-a odgovara na pitanja za pisani odgovor iz područja nadležnosti ESB-a koja podnose zastupnici u Europskom parlamentu. Parlament i ESB namjeravaju objavljivati pisane odgovore na ta pitanja na svojim internetskim stranicama.

Ad hoc interakcija s članovima Izvršnog odbora ESB-a

Parlament i ESB nastoje zadržati sudjelovanje predsjednika ESB-a i ostalih članova Izvršnog odbora ESB-a, na zahtjev Parlamenta ili na vlastitu inicijativu, u ad hoc razmjenama mišljenja pred odborom ECON kako bi se raspravljalo o pitanjima iz područja nadležnosti ESB-a. pod tim se podrazumijeva da tijekom razmjene gledišta predsjednik ESB-a i ostali članovi Izvršnog odbora ESB-a daju izjavu i zatim odgovaraju na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

Neformalni posjet ESB-u

ESB namjerava svake godine ugostiti izaslanstvo odbora ECON radi održavanja neslužbenih rasprava s članovima Izvršnog odbora ESB-a o pitanjima iz područja nadležnosti ESB-a.

Mišljenja ESB-a

Parlament i ESB nastoje omogućiti da nadležna tijela Parlamenta na odgovarajući način razmotre mišljenja ESB-a o nekom predloženom aktu Unije. U tu svrhu Parlament bi, prema potrebi, trebao pravodobno zatražiti mišljenje ESB-a. ESB nastoji dostaviti svoja mišljenja u roku od tri mjeseca od prosljeđivanja predloženog akta Unije ili, alternativno, obavijestiti Parlament o vremenskom okviru za donošenje mišljenja, uzimajući u obzir raspored rada Parlamenta na prijedlogu akta.


Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode
PDF 231kWORD 72k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode (2022/2171(INI))
P9_TA(2023)0215A9-0176/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. ožujka 2022. naslovljenu „Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode” (COM(2022)0141),

–  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o istoj temi(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380) i rezoluciju Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o istoj temi(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381) i rezoluciju Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o istoj temi(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. siječnja 2018. „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028) i Rezoluciju Parlamenta od 13. rujna 2018. o istoj temi(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” (COM(2020)0667) i Rezoluciju Parlamenta od 10. srpnja 2020. o istoj temi(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.(6) („Osmi program djelovanja za okoliš”),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva(7) („Okvirna direktiva o otpadu”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 30. ožujka 2022. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (COM(2022)0142).

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2022. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 17. siječnja 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada i izmjeni uredaba (EU) br. 1257/2013 i (EU) 2020/1056(9),

–  uzimajući u obzir informativni dokument Europske agencije za okoliš (EEA) iz studenoga 2019. naslovljen „Tekstilni proizvodi u kružnom gospodarstvu Europe”, iz siječnja 2021. naslovljen „Okvir za omogućivanje kružnih poslovnih modela u Europi”, iz siječnja 2021. naslovljen „Plastika u tekstilu: prema kružnom gospodarstvu za sintetičke tekstile u Europi”, iz veljače 2022. naslovljen „Tekstil i okoliš: Uloga dizajna u kružnom gospodarstvu Europe” iz veljače 2022. naslovljen „Mikroplastika iz tekstila: prema kružnom gospodarstvu za tekstilne proizvode u Europi”,

–  uzimajući u obzir tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra iz lipnja 2021. naslovljeno „Perspektive kružne ekonomije u tekstilnom sektoru EU-a”,

–  uzimajući u obzir izvješće Ogranka Međunarodne organizacije rada za uključiva tržišta rada, radne odnose i radne uvjete iz 2017. naslovljeno „Prakse nabave i niske plaće u globalnim lancima opskrbe: empirijski slučajevi iz odjevne industrije”,

–  uzimajući u obzir izvješće zaklade Ellen MacArthur Foundation iz 2017. naslovljeno „Nova tekstilna ekonomija: redizajniranje budućnosti mode”,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Textile Exchange naslovljeno „Izvješće o tržištu preferiranih vlakana i materijala za 2022.”,

–   uzimajući u obzir izvješće koje je objavio Hot or Cool Institute naslovljeno „Neprikladno, nepravedno, nemoderno: Preustroj mode za pravednu potrošnju”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za razvoj, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za prava žena i jednakost spolova,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0176/2023),

A.  budući da se globalna proizvodnja tekstila gotovo udvostručila između 2000. i 2015.(10), a vremenski vijek uporabe odjeće smanjio se za 36 % u istom razdoblju(11); budući da se očekuje da će se globalna potrošnja odjeće i obuće do 2030. povećati za 63 %, sa sadašnjih 62 milijuna tona na 102 milijuna tona; budući da najveći udio u potrošnji tekstila u Europi otpada na odjeću (81 %)(12); budući da trend sve kraćeg korištenja odjeće koja se potom odbacuje najviše doprinosi neodrživim obrascima prekomjerne proizvodnje i potrošnje(13); budući da su se između 1996. i 2018. prosječni izdaci kućanstava za odjeću povećali, unatoč padu cijena odjeće u EU-u u odnosu na inflaciju za više od 30 %; budući da trenutačni trendovi potrošnje tekstila nisu održivi ako želimo postići pošten i pravedan prijelaz na klimatsku neutralnost; budući da nedavna istraživanja upućuju na postojanje različitih stupnjeva odgovornosti različitih dohodovnih skupina u pogledu ugljičnog otiska potrošnje u modnoj industriji(14); budući da je udio sintetičkih i umjetnih vlakana u ukupnoj svjetskoj proizvodnji vlakana već porastao na više od dvije trećine (64 %)(15);

B.  budući da studije pokazuju da se potrošači slažu da je važno da robne marke razmjenjuju pouzdane informacije o utjecaju svojih proizvoda na okoliš te da su mnogi potrošači spremni promijeniti svoje obrasce kupnje za održive opcije, pod uvjetom da su im na raspolaganju jasne i pouzdane oznake(16), što može pomoći u poticanju potražnje za visokokvalitetnom odjećom koja je manje štetna za okoliš i radnike; budući da pružanje informacija ne bi smjelo dovesti do manipulativnog zelenog marketinga; budući da industrijske inicijative kao što su upotreba održivijih vlakana i tekstila ili etički osviještene opcije mogu činiti samo mali postotak ponude robne marke, pri čemu se preostali dio poslovanja nastavlja na uobičajeni način;

C.  budući da se svake godine u svijetu proizvede 92 milijuna tona(17) tekstilnog otpada, od čega velika većina završava na odlagalištima; budući da se svake godine u EU-u odbaci 5,8 milijuna tona(18) tekstilnih proizvoda, što iznosi oko 11 kg(19) po osobi, pri čemu se odjevni predmeti nose samo 7 ili 8 puta(20); budući da tekstilni otpad predstavlja jednu od najvećih sastavnica komunalnog otpada te stoga podliježe ciljevima recikliranja utvrđenima u Direktivi 2008/98/EZ, ali nisu postavljeni posebni ciljevi za recikliranje tekstila; budući da se manje od 1 %(21) svih tekstilnih proizvoda na svijetu reciklira u nove proizvode;

D.  budući da u tekstilnom sektoru i sektoru obuće postoji više socijalnih problema; budući da lanac vrijednosti tekstila i obuće sve više ovisi o kupcu, što stvara pritisak na proizvođače da smanje troškove proizvodnje i vrijeme isporuke; budući da uvjeti asimetrije tržišne snage između dobavljača i globalnih kupaca, kao i štetne prakse nabave, povećavaju rizik od kršenja radničkih prava; budući da su žene, radnici migranti i neformalni radnici posebno osjetljivi na negativne socijalne učinke; budući da poboljšanje socijalne održivosti zahtijeva holistički pristup koji pokriva lanac vrijednosti;

E.  budući da se 73 %(22) odjeće i tekstila za kućanstvo koji se konzumiraju u Europi uvozi, što iznosi oko 26 kg(23) tekstila po osobi godišnje, a 7,4 kg(24) tekstila po osobi godišnje proizvedeno je na domaćem tržištu; budući da se većina utjecaja na okoliš i klimatskih promjena događa u proizvodnim procesima na početku proizvodnog lanca, koji se često odvijaju u zemljama izvan EU-a u kojima je potrebno na odgovarajući način procijeniti i osigurati zaštitu okoliša i poštivanje radničkih i ljudskih prava; pozdravlja inicijative koje dovode do stalnog poboljšanja radničkih prava i sigurnosti tvornica; budući da poliester temeljen na fosilnim gorivima čini oko 50 %(25) proizvodnje vlakana, a upotreba sintetičkih vlakana u modnoj industriji čini 1,35 %(26) globalne potrošnje nafte, koja se uglavnom uvozi iz Rusije;

F.  budući da su postojeći sustavi za odvojeno prikupljanje tekstila u EU-u dobrovoljni i usmjereni na prikupljanje odjeće za koju se smatra da se može ponovno nositi; budući da Zajednički istraživački centar procjenjuje da se između 50 % i 75 %(27) tih odvojeno prikupljenih tekstila prijavljuje kao da su ponovno korišteni; budući da se veliki udio prikupljene odjeće izvozi u treće zemlje bez uspostavljene infrastrukture za prikupljanje tekstila; budući da trenutačno ne postoji održiv poslovni model za odvojeno prikupljanje i obradu sveg tekstilnog otpada u EU-u, čime se naglašava potreba za zajedničkim sustavom i infrastrukturom radi iskorištavanja vrijednosti rabljenog tekstila(28);

G.  budući da je europski tekstilni sektor gospodarski važan u Uniji i da ima važnu ulogu u postizanju ciljeva kružnog gospodarstva EU-a, s godišnjim prometom u 2022. od 147 milijardi EUR(29) te 58 milijardi EUR(30) izvoza i 106 milijardi EUR(31) uvoza i stoga ima znatan utjecaj na rješavanje negativnih socijalnih i ekoloških učinaka tekstilne industrije i industrije obuće; budući da više od 99 %(32) tekstilnog ekosustava EU-a čine mala i srednja poduzeća (MSP-ovi); budući da je u tekstilnom sektoru zaposleno 1,3 milijuna(33) europskih građana; budući da tu industriju čini oko 143 000(34) europskih poduzeća, od kojih 11 %(35) čine mala i srednja poduzeća, a 88,8 %(36) mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenika, koja se često suočavaju s intenzivnom konkurencijom iz trećih zemalja; budući da je usklađeno zakonodavstvo ključno kako bi se izbjeglo stvaranje rascjepkanog tržišta koje bi moglo negativno utjecati na taj sektor, posebno na mikropoduzeća te MSP-ovi;

H.  budući da vrlo složeni i rascjepkani lanci opskrbe u odjevnoj industriji na globalnoj razini dodatno kompliciraju rad tijela za nadzor tržišta, udruga potrošača i preprodavača; budući da je sektor proizvodnje tekstila već bio pod velikim pritiskom zbog ekološkog i socijalnog dampinga zbog niskih troškova proizvodnje i ekoloških standarda u zemljama koje nisu članice EU-a te budući da je to dodatno pogoršano pandemijom bolesti COVID-19, pri čemu su otkriveni brojni slučajevi zlouporabe međunarodnih robnih marki i njihovih dobavljača i radnika;

I.  budući da se dionike u industriji potiče da primjenjuju vodeća načela inicijative novog europskog Bauhausa u pogledu održivosti, uključivosti i estetike jer bi spoj kreativnosti, umjetnosti i znanosti mogao pomoći u postizanju pozitivnog učinka;

J.  budući da je, prema šestom izvješću(37) o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama, za ograničenje zagrijavanja na oko 1,5 °C do 2030. potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova za 43 % u odnosu na razine iz 2019.; budući da proizvodnja i potrošnja tekstila negativno utječu na okoliš u smislu emisija stakleničkih plinova, kemijskog onečišćenja, gubitka biološke raznolikosti, korištenja prirodnih resursa vode i zemljišta te količine tekstilnog otpada koji se šalje na odlagališta, što predstavlja četvrti najveći ekološki otisak;

K.  budući da su prelazak na gospodarstvo dobrobiti i razvoj pokazatelja gospodarskog, socijalnog i ekološkog napretka izvan okvira BDP-a sastavni dio Osmog programa djelovanja za okoliš EU-a; budući da je jedan od prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš napredak prema gospodarstvu dobrobiti koje planetu daje više nego što od njega uzima, uz ubrzanje prelaska na netoksično kružno gospodarstvo; budući da se u Osmom programu djelovanja za okoliš prepoznaje da dobrobit i blagostanje ljudi ovise o zdravim ekosustavima i znatnom smanjenju otiska Unije u pogledu materijala i potrošnje kako bi ih se što prije dovelo u globalne okvire;

L.  budući da se procjenjuje da od 16 % do 35 %(38) globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, što znači da između 200 000 i 500 000 tona(39) mikroplastike svake godinu uđe u globalni morski okoliš;

M.  budući da su opasne kemikalije koje se upotrebljavaju u proizvodnji tekstila štetne i za okoliš i za ljude, pri čemu je 20 %(40) ukupnog onečišćenja čiste vode uzrokovano bojama i kemikalijama kojima se koristi tekstilna industrija; budući da visokotoksične kemikalije, kao što su polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari (PFAS-ovi), i dalje imaju važnu ulogu u proizvodnji tekstila; budući da su PFAS-ovi prisutni i ponekad nužni u neophodnim tekstilnim proizvodima, primjerice u zaštitnoj odjeći; budući da mnogi proizvodi, uključujući tekstilne proizvode, koji se prodaju europskim potrošačima nisu usklađeni sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama, kao što je Uredba REACH(41); budući da se u svojoj „Strategiji održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” Komisija obvezala smanjiti prisutnost zabrinjavajućih tvari u tekstilnim proizvodima uvođenjem novih zahtjeva;

N.  budući da se u tekstilnom sektoru upotrebljavaju netekstilni dijelovi životinjskog podrijetla, pri čemu se životinje često uzgajaju posebno u tu svrhu, uključujući u zemljama s neodgovarajućim zakonodavstvom o dobrobiti životinja;

O.  budući da je rodna ravnopravnost temeljno načelo EU-a, sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji (UEU)(42), Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja“); budući da je cilj br. 5 UN-ova održivog razvoja rodna ravnopravnost, cilj br. 8. je dostojanstven rad i gospodarski rast, a cilj br. 12 je odgovorna potrošnja i proizvodnja; budući da se Komisija u svojoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. obvezala da će integrirati rodnu perspektivu u sve aspekte i na svim razinama donošenja politika, ali da je to nedovoljno obuhvaćeno strategijom za tekstil;

P.  budući da žene čine oko 80 % svjetske radne snage u odjevnoj industriji(43); budući da većinu nisko plaćene radne snage u tekstilnom sektoru u Uniji(44) i trećim zemljama čine žene, čije plaće značajno doprinose prihodima kućanstva i smanjenju siromaštva(45); budući da radnici u odjevnoj industriji u prosjeku dobivaju samo 1 – 3 % konačne maloprodajne cijene odjeće(46); budući da su žene i djeca zbog niskih plaća, u kombinaciji s niskom ili nepostojećom socijalnom zaštitom, posebno izloženi izrabljivanju, kršenju ljudskih prava, nasilju na radnom mjestu i seksualnom uznemiravanju, da nemaju pristup zdravstvenoj skrbi i da su izloženi rodnoj diskriminaciji, uključujući diskriminaciju u trudnoći te nemaju mogućnost otklanjanja štete i ne mogu potražiti pravni lijek; budući da je 189 država potpisalo i ratificiralo Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) u kojoj se navodi da se diskriminacijom žena „krše načela jednakosti prava i poštovanja ljudskog dostojanstva”;

Q.  budući da žene općenito imaju pristup užem rasponu poslova i zadaća te se suočavaju s horizontalnom i vertikalnom segregacijom; budući da se žene također suočavaju s izravnom i neizravnom rodnom diskriminacijom zbog neravnoteže između spolova između uglavnom ženske radne snage i pretežno muških upravljačkih struktura, s nerazmjernim brojem muškaraca na vodećim i rukovodećim položajima te položajima srednje razine;

R.  budući da je vjerojatnije da će žene i djevojčice na globalnoj razini financijski ovisiti o sektorima koji su osjetljivi na klimatske promjene i o prirodnim resursima(47) te da su često izložene dodatnim rodno specifičnim čimbenicima i preprekama zbog kojih su dosljedno izložene učincima klimatskih promjena i katastrofa;

S.  budući da su ljudska prava, okoliš i klimatske promjene snažno povezani; budući da se ljudska prava ne mogu uživati bez zdravog okoliša i dobre klime;

Strategija Unije

1.   pozdravlja komunikaciju Komisije o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode, kao i viziju za 2030. koja se iznosi u njoj; naglašava da bi mjere koje će se provesti nakon objave navedene strategije trebale biti u potpunosti usklađene s ciljevima Unije koji se odnose na klimu i okoliš, a posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti, kao i postizanje nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš;

2.  nadalje naglašava da bi mjere nakon objave strategije trebale biti u potpunosti u skladu s međunarodnim obvezama Unije, uključujući Pariški sporazum, Globalni okvir za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala i ciljeve održivog razvoja;

3.  naglašava da prijelaz na održive i kružne tekstilne proizvode zahtijeva holistički pristup koji bi postupno obuhvatio cijeli lanac vrijednosti tekstilnih proizvoda; ističe važnost osiguravanja sinergija između strategije za tekstil i industrijskih strategija Unije kako bi se osigurao prijelaz na održive i kružne poslovne modele i proizvode s visokim standardima za zaštitu zdravlja ljudi, ljudskih prava i okoliša, uz istodobno jačanje konkurentnosti i otpornosti održivih tekstilnih ekosustava; napominje da strategija za tekstil doprinosi usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji;

4.  pozdravlja činjenicu da su tekstilni proizvodi utvrđeni kao prioritetna kategorija proizvoda za djelovanje u okviru Akcijskog plana za kružno gospodarstvo; poziva Komisiju da postavi konkretne ciljeve za tekstilne proizvode radi usklađivanja sa Strategijom za bioraznolikost do 2030.;

5.  poziva na to da se Europskoj agenciji za okoliš (EEA) daju uloga i resursi za praćenje i procjenu dostatnosti mjera poduzetih u okviru strategije za tekstil za opisane ciljeve, uključujući kvantitativne ciljeve, pokazatelje napretka i sveobuhvatnu viziju za 2030.; smatra da bi napredak u odnosu na te pokazatelje trebalo pratiti najmanje svake dvije godine; traži od EEA-e da procijeni nedostatke u politikama i pruži mogućnosti za daljnja poboljšanja politika;

6.  uviđa da je hitno potrebno zajamčiti da su tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a dugotrajni, da se mogu ponovno upotrijebiti, da se mogu popraviti i reciklirati, da se u velikoj mjeri proizvode od recikliranih vlakana i da ne sadrže opasne tvari; ističe da bi se tekstilni proizvodi trebali proizvoditi na način kojim se poštuju ljudska i socijalna prava, okoliš i dobrobit životinja;

7.  izražava zabrinutost zbog mogućnosti da mjere utvrđene u strategiji EU-a neće biti dovoljne za ostvarenje cilja do 2030. te poziva Komisiju da zajamči poduzimanje svih potrebnih mjera, uključujući dodatne zakonodavne i nezakonodavne mjere uz one utvrđene u strategiji, kako bi se ostvarila vizija za 2030. izražena u strategiji za tekstile; ističe da bi se donesenim mjerama trebala dati prednost sprečavanju nastanka otpada u skladu s hijerarhijom otpada;

8.  ističe važnost osiguravanja usklađenosti i preciznog utvrđivanja područja primjene svih zakonodavnih akata koji će se donijeti u okviru strategije kako bi se osigurala pravna sigurnost i predvidljivost na jedinstvenom tržištu;

9.  poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za okončanje brze mode jer je trenutačni tempo njezine proizvodnje i potrošnje neodrživ; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i uz savjetovanje s istraživačima, civilnim društvom i dionicima iz industrije utvrdi jasnu definiciju brze mode koja se temelji na velikim količinama odjeće niže kvalitete po niskim cijenama; pozdravlja poticanje poduzeća da smanje broj godišnjih kolekcija u okviru strategije za tekstil; posebno naglašava potrebu za mjerama za smanjenje globalne upotrebe primarnih materijala i prekomjerne proizvodnje tekstila;

10.  naglašava da je u modnoj industriji potrebno promijeniti paradigmu kako bi se okončala prekomjerna proizvodnja i neodrživa potrošnja kako bi brza moda izašla iz mode; potiče proizvodnju i potrošnju održive spore mode; smatra da bi se strategijom za tekstil i predviđenim mjerama trebalo bolje riješiti problem prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje;

11.  ponavlja potrebu za potpunim odvajanjem rasta od upotrebe resursa u tekstilnom sektoru i svoj zahtjev Komisiji da predloži obvezujuće ciljeve EU-a za 2030. kako bi se znatno smanjio otisak materijala i potrošnje EU-a do 2050. i kako bi ih se do 2050. dovelo unutar granica planeta, koristeći se pokazateljima usvojenima u okviru ažuriranog okvira za praćenje; poziva Komisiju da bez odgode predloži sveobuhvatne znanstveno utemeljene ciljeve za tekstilni sektor kako bi se izmjerila tranzicija sektora na kružnost, među ostalim u pogledu upotrebe sirovina; ponovno poziva na postavljanje ciljeva EU-a kroz retrospektivni pristup kako bi se osiguralo da ciljevi politike uvjerljivo vode prema ostvarenju ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i u potpunosti kružnog gospodarstva u okviru granica planeta najkasnije do 2050.;

12.  naglašava da je potrebno pružiti potporu potrošačima pri udaljavanju od brze mode i visoke potrošnje odjeće te donošenju odgovornih i održivih odluka o potrošnji tekstilnih proizvoda; naglašava da povećanje održivosti tekstilnih proizvoda, primjerice povećavanjem njihove trajnosti, ima znatan učinak na okoliš i da istodobno stvara prilike za uštedu za potrošače; ističe da je potrebno osigurati da visokokvalitetna, trajna i održiva odjeća i obuća bude cjenovno pristupačna; poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za smanjenje agresivnog i lažnog oglašavanja; nadalje poziva Komisiju i države članice da u suradnji s istraživačima, civilnim društvom i dionicima iz industrije razviju i provedu programe za podizanje razine osviještenosti o održivoj potrošnji i klimi, ekološkim, zdravstvenim i društvenim učincima tekstilne i odjevne industrije; smatra da bi se u kampanjama i programima trebala koristiti ažurirana istraživanja o ponašanju potrošača;

13.  ističe potrebu za boljim razumijevanjem učinka internetskih tržišta i platformi društvenih medija na poticanje potrošnje tekstila i njihove primjene praksi kao što su ciljano oglašavanje i stvaranje poticaja opcijama po načelu „kupi sada, plati poslije”, besplatno slanje i povrat te popusti na količinu; poziva Komisiju da ocijeni političke opcije za smanjenje takvih praksi i omogući potrošačima da ograniče svoju izloženost tom obliku oglašavanja; naglašava potrebu za stvaranjem poticaja za potrošače za održivu potrošnju;

14.  skreće pozornost na široko rasprostranjeni uvoz nesukladnih proizvoda koji se prodaju putem internetskih tržišta te poziva Komisiju i države članice da zajamče usklađenost tekstilnih proizvoda koje ti pružatelji usluga prodaju s pravom EU-a; poziva da se internetska tržišta uključe u definicije vrsta gospodarskih subjekata protiv kojih tijela za nadzor tržišta mogu poduzeti mjere;

15.  potiče Komisiju da osigura jasan okvir o pitanju odgovornosti u zakonodavstvu EU-a i da osigura da internetske platforme i digitalne usluge ne olakšavaju uvoz nesukladnih tekstilnih proizvoda na unutarnje tržište;

Zaštita okoliša i utjecaj na klimu

16.  izražava zabrinutost zbog toga što su tekstilni proizvodi tijekom svojeg životnog ciklusa, sa stanovišta potrošnje, u prosjeku na četvrtom mjestu po negativnom utjecaju na klimu i okoliš, iza hrane, stanovanja i mobilnosti(48); ističe da je tekstilni sektor u 2020. bio na trećem mjestu po utjecaju na iskorištavanje vode i zemljišta i na petom mjestu po utjecaju na iskorištavanje sirovina i emisije stakleničkih plinova(49);

17.  ističe da je potrebno smanjiti učinak faza proizvodnje i mokre obrade u kojima dolazi do 60 %(50) utjecaja na klimu;

18.  podsjeća da je potrebno promicati kružnost i primijeniti pristup koji se temelji na životnom ciklusu, uzimajući u obzir cijeli lanac vrijednosti, istodobno osiguravajući proizvodnju i uporabu tekstila koji su trajniji, koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, reciklirati i koji su energetski učinkovitiji;

19.  poziva Komisiju da predloži daljnje zakonodavstvo za postupnu dekarbonizaciju industrije, počevši s potpunom transparentnošću u pogledu emisija iz opsega 1. i 2. i, prema potrebi, većom transparentnošću u pogledu emisija iz opsega 3, u lancima opskrbe i vrijednosti tekstila te da postavi ambiciozne znanstveno utemeljene ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova u tekstilnom sektoru najkasnije do 2025. kojima bi se obuhvatio njihov cijeli životni ciklus, uključujući emisije protoka sirovina, u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura, odražavajući pravednost i načelo zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti različitih aktera; podsjeća da se oko 70 % emisija povezanih s potrošnjom tekstila u Uniji događa izvan EU-a(51); poziva na jačanje informacija o svim utjecajima na klimu i okoliš, među ostalim na bioraznolikost, i njihovog objavljivanja;

20.  pozdravlja činjenicu da je u tijeku revizija referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama (BREF) za tekstilnu industriju; naglašava da bi ta revizija trebala u potpunosti prikazivati najbolje dostupne podatke i doprinijeti postizanju visoke razine ekološke učinkovitosti;

21.  poziva Komisiju, ESVD i države članice da trećim zemljama i dobavljačima u tim zemljama pruže relevantnu potporu kako bi im se pomoglo u dekarbonizaciji lanaca opskrbe;

22.  poziva Komisiju da olakša sektorske dijaloge o klimi i partnerstva s dionicima u tekstilnoj industriji kako bi se potaknula izrada dobrovoljnih planova u skladu s Europskim zakonom o klimi (Uredbom (EU) 2021/1119(52));

23.  izražava zabrinutost zbog potrošnje vode u tekstilnom sektoru i onečišćenja uzrokovanog bojenjem tekstila; podsjeća da je 20 % globalnog onečišćenja vode posljedica bojenja i završne obrade tekstilnih proizvoda(53); poziva Komisiju da odredi ambiciozne, znanstveno utemeljene i obvezne ciljeve progresivnog smanjenja otiska potrošnje vode u tekstilnoj industriji; poziva Komisiju i države članice da potiču razvoj postupaka koji zahtijevaju manje energije i vode, pri čemu se izbjegavaju upotreba i ispuštanje štetnih tvari; ističe važnost istraživanja i inovacija, posebno novih oblika održivih reciklabilnih vlakana za koja je potrebno manje vode, te razvoja alternativa uobičajenoj upotrebi kemikalija, ponovne upotrebe vode zahvaljujući razvoju tehnologija za obradu otpadnih voda te smanjenja potrošnje energije i vode u proizvodnom postupku; poziva Komisiju da se u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu pozabavi pitanjem potrošnje vode i onečišćenja uzrokovanog bojenjem i završnom obradom;

24.  podsjeća da se svake godine posiječe više od 200 milijuna stabala radi prerade u celulozne tkanine kao što su viskoza i rajon te da se do 30 % viskoze i rajona koji se upotrebljavaju u modnoj industriji proizvodi od ugroženih i starih šuma koje su jednom bile dom autohtonim biljkama i životinjama(54); nadalje podsjeća da je u Brazilu krčenje zemljišta radi uzgoja stoke, koja se zatim kolje u prehrambene i modne svrhe, odgovorno za 80 % krčenja šuma u Amazoniji(55); ističe da će novom uredbom EU-a o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma biti obuhvaćena i koža;

25.  pozdravlja činjenicu da se u strategiji utvrđuje veza između brze mode i upotrebe sintetičkih vlakana temeljenih na fosilnim gorivima, što pak ima značajne implikacije za onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom; ističe da mikroplastika ispušta u okoliš onečišćujuće tvari koje djeluju na klimu, poput metana i etilena, te na taj način doprinosi klimatskim promjenama, kao i da mikroplastika ugrožava otpornost oceana i okoliša općenito;

26.  ističe da mikroplastika i nanoplastika mogu utjecati i na zdravlje ljudi; skreće pozornost na izloženost kemikalijama koje uzrokuju poremećaje endokrinog sustava uzrokovane mikroplastikom;

27.  naglašava potrebu za kontinuiranim istraživanjem i prikupljanjem podataka o tome kako mikrovlakna, mikroplastika i nanoplastika iz tekstilne industrije utječu na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;

28.  poziva Komisiju da žurno predstavi inicijativu o smanjenju nenamjerno ispuštene mikroplastike, koja je odgođena; naglašava važnost rješavanja problema na samom izvoru i obuhvaćanja cijelog životnog ciklusa; poziva na to da se u budućem prijedlogu utvrde jasni ciljevi i mjere za sprečavanje i maksimalno smanjenje ispuštanja mikroplastike i nanoplastike te mikrovlakana u okoliš kojima bi se obuhvatilo i nenamjerno i namjerno ispuštanje; smatra da bi se u zahtjevima za ekološki dizajn trebalo dati prednost tkaninama koje, na temelju trenutačnih znanstvenih spoznaja, oslobađaju manje mikroplastike i mikrovlakana;

29.  ističe da je, budući da se sintetička mikrovlakna ispuštaju u otpadne vode, onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom često uzrokovano postupcima bojenja i pranja sintetičkih tekstilnih proizvoda; u tom kontekstu ističe da se većina mikroplastike iz tekstila ispušta tijekom prvih 5 do 10 pranja, čime se samo učvršćuje veza između brze mode i onečišćenja mikroplastikom(56); ističe da je potrebno uvesti mjere za smanjenje količine mikroplastike koja se ispušta tijekom industrijske mokre obrade te pranja i sušenja koje provode industrija i potrošači;

30.  poziva Komisiju i države članice da podrže istraživanja o utjecaju mikroplastike i nanoplastike, kao i širenja mikrovlakana općenito, među ostalim i inovacijama kojima bi se izbjeglo ispuštanje mikrovlakana i mikroplastike u svakoj fazi životnog ciklusa;

31.  ističe važnost razvoja ciklusa netoksičnih materijala za prelazak na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo; ponovno poziva na zatvaranje nedostataka u trenutačnom pravnom okviru za kemikalije i davanje prednosti da proizvodima s kojima potrošači dolaze u blizak i čest kontakt, kao što su tekstilni proizvodi; ističe činjenicu da je upotreba opasnih kemikalija u raznim procesima proizvodnje tekstila koje imaju ozbiljan učinak na okoliš i radnike i koje mogu ostati u odjeći i tekstilima koji se koriste u kućanstvu raširena; smatra da se svaka upotreba štetnih kemikalija treba spriječiti ili smanjiti na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje i okoliš; ponovno potvrđuje da u skladu s hijerarhijom otpada, kako je definirana u Okvirnoj direktivi o otpadu, prevencija ima prednost pred recikliranjem i da se stoga recikliranjem ne bi trebao opravdati nastavak upotrebe opasnih tvari koje su se nekad koristile; naglašava da bi tekstilni proizvodi trebali biti dizajnirani tako da budu sigurni, održivi i kružni;

32.  žali zbog spore provedbe strategije održivosti u području kemikalija, a posebno očekuje da se revidira Uredba REACH; potiče Komisiju da bez daljnje odgode usvoji prijedlog i ispuni svoju obvezu da u najvećoj mogućoj mjeri zamijeni i na druge načine minimizira zabrinjavajuće tvari u tekstilnim proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a; naglašava potrebu za većom usklađenošću Uredbe REACH s načelima kružnog gospodarstva u pogledu posebnosti tekstilnog sektora, posebno za postupnim ukidanjem uporabe opasnih kemikalija, otkrivanjem informacija o kemikalijama koje se upotrebljavaju u proizvodima i osiguravanjem sljedivosti; ističe da bi postupno ukidanje opasnih kemikalija ojačalo tržišta sekundarnih sirovina;

33.  izražava zabrinutost zbog toga što se oko 60 kemikalija u tekstilnim proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a smatra karcinogenima, mutagenima ili reproduktivno toksičnima; naglašava važnost kontinuiranog istraživanja kemikalija koje se upotrebljavaju u tekstilu, uključujući njihov utjecaj na mogućnost recikliranja tekstila; podsjeća na obvezu Komisije u Strategiji održivosti u području kemikalija da osigura da proizvodi široke potrošnje ne sadržavaju kemikalije koje uzrokuju rak, genske mutacije, utječu na reproduktivni ili endokrini sustav odnosno koje su postojane i bioakumulativne; potiče Komisiju da bez odgode provede tu obvezu, među ostalim donošenjem potrebnih zakonodavnih mjera; ističe da izloženost endokrinim disruptorima može imati višestruke štetne učinke na zdravlje usmjeravanjem na različite organe i sustave u ljudskom tijelu te da može prekinuti druge hormonski regulirane metaboličke procese, no ipak nedostaje poseban okvir za endokrine disruptore u tekstilnim proizvodima;

34.  ističe da su polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari (PFAS-ovi) dokazano iznimno postojane u okolišu te da su i njihova proizvodnja i upotreba dovele do ozbiljne kontaminacije tla, vode i hrane; ističe da se PFAS-ove u velikoj mjeri i uobičajeno upotrebljava u tekstilnoj industriji; stoga poziva na strogu regulaciju PFAS-ova u tekstilnim proizvodima;

Kružni dizajn

35.  pozdravlja prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda; pozdravlja procjenu Komisije da su tekstilni proizvodi i obuća prioritetna skupina proizvoda koji bi mogli biti regulirani Uredbom o ekološkom dizajnu; naglašava da bi zahtjevi za ekološki dizajn za sve tekstilne proizvode i obuću trebali biti usvojeni kao prioritet;

36.  naglašava da bi se zahtjevi za ekološki dizajn trebali primjenjivati na cijeli tekstilni sektor i sve parametre proizvoda; poziva Komisiju da osigura analizu kompromisa između različitih aspekata proizvoda; ističe da bi se zahtjevima za ekološki dizajn trebalo učinkovito riješiti problem prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje tekstila, materijalnog otiska i prisutnosti zabrinjavajućih tvari;

37.  naglašava da bi zahtjeve za ekološki dizajn tekstila trebalo utvrditi u skladu s ciljevima Unije u području klime, posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., okoliša, uključujući biološku raznolikost, resursne učinkovitosti i sigurnosti, smanjenja ekološkog otiska, materijalnog otiska i otiska potrošnje, uz zadržavanje unutar granica planeta utvrđenih u Osmom programu djelovanja za okoliš, netoksičnosti, energetske učinkovitosti te drugih povezanih ciljeva, zakonodavstva i međunarodnih obveza Unije;

38.  poziva Komisiju da brzo postavi horizontalne zahtjeve za ekološki dizajn za tekstil i obuću te da se nakon toga usredotoči na postavljanje posebnih zahtjeva za pojedine proizvode među različitim tekstilnim proizvodima;

39.  poziva Komisiju i države članice da gospodarskim subjektima osiguraju dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima za ekološki dizajn, posebno uzimajući u obzir potrebe mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

40.  smatra da potrošnja novih tekstilnih proizvoda poput odjeće ovisi o više čimbenika, među ostalim o dostupnosti tih proizvoda i njihovim cijenama, a ne samo o potrebi da se zamijeni proizvod koji više nije funkcionalan; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da okvir politike o tekstilnim proizvodima bude utemeljen na holističkom pristupu trajnosti, uključujući fizičku i emocionalnu trajnost tekstilnih proizvoda koji se stavljaju na tržište, kojim se opisuje dizajn odjeće kojim se uzima u obzir dugoročna relevantnost i poželjnost za potrošače, s obzirom na to da odjeća predstavlja kulturnu vrijednost;

41.  potiče Komisiju i države članice da podrže istraživanja o tome kako se emocionalna trajnost može učinkovito mjeriti i odražavati u odgovorima politika;

42.  naglašava potrebu da Komisija i države članice promiču poslovne modele i druge mjere kojima se doprinosi duljem životnom vijeku tekstilnih proizvoda i njihovoj duljoj uporabi, kao i sektorima ponovne uporabe i popravka kao alternativa kupnji novih proizvoda;

43.  poziva države članice da razmotre uvođenje poticaja za stimuliranje održive potrošnje, kao što je smanjenje PDV-a za rabljene proizvode i popravke;

44.  smatra da bi javna tijela trebala poticati razvoj održivijih tekstilnih i kružnih poslovnih modela te nastojati smanjiti utjecaj tekstila na okoliš pri javnoj nabavi; poziva na širu i učinkovitiju primjenu društveno odgovornih i održivih kriterija javne nabave za tekstilne proizvode kako bi se izbjegla fragmentacija tržišta; potiče sudjelovanje socijalnih poduzeća u javnim natječajima;

45.  smatra da bi odjeća, obuća, modni dodaci i proizvodi za opremanje kućanstva trebali biti u skladu s dobrobiti životinja; žali zbog toga što se u strategiji za tekstil ne posvećuje dovoljno pozornosti dobrobiti životinja; pozdravlja inovacije nekih dijelova industrije, kao što su održive alternative; smatra da bi se više pažnje trebalo posvetiti povezanom istraživanju i razvoju;

46.  poziva Komisiju da predloži mjere za dobrobit i zaštitu životinja u tekstilnoj industriji i tekstilnom sektoru, s naglaskom na uklanjanju štetnih praksi i nezakonite trgovine divljom faunom i florom te na povećanju transparentnosti i osviještenosti o korištenju životinja za proizvodnju i testiranje tekstila, također u trećim zemljama;

47.  naglašava potrebu da Komisija i države članice promiču istraživanje, potiču inovacije i razvijaju politike kojima se podupiru novi održivi kružni poslovni modeli za tekstilnu industriju, kao što su ponovna uporaba, najam, proizvodnja na zahtjev i tehnološke inovacije kojima se mogu smanjiti okolišni i socijalni učinci sektora, pružiti informacije i poboljšati zdravlje potrošača; ističe da su istraživanje i inovacije ključni za jačanje konkurentnosti tekstilne industrije EU-a; poziva na istraživanje i inovacije u području umjetnih vlakana, uključujući recikliranje otpada za dobivanje vlakana i recikliranje vlakana u jednakovrijedna vlakna, te na prenamjenu sintetičkog otpada u tekstilnoj industriji;

48.  poziva Komisiju i države članice da olakšaju stvaranje održivih poslovnih modela i unaprijede konkurentnost sektora;

49.  ističe da bi ne samo proizvodi i materijali već i poslovni modeli i šira infrastruktura trebali biti osmišljeni tako da podupiru sprečavanje nastanka otpada, pripremu za ponovnu uporabu i visokokvalitetno recikliranje, u skladu s hijerarhijom otpada; smatra da bi održivi kružni poslovni modeli trebali postati norma; poziva da se s pomoću političkih poticaja povezanih s tim dokazanim učincima uspostave pokazatelji i referentne vrijednosti koji pokazuju ekološku učinkovitost kružnog poslovnog modela;

50.  na temelju hijerarhije otpada naglašava važnost recikliranja u kontekstu kružnosti te kao izvora sirovina za proizvodnju tekstila u Europi; ističe da čistoća sirovina za tkanine utječe na učinkovitost i ekonomsku izvedivost postupka recikliranja te da bi se smanjenjem miješanih sastava pridonijelo mogućnosti recikliranja u Europi; naglašava potrebu za konkurentnim europskim sekundarnim tržištem sirovina;

51.  poziva na programe proširene odgovornosti proizvođača i druge ad hoc mjere kojima će se poticati istraživanja, inovacije, ulaganja i jačanje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i razvrstavanje, priprema za ponovnu uporabu i ponovna uporaba te visokokvalitetna rješenja za recikliranje kojima se od vlakana dobivaju jednakovrijedna vlakna, koja omogućuju odvajanje i recikliranje miješanih materijala i dekontaminaciju tokova otpada;

52.  potiče države članice, regije i upravljačka tijela da koriste europske strukturne fondove i Instrument za oporavak i otpornost kako bi iskoristili potencijal europske tekstilne industrije za inovativna rješenja u cilju daljnje digitalizacije i dekarbonizacije tog sektora; potiče razvoj središta kružnoga gospodarstva koja bi povezivala inovativne istraživačke centre s postrojenjima za prikupljanje, sortiranje i recikliranje, čime bi se otpad pretvarao u vrijednost i otvorila nova radna mjesta u proizvodnji tekstila; poziva na stvaranje mreže regionalnih i nacionalnih središta za održivost i inovacije u tekstilnom sektoru koji bi poduzećima, osobito MSP-ovima, pomagali da provedu dvostruku digitalnu i zelenu tranziciju;

53.  podsjeća da postoji nekoliko mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, kao što su 2. klaster programa Obzor Europa ili Europsko vijeće za inovacije; naglašava da je u okviru programa EU-a za istraživanja i inovacije potrebno razmotriti cjelokupni lanac vrijednosti za kružnost u tekstilnom ekosustavu; u tom kontekstu poziva na namjensko partnerstvo za zajedničke programe na razini EU-a kako bi se unaprijedila konkurentnost Europske unije u području inovativnih i održivih tekstilnih proizvoda; naglašava da bi budući programi rada Obzora Europa trebali odražavati ciljeve kružnosti i održivosti kako je utvrđeno u strategiji EU-a za tekstil i odgovarajućem programu EU-a za istraživanje i inovacije u području tekstila; naglašava ulogu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju te zajednica znanja i inovacija u području kulture i kreativnosti te proizvodnje; poziva Komisiju da imenuje voditelja programa Europskog vijeća za inovacije (EIC-ja) za inovativne, pametne i održive tekstile te da identificira konkretne izazove EIC-jeva akceleratora;

54.  naglašava važnost sektorskih dijaloga kako bi se povećao sektorski angažman tekstilne industrije u prijelazu na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo; raduje se stvaranju planova tranzicije kao važan korak u transformaciji tekstilnog ekosustava u Europi;

55.  poziva Komisiju da zajedno s dionicima iz industrije i istraživačkim ustanovama razvije metodologiju za procjenu životnog ciklusa koja se može primijeniti na tekstilnu industriju kako bi se osigurale pravedne usporedbe tekstilnih proizvoda; ističe da je procjena životnog ciklusa ključno načelo za izbjegavanje nenamjernih učinaka na okoliš i poticanje izuma novih sirovina za koje je moguće pokazati manji utjecaj na okoliš; naglašava potrebu za europskom normom za procjene životnog vijeka i, kako bi se to omogućilo, potrebu za boljim podatkovnim infrastrukturama duž lanaca opskrbe;

56.  naglašava važnost usklađenog i dosljednog pravnog okvira za industriju; ističe posebnu ulogu koju u prelasku na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo imaju predvodnici u inovacijama, mikropoduzeća, MSP-ovi te start-up poduzeća; ističe da je potrebno podržati MSP-ove u tekstilnoj industriji u napuštanju linearnih poslovnih modela i neodrživih praksi u pogledu klimatskih, ekoloških, zdravstvenih i socijalnih pitanja, među ostalim smjernicama za olakšavanje pristupa dostupnim sredstvima i usklađenosti s administrativnim postupcima; naglašava važnost mogućnosti osposobljavanja za mala i srednja poduzeća; napominje prilike koje nude Europska poduzetnička mreža i europski centri za digitalne inovacije;

Tekstilni otpad i proširena odgovornost proizvođača

57.  smatra da bi proizvođači tekstila trebali imati proširenu odgovornost proizvođača za tekstilne proizvode koje prvi put stavljaju na tržište na teritoriju države članice; pozdravlja namjeru Komisije da utvrdi usklađena pravila EU-a o proširenoj odgovornosti proizvođača za tekstilne proizvode, uz „ekomodulaciju” naknada u okviru revizije Okvirne direktive o otpadu; poziva Komisiju da osigura da se znatan dio doprinosa programima proširene odgovornosti proizvođača iskoristi za sprečavanje nastanka otpada i mjere pripreme za ponovnu uporabu, poštujući hijerarhiju otpada;

58.  naglašava da bi proširena odgovornost proizvođača trebala biti u skladu barem sa zahtjevima iz članaka 8. i 8.a Direktive 2008/98/EZ, a uz to bi trebala uključivati sve druge relevantne troškove specifične za tekstilni sektor; naglašava da je potrebno osigurati dosljednost između ekomodulacije naknada i budućih delegiranih akata o tekstilu donesenih u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu, pri čemu bi se zahtjevi za ekološki dizajn trebali upotrebljavati kao osnova, a naknade za proširenu odgovornost proizvođača mogle bi potaknuti poduzeća da idu korak dalje;

59.  poziva Komisiju da zajamči da su internetska tržišta obuhvaćena i pravilima o proširenoj odgovornosti proizvođača; smatra da je važno da se programom proširene odgovornosti proizvođača promiču aktivnosti socijalnih poduzeća uključenih u upravljanje rabljenim tekstilnim proizvodima;

60.  naglašava da je potrebno osigurati da se prikupljenim tekstilnim proizvodima gospodari na način prihvatljiv za okoliš; podsjeća na to da će od 1. siječnja 2025. biti obvezno odvojeno prikupljanje tekstila; potiče Komisiju da prati države članice koje su već provele odvojeno prikupljanje kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i poboljšala provedba;

61.  naglašava da bi u okviru revizije Okvirne direktive o otpadu trebalo uvesti posebne odvojene ciljeve za sprečavanje nastanka tekstilnog otpada, prikupljanje tekstila, ponovnu upotrebu, pripremu za ponovnu upotrebu, recikliranje u zatvorenoj petlji kojim se od vlakana dobivaju jednakovrijedna vlakna i postupni prestanak odlaganja tekstilnih proizvoda; naglašava da su za praćenje ciljeva potrebni pouzdani podaci i referentne vrijednosti; ističe važnost uspostave usklađenih kriterija za prestanak statusa otpada za tekstilne proizvode;

62.  naglašava da je potrebno ulagati u infrastrukturu za ponovno prikupljanje i vrhunsku infrastrukturu za razvrstavanje i recikliranje kako bi se moglo upravljati tekstilnim otpadom od 2025.; naglašava koristi od jačanja infrastrukture za automatizirano razvrstavanje rabljenih tekstilnih proizvoda, čime se mogu postići visoke razine preciznosti i učinkovitosti;

63.  smatra da je važno promicati poduzeća socijalne ekonomije koja prikupljaju i ponovno upotrebljavaju tekstilne proizvode kao partnere u ispunjavanju obveza i ostvarivanju ciljeva u vezi s prikupljanjem otpada i gospodarenjem njime;

64.  poziva Komisiju i države članice da promiču konkretne mjere za podizanje razine osviještenosti i postizanje viših stopa odvojenog prikupljanja tekstila, među ostalim upotrebom gospodarskih poticaja;

65.  slaže se s Komisijom da proizvodnja odjeće od recikliranih boca nije u skladu s kružnim modelom za PET boce; smatra da se ne bi trebale navoditi obmanjujuće tvrdnje o recikliranom sadržaju u odjeći na temelju PET-a te da bi to trebalo uzeti u obzir, među ostalim, pri preispitivanju kriterija za dodjelu znaka za okoliš EU-a;

66.  žali zbog činjenice što oko 20 % tekstilnih vlakana postane otpad prije nego što dođu do krajnjeg potrošača; smatra da je prisutna velika nesigurnost oko ukupne količine odbačenih vlakana u pretpotrošačkoj fazi; poziva Komisiju da uvede obvezne zahtjeve izvješćivanja o pretpotrošačkom otpadu;

67.  naglašava važnost revizije Uredbe o pošiljkama otpada u jačanju napora u borbi protiv nezakonite otpreme otpada u treće zemlje; naglašava da je potrebno utvrditi kriterije za razlikovanje rabljene robe od otpada; napominje da će te mjere biti od posebne važnosti za tekstilni otpad; zabrinut je zbog toga što se tekstilni otpad i dalje lažno označava kao rabljena roba;(57) naglašavajući načelo blizine kako je utvrđeno u Okvirnoj direktivi o otpadu, ističe da pošiljke otpada među državama članicama EU-a mogu biti važne za olakšavanje recikliranja otpada kako bi se u kružno gospodarstvo uvele sekundarne sirovine;

68.  ponavlja svoje stajalište da bi izvoz otpada u zemlje koje nisu članice EU-a trebao biti dozvoljen samo kad zemlje primateljice gospodare s njim u skladu s normama za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša koje se smatraju jednakovrijednima normama EU-a, uključujući poštovanje međunarodnih konvencija o radnim pravima, te da bi za sva postrojenja koja primaju otpad prije izvoza trebalo revizijom utvrditi gospodare li otpadom na način prihvatljiv za okoliš;

69.  potiče Komisiju i države članice da zajamče da vjerojatno povećanje prikupljenog tekstilnog otpada nakon uvođenja odvojenog prikupljanja 2025. ne dovede do spaljivanja ili odlaganja takvog tekstila na odlagališta u zemljama koje nisu članice EU-a; poziva Komisiju da pojasni specifikaciju rabljene odjeće i drugih rabljenih tekstilnih proizvoda, između ostalog, predsortiranje;

Transparentnost i sljedivost

70.  pozdravlja inicijativu usmjerenu na osnaživanje potrošača s obzirom na zelenu tranziciju i posljedična pravila EU-a kojima bi trebalo zajamčiti da potrošači na prodajnom mjestu dobivaju informacije o jamstvu komercijalne trajnosti za tekstilne proizvode, kao i relevantne informacije o mogućnostima popravka tih proizvoda, gospodarenju njima nakon isteka životnog vijeka te o godini proizvodnje proizvoda;

71.  izražava zabrinutost zbog raširenih praksi manipulativnog zelenog marketinga; ističe da se u 53 % tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš daju nejasne, obmanjujuće ili neutemeljene informacije, a za 40 % tih tvrdnji nema potkrepljujućih dokaza; pozdravlja prijedlog Komisije o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju i Prijedlog direktive o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš; naglašava potrebu za uspostavom jasnih pravila kako bi se stalo na kraj manipulativnom zelenom marketingu i podigla razina osviještenosti o posljedicama brze mode i ponašanja potrošača na okoliš;

72.  poziva Komisiju da revidira i ojača znak za okoliš EU-a za tekstilne proizvode kako bi se omogućila identifikacija najodrživijih tekstilnih proizvoda;

73.  pozdravlja izradu pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda za odjeću i obuću; poziva Komisiju da osigura da se tim metodama rješavaju svi relevantni učinci na okoliš; izražava zabrinutost zbog čimbenika utjecaja na okoliš, kao što su emisije mikroplastike i nanoplastike te gubitak biološke raznolikosti, koji trenutačno nedostaju; ističe potrebu za uključivanjem industrijskih i neindustrijskih organizacija u izradu takvih pravila kako bi se osigurala transparentnost i dostupnost podataka;

74.  pozdravlja uvođenje digitalne putovnice za proizvode u prijedlog o ekološkom dizajnu čime će se, kao dio usklađenog okvira sa zakonodavstvom o korporativnoj dužnoj pažnji u pogledu održivosti i prijedlogom o prisilnom radu, osigurati veća transparentnost; smatra da je digitalna putovnica za proizvode odlučujući alat za kružnost i pozdravlja ulogu koju digitalna putovnica za proizvode može imati u omogućavanju novih održivih poslovnih modela za tekstil i u osnaživanju potrošača, čime se olakšava donošenje održivih odluka tako što podaci postaju dostupniji i transparentniji; naglašava da informacije koje pruža digitalna putovnica za proizvode moraju biti točne, potpune i ažurirane;

75.  izražava zabrinutost zbog toga što velike količine viška, prekomjerne zalihe i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovode do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda; naglašava da bi trebalo uvesti zabranu uništavanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije i smatra da su sveobuhvatne informacije koje omogućuju praćenje zabrane uništavanja neprodane tekstilne robe ključne, u skladu s revizijom Uredbe o ekološkom dizajnu;

76.  ističe važnost usklađenog i funkcionalnog jedinstvenog tržišta; izražava žaljenje zbog velikog udjela tekstilnih proizvoda koji su dostupni na tržištu Unije, a koji nisu u skladu s pravom Unije(58); poziva države članice da osiguraju snažniji nadzor tržišta, češće kontrole i odvraćajuće kazne za kršenja kako bi se osiguralo da svi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a, uključujući internetska tržišta iz zemalja koje nisu članice EU-a, ispunjavaju zahtjeve iz zakonodavstva Unije; naglašava važnost sprečavanja uvoza krivotvorenih ili nesigurnih tekstilnih proizvoda i usklađenog nadzora unutarnjeg tržišta;

77.  poziva Komisiju da provede reviziju sustava provedbe u državama članicama u pogledu tekstilnih proizvoda te da donese preporuke za poboljšanje, ojača suradnju i koordinaciju među provedbenim tijelima te po potrebi predloži provedbene instrumente EU-a; poziva Komisiju da iskoristi ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1020 kako bi osigurala odgovarajuće testiranje proizvoda diljem Unije; ponovno poziva Komisiju da poduzme hitne pravne mjere kada utvrdi da se ne poštuju zakoni EU-a koji se posebno odnose na zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša te funkcioniranje unutarnjeg tržišta; podsjeća na svoje stajalište o tome da bi postupci u području povreda zaštite okoliša trebali biti učinkovitiji(59);

Dužna pažnja i socijalna pravednost

78.  žali zbog toga što strategija EU-a za održivu i kružnu tekstilnu industriju ne zadovoljava socijalne elemente, kao što su prava radnika i rodna perspektiva;

79.  ističe da se u tekstilnom sektoru pojavljuje širok spektar zlouporaba radničkih prava, čime su posebno pogođene žene i ostale marginalizirane skupine, uključujući plaće ispod razine siromaštva, uskraćivanje plaće, neopravdano ograničavanje prava na pristupanje sindikatu ili osnivanje sindikata po volji pojedinca, dječji rad, prisilni rad, izlaganje nesigurnim radnim uvjetima i seksualno uznemiravanje(60)(61);

80.  pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o korporativnoj dužnoj pažnji za održivo poslovanje kao važan korak u rješavanju specifičnih problema u sektoru tekstila; naglašava da samo zakonodavstvo o dužnoj pažnji nije dovoljno da bi se izbjegli negativni utjecaji na okoliš i socijalni utjecaji u zemljama dobavljačima te da je za poboljšanje socijalne i okolišne održivosti potreban holistički pristup; poziva Komisiju da pruži dodatnu potporu lokalnim dionicima u partnerskim zemljama te da poduzme dodatne zakonodavne mjere za rješavanje tih utjecaja u trećim zemljama; nadalje ističe potrebu da EU promiče ratifikaciju svih konvencija Međunarodne organizacije rada koje su relevantne za tekstilnu industriju; poziva države članice da podupru napore za zaustavljanje spolno uvjetovanog nasilja u tekstilnom sektoru tako da se obvežu na ratifikaciju i provedbu Konvencije MOR-a br. 190 o iskorjenjivanju nasilja i seksualnog uznemiravanja u svijetu rada;

81.  poziva Komisiju da u provedbu Strategije EU-a za tekstil uključi rodnu perspektivu; skreće posebnu pozornost na činjenicu da žene čine 80 %(62) svjetske radne snage u odjevnoj industriji te su stoga nerazmjerno pogođene negativnim učincima na industriju; ističe da se o rodno uvjetovanom nasilju u tekstilnoj industriji naširoko izvještava; naglašava da su žene i djevojčice u tvornicama odjeće posebno izložene riziku od uznemiravanja i rodno uvjetovanog nasilja zbog njihova nesigurnog zaposlenja s niskim primanjima, kao i njihove ograničene mobilnosti prema gore, lokacije radnih mjesta i njihove ovisnosti o stanovanju na licu mjesta; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti rodnoj ravnopravnosti i pravima žena u tekstilnom sektoru; odlučno ustraje u tome da se omogući slobodno osnivanje i djelovanje sindikata radnica te traži poštovanje prava na kolektivno pregovaranje;

82.  napominje da su žene u tekstilnoj industriji često isključene iz donošenja odluka; poziva poslodavce u tekstilnoj industriji da poduzmu korake kako bi osigurali zastupljenost žena na upraviteljskim i rukovodećim položajima te da osiguraju zastupljenost žena na savjetodavnim forumima; nadalje poziva poslodavce da rukovoditeljima i zaposlenicima osiguraju tečajeve osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti i rodnoj diskriminaciji; poziva države članice da među djevojčicama i ženama promiču studije u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, umjetnosti i matematici kako bi se bolje osiguralo da žene imaju ključnu ulogu u svim aspektima tekstilne industrije, uključujući upotrebu visokotehnoloških strojeva koji su često potrebni tijekom različitih postupaka proizvodnje, čime bi se naglasila veza između žena, tehnologije i tekstila;

83.  poziva države članice i Komisiju da osiguraju prikupljanje sveobuhvatnih podataka razvrstanih po spolu kako bi se utvrdila uključenost žena u tekstilnu industriju i sve moguće razlike ili diskrepancije među državama članicama;

84.  podsjeća na često prisvajanje autohtonih zanata, što je povezano sa strukturnim rasizmom, koji se često koriste za odjeću za masovnu potrošnju; podsjeća da su tradicionalni zanati i obrtnici žrtve jer su pripadnici lokalne zajednice prisiljeni raditi na slabo plaćenim radnim mjestima u odjevnoj industriji(63);

Štetne prakse nabave

85.  žali zbog toga što se strategijom ne predviđaju nikakve mjere protiv štetnih praksi nabave koje provode poduzeća; ističe da Međunarodna organizacija rada navodi da trenutačna neravnoteža moći između kupaca odjeće i njihovih dobavljača, posebno MSP-ova, uzrokuje prekomjernu proizvodnju i izrabljivanje radnika u tekstilnoj industriji(64); smatra da bi trebalo učinkovito suzbijati nepoštene prakse nabave poduzeća poput promjena dizajna ili vremena isporuke u posljednji tren, jednostranih izmjena ugovora i otkazivanja narudžbi u posljednji tren; poziva Komisiju da izradi procjenu o tome kako na najbolji mogući način svesti te prakse na minimum, među ostalim zakonodavstvom koje se temelji na inspiraciji i iskustvu provedbe Direktive (EU) 2019/663(65) o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima;

86.  ustraje u tome da zelena i digitalna tranzicija europskog tekstilnog sektora potiču pravednu tranziciju u kojoj nitko ne smije biti zapostavljen; naglašava da prijelaz na održivije i kružne poslovne modele u tekstilnoj industriji predstavlja znatan potencijal za stvaranje novih poslovnih prilika, novih zelenih radnih mjesta te za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage, uz istodobno pružanje mogućnosti za poboljšanje radnih uvjeta i privlačnosti sektora te plaće radnika, koji će imati središnju ulogu u tranziciji; uviđa da bi, iako preobrazba sektora može stvoriti nova radna mjesta sa zahtjevima u pogledu novih vještina, druge vrste radnih mjesta mogle biti izgubljene; naglašava važnost kvalitetnog socijalnog dijaloga i angažmana nacionalnih i regionalnih vlasti pri odgovarajućem planiranju tranzicije i jamčenju uvođenja mjera ublažavanja te upravljanju promjenama na društveno odgovoran način, uključujući osiguravanje da novootvorena radna mjesta u kružnom gospodarstvu budu kvalitetna radna mjesta;

87.  poziva Komisiju i države članice da, zajedno sa socijalnim partnerima, industrijom i drugim dionicima, osiguraju pružanje sektorskog osposobljavanja i obrazovanja u području održivih tekstilnih proizvoda kako bi se zaštitila postojeća radna mjesta, poboljšalo zadovoljstvo radnika i zajamčila dostupnost kvalificirane radne snage; naglašava da je važno osigurati da radnici u tekstilnom sektoru s niskim plaćama, uključujući one koji rade u najnesigurnijim oblicima zapošljavanja, imaju pristup kvalitetnim prilikama za cjeloživotno učenje i osposobljavanje, posebno nakon razdoblja odsutnosti zbog skrbi;

88.  poziva Komisiju i države članice da podupru aktere socijalne ekonomije, uključujući socijalna poduzeća aktivna u djelatnostima kružnog gospodarstva, u njihovim djelatnostima usavršavanja i prekvalifikacije;

89.  poziva Komisiju da zajamči jednake uvjete uz visok stupanj zaštite okoliša za proizvode koji se proizvode i troše u EU-u i proizvode koji se izvoze ili uvoze; napominje da se većina odjeće u Uniji uvozi iz trećih zemalja(66), što doprinosi štetnim učincima na okoliš i društvo izvan Unije; ističe da trgovinske politike mogu imati ključnu ulogu u doprinosu održivim lancima vrijednosti, posebno učinkovitom provedbom poglavlja o trgovini i održivom razvoju trgovinskih sporazuma EU-a; smatra da bi Unija trebala zajamčiti da se u okviru trgovinskih sporazuma i programa povlastica promiču održivi razvoj, zaštita klime i okoliša, ljudska prava, radnička prava te pravedna i etična trgovina diljem svijeta, kao i odgovornost lanaca vrijednosti;

90.  podsjeća na načelo usklađenosti politika EU-a radi razvoja te posebno na članak 208. UFEU u kojem se navodi da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”; naglašava da je važno što je više moguće smanjiti eventualne proturječnosti te stvarati sinergiju s politikom razvojne suradnje u korist zemalja u razvoju i radi povećanja djelotvornosti razvojne suradnje; ističe važnost usklađenosti politika radi razvoja u omogućavanju integriranog pristupa ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

91.  snažno potiče Komisiju da strategiju dopuni odgovarajućim regionalnim i nacionalnim programima za zemlje u razvoju u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i inicijative Tim Europa, kojima bi se trebali vidljivo promicati projekti kojima se promiču reforme upravljačkih struktura i bolja provedba zakona, posebice zakona o radu, kao i održivi projekti koji pomažu u izgradnji infrastrukture za proizvodnju i distribuciju tekstila;

92.  osuđuje začarani krug koji je nastao zbog učinaka klimatskih promjena koji prisiljavaju radnike u poljoprivredi da napuste svoje zemljište jer ono više nije prikladno za poljoprivredu, da se presele u industrijska središta te da potraže radna mjesta u odjevnoj industriji i drugim industrijama gdje ih se izrabljuje; podsjeća da su ti radnici migranti posebno izloženi izrabljivanju zbog nedovoljne potpore društvenih struktura i zbog općeg nedostatka socijalne infrastrukture i pravne zaštite; podsjeća da uzgajivače pamuka diljem svijeta ugrožava i sve veći broj suša i poplava; podsjeća da je pamuk posebno eklatantan primjer navedenog začaranog kruga jer njegov uzgoj podrazumijeva prekomjernu upotrebu vode, koja šteti tlu, kao i upotrebu pesticida, što štetno utječe na poljoprivrednike i okoliš;

o
o   o

93.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 465, 17.11.2021., str. 11.
(2) SL C 67, 8.2.2022., str. 25.
(3) SL C 184, 5.5.2022., str. 2.
(4) SL C 433, 23.12.2019., str. 136.
(5) SL C 371, 15.9.2021., str. 75.
(6) SL L 114, 12.4.2022., str. 22.
(7) SL L 312, 22.11.2008., str. 3.
(8) SL L 272, 18.10.2011., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0003.
(10) https://ellenmacarthurfoundation.org/a-new-textiles-economy.
(11) Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš, Izvješće br. 2/2022 ‘Textiles and the Environment: the role of design in Europe’s circular economy („Tekstil i okoliš: uloga dizajna u europskom kružnom gospodarstvu”), Europska agencija za okoliš, Europski tematski centar za kružno gospodarstvo i upotrebu resursa, 10. veljače 2022.
(12) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC125110.
(13) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022DC0141.
(14) https://hotorcool.org/wp-content/uploads/2022/12/Hot_or_Cool_1_5_fashion_report_.pdf.
(15) https://textileexchange.org/app/uploads/2022/10/Textile-Exchange_PFMR_2022.pdf.
(16) https://www.mckinsey.com/industries/consumer-packaged-goods/our-insights/consumers-care-about-sustainability-and-back-it-up-with-their-wallets.
(17) https://www.unep.org/news-and-stories/blogpost/why-fast-fashion-needs-slow-down.
(18) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022DC0141#:~:text=About%205.8%20million%20tonnes%20of,is%20landfilled%20or%20incinerated%205%20.
(19) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
(20) https://emis.vito.be/sites/emis/files/articles/91/2021/ETC-WMGE_report_final%20for%20website_updated%202020.pdf.
(21) https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201208STO93327/utjecaj-proizvodnje-tekstila-i-tekstilnog-otpada-na-okolis-infografika.
(22) https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/QANDA_22_2015.
(23) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
(24) https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/QANDA_22_2015.
(25) https://www.eea.europa.eu/themes/waste/resource-efficiency/plastic-in-textiles-towards-a.
(26) https://changingmarkets.org/wp-content/uploads/2021/01/FOSSIL-FASHION_Web-compressed.pdf.
(27) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC125110.
(28) https://www.eea.europa.eu/publications/eu-exports-of-used-textiles.
(29) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(30) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(31) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(32) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(33) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(34) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(35) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(36) https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
(37) https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/downloads/report/IPCC_AR6_WGIII_SPM.pdf.
(38) https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
(39) https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
(40) https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201208STO93327/utjecaj-proizvodnje-tekstila-i-tekstilnog-otpada-na-okolis-infografika.
(41) https://www.greenpeace.de/publikationen/S04261_Konsumwende_StudieEN_Mehr%20Schein_v9.pdf.
(42) Članak 2. i članak 3. stavak 3. UFEU-a te članak 23. Povelje.
(43) Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, „Tekstilni radnici u zemljama u razvoju i europskoj modnoj industriji: Ususret održivosti?”, 24. srpnja 2020.
(44) https://cleanclothes.org/file-repository/exploitation-made.pdf/view.
(45) https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_848624.pdf.
(46) Kampanja „Clean Clothes“, Another wage is possible: A cross-border base living wage in Europe („Moguća je i drugačija plaća: prekogranična plaća u Europi dostatna za život”).
(47) https://www.oecd.org/environment/making-climate-finance-work-for-women.htm.
(48) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-and-the-environment-the.
(49) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-and-the-environment-the.
(50).https://unfccc.int/sites/default/files/resource/20_REP_UN%20FIC%20Playbook_V7.pdf.
(51) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
(52) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999, SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
(53) https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
(54) https://www.sustainably-chic.com/blog/how-the-fashion-industry-contributes-to-deforestation.
(55) https://www.collectivefashionjustice.org/articles/leather-lobbying-and-deforestation.
(56) https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
(57) https://www.eea.europa.eu/publications/eu-exports-of-used-textiles/eu-exports-of-used-textiles.
(58) https://ec.europa.eu/safety-gate/#/screen/home.
(59) Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti, stavak 59., (SL C 270, 7.7.2021., str. 94).
(60) https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_836396.pdf.
(61) http://www.eprs.sso.ep.parl.union.eu/filerep/upload/EPRS-Briefing-652025-Textile-workers-developing-countries-European-fashion-rev2-FINAL.pdf.
(62) https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_emp/documents/publication/wcms_835423.pdf.
(63) https://cleanclothes.org/file-repository/an-intersectional-approach-challenging-discrimination-in-the-garment-industry_lbl_dci-wpc-paper-final.pdf.
(64) https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_protect/---protrav/---travail/documents/publication/wcms_561141.pdf.
(65) SL L 111, 25.4.2019., str. 59.
(66) Europski parlament, Uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, brifing, „Textiles and the environment” (Tekstilni proizvodi i okoliš), 3. svibnja 2022., dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2022/729405/EPRS_BRI(2022)729405_EN.pdf.


Povrede vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj i zamrznuta sredstava EU-a
PDF 157kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o povredama vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj i zamrznutim sredstvima EU-a (2023/2691(RSP))
P9_TA(2023)0216B9-0257/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), posebno njegov članak 2., članak 4. stavak 3. te članak 7. stavak 1.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja“),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije(1) („Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(2) (Uredba o RRF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike(3) (Uredba o zajedničkim odredbama),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine protokole,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir međunarodne ugovore o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 12. rujna 2018. o prijedlogu kojim se Vijeće poziva da u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija(4) i od 15. rujna 2022. o Prijedlogu odluke Vijeća o utvrđivanju, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija(5),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 16. siječnja 2020. i 5. svibnja 2022. o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu Poljske i Mađarske(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2022. o procjeni poštovanja uvjeta vladavine prava u Mađarskoj u skladu s Uredbom o uvjetovanosti i trenutačnu situaciju u pogledu mađarskog plana za oporavak i otpornost(7),

–  uzimajući u obzir pismo čelnika pet klubova zastupnika u Europskom parlamentu od 23. travnja 2023. o nacrtu zakona koji se odnosi na nastavnike i o zakonu o zviždačima,

–  uzimajući u obzir poglavlja o Mađarskoj u godišnjim izvješćima Komisije o vladavini prava, posebno onima za 2021. i 2022.,

–  uzimajući u obzir primjedbe misije za utvrđivanje činjenica u Mađarskoj Odbora za proračunski nadzor od 15. do 17. svibnja 2023.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, koje su utvrđene u članku 2. UEU-a, koje se odražavaju u Povelji i koje su uvrštene u međunarodne sporazume o ljudskim pravima;

B.  budući da se, kako je navedeno u članku 49. UEU-a, EU sastoji od država koje su se slobodno i dobrovoljno obvezale na zajedničke vrijednosti iz članka 2. UEU-a;

C.  budući da je poštovanje vrijednosti iz članka 2. UEU-a od strane države članice uvjet za uživanje svih prava koja proizlaze iz primjene Ugovorâ na tu državu članicu; budući da se Mađarska sama obvezala na poštovanje vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a; budući da se očita opasnost od teškog kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a od strane države članice ne odnosi samo na tu pojedinačnu državu članicu, već snažno utječe i na druge države članice, njihovo uzajamno povjerenje te samu prirodu Unije i temeljna prava njezinih građana na temelju prava Unije;

D.  budući da područje primjene članka 7. UEU-a nije ograničeno na obveze iz Ugovorâ, kako je utvrđeno u članku 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da Unija može procijeniti postojanje očite opasnosti od ozbiljnog kršenja zajedničkih vrijednosti u područjima koja su u nadležnosti država članica;

E.  budući da se vladavina prava u Mađarskoj već nekoliko godina pogoršava, što je rezultat sustavnog djelovanja njezine vlade; budući da na tu situaciju nije na odgovarajući način odgovoreno, da i dalje postoje mnogi problemi i da se i dalje pojavljuju mnoga nova pitanja; budući da to negativno utječe na ugled EU-a, kao i na njegovu učinkovitost i vjerodostojnost u obrani temeljnih prava, ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini; budući da se taj problem mora riješiti usklađenim djelovanjem EU-a;

F.  budući da je primjena posebnih pravnih režima mađarskoj vladi omogućila da već više od tri godine donosi hitne dekrete, pod izlikom različitih izvanrednih okolnosti; budući da se mađarska vlada čak i prije pandemije bolesti COVID-19 koristila posebnim pravnim režimima; budući da je u Mađarskoj proglašeno stanje opasnosti kao odgovor na rat u Ukrajini te je ono nedavno produljeno;

G.  budući da mađarska vlada i dalje izdaje brojne hitne dekrete koji nisu povezani s razlozima na temelju kojih je uvedeno stanje opasnosti; budući da je 27. travnja 2023. mađarska vlada izdala hitan dekret u kojem se navodi da lokalne vlasti nisu obvezne osigurati da građani osobno sudjeluju na općinskim javnim saslušanjima;

H.  budući da je 2. ožujka 2023. mađarska vlada predložila nacrt zakona o pravnom statusu osoba zaposlenih u javnom obrazovanju i izmjeni određenih povezanih zakona, čime se drastično ograničava pravo nastavnika na slobodu izražavanja te njihova radnička i socijalna prava;

I.  budući da je 3. svibnja 2023. mađarska Nacionalna skupština donijela paket pravosudnih reformi bez odgovarajućeg parlamentarnog nadzora ili javnog savjetovanja; budući da se tim paketom ne preispituju nedavna politička imenovanja na najvišim razinama pravosudnog sustava te države;

J.  budući da bi odluke, uključujući imenovanja, o funkcioniranju novog tijela za integritet u Mađarskoj trebale biti transparentne i neovisne kako bi se izbjegle sumnje u njegovu legitimnost; budući da u prvom godišnjem izvješću tog tijela nisu u potpunosti uzeti u obzir svi doprinosi dionika u pogledu ozbiljnosti sustavne korupcije u upravljanju sredstvima EU-a u Mađarskoj;

K.  budući da je, nakon godina pozivanja Mađarske da u svoje nacionalno zakonodavstvo prenese Direktivu (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(8), Komisija 15. veljače 2023. zbog toga pokrenula postupak protiv Mađarske pred Sudom Europske unije; budući da je 11. travnja 2023. mađarska Nacionalna skupština konačno donijela novo zakonodavstvo čiji je cilj zamjena Zakona o zaštiti zviždača iz 2013. i prenošenje Direktive (EU) 2019/1937 u nacionalno pravo; budući da su izmjene uključivale odredbe kojima se građanima omogućuje da prijave aktivnosti koje su protivne mađarskom načinu života i Temeljnom zakonu, kao što su aktivnosti kojima se krši „ustavno priznata uloga braka i obitelji”; budući da je mađarski predsjednik tada taj zakon vratio u mađarsku Nacionalnu skupštinu; budući da bi taj zakon u slučaju usvajanja, kako je predviđeno, legitimizirao otvorenu diskriminaciju i bio ozbiljna prijetnja pravima LGBTIQ+ osoba i slobodi izražavanja svih osoba u Mađarskoj; budući da je Nacionalna skupština 23. svibnja 2023. donijela zakon nakon isključivanja kontroverznih odredbi;

L.  budući da su neovisni mediji i organizacije civilnog društva izvijestili o porastu prekomjerne uporabe sile i proizvoljnog pritvaranja mađarske policije tijekom nedavnih prosvjeda, a to se posebno odnosilo na maloljetnike i izabrane političare;

M.  budući da je Vijeće 15. prosinca 2022. donijelo provedbenu odluku (EU) 2022/2506 o mjerama za zaštitu proračuna Unije od kršenja načela vladavine prava u Mađarskoj(9); budući da mjere uključuju suspenziju 55 % proračunskih obveza u okviru triju operativnih programa kohezijske politike, kao i zabranu preuzimanja pravnih obveza sa zakladama od javnog interesa osnovanima na temelju mađarskog Zakona IX. iz 2021. ili bilo kojim subjektom u vlasništvu takve zaklade od javnog interesa; budući da bi Mađarska trebala do 16. ožujka 2023. i svaka tri mjeseca nakon toga obavještavati Komisiju o provedbi korektivnih mjera na koje se ta država obvezala u svojem drugom odgovoru Komisiji, uključujući dodatne obveze navedene u dopisu Mađarske od 13. rujna 2022.

N.  budući da je u veljači 2023. mađarska vlada pokrenula povlačenje nekoliko vladinih ministara iz odbora zaklada od javnog interesa koje nadziru rad ključnih sveučilišta; budući da su te ministre u netransparentnom postupku zamijenili drugim politički imenovanim članovima koji su blisko povezani s trenutačnom vladajućom strankom; budući da još nisu predložene mjere za potpunu ponovnu uspostavu akademske slobode u Mađarskoj;

O.  budući da su od 2017. do 2021. utvrđene ukupno 1 993 nepravilnosti, i one koje se smatraju prijevarom i koje se ne smatraju prijevarom, povezane s europskim strukturnim i investicijskim fondovima te fondovima za poljoprivredu i ruralni razvoj, čime je Mađarska šesta na ljestvici takvih slučajeva otkrivenih među državama članicama EU-a; budući da je tijekom istog razdoblja Europski ured za borbu protiv prijevara zaključio 26 istraga o zlouporabi sredstava EU-a s preporukama za financijski oporavak; budući da je to najveći broj zatvorenih istraga u svim državama članicama; budući da su revizije Komisije za razdoblje 2014. – 2020. rezultirale s 13 zahtjeva za korektivne mjere i postupke prekida te jednom odlukom o suspenziji te procijenjenih 1,48 milijardi EUR financijskih ispravaka;

P.  budući da odbijanje mađarskih vlasti da sudjeluju u pojačanoj suradnji u svrhu osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja sprečava to tijelo da istražuje prijevare i loše upravljanje sredstvima EU-a u Mađarskoj te stoga stvara dodatne rizike za dobro financijsko upravljanje sredstvima EU-a;

Q.  budući da je Vijeće 15. prosinca 2022. donijelo provedbenu odluku o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Mađarske, u kojoj je utvrđeno nekoliko ključnih etapa koje bi trebalo učinkovito provesti prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje;

R.  budući da je Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava jedini sekundarni zakonodavni akt EU-a kojim se poštovanje vladavine prava povezuje s pristupom sredstvima EU-a; budući da je Komisija 22. prosinca 2022. donijela Sporazum o partnerstvu s Mađarskom, koji uključuje detaljan plan za poboljšanje administrativnih kapaciteta Mađarske i rješavanje izazova kao što su transparentnost javne nabave i tržišno natjecanje u javnoj nabavi, sprečavanje, otkrivanje i otklanjanje korupcije, prijevare i sukoba interesa te izgradnja kapaciteta korisnika sredstava kohezijske politike i partnera; budući da je Komisija također odobrila nekoliko operativnih programa, uz upućivanje na nekoliko horizontalnih i tematskih uvjeta koji omogućuju provedbu; budući da je Komisija zaključila da Mađarska trenutačno ne ispunjava horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu Povelje u području neovisnosti pravosuđa i odredbi nekoliko zakona koji predstavljaju ozbiljan rizik za prava pripadnika skupine LGBTIQ+, akademsku slobodu i pravo na azil; budući da je Mađarska u svojoj samoprocjeni zaključila da ne ispunjava nekoliko tematskih uvjeta koji omogućuju provedbu, posebno njezina nacionalnog strateškog okvira za rodnu ravnopravnost, njezina nacionalnog strateškog okvira politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva te nacionalnog strateškog političkog okvira za uključivanje Roma; budući da je Komisija to primila na znanje; budući da se horizontalni i tematski uvjeti koji omogućuju provedbu moraju poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja kako bi se rashodi nadoknadili iz proračuna EU-a;

S.  budući da je Mađarska jedan od najvećih neto primatelja sredstava EU-a; budući da se, prema mišljenju Komisije, rizik za dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a može smatrati znatnim s obzirom na ozbiljne nepravilnosti utvrđene u mađarskoj javnoj nabavi, posebno u pogledu povećanog broja javnih natječaja s jednim ponuditeljem;

T.  budući da se Mađarska obvezala da će ispuniti relevantnu preporuku za pojedinu zemlju u okviru europskog semestra, kako je posebno navedena u Preporuci Vijeća od 12. srpnja 2022. o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2022. i davanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2022.(10), kako bi se poboljšali obrazovni rezultati te kvaliteta i transparentnost postupka donošenja odluka učinkovitim socijalnim dijalogom, suradnjom s drugim dionicima i redovitim procjenama učinka;

1.  ponavlja svoje nalaze, zabrinutost i preporuke iznesene u prethodnim rezolucijama o Mađarskoj, a posebno 12 područja navedenih u rezolucijama od 12. rujna 2018. i 15. rujna 2022.; osuđuje namjerne i sustavne napore mađarske vlade da potkopa temeljne vrijednosti EU-a sadržane u članku 2. UEU-a; podsjeća da je mađarska vlada odgovorna za ponovnu uspostavu usklađenosti s pravom EU-a i vrijednostima sadržanima u članku 2. UEU-a;

2.  snažno je zabrinut zbog daljnjeg pogoršanja stanja vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj od donošenja Rezolucije Europskog parlamenta 15. rujna 2022., posebno u pogledu nekoliko zakonodavnih akata koji su doneseni na netransparentan način bez dovoljne mogućnosti za parlamentarne rasprave i amandmane i bez smislenog javnog savjetovanja; nadalje je zabrinut zbog opetovanog i zlonamjernog pozivanja na „stanje opasnosti”, zloupotrebe zaštite zviždača radi ugrožavanja prava LGBTIQ+ i slobode izražavanja te ograničavanja statusa nastavnika i kršenja njihovih socijalnih i radničkih prava, što ugrožava akademsku slobodu;

3.  osuđuje komunikacijske kampanje mađarske vlade protiv EU-a, koje su dio vladine strategije za preusmjeravanje pozornosti s nepoštovanja vrijednosti iz članka 2. UEU-a i njezine sustavne korupcije; smatra da takve kampanje dodatno štete povjerenju između EU-a i Mađarske i zahtijevaju odgovarajući odgovor Komisije;

4.  žali zbog toga što, s obzirom na predstojeće izbore za Europski parlament i lokalne izbore 2024., preporuke iz završnog izvješća Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava o njegovoj misiji za promatranje izbora mađarskih parlamentarnih izbora i referenduma od 3. travnja 2022. još nisu provedene; potiče mađarsku vladu da provedbu izbora uskladi s obvezama OESS-a i drugim međunarodnim obvezama i standardima za demokratske izbore;

5.  naglašava da je vladavina prava ključna za funkcioniranje jedinstvenog tržišta u EU-u; naglašava da mađarske vlasti moraju pojedincima, poduzećima te lokalnim i regionalnim vlastima zajamčiti jednake mogućnosti pristupa financijskim sredstvima EU-a te osigurati neovisan sudski nadzor, kao i nepristrane i učinkovite mehanizme za podnošenje pritužbi za poduzeća; iznimno je zabrinut zbog toga što su stupovi vladavine prava, posebno zabrana proizvoljnog izvršavanja izvršnih ovlasti, pod velikim pritiskom u Mađarskoj; naglašava da je to dovelo do atmosfere pune diskriminacije i straha koja je u suprotnosti sa stupovima jedinstvenog tržišta te ozbiljno ugrožava neka poduzeća i njihove legitimne poslovne interese; ističe da bi sva poduzeća na mađarskom tržištu trebala imati ista prava i iste obveze u poslovanju bez obzira na to jesu li u vlasništvu mađarskih ili drugih osoba ili subjekata te da se moraju oslanjati na pravedno i predvidljivo upravljanje mađarske vlade;

6.  zgrožen je izvješćima o metodama zastrašivanja, kao što su posjeti tajne policije uredima nekih poduzeća i drugi oblici pritiska koje koriste određeni pojedinci za koje se zna da su povezani s bliskim krugom premijera ili njegovim uredom, s ciljem dovođenja onih dijelova mađarske industrije koji se smatraju „strateškima” pod njihovu kontrolu; ističe da u takvim „strateškim” sektorima industrije vlada često smanjuje regulatorne standarde ili ih u potpunosti uklanja za poduzeća, među ostalim u okviru prava tržišnog natjecanja i primjenom posebnih pravnih režima;

7.  nadalje osuđuje prijavljene sustavne diskriminirajuće prakse u Mađarskoj protiv poduzeća u određenim sektorima, politički motivirane poslovne prakse koje daju nepoštenu prednost konkurentima, netransparentne i manipulirane postupke javne nabave, ponude za preuzimanje koje nude vlada i subjekti povezani s premijerom te korištenje sredstava EU-a za obogaćivanje političkih saveznika vlade u suprotnosti s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju i javnoj nabavi; ističe da ciljana poduzeća uglavnom posluju u sektorima kao što su telekomunikacije, maloprodaja, građevinarstvo, prijevoz, mediji, izdavaštvo, bankarstvo i osiguranje; duboko je zabrinut zbog sve veće koncentracije poduzeća u rukama oligarha povezanih s trenutačnom vladom koji su javno izrazili svoju namjeru da se uključe u te sektore, kao i zbog ciljanja konkurenata tih poduzeća; ističe da diskriminirajuće mjere uključuju proizvoljno zakonodavstvo, posebne zahtjeve za dozvole, produljenje dodatnih i privremenih poreza ili pristojbi povezanih s bolešću COVID-19, kao što su porez na promet u maloprodajnom sektoru, obveze za registraciju u području uvoza i izvoza materijala, nerazumne gornje granice cijena u sektoru maloprodaje prehrambenih proizvoda, sve veći broj inspekcija i revizija te druge mjere zastrašivanja;

8.  podsjeća da je, u okviru područja primjene Ugovorâ, svaka diskriminacija na temelju državljanstva zabranjena u skladu s Poveljom te da su sloboda poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga i slobodno kretanje kapitala temeljne slobode jedinstvenog tržišta; ističe da se pravilima o jednakom postupanju zabranjuje ne samo očita diskriminacija na temelju državljanstva ili, u slučaju trgovačkog društva, njegova sjedišta, već svi prikriveni oblici diskriminacije koji primjenom drugih kriterija diferencijacije zapravo dovode do istog rezultata; ističe da je pravilna provedba pravila o tržišnom natjecanju i javnoj nabavi također u interesu mađarskih poduzeća;

9.  žali zbog opetovanog korištenja vladinih dekreta za izmjenu godišnjeg proračuna Mađarske, kojima je proračun Mađarske za 2022. izmijenjen 95 puta, čime se u potpunosti zaobilazi uobičajeni proračunski postupak i uloga parlamenta, a demokratski nadzor planiranja, provedbe i kontrole potrošnje u proračunu praktički je nemoguć; smatra da je to jasan dokaz nedostatka dobrog financijskog upravljanja proračunom;

10.  duboko žali zbog toga što Vijeće nije uspjelo ostvariti bitniji napredak u tekućim postupcima u okviru članka 7. stavka 1. UEU-a; ponovno poziva Vijeće da razmotri sve nove događaje koji utječu na vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava; ponavlja svoj poziv Vijeću da razmotri preporuke u kontekstu tog postupka, naglašavajući da bi svako daljnje odgađanje takvog djelovanja predstavljalo kršenje načela vladavine prava od strane samog Vijeća s dugotrajnim i potencijalno štetnim posljedicama; insistira na tome da se poštuju uloga i nadležnosti Parlamenta;

11.  ističe važnu ulogu predsjedništva Vijeća u poticanju rada Vijeća na zakonodavstvu EU-a, jamčenju kontinuiteta programa EU-a i predstavljanju Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU-a; postavlja pitanje kako će Mađarska moći vjerodostojno ispuniti tu zadaću 2024. s obzirom na svoju neusklađenost s pravom EU-a i vrijednostima sadržanima u članku 2. UEU-a, kao i s načelom lojalne suradnje; traži od Vijeća da što prije pronađe odgovarajuće rješenje; podsjeća da bi Parlament mogao poduzeti odgovarajuće mjere ako se takvo rješenje ne pronađe;

12.  ponovno poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi instrumente dostupne za suočavanje s očitom opasnošću da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Unija, u prvom redu ubrzane postupke zbog povrede prava, zahtjeve za privremenu pravnu zaštitu pred Sudom EU-a i tužbe uslijed neprovedbe presuda Suda;

13.  duboko žali zbog toga što je u nekim slučajevima stvoren dojam da su određeni zakonodavni akti koje je predložila mađarska vlada ili koje je donijela mađarska Nacionalna skupština dogovoreni s Komisijom; potiče Komisiju da se suzdrži od svih radnji ili izjava koje bi mogle upućivati na to da je došlo do netransparentnih pregovora ili sporazuma kojima se dovodi u pitanje službeno stajalište institucija; naglašava da je Komisija zadužena za neovisnu i objektivnu procjenu usklađenosti Mađarske s ključnim etapama i uvjetima, bez ugrožavanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

14.  žali zbog nedostatka informacija dostupnih Parlamentu povezanih s procjenom Komisije o tome poštuju li mađarske vlasti ključne etape i uvjete, što otežava sposobnost Parlamenta da izvršava svoju ulogu tijela nadležnog za proračun i davanje razrješnice; izražava nezadovoljstvo činjenicom da Parlament često mora iz tiska ili drugih izvora saznati o tome što Komisija predlaže prihvatiti ili prihvaća od mađarskih vlasti; očekuje od Komisije da brzo i redovito obavještava Parlament i Vijeće o svim relevantnim događajima, posebno kada se pojave nove činjenice, te posebno podsjeća Komisiju na njezine pravne obveze iz članka 25. stavka 2. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i članka 8. Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava; naglašava važnost transparentnosti i za europske građane, uključujući mađarske građane koji su izravno pogođeni; poziva Komisiju da o svojim namjerama obavijesti Parlament prije donošenja bilo kakvih konačnih odluka;

15.  poziva Komisiju da u potpunosti ispuni svoju ulogu čuvarice Ugovora tako da dodatno pojasni i objasni svoje postupke i kriterije za procjenu relevantnih uvjeta, ključnih etapa, ciljnih vrijednosti i obveza u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama, Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava, uključujući ulogu službi, pojedinačnih povjerenika i kolegija u cjelini; očekuje od Komisije da osigura da svaka procjena zakonodavstva koje se priprema u Mađarskoj bude javno dostupna, da slijedi samo javno dostupan nacrt i da ne prethodi javnom savjetovanju te očekuje da će konačne zaključke zadržati do donošenja, objave i prijevoda konačnog teksta; poziva Komisiju da poštuje ulogu Parlamenta, kako je utvrđeno u tim uredbama;

16.  pozdravlja donošenje mjera u skladu s Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava i očekuje da će Komisija i Vijeće ukinuti donesene mjere tek nakon što se podastru konkretni dokazi kojima se jamči da su razlozi za donošenje mjera na odgovarajući način riješeni, odnosno da su se korektivne mjere koje je donijela mađarska vlada pokazale učinkovitima u praksi, a posebno da nije zabilježena regresija u pogledu već donesenih mjera; naglašava da bi EU, ako se te mjere u budućnosti ukinu, trebao odmah započeti s pokretanjem mjera u skladu s Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava; ponavlja da samo onih 17 mjera o kojima su pregovarale Komisija i mađarska vlada nisu dovoljne za rješavanje postojećeg sistemskog rizika za financijske interese EU-a; poziva Komisiju da provede odgovarajuću procjenu nedavnih zakonodavnih izmjena i da poduzme hitne mjere u skladu s Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava koje se tiču drugih preostalih povreda vladavine prava, posebno onih povezanih s neovisnošću pravosuđa i drugih razloga navedenih u pismu koje je Komisija poslala Mađarskoj 19. studenoga 2021.;

17.  ponavlja svoj poziv Komisiji da zajamči da krajnji primatelji ili korisnici sredstava EU-a ne budu lišeni tih sredstava, kako je utvrđeno u članku 5. stavcima 4. i 5. Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava; poziva Komisiju da pronađe načine kako bi se osiguralo da sredstva EU-a dopru do građana, poduzeća, regionalnih i lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i svih drugih relevantnih dionika ako vlada ne surađuje u pogledu nedostataka u pogledu vladavine prava; ponavlja da su lokalna i regionalna tijela koja su pod vodstvom stranaka koje se protive sadašnjoj vladi posebno teško financijski pogođene zbog djelovanja vlade;

18.  naglašava da se akademska sloboda mora u potpunosti obnoviti na mađarskim sveučilištima uklanjanjem svih mogućnosti za politički motiviranu intervenciju javnih tijela ili struktura za upravljanje imovinom u neovisne operacije, kao što su zaklade od javnog interesa;

19.  očekuje od Komisije da zajamči da ključne etape (uključujući one koje se nazivaju „super ključne etape”) i ciljne vrijednosti povezane s prvim zahtjevom Mađarske za plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost budu u zadovoljavajućoj mjeri ispunjene kako je utvrđeno u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost; očekuje od Komisije da pomno prati svako poništenje mjera povezanih s ostvarenjem bilo koje ključne etape ili ciljne vrijednosti te da poduzme hitne mjere ako se pronađu dokazi koji upućuju na suprotno; podsjeća na važnost zajedničkog upravljanja i da bi u skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost Mađarska trebala osigurati da regionalna i lokalna tijela, civilno društvo i drugi relevantni dionici budu na odgovarajući način uključeni u izradu i provedbu nacionalnog plana za oporavak i otpornost; naglašava činjenicu da lokalne i regionalne vlasti nisu bile na odgovarajući način uključene u izradu nacionalnog plana za oporavak i otpornost kako se to traži u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost; nadalje podsjeća da će za uključivanje poglavlja o planu REPowerEU u nacionalni plan za oporavak i otpornost biti potrebno dodatno savjetovanje s relevantnim dionicima, u okviru kojeg im treba biti omogućeno dovoljno vremena za odgovor;

20.  ustraje u tome da su odgovarajuće mjere kontrole i revizije ključne za zaštitu financijskih interesa EU-a; smatra da postojeći mehanizmi revizije i kontrole koje su uspostavila mađarska tijela moraju pokazati konkretne rezultate u praksi, posebno u pogledu rješavanja sustavnih problema i jamčenja dostatne pouzdanosti svojih financijskih izvještaja, prije nego što sredstva EU-a mogu biti isplaćena; podsjeća na odredbe Mehanizma za oporavak i otpornost i smjernice koje je donijela Komisija, u kojima se navodi da je primjerenost sustava kontrole i revizije preduvjet za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te da bi neusklađenost trebala dovesti do suspenzije cijelog obroka i svih budućih obroka; poziva Komisiju da strogo primjenjuje postojeću metodologiju; prima na znanje uspostavu novih struktura, kao što je Tijelo za integritet, i njihov mogući učinak na rješavanje postojećih pitanja u područjima povezanima s kontrolom, revizijom, javnom nabavom, sukobima interesa i drugim relevantnim područjima te s nestrpljenjem iščekuje konkretne i održive rezultate u praksi; poziva na to da te novoosnovane strukture budu opremljene odgovarajućim resursima i da imaju dovoljnu neovisnost (bez utjecaja vlade ili politike) za ispunjavanje svojih zadaća, imajući na umu nedavnu ostavku nekoliko članova Radne skupine za borbu protiv korupcije;

21.  prima na znanje odobrenje Sporazuma o partnerstvu između Komisije i Mađarske te operativnih programa; pozdravlja kritičku procjenu toga je li Mađarska ispunila uvjete koji omogućuju provedbu, posebno horizontalnog uvjeta koji omogućuje provedbu Povelje; očekuje od Komisije da pravilno procijeni jesu li i horizontalni i tematski uvjeti koji omogućuju provedbu ispunjeni prije izvršenja relevantnih isplata te da nastavi pomno pratiti njihovo ispunjavanje tijekom cijelog razdoblja financiranja; poziva Komisiju da pomno prati poštuju li se u potpunosti načelo partnerstva i horizontalna načela sadržana u Uredbi o zajedničkim odredbama;

22.  naglašava da se mjere potrebne za oslobađanje sredstava EU-a, kako su definirane relevantnim odlukama donesenima u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama, Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost i Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava, moraju smatrati jedinstvenim, cjelovitim paketom te da plaćanja ne bi trebala biti izvršena čak i ako je ostvaren napredak u jednom ili više područja, ali i dalje postoje nedostaci u drugom; nadalje, ustraje u tome da su važne odgovarajuće provjere kako bi se spriječilo da nadležna tijela zaobiđu dogovorene mjere;

23.  ostaje predan tome da se zajamči da će sredstva EU-a dospjeti u Mađarsku nakon što se ispune uvjeti; ponavlja da je mađarska vlada dužna ispuniti zahtjeve utvrđene u relevantnim odlukama donesenima u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama, Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost i Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava te da su nepoštovanje i negativni rezultati, uključujući nedostatak ili suspenziju obveza, opozivi ili financijski ispravci izravni rezultat neispunjavanja obveza vlade;

24.  ustraje u tome da je važno da EU brani svoje vrijednosti i načela koristeći se svim alatima koji su mu na raspolaganju; naglašava rizik da bi se bez odgovarajućeg djelovanja financijska sredstva EU-a mogla zloupotrijebiti kako bi se i dalje podupirali interesi postojeće političke i gospodarske moći, uzimajući u obzir kontekst izbora; smatra da će se provedbom Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava u slučaju Mađarske definirati učinkovitost samog mehanizma i postaviti presedan o tome kako institucije EU-a jamče zaštitu financijskih interesa EU-a; ističe da mjere za borbu protiv kršenja vladavine prava mogu doprinijeti povećanju povjerenja građana u EU;

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenim narodima.

(1) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.
(2) SL L 57, 18.2.2021., str. 17.
(3) SL L 231, 30.6.2021., str. 159.
(4) SL C 433, 23.12.2019., str. 66.
(5) SL C 125, 5.4.2023., str. 463.
(6) SL C 270, 7.7.2021., str. 91; SL C 465, 6.12.2022., str. 147.
(7) SL C 167, 11.5.2023., str. 74.
(8) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(9) Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/2506 od 15. prosinca 2022. o mjerama za zaštitu proračuna Unije od kršenja načela vladavine prava u Mađarskoj (SL L 325, 20.12.2022., str. 94.).
(10) SL C 334, 1.9.2022., str. 136.


Seksualno uznemiravanje u EU-u i evaluacija MeToo pokreta
PDF 202kWORD 64k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o seksualnom uznemiravanju u EU-u i evaluaciji MeToo pokreta (2022/2138(INI))
P9_TA(2023)0217A9-0178/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 8., 10., 19., 83., 153. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja“),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

–  uzimajući u obzir Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju i Preporuku o nasilju i uznemiravanju (br. 206) i njezine glavne odredbe,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(2) („Direktiva o zviždačimaˮ),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. 2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprečavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2021. s preporukama Komisiji o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja: nasilje na internetu(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2021. o pokretu MeToo i uznemiravanju – posljedicama u institucijama EU-a(9),

–  uzimajući u obzir rezoluciju od 15. veljače 2023. o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji: pristupanje EU-u(10),

–  uzimajući u obzir izvješće o indeksu Europskog instituta za ravnopravnost spolova o rodnoj ravnopravnosti za 2022. godinu,

–  uzimajući u obzir međunarodnu zajedničku studiju iz prosinca 2022. o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu(11),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske ombudsmanice od 17. prosinca 2018. o dostojanstvu na radnome mjestu u institucijama i agencijama EU-a,

–  uzimajući u obzir odluku Predsjedništva Parlamenta od 2. srpnja 2018. o funkcioniranju savjetodavnog odbora nadležnog za prijave uznemiravanja koje se odnose na zastupnike Europskog parlamenta i o njegovim postupcima za rješavanje prijava,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prilog II. svojeg Poslovnika naslovljenog „Kodeks primjerenog ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu prilikom obnašanja njihovih dužnosti”,

–  uzimajući u obzir članak 12.a Pravilnika o osoblju EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9‑0178/2023),

A.  budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU-a utvrđena u članku 2.UEU-a i da je se mora uključiti u sve politike, aktivnosti i programe EU-a; budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Ugovorima i člancima 21. i 23. Povelje te da bi se ono trebalo u potpunosti poštovati; budući da je pravo na integritet osobe od presudne važnosti u skladu s člankom 3. Povelje;

B.  budući da je rodno uvjetovano nasilje u svim oblicima, uključujući seksualno uznemiravanje, istodobno i uzrok i posljedica rodne neravnopravnosti, diskriminacije i kršenja ljudskih prava; budući da je to nasilje teška prepreka sudjelovanju žena, djevojčica i drugih žrtava u svim sferama privatnog i javnog života te da im onemogućava puno ostvarivanje njihovih prava i temeljnih sloboda; budući da je iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja preduvjet za postizanje stvarne rodne ravnopravnosti; budući da je ključno da EU i države članice poduzmu konkretne mjere i u potpunosti provedu rodno osviještenu politiku i znatno napreduju u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i uključivanju rodne perspektive u izradi proračuna u svim područjima politike i procesima odlučivanja;

C.  budući da je seksualno uznemiravanje u pravu EU-a definirano kao „svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne naravi [...] u cilju ili s učinkom povrede dostojanstva žrtve, posebno kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje”; budući da se postojeće zakonodavstvo EU-a nije pokazalo kao dovoljno učinkovito u sprečavanju i borbi protiv takvih pojava u praksi; budući da treba uvesti strože zakonodavstvo EU-a za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja te osiguravanje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu kao i proširiti zakonodavstvo o uznemiravanju i seksualnom uznemiravanju izvan radnog okruženja, u skladu s Istanbulskom konvencijom, kako bi se u potpunosti riješio taj problem u svim područjima života i društva; budući da Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju sadržava pravo osoba da ne budu izložene diskriminaciji ni podvrgnute uznemiravanju na temelju svoje seksualne orijentacije u kontekstu zapošljavanja(12); budući da je „direktivama o rodnoj ravnopravnosti” propisano da su seksualno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu te u pristupu robi i uslugama u suprotnosti s načelom jednakog postupanja prema muškarcima i ženama; budući da se prema Prijedlogu direktive o nasilju nad ženama „seksualno uznemiravanje na radnom mjestu” definira kao svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne naravi, do kojega dolazi tijekom ili u vezi s pitanjima zapošljavanja, obavljanja zanimanja ili samozaposlenja, uključujući odnose u vezi s pružanjem usluga pri obavljanju službenih dužnosti, u cilju ili s učinkom povrede dostojanstva žrtve, posebno kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, uključujući kada se odbijanje ili podvrgavanje takvom ponašanju koristi izričito ili implicitno kao temelj za odluke povezane s radnim mjestom; budući da je seksualno nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu ozbiljno pitanje zdravlja i sigurnosti te bi ga trebalo tretirati kao takvo i sprečavati;

D.  budući da je seksualno uznemiravanje oblik rodno uvjetovanog nasilja i ekstremni oblik rodno uvjetovane diskriminacije koja nerazmjerno utječe na žene i djevojčice; budući da su seksualni prijestupnici uglavnom muškarci; budući da je uznemiravanje često povezano s drugim oblicima diskriminacije, uz rodno uvjetovanu diskriminaciju, i da na njega treba odgovarati u vidu intersekcijskog pristupa te iz svih kutova; budući da se seksualno uznemiravanje mora tumačiti u svjetlu muške moći i šire rodne ravnopravnosti jer je ono posljedica rodnih stereotipova, heteropatrijarhalnih struktura, strukturnih i institucionalnih nejednakosti i seksizma koji proizlaze iz nejednake raspodjele moći između žena i muškaraca u društvu i poslovnom životu; budući da treba uzeti u obzir razne dimenzije kako bi se razumjelo kako se stvaraju odnosi nadređenosti i podređenosti u društvu i na radnom mjestu; budući da se to uznemiravanje može očitovati u različitim oblicima i pojaviti u mnogim različitim društvenim okruženjima, primjerice kod kuće, na radnom mjestu, u obrazovnom sustavu, na internetu i u javnom prostoru, uključujući uznemiravanje na ulici, te da ostavlja teške posljedice na sve aspekte društva; budući da uznemiravanje u području obrazovanja ostavlja teške posljedice na obrazovnu sposobnost učenika, njihovo fizičko i mentalno zdravlje te da ima cjeloživotne implikacije, kao što je normalizacija seksualnog uznemiravanja; budući da ono ima rodnu dimenziju, s nerazmjernim brojem žrtava seksualnog uznemiravanja koje čine žene i djevojčice, uključujući, među ostalim, seksualni napad i silovanje; budući da seksualno uznemiravanje potkopava ravnopravnost na radnom mjestu i jača stereotipove o sposobnostima i težnjama žena; budući da seksualno uznemiravanje može imati učinak ušutkavanja i negativno utjecati na žrtvinu plaću, napredovanje u karijeri i radne uvjete te bi pojedince moglo natjerati da napuste svijeta rada; budući da je pokret MeToo podigao razinu osviještenosti među javnosti o zlouporabi sporazuma o povjerljivosti podataka u kontekstu seksualnog uznemiravanja s ciljem da se žrtve spriječi da progovore te da to ostaje problem koji valja riješiti; budući da seksualno uznemiravanje dovodi i do toga da manje žena ulazi na tržište rada i na njemu ostaje, što povećava razliku u sudjelovanja na tržištu rada i dovodi do toga da su žene plaćene manje od muškaraca, čime se povećava razlika u plaći na temelju spola;

E.  budući da je svaka druga žena (55 %) u EU-u barem jedanput od svoje petnaeste godine bila žrtva seksualnog uznemiravanja; budući da je više od petine osoba (gotovo 23 %) na radnom mjestu, koje je često daleko od sigurnog okruženja punog poštovanja, doživjelo nasilje i uznemiravanje (ili fizičko ili psihološko ili seksualno); budući da i uznemiravatelji i žrtve mogu biti bilo kojeg spola ili roda; budući da su žene, djevojčice, lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne, queer ili osobe koje nisu sigurne u svoju seksualnu orijentaciju, interseksualne i druge osobe (LGBTQIA+) posebno izložene i nerazmjerno pogođene(13); budući da je potrebno više anonimiziranih podataka za razumijevanje raščlambe slučajeva uznemiravanja, osobito uzimajući u obzir činjenicu da brojni zaposlenici koji pripadaju zajednici LGBTQIA+ rade u okruženju u kojem su prisutne predrasude i neprijateljsko ponašanje; budući da se udio žena koje su u nekom trenutku doživjele neželjeno ponašanje sa seksualnom konotacijom na poslu razlikuje među državama članicama i kreće od 11 % do 41 %(14); budući da se većina seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu odvija među kolegama i da mnogi slučajevi uključuju mušku hijerarhiju; budući da je 32 % svih žrtava u EU-u izjavilo da je počinitelj bio hijerarhijski nadređena osoba, kolega ili klijent; budući da je 75 % žena u kvalificiranim zanimanjima ili na rukovodećim položajima doživjelo seksualno uznemiravanje; budući da je 61 % žena zaposlenih u uslužnom sektoru bilo izloženo seksualnom uznemiravanju(15); budući da je za mlade žene dvostruko veća vjerojatnost da će doživjeti seksualno nasilje i uznemiravanje nego za mlade muškarce, a da je za migrantice dvostruko veća vjerojatnost da će prijaviti seksualno nasilje i zlostavljanje nego nemigrantice; budući da se rodno temeljena diskriminacija, uključujući seksualno uznemiravanje, može pogoršati ako se isprepliće s diskriminacijom na drugim osnovama zabranjenima pravom Unije, konkretno na temelju nacionalnosti, rase, boje kože, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih osobina, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, spolnih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, rođenja, invaliditeta, dobi, seksualne orijentacije i socijalno-ekonomskog statusa; budući da je rizik od uznemiravanja na radnom mjestu pogotovo visok za određene skupne kao što su žene iz rasiziranih zajednica, mladi i migranti; budući da je 21 % pripadnika zajednice LGBTQIA+ prijavilo da se osjećalo diskriminirano, a taj je postotak još viši za transrodne (35 %) i interseksualne (32 %) osobe(16); budući da se gotovo pet od deset osoba koje se suočavaju s rodno uvjetovanom diskriminacijom, uključujući intersekcijsku diskriminaciju, suočilo i s uznemiravanjem na radnom mjestu u usporedbi s dvije osobe od deset koji nisu doživjele rodno uvjetovanu diskriminaciju(17); budući da je postotak žena koje su u životu prijavile takvo iskustvo vrlo nizak; budući da su i muškarci žrtve uznemiravanja i da čine 10% žrtava seksualnog uznemiravanja; budući da, s obzirom na nečuven agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, ukrajinskim izbjeglicama, posebno ženama, prijeti veći rizik od seksualnog iskorištavanja koje se može dogodit na radnom mjestu, ali i izvan njega;

F.  budući da uznemiravanje na internetu, kao oblik rodno uvjetovanog kibernasilja, postaje sve učestalije kao posljedica raširene upotrebe interneta, uključujući nove tehnologije i društvene medije, čime se počiniteljima omogućuje da se pod krinkom anonimnosti osjećaju sigurnima; budući da seksualno uznemiravanje na internetu može uključivati, među ostalim i dijeljenje intimnog sadržaja bez pristanka, uhođenje na internetu, iskorištavanje, prisilu ili prijetnje seksualne naravi, seksualno zlostavljanje i neželjenu seksualizaciju; budući da je prema nedavnom istraživanju 13 % žena bilo izloženo uznemiravanju na internetu u proteklih pet godina, a 8 % u proteklih 12 mjeseci; budući da je osobito vjerojatno da će određene profesije, poput političara, novinara ili aktivista za ženska prava i LGBTIQIA+ aktivista, aktivistica u organizacijama za ljudska prava i drugih javnih osoba postati žrtvama nasilja i uznemiravanja na internetu; budući da je studija Službe Europskog parlamenta za istraživanja nedavno utvrdila da godišnji troškovi rodno uvjetovanog kibernasilja iznose između 49,0 i 89,3 milijardi EUR(18); budući da rodno uvjetovano kibernasilje i uznemiravanje na internetu može imati učinak ušutkavanja žena i djevojčica; budući da je svaka peta djevojčica (19 %) odustala od upotrebe platformi društvenih medija ili ju je znatno smanjila nakon što je doživjela uznemiravanje, dok je svaka deseta djevojčica (12 %) promijenila način na koji se izražava; budući da više od trećine djevojčica (37 %) koje pripadaju etničkoj manjini i koje su pretrpjele zlostavljanje navodi da su metom bile zbog svoje rase ili etničke pripadnosti, dok više od polovine osoba (56 %) koje se identificiraju kao pripadnici skupine LGBTQIA+ tvrdi da ih se uznemirava zbog rodnog identiteta ili seksualne orijentacije(19);

G.  budući da je uznemiravanje rašireno, ali se nedovoljno prijavljuje; budući da je jedan od razloga za nedovoljno prijavljivanje seksualnog uznemiravanja nedostatak osviještenosti, katkad zbog nedovoljnog razumijevanja ozbiljnosti problema i toga je li ono kažnjivo zakonom, zbog normalizacije seksualnog uznemiravanja, nedostatka učinkovitih, transparentnih, pouzdanih i neovisnih sustava prijavljivanja i poznavanja kanala za potporu žrtvama, ali i straha od odmazde, viktimizacije i gubitka radnog mjesta kao i stereotipova da se umjesto počinitelja optužuje žrtva; budući da je ključno osigurati zaštitu od viktimizacije ili osvete protiv podnositelja tužbi, žrtava, svjedoka i zviždača kako bi se osigurao jednostavan pristup odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima zaštite, pravnim lijekovima i sigurnim, pravednim i učinkovitim mehanizmima prijavljivanja i postupcima u slučaju nasilja ili uznemiravanja u svijetu rada; budući da zviždači imaju ključnu ulogu u otkrivanju seksualnog i psihološkog uznemiravanja, lošeg upravljanja i diskriminacije na radnom mjestu; budući da su žene koje su bile žrtve sklonije podijeliti ta štetna iskustva od muškaraca s istim iskustvom zbog stigme i rodnih stereotipova; budući da svi oblici uznemiravanja na radnom mjestu imaju ozbiljne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje i dobrobit zaposlenika te bi stoga njegova prevencija i liječenje trebali biti prioritet svakog poslodavca kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje;

H.  budući da su europske institucije počele prilagođavati svoja interna pravila i postupke kako bi bolje spriječile, prepoznale, suzbile i sankcionirale uznemiravanje; budući da dosad poduzete mjere nisu bile dovoljne jer se uznemiravanje i dalje događa u svim institucijama EU-a, prijavljivanje je i dalje na niskim razinama, žrtvama se ne pruža odgovarajuća pomoć, a kultura nekažnjavanja i dalje je prisutna; budući da Europski parlament nažalost nije sigurno radno mjesto jer se i danas događaju slučajevi seksualnog i drugih oblika uznemiravanja; budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji iz listopada 2017.(20) osudio seksualno uznemiravanje u instituciji i EU-u te da su slična stajališta usvojena 2019.(21) i 2021.(22); budući da je provedba preventivnih mehanizama i reformi postupaka protiv uznemiravanja u Parlamentu, kako je predviđeno njegovom Rezolucijom od 16. prosinca 2021. o pokretu MeToo, dočekana s određenim stupnjem nevoljkosti da se te promjene provedu, što nije samo posljedica nepoznavanja fenomena uznemiravanja već i nejasnoće postojećih pravnih propisa Parlamenta;

I.  budući da je u listopadu 2022. svijet obilježio petu godišnjicu pokreta MeToo, kojim se žene i druge žrtve seksualnog uznemiravanja potiču da progovore o svojim iskustvima s ciljem podizanja osviještenosti i stajanja na kraj raširenom nasilju; budući da je pokret MeToo ukazao na opseg i prirodu problema seksualnog uznemiravanja i da je potaknuo globalni pokret i raspravu o temeljnim uzrocima tog problema i potrebnim rješenjima; budući da otad pokret potiče žrtve diljem svijeta da progovore u različitim područjima, uključujući politiku; budući da, unatoč reakciji javnosti i činjenici da su neke države članice, pojedinačna poduzeća, škole i drugi akteri proveli mjere za sprečavanje i borbu protiv seksualnog uznemiravanja, napredak ostvaren u rješavanju tog problema pet godina nakon uspostave pokreta MeToo nije dostatan i da postoji potreba za hitnim djelovanjem kako bi se iskorijenilo uznemiravanje u EU-u;

J.  budući da se seksualno uznemiravanje i druge vrste nasilja, uvredljivog ili neželjenog ponašanja na radnom mjestu moraju smatrati problemom u području zdravlja i sigurnosti, a ne individualnim problemom žrtve; budući da nijedan dio tržišta rada ni poslovnog života nije imun na seksualno uznemiravanje, ali da ovisno o sektoru i vrsti posla učestalost te pojave razlikuje baš kao i oblici uznemiravanja; budući da je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu posebno rašireno u sektorima s visokom stopom nesigurnih ugovora; budući da su radni uvjeti, sigurnost radnog mjesta i vrsta posla čimbenici izloženosti riziku od seksualnog uznemiravanja na radom mjestu; budući da kolektivno pregovaranje može biti važan alat u sprječavanju i borbi protiv nasilja i seksualnog uznemiravanja, uključujući rodno uvjetovano nasilje na radnom mjestu, uznemiravanje za koje je odgovorna treća strana i utjecaj nasilja u obitelji na radnom mjestu;

K.  budući da je Parlament u svojim prethodnim rezolucijama pozvao na uvođenje većeg broja konkretnih internih mjera, uključujući uvođenje obveznog osposobljavanja o sprečavanju uznemiravanja za sve zastupnike odmah po stupanju na dužnost, tj. na početku mandata, kao i za sve članove osoblja; usto je pozvao na uvođenje pristupa nulte tolerancije, no nakon nekoliko godina samo je mali broj tih konkretnih mjera u potpunosti proveden, zbog čega treba učiniti više; budući da je pravna služba Parlamenta u svojem mišljenju izrazila da uvođenje obaveznog osposobljavanja o sprečavanju uznemiravanja neće utjecati na obnašanje slobodnog i neovisnog zastupničkog mandata; budući da istraživanja pokazuju da se osposobljavanje o sprečavanju uznemiravanja mora popratiti osposobljavanjem promatrača za intervenciju i da se bolji rezultati postižu kada je osposobljavanje usmjereno i na rukovodstvenu razinu i osoblje;

L.  budući da bi europske institucije općenito, a posebno Europski parlament kao zakonodavac i poslodavac, trebali biti primjer svim državama članicama i poslodavcima; budući da zastupnici u Europskom parlamentu kao izravno izabrani predstavnici građana EU-a i kao zakonodavci imaju posebnu odgovornost za izvršavanje svojih dužnosti u skladu s najvišim standardima i pravom EU-a;

Opće napomene

1.  podsjeća na to da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU-a i da je treba uključiti u sve politike, aktivnosti i programe EU-a; izražava žaljenje zbog sporog napretka u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u EU-u i podsjeća na to da je rodno uvjetovano nasilje ujedno i uzrok i posljedica rodne neravnopravnosti; ističe da je hitno potrebno ostvariti napredak i ustraje u tome da se EU i države članice u potpunosti posvete ubrzavanju napretka, među ostalim uključivanjem rodnog pitanja i rodne ravnopravnosti pri izradi proračuna u sve politike, aktivnosti i programe EU-a; odlučno osuđuje sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, i sve oblike uznemiravanja, osobito seksualno uznemiravanje;

2.  ponavlja svoj poziv Komisiji da u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a podnese prijedlog odluke Vijeća o utvrđivanju rodno uvjetovanog nasilja kao novog područja kriminaliteta; ponovno potvrđuje predanost EU-a borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i pozdravlja Prijedlog direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama (COM(2022)0105); pozdravlja istraživanje Agencije za temeljna prava (FRA) o nasilju nad ženama provedeno 2014. kao i njezino novo istraživanje planirano za 2024. na razini cijele Unije; ističe važnost čestog prikupljanja raščlanjenih podataka o rodno uvjetovanom nasilju kako bi se utvrdili razmjeri tog problema; poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi se ta ideja provela u djelo;

3.  ponavlja svoj poziv EU-u i svim državama članicama da brzo ratificiraju međunarodno priznatu Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, u skladu s mišljenjem Suda Europske unije iz 2021., kojim se utvrđuje niz standarda za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja; poziva EU i države članice da seksualno uznemiravanje uključe među kaznena djela i u području rada, u skladu s postojećim direktivama EU-a za borbu protiv diskriminacije, i u svim ostalim sferama života, u skladu s Istanbulskom konvencijom, te da sukladno u svom relevantnom zakonodavstvu pozovu na definiciju uznemiravanja iz članka 40. Istanbulske konvencije; izražava uvjerenje u to da bi se EU i države članice trebali boriti protiv nazadovanja u pogledu rodne ravnopravnosti donošenjem i provedbom konkretnih, učinkovitih i ambicioznih pravila i politika za sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, uključujući psihološko, fizičko i seksualno uznemiravanje;

4.  oštro osuđuje sve oblike uznemiravanja, osobito seksualno uznemiravanje; primjećuje da je uznemiravanje raširena i štetna pojava prisutna u svim područjima privatnog i javnog života; naglašava da uznemiravanje na radnom mjestu predstavlja kršenje ljudskih prava i da može imati teške posljedice po fizičko i psihičko zdravlje žrtvama, zbog čega se one osjećaju nesigurno na radnom mjestu i u mnogim slučajevima ne mogu obavljati svoj posao; ističe važnost rješavanja problema kibernasilja na radnom mjestu jer ono ima iznimno velik utjecaj na mentalno zdravlje žrtava; ističe da se posebna pozornost mora posvetiti ženama i djevojčicama koje bježe od rata, kao što su žene iz Ukrajine;

Seksualno uznemiravanje i pokret MeToo u državama članicama

5.  snažno podupire međunarodni pokret MeToo, koji je pokrenula aktivistica Tarana Burke 2006. kako bi pomogla žrtvama seksualnog nasilja, a koji se 2017. proširio po svijetu nakon što je postao viralan; pozdravlja milijune osoba koje su podijelile svoje priče o seksualnom nasilju kako bi prekinule tišinu i zatražile pravdu; napominje da se od 2017. pokret MeToo proširio u nekim državama članicama te da su vlade i organizacije posljedično provele promjene s ciljem borbe protiv seksualnog nasilja te radi pružanja pomoći žrtvama kao i otklanjanja negativnih posljedica za društvo; ističe da je u nekim državama članicama, međutim, postignut slab napredak u tom pogledu ili da nije uopće došlo do napretka; poziva države članice da proaktivno osmisle i provedu zakonodavstvo i politike za borbu protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja u našem društvu;

6.  ističe da se seksualno uznemiravanje i nasilje obično ne definira niti se kriminalizira u EU-u, zbog čega žrtve u državama članicama imaju tek fragmentiranu zaštitu i prava, što je dokaz da treba uspostaviti zajednički pristup EU-a koji se može ostvariti utvrđivanjem rodno uvjetovanog nasilja kao kaznenog djela na razini EU-a; ponavlja svoj poziv Komisiji da na temelju članka 83. stavka 1. trećeg podstavka UFEU-a podnese prijedlog odluke Vijeća o utvrđivanju rodno uvjetovanog nasilja kao novog područja kriminaliteta te Vijeću da donese tu odluku; poziva države članice da uspostave standardizirane rodno osjetljive protokole za pružanje podrške žrtvama seksualnog uznemiravanja, uključujući žrtve prekograničnog seksualnog uznemiravanja; poziva države članice da osiguraju učinkovite mehanizme i postupke prijavljivanja za slučajeve nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, da uspostave potrebne mjere za zaštitu od viktimizacije ili osvete protiv podnositelja pritužbi, žrtava, svjedoka i zviždača, da i dalje jamče zaštitu privatnosti dotičnih pojedinaca i povjerljivost njihovih podataka kao i da se pobrinu za to da se zahtjevi u pogledu privatnosti i povjerljivosti ne zloupotrebljavaju; poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostupnost odgovarajućih resursa za promicanje uspostavljanja i održavanja sigurnih prostora na radnom mjestu, i na internetu i izvan njega, a posebno sigurnih prostora namijenjenih jednom spolu, u kojima žene, u svoj svojoj intersekcijskoj raznolikosti, mogu razmjenjivati informacije, graditi mreže u zajednici i dobiti potporu kolega, s ciljem osnaživanja uloge i moći svih žena;

7.  poziva države članice da utvrde sveobuhvatan skup minimalnih pravila kojima se rješava trajan problem seksualnog i psihološkog uznemiravanja na cjelovit način te se uzimaju u obzir posebne potrebe žrtava takvog nasilja; naglašava da je potrebno uzeti u obzir nove uvjete rada na daljinu i pouke izvučene iz pandemije bolesti COVID-19; naglašava da zakonodavstvo ima ključnu ulogu u borbi protiv seksualnog uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu, ali da se ono mora pravilno primjenjivati kako bi se postigli željeni rezultati; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se zakoni protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu ažuriraju kako bi se žene koje rade na daljinu zaštitile od internetskog zlostavljanja; poziva države članice da uzmu u obzir potrebe žena i djevojčica za sigurnošću i zaštitom pri putovanju na posao i s posla osiguravanjem sigurne usluge javnog prijevoza te odgovarajuće i kontinuirane ulične rasvjete;

8.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji s Eurostatom i Europskim institutom za ravnopravnost spolova poboljšaju (EIGE) unaprijede, promiču i osiguravaju provedbu istraživanja o praksama utemeljenim na činjenicama kao i sustavno prikupljanje relevantnih, anonimiziranih, po spolu i dobi raščlanjenih, usporedivih podataka o slučajevima seksualnog uznemiravanja, rodno uvjetovane diskriminacije i psihičkog uznemiravanja, između ostalog i uznemiravanja na internetu, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te o uzrocima i posljedicama seksualnog uznemiravanja, uključujući utjecaj koji bi seksistički i stereotipni oglasi mogli imati na učestalost nasilja i uznemiravanja; podsjeća na to da je pravom EU-a propisano da svaka država članica te europske institucije i agencije moraju osigurati postojanje tijela za ravnopravnost koje pruža neovisnu pomoć žrtvama uznemiravanja, provodi neovisna ispitivanja, prikuplja relevantne, anonimizirane, po spolu i dobi raščlanjene usporedive podatke, provodi istraživanja o definicijama i klasifikacijama, objavljuje neovisna izvješća i donosi preporuke o pitanjima zapošljavanja i osposobljavanja, o pristupu i opskrbi robom i uslugama kao i za samozaposlene osobe; pozdravlja dva nova prijedloga direktiva Komisije od 7. prosinca 2022. čiji je cilj uspostaviti obvezujuće standarde za tijela za ravnopravnost u području jednakog postupanja; poziva države članice da podignu razinu osviještenosti tijela za ravnopravnost zaduženih za praćenje diskriminacijskih praksi tako što će osigurati primjerene resurse dostatne za njihovo učinkovito funkcioniranje;

9.  naglašava da je psihološko i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu nezakonito i da se protiv počinitelja mogu voditi kazneni i/ili administrativni postupci; preporučuje da se poslodavci savjetuju s vanjskim savjetodavnim službama koje pružaju savjete o primjerenom rješavanju problema uznemiravanja na radnom mjestu kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje, poslodavci informirali o pravnim lijekovima koji su im na raspolaganju, uključujući disciplinske mjere, te kako bi se žrtvama pružila mogućnost ranog mirenja te pravnog savjetovanja i potpore; preporučuje da se „rano mirenje” provodi samo ako žrtva to želi, s obzirom na to da joj se prije mirenja pružaju sveobuhvatne informacije i potpora te da ima mogućnost zaustaviti postupak u bilo kojoj fazi; poziva države članice da osiguraju da svi radnici od samog sklapanja ugovora budu informirani o postojećim postupcima i politikama usmjerenima protiv uznemiravanja, pravima radnika u slučajevima uznemiravanja i nasilja nad radnicima na radnom mjestu kao i o pristupu vanjskim uslugama savjetovanja; poziva Komisiju da ocijeni, razmijeni i usporedi postojeće najbolje prakse u borbi protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu te da priopći rezultate te ocjene kako bi države članice mogle poduzeti učinkovite mjere za poticanje poduzeća, socijalnih partnera i organizacija uključenih u strukovno osposobljavanje na sprečavanje svih oblika rodno uvjetovane diskriminacije, naročito kada je riječ o zlostavljanju i seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu; poziva Komisiju i države članice da zajamče da se mehanizmi financiranja programâ za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja mogu koristiti za senzibiliziranje i pružanje potpore organizacijama civilnog društva koje se bave suzbijanjem nasilja nad ženama, uključujući seksualno uznemiravanje;

10.  poziva države članice da potaknu osobe svih rodova i rodnih identiteta da se bore protiv seksualnog uznemiravanja i aktivno sudjeluju u društvenim promjenama; smatra da se u rješavanje problema seksualnog uznemiravanja trebaju uključiti osobe svih rodova, ali i cijelo društvo; u tom kontekstu ističe da muškarci i dječaci imaju ključnu ulogu u okončavanju svih oblika uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja; stoga poziva države članice i sve aktere da osiguraju da muškarci i dječaci imaju aktivnu i pozitivnu ulogu u okončanju svih oblika uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja te drugih oblika zlostavljanja i nasilja, uključujući sudjelovanje u kampanjama za podizanje razine osviještenosti i prevenciju, s obzirom da 82 % slučajeva seksualnog uznemiravanja žena uključuje muškog počinitelja; poziva države članice da omoguće uključiv spolni odgoj za sve, uključujući dječake i muškarce, kako bi prepoznali i spriječili seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, uključujući ono koje je usmjereno protiv zajednice LGBTQIA+;

11.  ističe da socijalni partneri mogu imati važnu ulogu u rješavanju problema uznemiravanja na radnom mjestu, uključujući seksualno uznemiravanje i kibernasilje na radnom mjestu; poziva države članice da, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osiguraju da poslodavci poduzmu odgovarajuće mjere za osiguravanje sigurnog radnog okruženja i potpore žrtvama te za sprečavanje i rješavanje slučajeva seksualnog uznemiravanja, kibernasilja i nasilja trećih osoba na radnom mjestu; ističe da se poslodavcima ne smije dopustiti da radnike koji su žrtve seksualnog uznemiravanja otpuštaju, diskriminiraju ili ih na bilo koji način dovode u nepovoljan položaj; ističe u tom pogledu bi da radnici trebali imati pravo na podršku sindikata i predstavnika u području zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu; poziva države članice da poduzmu mjere za promicanje kolektivnog pregovaranja o praksama na radnom mjestu u pogledu sprečavanja i rješavanja slučajeva seksualnog uznemiravanja, među ostalim podizanjem razine svijesti i osposobljavanjem zaposlenika i poslodavaca, predstavnika sindikata i predstavnika u području zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu; prepoznaje ulogu organizacija civilnog društva i poslovnih mreža u sprečavanju i rješavanju problema seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, među ostalim podizanjem razine osviještenosti i pomaganjem žrtvama;

12.  naglašava da su Konvencija br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju iz 2019. i Preporuka o nasilju i uznemiravanju br. 206 prvi međunarodni standardi u području rada kojima se utvrđuje zajednički okvir za sprečavanje, otklanjanje i iskorjenjivanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, uključujući rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje; poziva države članice koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da to učine bez odgađanja;

Uznemiravanje u institucijama EU-a

13.   izražava uvjerenje u to da bi europske institucije trebale biti uzorni poslodavci, na temelju uspostave standarda nulte tolerancije prema bilo kojoj vrsti uznemiravanja, aktivnog rada na sprječavanju uznemiravanja, osiguravanja primjerene zaštite za žrtve i sveobuhvatnog mehanizma za potporu, suzbijanja svih oblika diskriminacije, stroge provedbe svojih pravila i izricanja učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija; smatra da treba osigurati dobre radne uvjete te sigurno okruženje punog poštovanja kako bi institucije EU-a djelotvorno funkcionirale;

14.  izražava žaljenje zbog činjenice da se unatoč napretku koji je potaknuo pokret MeToo, uključujući pokret MeTooEP, koji je pomogao prekinuti šutnju i povećao važnost provedbe boljih politika protiv uznemiravanja, slučajevi seksualnog uznemiravanja i dalje događaju diljem EU-a i unutar europskih institucija, uključujući Parlament, te da žrtve nemaju dostatnu podršku ni zaštitu; podsjeća ne to da ti slučajevi bacaju loše svjetlo na funkcioniranje europskih institucija i potkopavaju povjerenje građana EU-a u njih;

15.  naglašava važnost prevencije, dugoročnog specijaliziranog osposobljavanja, informiranja i podizanja razine osviještenosti, promicanja politike nulte tolerancije prema uznemiravanju i pružanja savjetodavne i psihološke pomoći žrtvama kao i savjetovanja o kontaktima u policijskoj službi i upućivanja na pružatelje sredstava pravne zaštite; pozdravlja redovite kampanje za sprečavanje uznemiravanja s aktualnim plakatima i brošurama kako bi se države članice i osoblje podsjetilo na njihovu odgovornost uzornog ponašanja; ističe da preventivne mjere moraju u prvom redu biti usmjerene na osnaživanje žena i podupiranje muškaraca u osporavanju štetnih rodnih stereotipova, podučavanje o pojmu pristanka, promicanje rodne ravnopravnosti za sigurno radno okruženje, poticanje svih osoba da služe kao pozitivan primjer u ostvarivanju društva bez rodno uvjetovanog nasilja; smatra da bi postojeće kampanje trebalo redovito aktualizirati i jačati, posebno kad je riječ o intersekcijskom i seksualnom uznemiravanju, kako se neznanje ili „nedovoljna informiranost” ne bi mogli koristiti kao izlika za očito zanemarivanje pravila;

16.  napominje da se slučajevi seksualnog i psihološkog uznemiravanja i dalje nedovoljno prijavljuju u Parlamentu jer se žrtve ne koriste postojećim kanalima iz razloga kao što su sram, strah od osvete, opće nepovjerenje u to da će nadležni odbori koji se bave pritužbama zbog uznemiravanja riješiti dotični slučaj uznemiravanja, nepostojanje sveobuhvatnog sustava prijavljivanja, potpore i skrbi za žrtve koji bi se temeljio na standardima ljudskih prava, strah da će radni odnosi biti ugroženi ili da će negativno utjecati na karijeru podnositelja pritužbe ili da im se neće vjerovati ako prijave uznemiravanje, tj. da se ta prijava neće ozbiljno shvatiti; smatra da je to jasan dokaz da su potrebni daljnji napori kako bi se podigla razina osviještenosti o postupcima prijavljivanja i potpore žrtvama u kontekstu sprečavanja svih oblika uznemiravanja;

17.  prima na znanje postojanje službenih i neslužbenih struktura u Europskom parlamentu za rješavanje problema uznemiravanja, a posebno seksualnog uznemiravanja, koje pružaju savjetodavnu, pravnu i psihološku pomoć žrtvama, uključujući informativne kampanje kojima se žrtve educiraju da budu sposobne prepoznati primjere uznemiravanja; poziva na bolje promicanje, vidljivost, jačanje i profesionalizaciju tih struktura, kao i njihovih kompetencija i sastava, kako bi se osiguralo da sve žrtve mogu prijaviti uznemiravanje na siguran način i uz osiguranu povjerljivost; pozdravlja inicijative nekih klubova zastupnika koji su odlučili imenovati osposobljene povjerljive savjetnike i interne pravobranitelje kojima žrtve uznemiravanja mogu prijaviti svoj slučaj i dobiti podršku, savjet i smjernice, uz osiguranu povjerljivost; naglašava da su te strukture u klubovima zastupnika uvedene kako bi se dopunile, a ne zaobišle, postojeće strukture Europskog parlamenta, koje je potrebno preispitati kako bi se žrtvama pomoglo na najbolji način; poziva na razmjenu najboljih praksi među klubovima zastupnika u pogledu sprečavanja seksualnog i drugih oblika uznemiravanja te borbe protivi njih; izražava zabrinutost zbog toga što prijavljivanje uznemiravanja u institucijama EU-a može imati posljedice na karijeru podnositelja pritužbi; također ističe nedostatak transparentnih i zaštićenih podataka o broju slučajeva uznemiravanja u instituciji;

18.  podsjeća na obvezu svih europskih institucija da uspostave sve potrebne politike i standardizirane rodno osjetljive protokole za sprečavanje i rješavanje svih oblika uznemiravanja i nasilja te ih potiče da osiguraju da se svim postojećim pravilima zajamči nulta tolerancija za sve oblike neprimjerenog ponašanja te puna potpora i zaštita za sve žrtve; ističe dužnost izabranih zastupnika, političkog osoblja i dužnosnika na svim razinama da svojim ponašanjem služe kao primjer; poziva europske institucije da ojačaju svoja unutarnja pravila i politike kako bi osigurale da se u slučajevima prijavljenog psihološkog ili seksualnog uznemiravanja i/ili nasilja sankcije navodnom počinitelju ne sastoje samo od privremene suspenzije odgovornosti i povezanih povlastica tijekom trajanja suspenzije nego i od potpunog uskraćivanja plaće i raskida ugovora o radu u slučaju dokazivanja krivnje;

19.  pozdravlja napredak postignut u reformama politika protiv uznemiravanja u raznim institucijama EU-a nakon uspostave pokreta MeToo; konstatira, međutim, da se u svim institucijama može ostvariti napredak u pogledu pružanja bolje zaštite i potpore žrtvama i sankcioniranja počinitelja; konkretno, u slučaju Europskog parlamenta podsjeća na to da svaki odvraćajući pravni okvir mora biti usklađen s načelom proporcionalnosti sankcija iz prava EU-a i ističe da sadašnja maksimalna kazna za kršenje pravila podrazumijeva jednomjesečni prekid isplate dnevnica ili jednomjesečnog prekida aktivnosti zastupnika u EP-u, što se može udvostručiti u slučaju opetovanih kršenja; napominje da te sankcije nisu proporcionalne težini štete koju trpe žrtve uznemiravanja; stoga poziva na to da se revizijom Poslovnika uvedu strože sankcije kako bi se osiguralo da se na težinu štete nanesene žrtvama seksualnog i psihološkog uznemiravanja odgovara primjerenim i proporcionalnim sankcijama;

20.  smatra da bi slučajeve uznemiravanja unutar institucija EU-a trebalo uzeti u obzir kada se odlučuje hoće li dotična institucija dobiti razrješnicu za proračun jer ti slučajevi mogu utjecati na proračun EU-a; poziva i na uspostavljanje boljeg zaštitnog okvira i usvajanje novih mjera potpore za žrtve uznemiravanja, posebno psihološke potpore za vrijeme trajanja postupka;

21.  potiče sve institucije i agencije EU-a da redovito razmjenjuju i uspoređuju svoje najbolje prakse u pogledu politika i smjernica u pogledu uznemiravanja ili bilo kojih novih odredbi o mehanizmima i strategijama za suočavanje s problemom, čime bi se također promicala rodna ravnopravnost;

22.  poziva sve institucije EU-a da uvedu mrežu povjerljivih savjetnika i vanjskih posrednika radi pružanja usmjerenja i podrške žrtvama seksualnog uznemiravanja te potiče suradnju između povjerljivih savjetnika u različitim tijelima EU-a, što je nužno za manja tijela s manjim brojem članova osoblja dostupnih za pružanje odgovarajuće podrške;

23.  napominje važnost rješavanja problema intersekcijskog seksualnog uznemiravanja na temelju stvaranja uključiva okuženja u kojem bi vladalo poštovanje i u kojem bi se svi članovi zajednice cijenili te bi se s njima postupalo s dostojanstvom, neovisno o njihovoj rasi, rodu, dobi, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, rodnom izražavanju, spolnim obilježjima, invaliditetu ili bilo kojem drugom obilježju; napominje da bi problem intersekcijskog seksualnog uznemiravanja trebao biti problem cijelog društva; konstatira da je važno donijeti sveobuhvatnu politiku protiv diskriminacije i uznemiravanja kojom se u obzir uzima intersekcionalnost i jedinstvena iskustva marginaliziranih skupina; osoblju i članovima institucija EU-a trebalo bi pružiti obrazovanje, osposobljavanje i poduzeti mjere za podizanje razine svijesti u pogledu rješavanja problema intersekcionalnosti i odgovaranja na posebne potrebe marginaliziranih skupina;

24.  pozdravlja činjenicu da su u ovom parlamentarnom sazivu zastupnici u Europskom parlamentu prvi puta morali potpisati izjavu kojom potvrđuju svoju obvezu poštovanja Kodeksa primjerenog ponašanja, koji sadržava stavke izričito posvećene temi uznemiravanja; podsjeća, međutim, ne to da postojeće mjere za rješavanje problema seksualnog uznemiravanja nisu dovoljno stroge i da ne uključuju sve zahtjeve iz prethodnih rezolucija; u tom pogledu poziva administraciju Parlamenta i Predsjedništvo da ih donesu i provedu i traži od predsjednice i glavnog tajnika da na javnom sastanku Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM), predstave napredak postignut u provedbi; sa zabrinutošću napominje da unatoč poduzetim naporima i dalje postoje slučajevi seksualnog uznemiravanja u Parlamentu; međutim, izražava uvjerenje u političku volju Europskog parlamenta da riješi problem seksualnog uznemiravanja i drugih vrsta uznemiravanja unutar i izvan institucije; poziva na još veću transparentnost o svim procesima i konkretnim mjerama koje različiti odjeli provode na političkoj i administrativnoj razini;

25.  pozdravlja osposobljavanje za sprečavanje uznemiravanja koje se nudi zastupnicima, rukovoditeljima u Tajništvu Parlamenta i osoblju; međutim, uvjeren je da se dobrovoljno sudjelovanje u osposobljavanju o sprečavanju uznemiravanja pokazalo nedovoljnim; poziva na uvođenje obveznog osposobljavanja o sprečavanju uznemiravanja za sve zastupnike i osoblje na samom početku svakog mandata, pogotovo za sve razine rukovodećeg osoblja; poziva na izricanje sankcija u slučaju da takva obuka ne prođe te na reviziju Poslovnika u tom pogledu; izražava zabrinutost zbog malog broja zastupnika koji su dosad pohađali osposobljavanje u ovom sazivu, naime riječ je o samo 260 od 705 zastupnika (tj. 36,9 % ukupnog boja); stoga poziva na daljnje djelovanje kako bi se osiguralo da zastupnici u razumnom roku završe osposobljavanje o sprečavanju uznemiravanja; poziva na to da se na internetskoj stranici Parlamenta objavi popis zastupnika koji su završili osposobljavanje i onih koji to nisu učinili te da se potvrda o završetku osposobljavanja objavi na stranici dotičnog zastupnika; ističe i potrebu da se osposobljavanje često održava na svim jezicima EU-a; podsjeća na to da sankcije trebaju biti proporcionalne te da se njima treba uzeti u obzir status izabranih zastupnika i njihovo pravo na obnašanje mandata; ističe da bi osposobljavanje također trebalo imati ulogu edukacije i usađivanja sigurnosti kako bi zaposlenici bili u stanju reagirati u slučaju neprimjerenog ponašanja i potencijalnih situacija uznemiravanja te prepoznati rane znakove uznemiravanja i brzo intervenirati s ciljem sprečavanja eskalacije;

26.  pozdravlja mjere provedene u okviru ažuriranog plana za prilagodbu preventivnih mjera i mjera za ranu potporu u cilju rješavanja sukoba i slučajeva uznemiravanja između zastupnika i akreditiranih parlamentarnih asistenata, stažista ili drugog osoblja koje je Predsjedništvo usvojilo 12. ožujka 2018., kao i akcijski plan za rodnu ravnopravnost; poziva na redovito senzibiliziranje svih osoba koje rade u prostorijama Parlamenta o politici nulte stope uznemiravanja kako bi im se pružili alati za prepoznavanje i prijavljivanje svih oblika uznemiravanja; poziva na prikupljanje većeg broja raščlanjenih podataka kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri uznemiravanje utječe na zaposlenike unutar Parlamenta, s posebnim naglaskom na pripadnike zajednice LGBTQIA+; zahtjeva uspostavu mehanizma praćenja provedbe te politike uz sudjelovanje Odbora FEMM;

27.  prima na znanje rad Savjetodavnog odbora nadležnog za uznemiravanje i njegovu prevenciju na radnom mjestu i Savjetodavnog odbora nadležnog za prijave zbog uznemiravanja koje se odnose na zastupnike u Europskom parlamentu; ponovno poziva na potpunu transparentnost načina na koji Parlament rješava pitanja uznemiravanja, uz istodobnu zaštitu identiteta pogođenih osoba, te poziva oba odbora da svake godine sastave svoja izvješća o praćenju i procjeni rizika te da ih objave na internetskim stranicama Parlamenta; poziva na godišnju unutarnju evaluaciju kao i na neovisnu evaluaciju vanjskih revizora odabranih transparentnim postupkom barem jednom za svaki mandat te ističe da se ti rezultati moraju objaviti; preporučuje, u skladu sa svojim prethodnim rezolucijama, osnivanje radne skupine neovisnih stručnjaka u svrhu istrage situacije seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u Parlamentu, kao i provođenja ocjene postojećeg Savjetodavnog odbora koji se bavi pritužbama koje uključuju akreditirane parlamentarne asistente i zastupnike Europskog parlament u vezi s uznemirivanjem i njegovim sprečavanjem na radnom mjestu te Savjetodavnog odbora za zaposlenike Parlamenta za sprečavanje uznemiravanja; preporučuje da se predlože odgovarajuće promjene kako bi se osigurala profesionalizacija i postigao cilj nulte tolerancije;

28.  ponovno traži da se dva savjetodavna odbora spoje u jedan odbor za rješavanje slučajeva uznemiravanja, koji bi se sastojao od jednog kvestora, dva predstavnika odbora osoblja i/ili akreditiranih parlamentarnih asistenata i tri stručnjaka kao što su liječnici, terapeuti i pravni stručnjaci u području uznemiravanja kako bi se osigurao ravnopravan, stručan, pravedan i uravnotežen sastav odbora; poziva na konačnu uspostavu povjerljivog registra za praćenje povijesti predmeta, kao što je već zatraženo u rezolucijama iz 2017. i 2021.; poziva na uspostavljanje jasnog mandata i transparentno provođenje postupka za odabir članova odbora; preporuča uspostavu dobrovoljne mreže potpore za žrtve kojom bi se pružala potpora i savjetovanje svim žrtvama uznemiravanja i osobama koje su ga preživjele;

29.  izražava žaljenje zbog toga što postupci istrage navodnog uznemiravanja mogu trajati i do dvije godine i tako žrtvama nanose nepotrebnu štetu; podsjeća na to da je pravna odgovornost uprave Parlamenta da s dužnom pažnjom i pravodobno istraži prijavljene slučajeve; stoga poziva dva savjetodavna odbora u Europskom parlamentu koji se bave prijavama zbog uznemiravanja da što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, zaključe predmete koji su im podneseni te da o postupku cijelo vrijeme obavješćuju sve uključene strane; poziva predsjednika? da donese odluku o mogućim sankcijama u roku od šest tjedana od primitka početnog izvješća i da o toj odluci obavijesti sve uključene strane prije bilo kakve javne objave; poziva Predsjedništvo da uključi članak o propisanim rokovima kako bi osiguralo da je Odluka Predsjedništva Parlamenta od 2. srpnja 2018. u skladu s načelima pravne sigurnosti i dobre uprave prava EU-a; ističe da posebnu pažnju treba posvetiti statusu radnika s najnestabilnijim ugovorima i, s obzirom na porast rada na daljinu, uznemiravanju na internetu;

30.  poziva europske institucije da provedu vanjsku reviziju u pogledu uznemiravanja u svojim institucijama, uključujući preispitivanje postojećih postupaka i sustava za rješavanje slučajeva uznemiravanja, da javno objave rezultate i da provedu reforme na temelju preporuka revizije;

31.  napominje važnost zviždača u slučajevima uznemiravanja; ponavlja svoju preporuku revizije Pravilnika o osoblju, a posebno članka 22. točke (c), kako bi postigla usklađenost sa standardima Direktive o zviždačima; poziva Predsjedništvo da u međuvremenu hitno revidira interna pravila Parlamenta o provedbi članka 22. točke (c) Pravilnika o osoblju radi njihova usklađivanja; poziva Službu Europskog parlamenta za istraživanja da naruči studiju dodane vrijednosti platformi za zviždače na radnim mjestima i na načina na koji bi se one mogle primijeniti unutar institucija EU-a, uz predstavljanje ishoda i preporuka takve studije u okviru radionice ili rasprave s razmjenom stavova u odgovarajućim odborima Parlamenta;

32.  ponovno poziva Europsku ombudsmanicu da Skupini Parlamenta na visokoj razini za rodnu ravnopravnost i raznolikost i odboru FEMM svake godine dostavi dosljedne informacije o pritužbama zbog nepravilnosti u vezi s rodnom ravnopravnošću u Parlamentu i drugim institucijama EU-a;

o
o   o

33.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(2) SL L 305, 26.11.2019., str. 17.
(3) SL C 346, 27.9.2018., str. 192.
(4) SL C 433, 23.12.2019., str. 31.
(5) SL C 232, 16.6.2021., str. 48.
(6) SL C 456, 10.11.2021., str. 191.
(7) SL C 456, 10.11.2021., str. 208.
(8) SL C 251, 30.6.2022., str. 2.
(9) SL C 251, 30.6.2022., str. 138.
(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0047.
(11) Međunarodna organizacija rada (MRO), zaklada Lloyd's Register, Experience of violence and harassment at work: the first global survey (Iskustvo nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu: prvo globalno istraživanje), 2022.
(12) Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).
(13) MOR, Experiences of violence and harassment at work: A global first survey (Nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu: prvo globalno istraživanje), Ženeva, 2022.
(14) Eurostat, EU survey on gender-based violence against women and other forms of inter-personal violence (EU-GBV) – first results – 2022 edition (Istraživanje EU-a o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama i drugim oblicima međuljudskog nasilja (EU-GBV) – prvi rezultati – izdanje iz 2022.)
(15) MOR, Experiences of violence and harassment at work: A global first survey (Nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu: prvo globalno istraživanje), Ženeva, 2022.
(16) Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Violence against women (Nasilje nad ženama), 2014.
(17) FRA, A long way to go for LGBTI equality (Dug put do jednakosti za zajednicu LGBTI), 2020.
(18) Lomba, N. i sur., Combating Gender based Violence: Cyber Violence (Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: kibernasilje), Služba Europskog parlamenta za istraživanja, 2021.
(19) Plan International, Free to be online? Girls’ and young women’s experiences of online harassment (Sloboda na internetu? Iskustva djevojaka i mladih žena s uznemiravanjem na internetu), 2020.
(20) Rezolucija od 26. listopada 2017. o borbi protiv seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u (SL C 346, 27.9.2018., str. 192.).
(21) Rezolucija od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja (SL C 232, 16.6.2021., str. 48).
(22) Rezolucija od 16. prosinca 2021. o pokretu MeToo i uznemiravanju – posljedice u institucijama EU-a (SL C 251, 30.6.2022., str. 138).


Jačanje socijalnog dijaloga
PDF 183kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o jačanju socijalnog dijaloga (2023/2536(RSP))
P9_TA(2023)0218B9-0259/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 9., 151., 152., 153., 154. i 155. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 12., 15., 16., 21., 23., 27., 28., 30., 31. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju,

–  uzimajući u obzir Socijalnu obvezu iz Porta od 7. svibnja 2021. i Deklaraciju iz Porta od 8. svibnja 2021.,

–  uzimajući u obzir konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, br. 135 o zaštiti predstavnika radnika i pogodnostima koje bi im trebalo osigurati (Konvencija o predstavnicima radnika), br. 154 o kolektivnom pregovaranju, br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlju na radu, br. 187 o promicanju okvira za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu i br. 190 o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada,

–  uzimajući u obzir europski semestar, koji je okvir EU-a za koordinaciju i nadzor ekonomskih i socijalnih politika, na temelju članaka 121. i 148. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji,

–  uzimajući u obzir Autonomni okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o aktivnom starenju i međugeneracijskom pristupu,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika(4) (Direktiva o Europskom radničkom vijeću),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji(6) (Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2021. o demokraciji na radnom mjestu: europski okvir za prava zaposlenika na sudjelovanje i revizija Direktive o europskom radničkom vijeću(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 2. veljače 2023. s preporukama Komisiji o reviziji Direktive o Europskom radničkom vijeću(8),

–  Uzimajući u obzir prijedlog Komisije za preporuku Vijeća o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji (COM(2023)0038),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. siječnja 2023. naslovljenu „Jačanje socijalnog dijaloga u Europskoj uniji: iskorištavanje njegova punog potencijala za upravljanje pravednim tranzicijama” (COM(2023)0040),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. prosinca 2013. o okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013)0882),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju(10),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2022/2296 od 21. studenoga 2022. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica(11);

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. rujna 2022. o smjernicama za primjenu prava Unije o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore u pogledu uvjeta rada samozaposlenih osoba bez zaposlenika (C(2022)6846),

–  uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o jačanju socijalnog dijaloga (O-000019/2023 – B9-0020/2023 i O-00020/2023 – B9-0021/2023),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

A.  budući da su prava radnika na kolektivno pregovaranje, kolektivne ugovore, slobodu udruživanja i kolektivno djelovanje temeljna prava u demokraciji;

B.  budući da su socijalno partnerstvo i kolektivno pregovaranje između sindikata i predstavnika poslodavaca na razini poduzeća, sektorskoj razini, nacionalnoj razini te razini EU-a ključni aspekti europskog socijalnog modela, čije su zajedničko nasljeđe socijalnog dijaloga, sudjelovanja radnika, kolektivnog pregovaranja, zastupljenosti u području zdravlja i sigurnosti te tripartitnog sustava sastavni elementi raznolike i gospodarski, socijalno i ekološki održive budućnosti koja će doprinijeti konkurentnosti, gospodarskoj i socijalnoj otpornosti te boljem i uključivijem rastu EU-a;

C.  budući da kolektivno pregovaranje socijalnim partnerima omogućuje da, na primjer, prilagode radne uvjete na fleksibilan i svrsishodan način; budući da se sustavi kolektivnog pregovaranja obično temelje na složenom skupu pravila i praksi koji su uspostavljeni u nacionalnim pravnim sustavima i koji su često zasnovani na dugogodišnjim tradicijama socijalnih partnera;

D.  budući da je funkcionalni socijalni dijalog između autonomnih socijalnih partnera ključan za pronalaženje uravnoteženih rješenja za izazove današnjice i sutrašnjice prilagodbom promjenama u svijetu rada na način koji koristi i radnicima i poslodavcima, što je vidljivo, među ostalim, iz postojećih okvirnih sporazuma o aktivnom starenju i digitalizaciji između europskih socijalnih partnera, kao i tekućih pregovora o radu na daljinu i pravu na isključivanje; budući da se socijalni dijalog pokazao potrebnim i u vrijeme neočekivane krize, kao u slučaju prilagodbe radnih uvjeta tijekom pandemije; budući da socijalni dijalog ima važnu ulogu u pružanju aktivne potpore radnicima koji prelaze na nova radna mjesta i u predviđanju potreba za vještinama rješavanjem strukturnih promjena i jačanjem otpornosti država članica; budući da uspjeh socijalnog dijaloga uvelike ovisi o sposobnosti socijalnih partnera da slobodno pregovaraju na temelju složenog skupa pravila i praksi, koji su često ustaljeni u nacionalnim pravnim sustavima i tradicijama; budući da to zahtijeva povjerenje nacionalnih i europskih zakonodavaca u sposobnost socijalnih partnera da rade za dobre uvjete na tržištu rada, pri čemu socijalni partneri moraju ozbiljno shvatiti tu odgovornost i pronaći kompromise koji se odnose na njihove interese, od čega koristi ima i društvo u cjelini;

E.  budući da sustavi kolektivnog pregovaranja u kojima neovisni socijalni partneri imaju pravo samostalno pregovarati i sklapati kolektivne ugovore doprinose dugoročnoj predvidljivosti na tržištu rada; budući da je preduvjet za takve sustave kolektivnog pregovaranja koji dobro funkcioniraju činjenica da nacionalni i europski zakonodavci vjeruju u sposobnost socijalnih partnera da preuzmu odgovornost za dobre radne uvjete na tržištu rada i da uravnoteže interese radnika i poslodavaca;

F.  budući da je kolektivno pregovaranje na sektorskoj i međusektorskoj razini došlo pod pritisak u nekim državama članicama nakon financijske krize 2008.; budući da se udio radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima tijekom posljednjih 30 godina znatno smanjio i da se procjenjuje da je prosjek obuhvata u EU-u pao s otprilike 66 % u 2000. na oko 56 % u 2018.(12) zbog raznih razloga uključujući smanjenje broja članova u sindikatima, regulatorne promjene u praksama i procesima kolektivnog pregovaranja(13), posebno s obzirom na decentralizaciju sustava kolektivnog pregovaranja, sve veću važnost procesa pregovaranja i porast nesigurnih oblika zaposlenja i broja lažno samozaposlenih osoba; budući da je važno napomenuti da se situacija znatno razlikuje među državama članicama; budući da su u većini država članica stope obuhvata kolektivnog pregovaranja najčešće više za zaposlenike s ugovorom na neodređeno vrijeme i za zaposlenike većih poduzeća; budući da je obuhvat pregovaranja znatno veći u zemljama u kojima postoje sektorski sporazumi i u kojima se oni često proširuju na neobuhvaćena poduzeća ili radnike;

G.  budući da je upola manje vjerojatno da će se radnici mlađi od 30 godina pridružiti sindikatu nego stariji radnici(14), ali da istodobno snažno podupiru kolektivno pregovaranje i imaju visok stupanj povjerenja u sindikate;

H.  budući da se europski radnici i poslodavci trenutačno suočavaju s važnim izazovima koji proizlaze iz dugotrajnih socijalnih i ekoloških problema kao što su siromaštvo, socijalna isključenost, sve veće nejednakosti, socijalne krize te krizne situacije povezane s klimom i biološkom raznolikošću, koji postaju sve veći i moraju se rješavati; budući da su te izazove dodatno pogoršale posljedice pandemije i, od 24. veljače 2022., agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, kao i njima prouzročena kriza povezena s troškovima života, inflacijom i energijom; budući da su ti događaji ukazali na hitnu potrebu za širim i snažnijim sudjelovanjem socijalnih partnera kako bi se iskoristile mogućnosti održive i pravedne zelene i digitalne tranzicije i odgovorilo na potrebu da se nikoga ne zapostavi; budući da su prema Eurofoundovoj bazi podataka EU PolicyWatch socijalni partneri u vrijeme pandemije bili uključeni u gotovo polovinu mjera politike na nacionalnoj i/ili europskoj razini, ali se ta uključenost donekle smanjila u 2022., kad su mapirane dodatne mjere politike povezane s krizom troškova života;

I.  budući da mjere za očuvanje i promicanje kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora mogu pružiti učinkovit odgovor na sve veće troškove života i općenito omogućiti hitno potrebna stvarna povećanja plaća;

J.  budući da demokracija na radnom mjestu ima ključnu ulogu u jačanju ljudskih prava na radnom mjestu i u društvu, osobito kad su predstavnici radnika, uključujući sindikate, aktivno uključeni u procese dužne pažnje u poduzećima; budući da pravodobno i smisleno sudjelovanje radnika na odgovarajućoj razini doprinosi održivom korporativnom upravljanju; budući da su mišljenja socijalnih partnera važna sastavnica inicijativa EU-a za osiguranje održivog i demokratskog korporativnog upravljanja i dužne pažnje u području postojećih i potencijalnih zlouporaba ljudskih prava, među ostalim u pogledu rada, te štetnih utjecaja na okoliš, kao i inicijativa EU-a za smanjivanje primjene nezakonitih praksi, kao što su izrabljivanje radne snage i nepošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu;

K.  budući da demokracija na radnom mjestu nadilazi formalno sudjelovanje sindikalnih organizacija na takozvanim sastancima socijalnog dijaloga ili samo savjetovanje s tim tijelima; budući da promicanje demokracije na radnom mjestu zahtijeva zaštitu i poštovanje raznih prava i načela, uključujući pravo na organiziranje, kolektivno djelovanje i kolektivno pregovaranje, sindikalna prava, pravo na štrajk i načela zabrane nepoštenog otpuštanja i jednake plaće za jednak rad;

L.  budući da je načelom 8. europskog stupa socijalnih prava utvrđeno da bi se trebalo provoditi savjetovanje sa socijalnim partnerima o osmišljavanju i provedbi gospodarskih i socijalnih politika te politika zapošljavanja u skladu s nacionalnom praksom; budući da socijalne partnere treba poticati da pregovaraju o kolektivnim ugovorima i sklapaju ih u svim područjima koja su im relevantna, pri čemu valja štititi njihovu autonomiju i pravo na zajedničko djelovanje; budući da radnici i predstavnici radnika imaju pravo pravovremeno biti upoznati s pitanjima koja se na njih odnose te se uključiti u raspravu o njima, osobito u pogledu prijenosa, restrukturiranja i spajanja poduzeća te kolektivnog otkazivanja; budući da su u okviru Socijalne obveze iz Porta svi relevantni akteri pozvani da promiču autonomni socijalni dijalog kao strukturiranu sastavnicu europskog društvenog modela i da ga ojačaju na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj, sektorskoj i lokalnoj razini te na razini poduzećâ, s posebnim naglaskom na osiguravanju poticajnog okvira za kolektivno pregovaranje u okviru različitih modela koji postoje u državama članicama;

M.  budući da Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost(15) uključuje obvezu država članica da se savjetuju sa socijalnim partnerima u izradi svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost u različitim okruženjima; budući da su kvaliteta i intenzitet njihova sudjelovanja, međutim, neujednačeni i prilično slabi u relativno velikom broju zemalja; budući da se u izvješću Komisije o preispitivanju Mehanizma za oporavak i otpornost navodi da njegov uspjeh ovisi o bliskoj uključenosti socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, lokalnih i regionalnih vlasti i drugih dionika;

N.  budući da neke države članice osiguravaju poticajni okvir za socijalni dijalog, dok je u nekim drugim državama članicama socijalni dijalog izložen pritisku zbog razloga kao što su zakašnjeli i neučinkoviti postupci savjetovanja, manjak kapaciteta i strogi kriteriji zastupanja, kao i ograničavanje slobode socijalnih partnera da samostalno pregovaraju i pronalaze kompromise kolektivnim pregovaranjem; budući da u skladu s člankom 9. Uredbe o ESF-u plus države članice moraju osigurati smisleno sudjelovanje socijalnih partnera u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti koje se podupiru u okviru tematskog područja fonda ESF plus pod podijeljenim upravljanjem; budući da sve države članice moraju izdvojiti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera, među ostalim u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga, te za aktivnosti koje zajednički poduzimaju socijalni partneri, a ako su dobile povezane preporuke za pojedinu zemlju, taj iznos mora iznositi najmanje 0,25 %;

O.  budući da se kolektivno pregovaranje odnosi na sve pregovore koji se odvijaju u skladu s nacionalnim pravom i nacionalnom praksom u svakoj državi članici između poslodavca, skupine poslodavaca ili jedne ili više organizacija poslodavaca, s jedne strane, i jednog ili više sindikata, s druge strane, radi utvrđivanja radnih uvjeta i uvjeta zapošljavanja; budući da sindikat podrazumijeva skupinu radnika osnovanu radi promicanja i obrane interesa radnika, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom; budući da je organizacija poslodavaca organizacija koju čine pojedinačni poslodavci, druga udruženja poslodavaca ili oboje, osnovana radi promicanja i obrane interesa svojih članova, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom;

P.  budući da, u skladu s Konvencijom o predstavnicima radnika, koju su dosad ratificirale 24 države članice, predstavnici radnika mogu biti osobe koje su: i. priznate kao takve u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, bez obzira na to jesu li predstavnici sindikata, odnosno predstavnici koje su imenovali ili izabrali sindikati ili članovi tih sindikata; ili ii. izabrane da budu predstavnici, odnosno predstavnici koje slobodno biraju radnici poduzeća u skladu s odredbama nacionalnih zakona ili propisa ili kolektivnih ugovora i čije funkcije ne uključuju aktivnosti koje su priznate kao isključivo pravo sindikata u predmetnoj zemlji; budući da se, ako u istom poduzeću postoje predstavnici sindikata i izabrani predstavnici, izabrani predstavnici ne bi trebali koristiti za ugrožavanje položaja tih sindikata ili njihovih predstavnika, osobito u pogledu kolektivnog pregovaranja, koje je pravo sindikata;

Q.  budući da su uvjeti koji omogućuju dobro funkcioniranje socijalnog dijaloga: i. postojanje snažnih, neovisnih sindikata i tehničkih kapaciteta u organizacijama poslodavaca; ii. tehnički kapaciteti za socijalne partnere; iii. pravodoban pristup informacijama koje su važne za sudjelovanje u socijalnom dijalogu; iv. obveza svih strana da konstruktivno i u dobroj vjeri sudjeluju u socijalnom dijalogu, uključujući sudjelovanje socijalnih partnera u utvrđivanju relevantnih pitanja, prikupljanju dokaza, razmjeni informacija, istraživanju mogućnosti i razvoju najpoželjnijih rješenja; v. poštovanje temeljnih prava slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja; vi. odgovarajuća institucionalna potpora; vii. poštovanje autonomije socijalnih partnera, čime se socijalnim partnerima omogućuje da samostalno pregovaraju i sklapaju kolektivne ugovore; viii. prilagodba digitalnom dobu i promicanje kolektivnog pregovaranja u novom svijetu rada; i ix. odgovarajuća zaštita predstavnika sindikata i radnika od diskriminacije zbog povezanosti sa sindikatom;

R.  budući da snažno kolektivno pregovaranje, osobito na sektorskoj ili međuindustrijskoj razini, doprinosi otvaranju i očuvanju kvalitetnih radnih mjesta i pozitivno utječe na plaće; budući da su sindikati, zastupljenost i sudjelovanje radnika te obuhvat kolektivnog pregovaranja ključni za provedbu prava radnika; budući da su djelovanja, mjere i bolje zakonodavstvo za zaštitu prava predstavnika radnika i sindikata nužne kako bi se osigurala ravnoteža pregovaračke moći između poslodavaca i radnika, što se može poboljšati jačanjem demokracije na radnom mjestu;

S.  budući da je Međunarodna organizacija rada (MOR) osnovana 1919. s čvrstim uvjerenjem da se univerzalni mir može ostvariti samo ako se temelji na socijalnoj pravdi(16); budući da su socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i zastupljenost radnika temeljne vrijednosti i prava MOR-a i da su utvrđeni u brojnim konvencijama i preporukama MOR-a; budući da Vijeće Europe također smatra demokraciju na radnom mjestu jednom od svojih temeljnih vrijednosti, kako je utvrđeno u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Europskoj socijalnoj povelji;

T.  budući da se u smjernicama MOR-a za pravedan prelazak na okolišno održiva gospodarstva i društva za sve poziva na promicanje uključivanja posebnih odredbi o okolišu kolektivnim pregovaranjem i kolektivnim ugovorima na svim razinama;

U.  budući da Vijeće u svojim zaključcima od 24. listopada 2019. pod naslovom „Budućnost rada: Unija koja promiče Deklaraciju Međunarodne organizacije rada povodom njezine stote obljetnice” potiče države članice da se nastave zalagati za ratifikaciju i učinkovitu provedbu konvencija MOR-a; budući da je Vijeće isto tako pozvalo države članice i Komisiju da poboljšaju socijalni dijalog na svim razinama, uključujući prekograničnu suradnju, kako bi se osiguralo aktivno sudjelovanje socijalnih partnera u oblikovanju budućnosti rada i izgradnji socijalne pravde i zajedničkog blagostanja;

V.  budući da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ključni instrumenti kojima se poslodavci i sindikati koriste za uspostavu i očuvanje pravednih plaća i dobrih radnih uvjeta, kao i uvjeta zapošljavanja, te za uklanjanje razlika u mirovinama i plaćama među spolovima; budući da sustavi kolektivnog pregovaranja povećavaju otpornost država članica u vremenima gospodarske krize; budući da društva s jakim sustavima kolektivnog pregovaranja obično imaju konkurentnija i otpornija gospodarstva te su bogatija i ravnopravnija; budući da je pravo na kolektivno pregovaranje pitanje koje se odnosi na sve radnike u Europi, koje može imati ključne posljedice za demokraciju i vladavinu prava, uključujući poštovanje temeljnih socijalnih prava; budući da je kolektivno pregovaranje europsko temeljno pravo i da su institucije EU-a obvezne poštovati ga u skladu s člankom 28. Povelje o temeljnim pravima; budući da, u tom smislu, politike prema kojima će se u sustavima određivanja plaća poštovati, promicati i jačati kolektivni pregovori i položaj radnika imaju ključnu ulogu u postizanju visokih standarda radnih uvjeta i boljih životnih uvjeta;

W.  budući da u neformalnoj ekonomiji postoji visok udio nevidljivih i najranjivijih skupina radnika; budući da je pandemija bolesti COVID-19 prisilila sve veći broj radnika, posebno žena, da uđu u neformalnu ekonomiju i pogoršala već postojeće ranjivosti; budući da su sektori koji su najzastupljeniji u neformalnoj ekonomiji u EU-u, a to su zdravstvo, skrb, socijalni rad i poljoprivreda, ujedno i ključni za funkcioniranje naših društava;

X.  budući da se socijalnim dijalogom jačaju demokracija i civilno društvo te da se njime potvrđuje načelo supsidijarnosti kad se pravila približavaju onima na koje se odnose i na koje utječu;

Y.  budući da, u skladu s člankom 152. UFEU-a, Unija „olakšava dijalog među socijalnim partnerima poštujući njihovu autonomiju”; budući da je Komisija Odlukom Komisije 98/500/EZ(17) osnovala odbore za sektorski dijalog u svrhu promicanja dijaloga između socijalnih partnera među sektorima na razini EU-a i utvrdila precizne odredbe o osnivanju, sastavu u pogledu predstavnika i radu novih sektorskih odbora, za koje je predviđeno da budu središnja tijela za savjetovanje, zajedničke inicijative i pregovore koji mogu dovesti do sklapanja sporazuma i njihova naknadnog prenošenja u pravo EU-a putem direktiva, ako to zatraže socijalni partneri; budući da je Komisija u svojem radnom dokumentu službi o funkcioniranju i potencijalu europskog sektorskog socijalnog dijaloga(18) potvrdila da su te obveze doprinijele poboljšanju zaposlenosti u Europi te socijalnim politikama i uvjetima rada u Europi, kao i osmišljavanju primjerenih industrijskih politika; budući da je Komisija zaključila da postoji izravna korelacija između učinkovitosti nacionalnog socijalnog dijaloga i učinkovitosti europskog socijalnog dijaloga te da oni međusobno utječu jedan na drugi;

Z.  budući da je Komisija odgovorna za promicanje i olakšavanje europskog socijalnog dijaloga u skladu s člankom 154. UFEU-a; budući da bi europski socijalni partneri i povezana nacionalna tijela trebali i dalje primati potporu za administrativne kapacitete, pravnu pomoć i zastupanje te sredstva EU-a za zajedničke aktivnosti iz europskih projekata i inicijativa za izgradnju kapaciteta;

AA.  budući da bi sve veća digitalizacija tržišta rada i novi oblici rada mogli ozbiljno umanjiti zastupljenost ranjivih radnika i ugroziti europski socijalni model; budući da radnici u nestandardnim oblicima rada ili u novim oblicima rada mogu biti nedovoljno zastupljeni; budući da bi pojava novih oblika zapošljavanja sindikatima mogla otežati regrutiranje novih članova; budući da je Komisija nedavno donijela nove smjernice o primjeni prava tržišnog natjecanja Unije na kolektivne ugovore u pogledu radnih uvjeta samozaposlenih osoba bez zaposlenika, čime je pružila prijeko potrebno objašnjenje da određene samozaposlene osobe mogu kolektivno pregovarati kako bi poboljšale svoje radne uvjete bez kršenja pravila EU-a o tržišnom natjecanju; budući da je pravo na sudjelovanje u kolektivnom djelovanju i pregovaranju pojašnjeno i prošireno na samozaposlene pojedince bez zaposlenika; budući da bi socijalni partneri trebali ostati otvoreni i privlačni za sve vrste poslodavaca i radnika s različitim ugovorima o radu i različitim statusima u svim sektorima, kao što su samozaposleni pojedinci bez zaposlenika ili radnici migranti, uključujući one iz trećih zemalja; budući da je ključno da se tim pristupom osigura uključenost i raznolikost članstva i vodstva socijalnih partnera, čime se prepoznaje da je današnji svijet rada globaliziran i međukulturan;

AB.  budući da su radnici u gospodarstvu skrbi uglavnom žene i osobe migrantskog podrijetla, koje radni uvjeti i nedostatak zastupljenosti izlažu nestabilnim i nesigurnim radnim mjestima;

1.  naglašava da je socijalni dijalog, uključujući kolektivno pregovaranje, ključan i koristan za dobro funkcioniranje socijalnog tržišnog gospodarstva, što je jedan od ciljeva UEU-a, te da doprinosi gospodarskoj i socijalnoj otpornosti, konkurentnosti, stabilnosti te održivom i uključivom rastu i razvoju; ističe da je socijalni dijalog osim toga ključan aspekt demokracije u osmišljavanju i provedbi politika i zakona koji utječu na one koje zastupaju, a to su radnici i poslodavci; ponavlja da, u skladu s ugovorima, kojima se izričito štite autonomija socijalnih partnera i sustavi samoregulacije koji postoje u nekim državama članicama, socijalni dijalog mora biti zaštićen kako bi se socijalni partneri mogli samostalno regulirati, osiguravajući potpuni legitimitet i snažan napredak u pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima; pozdravlja komunikaciju i prijedlog Komisije za preporuku Vijeća o jačanju socijalnog dijaloga u EU-u; ističe da je potrebno dodatno poduprijeti socijalni dijalog na nacionalnoj razini i na razini Unije te da je potrebno uložiti veće napore za podupiranje i promicanje obuhvata kolektivnog pregovaranja i sprječavanje smanjenja broja članova i organizacijske gustoće socijalnih partnera, kao i za prilagodbu radnih mjesta promjenama u svijetu rada kako bi se očuvala kvalitetna radna mjesta; naglašava, međutim, da su potrebni dodatni napori kako bi se pružila održiva rješenja za organizaciju i financiranje odborâ za sektorski socijalni dijalog; poziva Komisiju da nastavi pružati logističku potporu odborima za sektorski socijalni dijalog i da poveća svoju financijsku, pravnu i tehničku potporu; poziva Komisiju da nastavi pružati potporu i pomno pratiti sektorski socijalni dijalog kako bi osigurala usklađenost između odborâ i da socijalni dijalog može predstavljati značajni doprinos politikama EU-a; potiče Komisiju da svakako osigura da novi prijedlozi u potpunosti poštuju autonomiju socijalnih partnera i da ne utječu negativno na europski sektorski socijalni dijalog; podsjeća da su financijska kriza i pandemija pokazale da zemlje s čvrstim okvirima za socijalni dijalog i visokim obuhvatom kolektivnog pregovaranja obično imaju konkurentnija, uključivija i otpornija gospodarstva jer su socijalni partneri imali važnu ulogu u upravljanju krizom i ublažavanju njezinih negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica;

2.  potiče Komisiju da podupire i prati provedbu svoje preporuke na sektorskoj i nacionalnoj razini i na razini Unije, zajedno s državama članicama i relevantnim socijalnim partnerima; poziva Komisiju i države članice da zajamče da se tim praćenjem socijalnim partnerima omogući da, među ostalim, utvrde situacije iz kojih su isključeni ili u koje nisu u dovoljnoj mjeri bili uključeni na savjetovanjima na nacionalnoj razini o politici Unije i nacionalnoj politici, uključujući pristup pravosuđu i pravo na pravnu zaštitu; poziva Komisiju da zajamči poštovanje obveze savjetovanja sa socijalnim partnerima kad je to predviđeno zakonodavstvom EU-a, među ostalim razmatranjem provedbenih instrumenata kao što su postupci zbog povrede prava; naglašava da svaka vrsta praćenja također mora štititi slobodu i sposobnost socijalnih partnera da konstruktivno pregovaraju u korist svih strana kad se pregovori vode dvostrano ili trostrano; predlaže da bi za to mogla biti korisna Eurofoundova baza podataka EU PolicyWatch, kao jedinstveni instrument na razini EU-a za uključivanje socijalnih partnera u donošenje nacionalnih politika;

3.  smatra da su sloboda okupljanja i udruživanja i pravo radnika na organiziranje, kako je utvrđeno u Povelji o temeljnim pravima, kao i prava radnika na sindikalno zastupanje i kolektivno pozivanje na reforme na njihovim radnim mjestima temeljni aspekti europskog projekta i temeljna načela europskog socijalnog modela, koje institucije EU-a, države članice i socijalni partneri potvrđuju i pravno podržavaju; nadalje, naglašava da radnici i poslodavci, u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonima i praksama, imaju pravo pregovarati o kolektivnim ugovorima i sklapati ih na svim odgovarajućim razinama;

4.  naglašava da svaki građanin Unije ima slobodu traženja zaposlenja, rada, ostvarivanja prava na poslovni nastan i pružanje usluga u bilo kojoj državi članici te pravo na rad i obavljanje slobodno izabranog ili prihvaćenog zanimanja; nadalje, naglašava da radnici i poslodavci, u skladu s pravom EU-a te nacionalnim zakonima i praksama, imaju pravo pregovarati o kolektivnim ugovorima i sklapati ih na odgovarajućim razinama;

5.  smatra da je, osim pravne potvrde tih prava, ključno zajamčiti učinkovito praćenje usklađenosti i nametnuti kazne onima koji ne ispunjavaju svoje obveze; u skladu s tim potiče države članice da nacionalnim inspekcijskim i nadzornim tijelima osiguraju tehničke i ljudske resurse potrebne za ispunjavanje njihovih važnih zadaća, posebno usklađivanjem s preporukom MOR-a da omjer broja inspektora rada i radnika bude jedan na 10 000(19);

6.  zabrinut je zbog toga što se broj članova u organizacijama poslodavaca i sindikatima smanjuje u većini država članica zbog nekoliko razloga kao što su slabljenje i ukidanje međusektorskih i sektorskih struktura kolektivnog pregovaranja, kao i širenje nestandardnih oblika zapošljavanja i propadanje industrijskih sektora(20); upozorava da se obuhvat kolektivnog pregovaranja smanjuje i zbog protusindikalnih praksi, slabe zastupljenosti u organizacijama poslodavaca i poteškoća do kojih dolazi kad poslodavci ne žele sudjelovati u u kolektivnom pregovaranju; zabrinut je zbog utjecaja koji bi smanjenje obuhvata kolektivnog pregovaranja moglo imati na zaštitu radnika te konkurentnost, uključivost i otpornost europskih gospodarstava;

7.  podsjeća na važnost promicanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve, uključujući osobe s invaliditetom i radnike migrante, među ostalim i one iz trećih zemalja, kako bi se osigurala uključiva i raznolika zastupljenost, kao i ona horizontalna u svim područjima politika; zabrinut je zbog nedovoljne zastupljenosti radnika, među ostalim u sektoru skrbi, u kojem su većina radnika žene i osobe migrantskog podrijetla čiji su poslovi podcijenjeni, nedovoljno plaćeni i nesigurni; poziva Komisiju i države članice da poduzmu zakonodavne i institucionalne mjere za promicanje kolektivnog pregovaranja u određenim sektorima, zanimanjima ili skupinama radnika u kojima je priznavanje tog prava i dalje ograničeno; potiče države članice i socijalne partnere da promiču socijalni dijalog o rješavanju problema rodne neravnopravnosti osiguravanjem jednake plaće za rad jednake vrijednosti, rodiljnog/očinskog te roditeljskog i obiteljskog dopusta te rješavanjem problema rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu; potiče socijalne partnere da promiču uključivanje žena i mladih u svoje vodstvo i među pregovarače;

8.  potiče države članice da uzmu u obzir činjenicu da su uzajamno priznavanje socijalnih partnera i zakonsko priznavanje sindikata i organizacija poslodavaca od strane tijela svake države članice, u skladu s nacionalnim zakonima i praksama, jedan od ključnih elemenata uspješnog okvira kolektivnog pregovaranja, pod uvjetom da poslodavci i radnici mogu slobodno odabrati koja će ih organizacija (ili više njih) predstavljati; naglašava da je takvo zakonsko priznavanje transparentno na temelju objektivnih kriterija zastupljenosti utvrđenih u savjetovanju s organizacijama poslodavaca i sindikatima; poziva Komisiju i države članice da zaštite autonomiju socijalnih partnera u pregovorima i doprinesu dobrom funkcioniranju tržišta rada;

9.  poziva Komisiju i države članice da smisleno i pravodobno uključe socijalne partnere i savjetuju se s njima o osmišljavanju i provedbi socijalnih politika i politika zapošljavanja te, prema potrebi, gospodarskih politika i donošenju odluka u otvorenim postupcima; potiče Komisiju da u okviru europskog semestra, a posebno u preporukama po pojedinim zemljama, promiče kolektivno pregovaranje, demokraciju na radnom mjestu i socijalni dijalog, kako bi se kolektivnim pregovaranjem osigurale pristojne plaće; traži od Komisije da se sa socijalnim partnerima savjetuje o prijedlozima novih pokazatelja socijalnog dijaloga za revidirani Europski okvir gospodarskog upravljanja u vezi s industrijskim odnosima u državama članicama koji bi se mogli iskoristiti za daljnje jačanje socijalnog dijaloga; napominje da bi takvi pokazatelji mogli uključivati upućivanja na industrijsku demokraciju, industrijsku konkurentnost te kvalitetu rada i zapošljavanja, obuhvat kolektivnog pregovaranja i stope sindikalnog udruživanja, koja Eurofound već upotrebljava u svojem indeksu industrijskih odnosa;

10.  podsjeća da se stope obuhvata kolektivnog pregovaranja u državama članicama znatno razlikuju zbog niza čimbenika, uključujući nacionalne tradicije i prakse; poziva Komisiju i države članice da uz sudjelovanje socijalnih partnera osiguraju poticajno okruženje za kolektivno pregovaranje; napominje da se, iako snažno kolektivno pregovaranje, posebno na sektorskoj ili međusektorskoj razini, doprinosi osiguravanju primjerene zaštite u obliku minimalne plaće i dobrih radnih uvjeta, posljednjih desetljeća urušavaju tradicionalne strukture kolektivnog pregovaranja, zbog, među ostalim, strukturnih pomaka u gospodarstvu prema manje sindikaliziranim sektorima i smanjenja broja članova sindikata, koje je posebno posljedica praksi razbijanja sindikata i povećanja nesigurnih i nestandardnih oblika rada. poziva Komisiju i države članice da zajedno sa socijalnim partnerima rade na postizanju obuhvata kolektivnog pregovaranja od najmanje 80 % do 2030. s ciljem poboljšanja životnih i radnih uvjeta u Uniji, pridonošenja uzlaznoj socijalnoj konvergenciji, borbe protiv siromaštva unatoč zaposlenju i socijalne isključenosti te smanjenja nejednakosti plaća i nesigurnosti; poziva Komisiju i države članice da redovito preispituju napredak u postizanju tog cilja zajedno sa socijalnim partnerima;

11.  poziva države članice da preispitaju i stave izvan snage sve nacionalne zakone kojima se sprečava kolektivno pregovaranje, uključujući sve zakone kojima se ograničava pristup sindikata radnim mjestima u svrhu organiziranja radi kolektivnog pregovaranja i pripreme kolektivnog djelovanja u skladu s nacionalnim pravom i praksama; poziva države članice da zajamče pristup radnom mjestu kad se rad obavlja fizički ili digitalno, u skladu s propisima o zaštiti podataka i uz dužno poštovanje prava vlasništva i upravljanja(21); poziva države članice i Komisiju da promiču zakonodavne reforme kojima se jamči pregovaranje u dobroj vjeri, zabranjuju nepoštene radne prakse i diskriminacija sindikata te promiču sigurni oblici zapošljavanja, uz istodobno poduzimanje strogih mjera protiv nesigurnih oblika zapošljavanja, koji posebno utječu na mlade radnike; poziva Komisiju i države članice da promiču kolektivno pregovaranje na svim razinama, a posebno na sektorskoj razini, kao važan instrument za povećanje obuhvata kolektivnih ugovora, među ostalim podupiranjem izgradnje kapaciteta socijalnih partnera, osiguravajući da se u odstupanjima od kolektivnih ugovora sklopljenih na višoj razini poštuje načelo nesmanjivanja razine zaštite i osigura primjena povoljnijih uvjeta na radnike bez obzira na razinu pregovora o kolektivnim ugovorima; poziva Komisiju da prati učinak politika zapošljavanja, socijalnih i po potrebi gospodarskih politika i zakonodavstva na razini Unije na promicanje i podupiranje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, posebno kad je riječ o njihovoj provedbi u državama članicama i uključenosti socijalnih partnera;

12.  naglašava da bi se reformama u državama članicama trebalo promicati i jačati kolektivno pregovaranje na svim razinama, među ostalim podupiranjem izgradnje kapaciteta socijalnih partnera; naglašava da reforme tržišta rada na nacionalnoj razini moraju promicati prava radnika i da bi trebale doprinijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava, uključujući načelo 8. o socijalnom dijalogu i uključenosti radnika, kao i kolektivnom pregovaranju i poštovanju autonomije socijalnih partnera i prava na kolektivno djelovanje te pravodobno obavještavanje o prijenosu, restrukturiranju i spajanju poduzeća te o kolektivnom otkazivanju;

13.  poziva Komisiju da analizira sve reforme u području rada, posebno one koje se odnose na radne uvjete te obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima u nacionalnim planovima država članica za oporavak i otpornost te da surađuje s nacionalnim tijelima kako bi im pomogla u otklanjanju mogućih nedostataka; naglašava potrebu da Komisija i države članice poboljšaju opseg i relevantnost prikupljanja podataka o socijalnom dijalogu, posebno kolektivnom pregovaranju, na razini Unije i na nacionalnoj razini; poziva na prikupljanje sveobuhvatnih i usporedivih podataka, razvrstanih po sektorima, kako bi se uključili podaci o kolektivnim ugovorima s mjerama za provedbu zelene i digitalne tranzicije, rješavanje nedostatka vještina i manjka radne snage te profilu radnika obuhvaćenih takvim ugovorima na pravedan i uključiv način;

14.  naglašava da bi, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, države članice i socijalne partnere trebalo poticati da razmotre mehanizme kojima bi se primjena kolektivnih ugovora proširila na sve radnike u određenom sektoru ili poduzeću;

15.  zabrinut je zbog činjenice da neki radnici koji sudjeluju u novim oblicima rada, posebno oni čije radne zadaće organiziraju digitalne platforme i algoritamsko upravljanje, nemaju stvarna prava na zastupljenost ili sudjelovanje na radnom mjestu; ponovno poziva Komisiju i države članice da zajamče pravo radnika na slobodu udruživanja i sudjelovanja na radnom mjestu za sve oblike zaposlenja; zabrinut je zbog situacije u kojoj sindikate ili predstavnike radnika u poduzećima osniva ili kontrolira poslodavac, a ne radnici, i u kojoj rade u interesu poslodavca; poziva države članice da sindikate i organizacije poslodavaca koji sudjeluju ili žele sudjelovati u kolektivnom pregovaranju zaštite od bilo kakvog međusobnog uplitanja ili uplitanja predstavnika ili članova drugih organizacija u njihovo osnivanje, funkcioniranje ili administraciju; naglašava da bi to također trebalo uključivati aktivnosti kojima se ometa ili sprečava osnivanje sindikata ili njihovi pokušaji da povećaju svoje članstvo na radnom mjestu ili bilo kakve mjere uprave kojima se zaposlenike sprečava da ostvaruju svoje pravo na organiziranje, što je u suprotnosti s člankom 2. Konvencije MOR-a br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje te s Direktivom 2002/14/EZ(22); poziva Komisiju i države članice da, zajedno sa socijalnim partnerima, zajamče da radnici imaju pristup visokokvalitetnom zastupanju, da stalni oblici zastupanja radnika ne budu zamijenjeni ad hoc oblicima zastupanja bez stalnih struktura, da izbori za predstavnike radnika ispunjavaju zahtjeve Konvencije o predstavnicima radnika i da predstavnici radnika uživaju učinkovitu zaštitu od štetnog postupanja prema njima, uključujući razrješenje dužnosti, na temelju njihova statusa ili aktivnosti koje obavljaju kao predstavnici radnika ili na temelju njihova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u aktivnostima sindikata;

16.  podsjeća na cilj Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava da najmanje 60 % svih odraslih osoba godišnje sudjeluje u osposobljavanju i da najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine; naglašava ključnu ulogu koju socijalni partneri mogu imati u postizanju tih ciljeva i rješavanju problema nedostatka vještina i radne snage, posebno u regijama koje su najviše pogođene zelenom i digitalnom tranzicijom; podsjeća da bi se u trostranim raspravama o politikama prekvalifikacije, usavršavanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja trebalo savjetovati sa socijalnim partnerima; potiče socijalne partnere da se pozabave pitanjima prekvalifikacije i usavršavanja, kao i digitalnih vještina i pismenosti putem socijalnog dijaloga o politikama osposobljavanja;

17.  apelira na to da se industrijskom strategijom EU-a i strategijom za MSP-ove promiče uloga socijalnih partnera i osigura da radna mjesta budućnosti budu zelena i dostojanstvena, da jamče odgovarajuću naknadu i da se temelje na dobrim radnim uvjetima, među ostalim u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, snažne socijalne zaštite i rodne ravnopravnosti; poziva države članice da u kontekstu europskog zelenog plana i planova iz Mehanizma za oporavak i otpornost donesu i provedu, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima, sveobuhvatne i dosljedne mjere politika koje donose koristi za sve društvene skupine i da na idealan način iskoriste javno i privatno financiranje za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta s pravednim uvjetima rada i dobrom plaćom, promicanje kolektivnog pregovaranja i poštovanje kolektivnih ugovora; nadalje, smatra da bi svi primatelji financijske potpore EU-a, među ostalim iz programa industrijskog plana u okviru europskog zelenog plana, trebali ispunjavati primjenjive uvjete rada i zapošljavanja i/ili obveze poslodavca, uključujući primjenjive kolektivne ugovore; potiče Komisiju i države članice da osiguraju da poduzeća koja primaju javnu potporu moraju poduzeti mjere za sprečavanje kolektivnih otpuštanja i pogoršanja uvjeta rada te da moraju poštovati kolektivno pregovaranje i postupke obavješćivanja i savjetovanja sa sindikatima o ulaganjima, restrukturiranju i reformama;

18.  poziva Komisiju i države članice da se savjetuju sa socijalnim partnerima o ekološkim pitanjima i pravednoj tranziciji kao standardnoj praksi tijekom cijelog ciklusa donošenja politika, od utvrđivanja programa do provedbe i od praćenja do revizije; smatra da bi mišljenja socijalnih partnera trebalo uključiti u sve faze planiranja i provedbe pravedne tranzicije; poziva Komisiju i države članice da osiguraju informativne kampanje, osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za socijalne partnere, kao i za relevantna javna tijela kako bi im se pomoglo da se bolje upoznaju s pitanjima povezanima s klimom i mogućim posljedicama na tržište rada i mjerama ublažavanja;

19.  poziva Komisiju da provede socijalnu klauzulu iz postojeće Direktive EU-a o javnoj nabavi(23) te podsjeća da je u skladu s tom direktivom nužno da gospodarski subjekti uključeni u ugovore o javnoj nabavi poštuju sve primjenjive obveze u području prava zaštite okoliša te socijalnog i radnog prava utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom ili kolektivnim ugovorima ili primjenjivim odredbama međunarodnog prava o zaštiti okoliša te međunarodnog socijalnog ili radnog prava, uključujući poštovanje slobode udruživanja te prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje; osim toga, podsjeća da u skladu s tom direktivom države članice mogu iz sudjelovanja u postupku javne nabave isključiti gospodarske subjekte koji su osuđeni zbog nepoštovanja postojećeg zakonodavstva i kolektivnih ugovora ili zbog kršenja svojih obveza u vezi s plaćanjem poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje; napominje da je važno ojačati odabir kriterija održivosti kako bi se promicala najbolja uporaba javne potrošnje, kvalitetno zapošljavanje i socijalna uključenost; poziva države članice da osiguraju da njihovi pravosudni sustavi imaju dostatne kapacitete za izvršavanje svojih ovlasti kako bi se riješili pitanje primarnih ugovaratelja i solidarno odgovornih podugovaratelja koji su opetovano sudjelovali u nepoštenom tržišnom natjecanju, poreznim prijevarama ili utaji poreza; poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenost s Direktivom o javnoj nabavi te njezino praćenje i provedbu;

20.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.” (COM(2023)0168), čiji je cilj da se zahtjevi za izvješćivanje za svako od zelenih, digitalnih i gospodarskih tematskih područja racionaliziraju i pojednostave za 25 %, kao i predstavljanje, do jeseni 2023., Komisijina prijedloga o tome kako će se to postići; poziva Komisiju da brzo pokaže tu predanost, čime bi se povećala konkurentnost svih poduzeća u EU-u, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP), i poboljšali osnovni uvjeti za socijalnu pravdu i blagostanje; podsjeća da su MSP-ovi okosnica socijalne kohezije u EU-u;

21.  podsjeća Komisiju i države članice na hitnu potrebu za protokolom o socijalnom napretku

22.  poziva države članice da što je prije moguće u nacionalno zakonodavstvo prenesu Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama, kojom se prema potrebi od država članica zahtijeva da poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da gospodarski subjekti i njihovi podugovaratelji pri dodjeli i provedbi ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o koncesijama ispunjavaju primjenjive obveze u pogledu plaća, prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja o određivanju plaća u području socijalnog i radnog prava utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima te odredbama međunarodnog socijalnog i radnog prava, uključujući Konvenciju MOR-a br. 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje i Konvenciju MOR-a br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja;

23.  pozdravlja predanost Komisije da do kraja 2023. podnese zakonodavni prijedlog(24) i ocijeni rezoluciju Parlamenta od 2. veljače 2023.(25) te pozdravlja najavu službenog pokretanja savjetovanja u dvije faze sa socijalnim partnerima EU-a; naglašava važnost povećanja transparentnosti i prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje u svim vrstama poduzeća na način koji koristi i zaposlenicima i poslodavcu; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti složenim korporativnim strukturama i lancima opskrbe ili podugovaranja kako bi se zajamčilo poštovanje povezanih obveza socijalnog dijaloga; ponovno poziva Komisiju da, u cilju uspostavljanja minimalnih standarda, nakon predviđene procjene učinka i uz savjetovanje sa socijalnim partnerima uvede opći okvir za obavješćivanje, savjetovanje i sudjelovanje radnika u poduzećima koja se koriste europskim instrumentima mobilnosti društava, uključujući predviđanje promjena i restrukturiranje, posebno na razini poduzeća;

24.  naglašava svoju duboku zabrinutost zbog praksi razbijanja sindikata; poziva Komisiju da svakom europskom građaninu osigura pravo na dobrovoljno organiziranje u sindikatu, čime se jača zastupljenost radnika i jamče prava socijalnih partnera na kolektivno pregovaranje;

25.  pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje; poziva države članice da osiguraju da modeli korporativnog upravljanja u poduzećima uzimaju u obzir ekološki, društveni i gospodarski razvoj kroz prakse upravljanja i prisutnost na tržištu te da promiču prakse korporativnog upravljanja koje doprinose održivosti poduzeća;

26.  poziva Komisiju i države članice da utvrde nužne uvjete i zahtjeve kako bi najmanje 80 % korporacija bilo obuhvaćeno održivim sporazumima o korporativnom upravljanju do 2030., uz istodobno prepoznavanje s tim povezanog osobitog administrativnog opterećenja za MSP-ove, među ostalim donošenjem strategija dogovorenih s radnicima u cilju pozitivnog utjecanja na ekološki, društveni i gospodarski razvoj kroz prakse upravljanja i prisutnost na tržištu, jačanja uloge direktora u ostvarenju dugoročnih interesa poduzeća, poboljšanja odgovornosti direktora u području integriranja održivosti u donošenje korporativnih odluka i promicanja praksi korporativnog upravljanja koje doprinose održivosti poduzeća, kao što su one koje se, među ostalim, odnose na korporativno izvješćivanje, naknade odbora, sastav odbora i sudjelovanje dionika;

27.  pozdravlja činjenicu da je u komunikaciji Komisije o socijalnom dijalogu navedeno da će Komisija imenovati koordinatora za socijalni dijalog u svakoj službi Komisije kako bi stekla bolji uvid u socijalni dijalog u čitavoj instituciji, što su ranije bili predložili socijalni partneri; naglašava, međutim, da socijalni partneri najbolje razumiju socijalni dijalog i da bi im stoga trebalo dati prednost kao kandidatima za ulogu koordinatora; smatra da bi koordinatori trebali imati jasnu uputu o tome što njihove uloge, prava i odgovornosti podrazumijevaju, uz odgovarajuće financijske, tehničke i ljudske resurse; predlaže da Komisija uključi koordinatore za socijalni dijalog u sve aspekte propisa i postupaka donošenja odluka EU-a povezane sa zapošljavanjem;

28.  poziva Komisiju da dodatno promiče upotrebu ESF-a plus za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera u svrhu jačanja kolektivnog pregovaranja u Europi;

29.  poziva države članice da ratificiraju i provedu sve temeljne konvencije MOR-a, posebno Konvenciju br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju i Konvenciju br. 187 o promicanju okvira za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, koje je MOR nedavno proglasio temeljnim konvencijama i koje još nisu ratificirale sve države članice, kao i Konvenciju MOR-a br. 190 o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada; poziva Komisiju da potiče države članice da ratificiraju i provedu sve temeljne konvencije MOR-a;

30.  poziva države članice da osiguraju ispravno funkcioniranje sustavâ za rješavanje nacionalnih pojedinačnih i kolektivnih sporova povezanih s radom u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, kako je preporučeno u nekoliko konvencija i preporuka MOR-a, uključujući službe mirenja, posredovanja i arbitraže, uz suglasnost obiju strana, koje bi trebale imati pojednostavnjene postupke i dovoljno dostupnih resursa za pružanje pomoći radnicima i poslodavcima te koje bi trebale biti cjenovno pristupačne; poziva države članice s decentraliziranim službama za posredovanje u području rada da osiguraju da regionalne vlasti zadrže te službe kako bi zajamčile sličnu razinu zaštite za sve radnike i poslodavce na državnom području;

31.  poziva Komisiju i države članice da promiču i olakšavaju slobodu udruživanja i kolektivnog pregovaranja u neformalnoj ekonomiji kao sredstvo za povećanje vidljivosti radnika i jamčenje pristojnih radnih uvjeta i socijalne zaštite, kao i za rješavanje problema neprijavljenog rada;

32.  poziva Komisiju da poštuje sporazume između europskih socijalnih partnera na međusektorskoj i sektorskoj razini te da zajamči poštovanje odredbi iz članka 155. UFEU-a, prema kojem, ako socijalni partneri to žele, njihov dijalog na razini Unije može dovesti do uspostave ugovornih odnosa, uključujući sklapanje sporazuma; naglašava da poštovanje sporazuma između europskih socijalnih partnera uključuje njihovu provedbu ili u skladu s postupcima i praksom socijalnih partnera i država članica ili, u područjima obuhvaćenima člankom 153. UFEU-a i na zajednički zahtjev stranaka potpisnica, odlukom Vijeća, donesenom na prijedlog Komisije; poziva Komisiju da pojasni postupak i kriterije kojima će se koristiti za postupanje sa sporazumima o kojima se pregovara kako bi postali pravno obvezujući;

33.  ističe da se u uvodnoj izjavi 35. Direktive (EU) 2019/2121(26) navodi da bi se „[u] određenim okolnostima pravo društava na provedbu prekograničnog postupka moglo koristiti radi zlouporabe ili prijevare, primjerice za zaobilaženje prava radnika, plaćanja socijalnih doprinosa ili poreznih obveza ili u kriminalne svrhe”; smatra da je u tom pogledu ključno da se osigura provedba odredbi Direktive 2002/14/EZ kojima se utvrđuju minimalni standardi EU-a za obavješćivanje i savjetovanje radnika, kao i onih o zastupljenosti na razini odbora te sudjelovanju radnika u slučajevima prekograničnog restrukturiranja poduzeća; poziva Komisiju da u kontekstu predstojeće evaluacije Direktive (EU) 2019/2121 uzme u obzir postojeće dobre prakse i rezultate studija i ocjena pozitivnih socioekonomskih učinaka i posljedica zastupljenosti zaposlenika u korporativnim tijelima, što bi moglo pomoći u poboljšanju korporativnog upravljanja; poziva Komisiju da razvije inicijative za informiranje i poboljšanje znanja o nacionalnim pravilima i pravilima EU-a o zastupljenosti zaposlenika u korporativnim tijelima u različitim državama članicama te da potiče razmjenu najboljih praksi, uključujući ocjenjivanje različitih oblika sudjelovanja radnika i njihovih socioekonomskih učinaka; ponavlja da se u nekoliko pravnih akata EU-a o pravima zastupanja radnika na razini odbora ne utvrđuju minimalni zahtjevi za zastupanje na razini odbora u poduzećima iz Unije u njihovim različitim oblicima ili za društva koja primjenjuju pravne instrumente EU-a o trgovačkim društvima kako bi ostvarila prekograničnu mobilnost društva i pravnu reorganizaciju, uključujući prekogranična spajanja, preoblikovanja i podjele; poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne i odlučne mjere kako bi poduzeća koja posluju na razini Unije poštovala prava radnika na obavješćivanje, savjetovanje i sudjelovanje te da, u skladu s time, poštuju postojeće pravne obveze Unije i nacionalne pravne obveze;

34.  uvjeren je da uvođenje novih digitalnih tehnologija može imati pozitivan učinak na radno okruženje ako se one primjenjuju i prate na pouzdan način, što će iziskivati pravodobno i smisleno obavješćivanje i savjetovanje s predstavnicima radnika, uključujući sindikate, kako bi se osiguralo potpuno poštovanje njihova zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, zaštite podataka, jednakog postupanja, stabilnosti zapošljavanja, socijalne zaštite i dobrobiti na radnom mjestu te kako bi se spriječilo neopravdano iskorištavanje i nadzor radnika, kao i diskriminacija i stigmatizacija, a posebno upravljanjem s pomoću algoritama; ističe činjenicu da bi sindikati i predstavnici radnika trebali imati neophodan pristup i sredstva za procjenu i evaluaciju digitalnih tehnologija prije njihova uvođenja; naglašava da nove digitalne tehnologije i umjetna inteligencija ne bi smjele ponavljati postojeću diskriminaciju i društvenu pristranost, već bi trebale doprinijeti socijalnoj uključenosti i sudjelovanju različitih skupina; ističe da je potrebno primjenjivati načelo „zadane etičnosti” tijekom cijelog životnog ciklusa digitalnih tehnologija kako bi se iskoristio njihov puni potencijal i izbjegla pristranost; naglašava da su strukture socijalnog dijaloga, sektorsko kolektivno pregovaranje, pružanje informacija sindikatima i predstavnicima radnika te savjetovanje s njima i njihovo sudjelovanje ključni za pružanje potrebne potpore radnicima za bolju izgradnju i sudjelovanje u uvođenju i praćenju digitalne tehnologije na radnom mjestu od strane socijalnih partnera;

35.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 82, 22.3.2001., str. 16.
(2) SL L 225, 12.8.1998., str. 16.
(3) SL L 186, 11.7.2019., str. 105.
(4) SL L 122, 16.5.2009., str. 28.
(5) SL L 231, 30.6.2021., str. 21.
(6) SL L 275, 25.10.2022., str. 33.
(7) SL C 251, 30.6.2022., str. 104.
(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0028.
(9) SL C 242, 10.7.2018., str. 24.
(10) SL C 445, 29.10.2021., str. 75.
(11) SL L 304, 24.11.2022., str. 67.
(12) Visser, Jelle, Institut za napredno istraživanje rada u Amsterdamu, Database on Institutional Characteristics of Trade Unions, Wage Setting, State Intervention and Social Pacts (Baza podataka o institucionalnim karakteristikama sindikata, određivanju minimalnih plaća, intervenciji države i socijalnim paktovima), inačica 6.1, studeni 2019.
(13) Rodriguez Contreras, Ricardo; Molina, Oscar, Moving with the times: Emerging practices and provisions in collective bargaining (U korak s vremenom: nove prakse i odredbe u kolektivnom pregovaranju), Publikacije Eurofounda, kolovoz 2022.
(14) Europska komisija, Zaposlenost i socijalna kretanja u Europi – Mladi Europljani: predstojeći izazovi u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, Godišnji pregled za 2022.
(15) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. SL L 57, 18.2.2021., str. 17.
(16) Statut MOR-a iz 1919. i Deklaracija MOR-a iz Philadelphije iz 1944.
(17) Odluka Komisije 98/500/EZ od 20. svibnja 1998. o osnivanju Odbora za sektorski dijalog između socijalnih partnera na europskoj razini. SL L 225, 12.8.1998., str. 27.
(18) Radni dokument službi Komisije od 22. srpnja 2010. o funkcioniranju i potencijalu europskog sektorskog socijalnog dijaloga (SEC(2010)0964).
(19) The Informal Economy and Decent Work: A Policy Resource Guide supporting transitions to formality (Neformalno gospodarstvo i dostojanstven rad: vodič za resurse o politikama kojima se podupire prelazak na formalan rad) 978-92-2-126962-5[ISBN], 978-92-2-126963-2.
(20) https://www.eurofound.europa.eu/observatories/eurwork/industrial-relations-dictionary/trade-union#:~:text=Decline%20in%20union%20density&text=In%20OECD%20(organizacija%20za%20Econo
(21) Sloboda udruživanja, Pregled odluka, 5. izdanje, 2006., točke 1102., 1103. i 1106.; 336. izvješće Odbora za slobodu udruživanja, 2005., točka 58.; Preporuka predstavnika radnika, 1971. (br. 143), dio IV., točke 9.3. i 17.
(22) Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici. SL L 80, 23.3.2002., str. 29.
(23) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(24) https://www.euractiv.com/section/economy-jobs/news/commissioner-new-european-works-council-proposal-by-end-of-2023/
(25) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0028.
(26) Direktiva (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela. SL L 321, 12.12.2019., str. 1.


Vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje
PDF 290kWORD 98k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (2022/2075(INI))
P9_TA(2023)0219A9-0187/2023

Europski parlament

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 2) njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata(1) i svoju Odluku od 14. veljače 2023. o izmjeni spomenute odluke od 10. ožujka te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje(3) (dalje u tekstu „izvješće odbora INGE 1),

–  uzimajući u obzir postupanje Komisije na preporuke Parlamenta dane u njegovoj rezoluciji od 9. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće prihvatilo 24. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje od 23. studenoga 2022.(4).,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. srpnja 2022. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2022. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2022)0500),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi(5),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje(7),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o analizi popratnih mjera koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća Europskog parlamenta o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje(8),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. listopada 2021. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji”(9),

–  uzimajući u obzir članke o odgovornosti država za međunarodno protupravne akte,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, posebno njegov članak 20.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014(10),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2022. o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022)0177),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2022. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457),

–  uzimajući u obzir završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe, a posebno njegove prijedloge 27. i 37.,

–  uzimajući u obzir poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama)(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ(12) (Direktiva CER);

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća od 18. listopada 2022. o koordiniranom pristupu Unije jačanju otpornosti kritične infrastrukture (COM(2022)0551),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 25. studenoga 2021. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (COM(2021)0731) i njegove izmjene, koje je Parlament usvojio 2. veljače 2023.(13),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (COM(2021)0734) koji je Komisija podnijela 25. studenoga 2021.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823) (Direktiva NIS2),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 05/2022 Europskog revizorskog suda od 29. ožujka 2022. naslovljeno „Kibersigurnost institucija, tijela i agencija EU-a: razina pripravnosti općenito nije razmjerna prijetnjama”,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 22. ožujka 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (COM(2022)0122),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti(14),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu SAD-a i EU-a Vijeća za trgovinu i tehnologiju od 5. prosinca 2022.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog revizorskog suda o agencijama EU-a za financijsku godinu 2021.,

–  uzimajući u obzir Europski kodeks standarda za neovisne organizacije za provjeru činjenica, koji je objavila Europska mreža za provjeru činjenica u kolovozu 2022.,

–  uzimajući u obzir članke 54. i 207. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir (srednjoročno) izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (ING2) (A9-0187/2023),

A.  budući da je Parlament 9. ožujka 2022. donio rezoluciju u kojoj je iznio preporuke temeljene na izvješću prvog Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje; budući da se u, uz njegove preporuke, u tom izvješću poziva na donošenje koordinirane strategije protiv vanjskog upletanja; budući da je Komisija izradila dokument na temelju tih preporuka, u kojem je među ostalim stvarima sugerirala da takva strategija već de facto postoji u obliku raznih vrsta međuinstitucionalne koordinacije;

B.  Budući da je Europski parlament jedino tijelo među institucijama EU-a koje se izravno bira i da predvodi političke rasprave EU-a o borbi protiv vanjskog upletanja, manipuliranja informacijama i hibridnih prijetnji u našim demokracijama, uključujući institucije EU-a; budući da su nedavni događaju pokazali da je Parlament meta različitih i agresivnih kampanja vanjskog upletanja;

C.  budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2022. najavila da će Komisija predstaviti paket mjera za obranu demokracije čije je donošenje predviđeno u drugom tromjesečju 2023.; budući da bi taj paket uključivao zakonodavni prijedlog za zaštitu demokracija od subjekata trećih zemalja koji obavljaju djelatnost u EU-u koja bi mogla utjecati na javno mišljenje i demokratsku sferu, preispitivanje mjera iz akcijskog plana za europsku demokraciju i mjere za sigurne i otporne izbore, uključujući, među ostalim, mjere kibersigurnosti u izbornim postupcima;

D.  budući da su Vijeće Europske unije, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje upravljali zajedničkom vježbom naziva „EU Integrated Resolve 2022”, kojom se ispitivao odgovor EU-a na hibridne kampanje;

E.  budući da je ruski agresivni rat protiv Ukrajine započeo pomno planiranim i agresivno izvedenim informacijskim ratom, nakon kojeg je uslijedila potpuna vojna invazija 24. veljače 2022.; budući da Rusija primjenjuje niz različitih metoda upletanja u okviru veće strategije kojoj je cilj nanošenje štete, zbunjivanje, prestrašivanje, slabljenje i podjela država članica EU-a i svojeg susjedstva; budući da su prije ruske potpune invazije na Ukrajinu Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina vodile učinkovite komunikacijske kampanje predviđanja i suzbijanja dezinformiranja, uključujući dosad neviđenu javnu upotrebu dostupnih pouzdanih obavještajnih podataka kako bi se suprotstavile narativu Kremlja i razotkrilo laži ruske vlade i povezanih aktera; budući da je Rusija godinama vodila kampanje dezinformiranja, kipernapade, vrbovala elite i vršila napade s ciljem prepravljanja povijesti u pokušaju da pripremi teren za svoju invaziju na Ukrajinu te u potporu njoj;

F.  budući da se od službi Parlamenta očekuje da ulažu znatan trud u provedbu preporuka donesenih 9. ožujka 2022., posebno u pogledu pripreme izbora za Europski parlament 2024.; budući da je radna skupina Parlamenta za dezinformacije dobila zadaću da koordinira rad više glavnih uprava Europskog parlamenta i surađuje s drugim institucijama EU-a u pogledu niza djelovanja koja se poduzimaju, posebno u sljedećim područjima: informiranost o stanju, izgradnja otpornosti, predviđanje i suzbijanje dezinformiranja te doprinos zdravom informacijskom prostoru i ublažavanje;

G.  Budući da Parlament proaktivno podupire parlamentarnu demokraciju u brojnim trećim zemljama, uključujući i djelovanjem Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora (DEG); budući da je u tom pogledu posebno važno neposredno susjedstvo EU-a;

H.  budući da se zemlje pristupnice EU-a suočavaju s izazovima koji proizlaze iz zlonamjernog vanjskog upletanja i kampanja dezinformiranja; budući da je dosadašnji razvoj događaja pokazao da bez proširenja dolazi do ozbiljnih strateških troškova; budući da je zapadni Balkan područje strateškog i geopolitičkog natjecanja i da su neke od njegovih zemalja sklone destabilizaciji, čime se ugrožava sigurnost i stabilnost našega kontinenta; budući da treće zemlje iskorištavaju te ranjivosti, među ostalim strateškim ulaganjima i kampanjama dezinformiranja; budući da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neodvojivo povezane sa sigurnošću, stabilnošću i demokratskom otpornošću samog EU-a;

I.  budući da je cilj tih kampanja upletanja na zapadnom Balkanu negativno utjecati na rastuću euroatlantsku orijentaciju i stabilnost pojedinih zemalja te tako promijeniti orijentaciju regije u cjelini; budući da Rusija upotrebljava svoj utjecaj u Srbiji u pokušaju da destabilizira susjedne suverene države i upliće se u njih: u Bosni posredstvom Republike Srpske; U Crnoj Gori pomoću prosrpskih stavova u zemlji i Srpske pravoslavne crkve; i na Kosovu iskorištavanjem i raspirivanjem postojećih sporova na sjeveru Kosova; budući da Rusija stoga još uvijek ima znatan utjecaj na zapadnom Balkanu i moć upletanja u regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reforme za demokratizaciju;

J.  budući da se inicijativama kao što je projekt „RADAR”, financiran sredstvima EU-a, organizacije Trans European Policy Studies Association (TEPSA, paneuropski konzorcij vodećih istraživačkih instituta i sveučilišta), nastoji podići razina osviještenosti građana o dezinformacijama i pružiti platforma za javnu raspravu te je taj projekt posebno usmjeren na mlade kako bi ih se osnažilo i potaklo na izražavanje mišljenja, ojačao njihov angažman u civilnom društvu i poboljšalo njihovo obrazovanje u pogledu kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti;

K.  budući da je u obrazovanju i osposobljavanju potreban holistički pristup koji obuhvaća naša društva u cjelini, uključujući posebno osposobljavanje za radno sposobne ljude i u školama, kako bi europski građani svih dobnih skupina mogli otkriti moguće operacije dezinformiranja i biti otporni na njih i manipulaciju informacijama; budući da bi trebalo uspostaviti strategiju kojom bi se internetskim korisnicima preventivno pokazivali videozapisi i sadržaji o taktikama na kojima počiva dezinformiranje, što bi moglo podići razinu svijesti i otpornost na pogrešne informacije i dezinformacije i povećati otpornost ranjivih skupina stanovništva; budući da su informiranost javnosti i stalan dijalog s medijima ključni u tom pogledu; budući da je glavno obilježje uspješne komunikacije u borbi protiv dezinformiranja povjerenje u institucije koje komuniciraju;

L.  budući da suvremeni antisemitizam poprima brojne oblike, kao što su govor mržnje na internetu i (ponovna) pojava novih teorija zavjere; budući da je EU u okviru Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) utvrdio svoju predanost budućnosti bez antisemitizma u EU-u i izvan njegovih granica;

M.  budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u praćenju i sprečavanju povreda vladavine prava, da su ključne za izgradnju demokratske otpornosti iznutra i potporu zaštiti demokracije od takvih povreda te da aktivno pridonose poticanju vladavine prava, demokracije i temeljnih prava na terenu; budući da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju vanjskog upletanja u demokratske procese; budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u razvoju samoregulacije, čime se omogućuje izrada standarda za borbu protiv dezinformiranja, osobito u područjima u kojima svako djelovanje države može izazvati nepovjerenje; budući da se dodatnim jačanjem sudjelovanja građana i civilnog društva u demokratskim procesima cjelokupna demokracija bolje priprema za borbu protiv rizika vanjskog upletanja;

N.  budući da organizacije civilnog društva, skupine za strateško promišljanje, zaklade i poduzeća i sami mogu biti predmetom takvog upletanja, a u nekim slučajevima mogu poslužiti i kao sredstvo za upletanje, alat ili prenositelj utjecaja zlonamjernih aktera, uključujući dionike trećih zemalja, izravnim promicanjem ili poticanjem vanjskog uplitanja i utjecajem na tvorce politika; budući da je transparentnost ključna kako bi se osiguralo da ti dionici ne postanu i ne koriste se kao instrumenti vanjskog uplitanja te je stoga nužno poštovati i pažljivo nadzirati jasna pravila u pogledu njihova utjecaja; budući da su neke države članice EA-a pokušale uvesti mehanizme za pregledavanje financijskih sredstava koje strane vlade daju organizacijama civilnog društva, osobito iz Rusije i Kine;

O.  budući da EU pruža potporu organizacijama civilnog društva u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV), čime je ta potpora dodatno unaprijeđena, posebno za manje, lokalne organizacije koje se suočavaju s posebnim ograničenjima; budući da su određene države članice i kroz Nacionalne programe oporavka i otpornosti osigurale financiranje jačanja kapaciteta za provjeru činjenica i borbu protiv dezinformacija;

P.  budući da je, unatoč dostupnosti određenih financijskih resursa, uključujući uspješne projekte iz fondova i programa EU-a, financiranje organizacija civilnog društva i medija općenito fragmentirano, provodi se na osnovi projekata i često dolazi iz trećih zemalja; budući da bi postupci prijave za financiranje trebali biti transparentni i pristupačni; budući da je Revizorski sud zaključio da nepostojanje koherentne strategije EU-a za medijsku pismenost, koja bi uključivala borbu protiv dezinformiranja i rascjepkanosti djelovanja EU-a, oslabljuje učinak projekata povezanih s medijskom pismenošću te da mnogi od tih projekata nemaju dovoljan opseg ni doseg;;

Q.  budući da novinarstvo koje se temelju na činjenicama ima važnu ulogu u demokratskom društvu, poštujući postulate istinitosti, točnosti, nepristranosti, poštenja i neovisnosti; budući da su sloboda izražavanja i informiranja temeljna prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima i priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima kao i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; budući da tabloidizacija medija ima štetan učinak na pouzdanost javno dostupnih informacija i medijski prostor;

R.  budući da se zviždači, novinari, organizacije civilnog društva, aktivisti i borci za ljudska prava sve češće suočavaju sa zastrašivanjem, nametljivim nadzorom i hakiranjem te uznemiravanjem i prijetnjama, uključujući pravne prijetnje i zlouporabu sudskih postupaka; budući da bi im EU i njegove institucije trebali pružiti potporu; budući da su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), uključujući one koje podnose tijela iz trećih zemalja protiv državljana EU-a ili subjekata sa sjedištem u EU-u, ozbiljna prijetnja demokraciji i temeljnim pravima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja, budući da predstavljaju sredstva kojima se novinare i aktiviste, kao i aktiviste šireg civilnog društva nastoji spriječiti da izražavaju svoja stajališta o pitanjima od javnog interesa ili ih se kažnjava za to, te stoga imaju odvraćajući učinak na sve stvarne ili potencijalne kritičare;

S.  budući da u EU postoje slučajevi novinara čiji su egzistencija i život ugroženi zbog njihova istraživanja tema od javnog interesa; budući da se sumnja da se strane sile upleću u Uniju i da šire represivne mjere na područja Unije kako bi ušutkale novinare koji izvješćuju o kaznenim djelima i osuđuju ih; budući da je primjer toga strategija sudskog uznemiravanja koju provodi Kraljevina Maroko protiv španjolskog novinara Ignacija Cembrera; budući da su neki novinari i borci za ljudskih prava koji su dobili azil u EU-u još uvijek meta progona, uznemiravanja, nasilja i pokušaja ubojstva; budući da bi države članice trebale osigurati njihovu sigurnost i mogućnost da nastave svoj rad;

T.  budući da je smanjenje djelotvornosti manipuliranja zlonamjernim informacijama, a osobito njegovih učinaka na funkcioniranje demokratskih procesa, u javnom interesu; budući da dezinformacije smanjuju sposobnost građana da donose informirane odluke i slobodno sudjeluju u demokratskim procesima; budući da brz razvoj novih vrsta medija još više pojačava takvu situaciju; budući da prema rezultatima alata za praćenje medijskog pluralizma 2022. nijedna zemlja nije u kategoriji niskog rizika s obzirom na pokazatelj „opstojnosti medija”, što odražava postojeće ekonomske prijetnje medijskom pluralizmu; budući da se informativni mediji koji posluju na manjim tržištima, uključujući lokalne i regionalne medije i medijske niše, suočavaju s dodatnim izazovima jer imaju ograničene prihode, te je upitan njihov opstanak na temelju sadašnjih komercijalnih poslovnih modela i, za razliku od medija na većim tržištima, ne mogu na isti način prihvaćati nove poslovne modele; budući da su, osim toga, neke države članice koje Rusija smatra svojom sferom utjecaja izloženije geopolitičkim rizicima koji proizlaze iz upletanja Kremlja u njihov informacijski prostor;

U.  budući da je promicanje neovisnosti i pluralizma medija te medijske pismenosti u suzbijanju dezinformacija jedan od prijedloga građana koji se nalazi u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe, objavljenom 9. svibnja 2022., u kojem su građani posebno pozvali EU da suzbije prijetnje neovisnosti medija utvrđivanjem minimalnih standarda na razini EU-a, te da brani i podupire slobodne, pluralističke i neovisne medije, pojača borbu protiv dezinformiranja i vanjskog upletanja te osigura zaštitu novinara; budući da je u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe naveden i poziv na uspostavu tijela EU-a koje bi bilo zaduženo za rješavanje i borbu protiv ciljanog dezinformiranja i upletanja, jačanje suradnje nacionalnih tijela za kibersigurnost te zakonodavstvo i smjernice za internetske platforme i poduzeća koja se bave društvenim medijima u pogledu rješavanja izloženosti dezinformiranju;

V.  budući da pružatelji medijskih usluga koji su sustavno uključeni u dezinformiranje, uključujući manipulaciju informacijama i upletanje pružatelja medijskih usluga pod državnom kontrolom trećih zemalja, kao što su Kina, Rusija i Turska, mogu ugroziti cjelovitost unutarnjeg tržišta za medijske usluge i poticati polarizaciju u društvu; budući da visokokoncentrirano medijsko okruženje pod kontrolom vlade može dovesti do informacijske autokracije u kojoj država ili zlonamjerni vanjski akteri mogu lako utjecati manipuliranjem informacijama;

W.  budući da je Kina uložila gotovo 3 milijarde EUR u europska medijska poduzeća u posljednjih 10 godina, bez odgovarajuće reakcije EU-a i njegovih država članica; budući da bi primjer Kine mogle slijediti druge zemlje sa sličnim autoritarnim političkim ideologijama, što sa sobom nosi znatne rizike za integritet europskih demokracija i upletanje drugih zemalja u unutarnje poslove EU-a; budući da određeni broj kineskih Konfucijevih instituta, kojima upravlja država, te koji šire propagandu i upliću se u akademske ustanove, još uvijek djeluje u EU-u; budući da kineski radiodifuzijski mediji predstavljaju i šire ideologiju Komunističke partije Kine (KPK); budući da su, kineski botovi, ispunjavajući potrebe kineskih vlasti, sve aktivniji u društvenim medijima i na društvenim mrežama;

X.  budući da je EU DisinfoLab nedavno otkrio veliku operaciju u službi indijskih interesa usmjerenu na međunarodne institucije, posebice u Bruxellesu i Ženevi, koje uključuje stotine lažnih medijskih kuća i desetke nevladinih organizacija kojima upravljaju vlade;

Y.  budući da samo neke države članice EU-a imaju uspostavljene mehanizme za provjeru stranih ulaganja u medije; budući da je u interesu javnost imati saznanja o stvarnim vlasničkim strukturama medijskih kuća;

Z.  budući da i dalje postoje znatni strukturni nedostaci koji olakšavaju manipulaciju putem internetskih platformi; budući da se poslovni modeli internetskih platformi temelje na osobnim podacima, na algoritmima kojima se potiču ekstremni i disruptivni sadržaji i oglasi, pri čemu više aktivnosti znači više prihoda od oglasa, a želja za aktivnošću ide u prilog disruptivnim i ekstremnim mišljenjima nauštrb informacija utemeljenih na činjenicama; budući da su internetske platforme stoga osmišljene na način koji podupire širenje teorija zavjere i dezinformacija; budući da te globalne internetske platforme osim toga imaju golem razorni učinak na ekonomsku održivost europskog medijskog sektora jer dominiraju tržištem oglašavanja i tako utječu na medijske poslovne modele;

AA.  budući da unatoč jačem Kodeksu dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i dalje postoje mnogi strukturni problemi, kao što su nedostatak obvezujućih pravila i odredba prema kojoj poduzeća mogu birati vlastite obveze, što u konačnici onemogućuje uspjeh Kodeksa dobre prakse kao alata;

AB.  budući da bi brzo razvijajuće tehnologije generativne umjetne inteligencije (AI) mogle imati ozbiljne posljedice koje bi mogle omogućiti zlonamjernim akterima jeftinije i brže stvaranje i širenje više dezinformirajućeg sadržaja; budući da bi zemlje diljem svijeta koje nemaju sredstva za rješavanje ovog izazova mogle biti suočene s posebno razornim učincima;

AC.  budući da je cilj prijedloga Komisije o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju rješavanje tih strukturnih problema u kontekstu političkog oglašavanja;

AD.  budući da su platforme razvile nekoliko inicijativa za borbu protiv dezinformacija na internetu, osmišljavanjem kampanja predviđanja i suzbijanja dezinformiranja kako bi informirao korisnike o opasnostima dezinformacija preventivnim upozoravanjem i opovrgavanjem lažnih tvrdnji iznesenih u kampanjama dezinformiranja koje provode zlonamjerni akteri; budući da se učinak tih inicijativa ne može u potpunosti procijeniti zbog nepostojanja neovisnih ili institucionaliziranih analiza koje bi provodili istraživači s punim pristupom podacima;

AE.  budući da se sadržaj koji nije na engleskom jeziku i dalje u velikoj mjeri ne nadzire jer platforme još uvijek ne zapošljavaju dovoljan broj ispitivača i provjeravatelja činjenica koji mogu obavljati svoje zadatke na drugim jezicima, a pogotovo za manje jezike u zemljama koje su snažno pogođene dezinformacijama; budući da bi internetske platforme trebale jamčiti temeljna prava građanima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja;

AF.  budući da je kompanija Twitter, otkako ju je preuzeo Elon Musk, donijela kriznu politiku za dezinformacije, prema kojoj bi trebala poduzeti mjere protiv objava („tweetova”) koje sadržavaju lažne i obmanjujuće navode o upotrebi sile i oružja te bi trebala odgovoriti tako da prednost da objavama s medijskih profila koji su u državnoj nadležnosti i istaknuti upozorenje da je objava prekršila kriznu politiku kompanije za dezinformacije, ali se od tog pristupa djelomično odustalo 23. studenoga 2022.; budući da je kompanija opustila osoblje svih odjela odgovornih za otkrivanje i klasificiranje dezinformacija ili odgovaranje na njih, uključujući većinu moderatora sadržaja i timove za pojedine zemlje te ponovno aktivirao više od 60 000 računa za koje je ranije utvrđeno da su prekršili pravila platforme dijeljenjem dezinformacija te sudjelovanjem u uznemiravanju ili zlostavljanju ili prijevarama; budući da je od preuzimanja došlo do povećanja uvredljivog sadržaja za oko 40 %; budući da je došlo do opetovanih i nedopustivih suspenzija računa novinara i medijskih kuća bez konkretnog obrazloženja;

AG.  budući da su medijska izvješća o internim dokumentima potaknula pitanja o političkoj neutralnosti njegovih nastojanja da provede svoju politiku protiv vanjskog upletanja i dezinformiranja za vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. i o tome jesu li i ta nastojanja predstavljala oblik upletanja u političku i širu društvenu rasprava o izborima, s obzirom da su deseci poruka e-pošte otkrili da su glavne stranke u Sjedinjenim Državama primjenjivale metode protiv dezinformiranja i govor mržnje radi kontroliranja biračkog tijela; budući da je i dalje nejasno kako će se Twitter razvijati u bliskoj budućnosti zbog zabrinjavajućih izjava i odluka njegovog novog višeg rukovodstva;

AH.  budući da su pogrešne informacije i dezinformacije o zdravlju ozbiljna prijetnja javnom zdravlju jer potkopavaju povjerenje u znanost, javne ustanove i medicinsko osoblje te potiču neprijateljstvo prema njima i potiču stvaranje teorija urote; budući da takve dezinformacije mogu biti opasne po život kad odvraćaju ljude od traženja medicinski preporučenog liječenja, uključujući cijepljenje, ili promiču lažne oblike liječenja; budući da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 količina sadržaja povezanih s bolešću COVID-19 koji nije bio obrađen nakon provjere činjenica i za koji je utvrđeno da sadrži pogrešne informacije ili dezinformacije iznosila 20 % na njemačkom i španjolskom, 47 % na francuskom i 84 % na talijanskom jeziku; budući da je u slučaju manjih jezika situacija bila još gora;

AI.  budući da mreže botova i lažnih računa na platformama društvenih medija koriste zlonamjerni akteri kako bi potkopavali demokratske procese; budući da je Meta uklonila dvije mreže porijeklom iz Kine i Rusije zbog kršenja politike koordiniranog neautentičnog ponašanja; budući da se mreža porijeklom iz Rusije, koja se sastoji od više od 60 internetskih stranica, lažno predstavljala kao legitimne internetske stranice novinskih organizacija u Europi i objavljivala vlastite članke u kojima je kritizirala Ukrajinu, podupirala Rusiju i iznosila da će sankcije zapadnih zemalja Rusiji imati posljedice za njih; budući da je EU DisinfoLab došao do sličnih zaključaka u svojoj istrazi „Doppelgänger”; budući da je to samo vrh sante leda i da internetske platforme moraju stalno biti na oprezu i poboljšavati svoju politike moderiranja sadržaja;

AJ.  budući da postoji nedostatak nadzora nad platformama kao što su Reddit i Telegram na kojima se dezinformacije šire uglavnom nekontrolirano; budući da Spotify emitira podcaste koji sadržavaju pogrešne informacije i dezinformacije, osobito dezinformacije u pogledu cjepiva; budući da neki od njih imaju do 11 milijuna slušatelja po epizodi; budući da je kompanija odbila poduzeti bilo kakve mjere protiv računa s kojih se emitiraju ti podcasti jer nema politiku za dezinformacije; budući da je EU pokrenuo više istraga o TikToku u pogledu prijenosa podataka građana EU-a Kini i ciljanog oglašavanja usmjerenog na maloljetnike;

AK.  budući da je Akt o digitalnim uslugama(15) stupio na snagu 16. studenoga 2022. i primjenjivat će se od 17. veljače 2024.; budući da on u potpunosti usklađuje pravila primjenjiva na posredničke usluge na unutarnjem tržištu te sadržava posebne odredbe primjenjive na vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) kad je riječ o sistemskim rizicima kao što su dezinformacije i manipulacija;

AL.  budući da su u skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) obvezne provoditi godišnje procjene rizika i poduzimati mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz dizajna i upotrebe njihovih usluga; budući da bi neke odredbe Akta o digitalnim uslugama trebalo proširiti na manje platforme na kojima se dezinformacije šire neometano;

AM.  budući da su prema Aktu o digitalnim uslugama dezinformacije i manipulacija na izborima sistemski rizici;

AN.  budući da algoritmi osmišljeni da pogoduju poslovnim modelima platformi imaju ključnu ulogu u širenju tih lažnih i obmanjujućih narativa, stvarajući korisničke mjehure kreirane filtrima koji ograničavaju ili iskrivljuju informacije dostupne pojedinačnim korisnicima; budući da platforme još uvijek nisu učinile dovoljno da se tome suprotstave; budući da razvoj, testiranje i funkcioniranje algoritama još uvijek nisu transparentni;

AO.  Budući da se platforme društvenih medija koriste kao sredstvo, primjerice za širenje ruske propagande koja nastoji opravdati invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu, i za poticanje antidemokratskih političkih pokreta na Balkanu; budući da umjetna inteligencija, upotrebom velikih jezičnih modela (LLM), kao što je ChatGPT, postaje sve važniji alat za širenje propagande i dezinformacija, ali će isto tako biti ključna za djelotvornije otkrivanje lažnih narativa i njihovo suzbijanje; budući da je potrebno razvijati digitalne tehnologije uz poštovanje prema ljudskim pravima i vladavini prava;

AP.  budući da je Komisija uspostavila Europski centar za transparentnost algoritama, koji je dio Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra te se sastoji većinom od inženjera i podatkovnih znanstvenika koji su zaduženi za proučavanje algoritama;

AQ.  budući da koordinatori digitalnih usluga, odnosno neovisna tijela koja imenuje svaka država članica, imaju važnu ulogu i funkciju te su odgovorni za nadgledanje i provedbu Akta o digitalnim uslugama u državama članicama;

AR.  budući da postoji rizik od ekonomske ovisnosti, ali i od špijunaže i sabotaže, u slučaju da strana poduzeća steknu utjecaj nad kritičnom infrastrukturom EU-a; budući da su kineska brodarska poduzeća stekla većinski udio u više od 20 europskih luka, na primjer China Merchants u Francuskoj i COSCO u lukama Pirej, Antwerpenu Bilbao, Genova, Hamburgu Rotterdamu Valencija i Zeebrugge; budući da je posebni odbor INGE 1 u svojem izvješću pozvao na jači regulatorni i provedbeni okvir kako bi se osiguralo da se blokiraju izravna strana ulaganja koja imaju štetan učinak na sigurnost u EU-u;

AS.  budući da se strani akteri, prije svega Kina i Rusija, ali i Iran, aktivno nastoje infiltrirati u europsku kritičnu infrastrukturu i lance opskrbe kako bi krali informacije i/ili znanje i iskustvo špijuniranjem, kako bi stekli konkurentsku prednost ili sabotirali dijelove te infrastrukture u svrhu ugrožavanja njezina funkcioniranja; budući da je isto zlonamjerno ponašanje povezano s gospodarskim i infrastrukturnim projektima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u; budući da sve veća opasnost za europske građane dolazi i iz mogućnosti špijunaže i prikupljanja informacija putem uređaja u svakodnevnoj uporabi u kućanstvu;

AT.  budući da je energetska ovisnost EU-a o Rusiji stvorila ogromne poteškoće za energetsku sigurnost EU-a nakon što je Rusija započela svoj agresivni rat protiv Ukrajine; budući da postoji rizik da će projekti „korozivnog kapitala” koje u državama članicama provode strani akteri, kao što je nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, utjecati na političke odluke; budući da su, unatoč ruskoj nezakonitoj okupaciji i aneksiji dijelova Ukrajine 2014., brojne zemlje EU-a povećale svoju ovisnost o ruskom plinu; budući da su neke od tih zemalja nedavno svoju ovisnost smanjile na gotovo 0 %;

AU.  budući da bi programi ulaganja za uvođenje 5G tehnologije, kao što je CEF2 u digitalnom sektoru te program 6G Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge, mogli podupirati tehnološku suverenost i smanjiti ovisnosti o stranim dobavljačima u tom području jer će izgraditi sigurnu 5G infrastrukturu te tehničke kapacitete za 6G; budući da bi razvoj kritične tehnološke infrastrukture za europsko gospodarstvo trebao biti rezerviran za europske proizvođače i developere te na one iz zemalja sličnih stavova;

AV.  budući da su nacionalna tijela nekih država članica poboljšala svoje pristupe borbi protiv stranih prijetnji kritičnoj infrastrukturi, kao što su špijunaža i sabotaža;

AW.  budući da dezinformacije i ostale manipulacije informacijama zahvaćaju javnu raspravu o izborima i drugim demokratskim procesima te mogu onemogućiti građanima da donesu informirane odluke ili ih potpuno odvratiti od političkog sudjelovanja; budući da su dezinformacije u političkim kampanjama izravna ugroza pravednog demokratskog političkog natjecanja; budući da ta pitanja predstavljaju izazov za europske izbore 2024.;

AX.  budući da se uoči europskih izbora 2024. Očekuje povećano upletanje i manipulacija informacijama; budući da su europski izbori ključni za funkcioniranje demokratskih procesa Europske, jačajući njezinu stabilnost i njezin legitimitet; budući da se stoga se mora braniti demokratski integritet Unije među ostalim sprečavanjem širenja dezinformacija i nedopuštenog vanjskog upletanja u europske izbore; budući da bi prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju mogao dati doprinos uvođenjem zabrane za sponzore političkog oglašavanja zemalja izvan EU-a;

AY.  budući da su slobodni i pošteni izbori temelj demokratskih zemalja te da su neovisni i transparentni izborni postupci potrebni za poticanje konkurentnog izbornog okruženja i povjerenja građana u integritet izbora; budući da integritet sustava izbornih postupaka ugrađena i u pravni i institucionalni okvir kojim je uređen način odvijanja izbora, uključujući tijela za upravljanje izborima; budući da su kvaliteta i snaga tih okvira i demokratskih institucija ključne za izborni integritet svake zemlje; budući da su internetske društvene platforme sve važniji instrumenti u donošenju izbornih odluka;

AZ.  budući da se upletanje u izborni postupak može provoditi na različite načine, izravno ili neizravno, kao što su, prijevare s glasačkim listićima, blokiranje ulaza na biračka mjesta ili fizička prisila na glasovanje, širenje iskrivljenih informacija o kandidatima, manipulacija ili promjena datuma izbora, kampanje odnosno dezinformiranja na društvenim medijima itd.;

BA.  budući da su autoritarni režimi postali djelotvorniji u kooptiranju ili zaobilaženju normi i institucija koje podupiru temeljne slobode te u pružanju pomoći drugima koji žele učiniti isto; budući da takvi režimi potiču i polarizaciji, preko posrednika u trećim zemljama i u EU-u, te pokušavaju iskriviti nacionalne politike kako bi promicali mržnju, nasilje i neobuzdanu moć; budući da vanjsko upletanje u izborne postupke često nije usmjereno isključivo na utjecaj na određene izborne rezultate, već na potkopavanje i uništavanje dugoročnog povjerenja građana u legitimitet njihovih demokratskih institucija i demokratskih procesa;

BB.  budući da Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade pridonosi zaštiti integriteta izbora za Europski parlament;

BC.  budući da europska mreža za suradnju u području izbora ima ključnu ulogu u osiguravanju integriteta izbora u Europskoj uniji; budući da su tu mrežu uspostavile Komisijine službe zajedno s relevantnim službama država članica;

BD.  budući da novinari i stručnjaci i dalje otkrivaju da se političko djelovanje i političari u Europskoj uniji financiraju sredstvima izvan EU-a prije i nakon 24. veljače 2022. te da to ugrožava integritet demokratskog funkcioniranja država članica EU-a i zahtijeva temeljitu istragu kako bi se pozvalo sudionike na odgovornost; budući da je El País otkrio umiješanost Iranskog nacionalnog vijeća otpora u financiranje krajnje desnih političkih pokreta u EU; budući da Rusija i Iran, zajedno s drugim zemljama poput Venezuele, imaju zajednički cilj slabljenja demokratskih država;

BE.  budući da zakonodavci trenutačno pregovaraju o prijedlogu o političkom oglašavanju čiji je cilj nadopuniti Akt o digitalnim uslugama, riješiti štetnu rascjepkanost koja trenutno postoji u ovom području i doprinijeti jačanju naših demokracija u Europi i naših demokratskih procesa, omogućiti građanima da donesu informiranu odluku tijekom izbora ili referenduma kroz otvoreni postupak i zaštititi građane EU-a od dezinformacija, lažnih vijesti, netransparentnih tehnika političkog oglašavanja i općenito stranog upletanja; budući da bi zakonodavci trebali što prije postići dogovor o prijedlogu kako bi se osiguralo da nova pravila budu na snazi prije europskih izbora 2024.;

BF.  budući da se samo u prvoj polovini 2021. dogodio jednak broj kibernapada na institucije EU-a koliko u cijeloj 2020.(16); budući da se broj slučajeva napada na EU i nacionalne institucije povećao nakon ruske agresije u Ukrajini, poput kibernapada na Europski parlament tijekom plenarne sjednice u studenom 2022., kojim je srušena njegova internetska stranica nakon glasovanja o Rezoluciji o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma;

BG.  budući da je EU znatno pojačao svoje aktivnosti i ulaganja u pogledu razvoja kapaciteta kibersigurnosti, među ostalim u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa; budući da još uvijek postoji potreba za učinkovitijom kibersigurnošću podržanom odgovarajućim financiranjem; budući da bi snažna kibersigurnosna infrastruktura mogla smanjiti troškove uzrokovane kiberincidentima; budući da se u procjeni učinka predloženog akta o kiberotpornosti navodi da bi takva inicijativa mogla dovesti do smanjenja troškova prouzročenih incidentima koji pogađaju poduzeća za otprilike 180 do 290 milijardi EUR;(17) budući da Komisija sporo poduzima mjere protiv hakiranja koje špijunskim softverom u EU-u provode treće zemlje, usmjerenog protiv građana EU-a, uključujući od istaknute osobe kao što su čelnici država ili povjerenici; budući da u trenutačno ne postoji akcijski plan za sprečavanje hakiranja usmjerenog građana EU-a koje provode osobe koje djeluju izvan EU-a;

BH.  budući da je Vijeće nedavno donijelo Direktivu NIS2 kako bi se osigurala visoka zajednička razina kibersigurnosti širom Unije; budući da je u Direktivi NIS2 uspostavljena Europska mreža organizacija za vezu za kiberkrize (EU-CyCLONe), koja će ojačati otpornost informacijskih sustava; budući da se odgovarajuća razina kibersigurnosti može postići samo suradnjom više aktera iz javnog i privatnog sektora; budući da se EU još uvijek suočava s velikim ovisnostima u području kibersigurnosti;

BI.  budući da kibernetička obrana Ukrajine zahtijeva djelovanje i suradnju svih partnera; budući da su zapadne informatičke korporacije pružile pomoć Ukrajini u prepoznavanju ranjivosti u njezinoj infrastrukturi; budući da u EU-u nedostaje tehničkih sposobnosti za utvrđivanje ranjivosti i njegovoj kritičnoj infrastrukturi; budući da je suradnja i razmjena informacija s ciljanim partnerima, kao što su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Ukrajina i Tajvan, ključna za poboljšanje naše sposobnosti pripisivanja odgovornosti za napade;

BJ.  budući da je 2021. uspostavljeno Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge kako bi se Europskim akterima omogućilo da oblikuju globalne standarde za mrežu 6G; budući da Komisija i tijela država članica aktivno surađuju na provedbi paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije u okviru Skupine za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava (NIS); budući da je Europski revizorski sud zaključio da je od donošenja paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije postignut napredak u jačanju sigurnosti 5G mreža, pri čemu većina država članica primjenjuje ili je u postupku primjene ograničenja za visokorizične dobavljače, ali da nijedna od predloženih mjera nije pravno obvezujuća, što znači da Komisija nema ovlasti za njihovu provedbu;

BK.  budući da je bilo slučajeva da su treće zemlje prevozile migrante i tražitelje azila do vanjske granice EU-a, kao dio njihovih hibridnih strategija stranog upletanja kako bi izazvale EU i njegove države članice, kao što je u jesen 2021. učinila Bjelorusija protiv Poljske, Litve i Latvije; budući da ovu hibridni pokušaji upletanja također dolaze u obliku širenja dezinformacija polarizacijom društava EU-a i potkopavanja europskih vrijednosti i temeljnih prava;

BL.  budući da strane kampanje dezinformiranja koje provode strani akteri često upotrebljavaju migrante, manjine i dijasporu kako bi se iskoristile i pojačale negativne predrasude o migraciji radi povećanja napetosti unutar europskih društava, kao što je to slučaj s ukrajinskom dijasporom koja je žrtva ruskih kampanja dezinformiranja; budući da platforme imaju ključnu ulogu u širenju takvih informaciju;

BM.  budući da u Europi raste broj pokreta protiv jednakosti spolova, koji su osobito usmjereni na seksualno i reproduktivno zdravlje, prava žena i LGBTIQ+ osoba; budući da takvi pokreti šire dezinformacije kako bi se poništio napredak u pravima žena i rodna ravnopravnost; budući da je prijavljeno da takve pokrete milijunima eura financiraju javni ili privatni strani akteri, među ostalim iz Rusije i SAD-a;

BN.  budući da ta instrumentalizacija migranata i manjina na vanjskim granicama EU-a naglašava važnost postojanja djelotvornog i integriranog sustava upravljanja granicama te primjene operativnih, financijskih i diplomatskih mjera za zadržavanje otpornosti;

BO.  budući da Parlament podržava prijedlog Komisije da se odredbe o instrumentalizaciji migranata uvrste u Zakonik o schengenskim granicama, čime će se državama članicama omogućiti djelotvornije i koordiniranije postupanje;

BP.  budući da ruske kampanje dezinformiranja i propagande neizravno utječu i na formiranje mišljenja u Europi jer su usmjerene na dijasporu u Europi i susjednim zemljama koja govori ruski; budući da bi države članice trebale imati ključnu ulogu u stvaranju izvora informacija koji se temelje na činjenicama, a bili bi dostupni skupinama stanovništva koje govore ruski kako bi se suprotstavile narativu kojim se podupire Kremlj; budući da su ruske kampanje dezinformiranja i propagande također raširene u brojnim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, pa i u Srednjoj Aziji;

BQ.  budući da je Ured saveznog glavnog državnog odvjetnika u Belgiji otvorio istragu zbog sumnji na pranje novca, korupciju i sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji porijeklom iz trećih zemalja; budući da je od 9. prosinca 2022. provedeno nekoliko uhićenja i pretresa koji su obuhvaćali i sadašnje i bivše zastupnike u Europskom parlamentu, kao i članove osoblja; budući da nakon takvih optužbi moraju uslijediti djelotvorne mjere Parlamenta i drugih institucija EU-a kako bi se zatvorile sve rupe u zakonu u pogledu vanjskog upletanja, te kako bi se povećale transparentnost i odgovornosti radi zaštite integriteta institucija;

BR.  budući da je povjerenje u integritet Parlamenta i u vladavinu prava od presudne važnosti za funkcioniranje europske demokracije; budući da je ključno osigurati da demokratski procesi ne budu podvrgnuti privatnim i vanjskim interesima i da se prava građana u potpunosti poštuju; budući da je sposobnost predstavnika interesnih skupina da na temelju argumenata utječu na donošenje odluka u Parlamentu bitan dio europske demokracije;

BS.  budući da je u izvješću posebnog odbora INGE I već istaknuto da postoji ozbiljan nedostatak pravno obvezujućih pravila i provedbe registra lobiranja u EU-u, da bivše europske političare i državne službenike na visokoj razini angažiraju ili kooptiraju strana autoritarna nacionalna ili privatna poduzeća pod kontrolom države; budući da je zbog toga praktički nemoguće pratiti lobiranje koje dolazi izvan EU-a;

BT.  budući da je vrbovanje elita za strane interese, olakšano činjenicom da se ne ograničavaju „rotirajuća vrata” između institucija EU-a i autokratskih zemalja s visokim rizikom od štetnog upletanja u demokratske interese Unije, i dalje značajan oblik vanjskog upletanja u demokratsko funkcioniranje Europske unije te se može smatrati problemom povezanim s korupcijom;

BU.  budući da su Kina i Rusija uvele sankcije protiv europskih istraživača i istraživačkih ustanova zbog njihovih pisanih izjava ili izražavanja stajališta;

BV.  budući da je potrebna veća jasnoća u pogledu stranog upletanja preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a, osobito u suradnji s nevladinim organizacijama, društvima za savjetovanje, zakladama, skupinama za strateško promišljanje i privatnim poduzećima; budući da to ne bi trebalo spriječiti uobičajene aktivnosti informiranja koje provode veleposlanstava; budući da se broj članova osoblja ruskih veleposlanstava smanjuje diljem Europe, dok raste u Budimpešti, što dokazuje da je Mađarska podložna ruskim obavještajnim aktivnostima;

BW.  budući da lobiranje u ime stranih interesa, osobito kada je riječ o poduzećima u strateškim sektorima i njihovim vladama, može otvoriti vrata vanjskom upletanju u naše institucije; budući da je registar transparentnosti EU-a znatno ojačan nakon međuinstitucionalnog sporazuma; budući da bi jačanje zahtjeva za transparentnost za organizacije civilnog društva, društva za savjetovanje, zaklade, skupine za strateško promišljanje i privatna poduzeća moglo poslužiti otkrivanju vanjskog upletanja;

BX.  budući da se pojavilo nekoliko slučajeva neprijateljskih kampanja zastrašivanja i uznemiravanja protiv zastupnika u Europskom parlamentu koje su organizirale i koordinirale treće zemlje; budući da su zemlje kao što su Rusija, Kina i Iran uvele zabrane i sankcije pojedinim članovima i tijelima Europskog parlamenta i parlamenata država članica zbog njihova kritiziranja politika u pogledu ljudskih prava vlada tih zemalja;

BY.  budući da neke zemlje lažno optužuju europske građane za kaznena djela i zločine te ih zadržavaju u zatvoru kako bi utjecale na odluke država članica EU-a; budući da su građani trenutačno zatvoreni i osuđeni bez ikakve osnove u Iranu, švedskog državljanina Ahmadreze Djalalie i sedam drugih francuskih državljana;

BZ.  budući da je u ožujku 2022. EU nametnuo sankcije ruskim propagandnim medijskim kućama Russia Today (RT) i Sputnik i privremeno zabranio njihovo emitiranje te naredio pružateljima pristupa internetu i tražilicama da blokiraju pristup njihovu sadržaju i njegovu deindeksaciju; budući da su od usvajanja devetog paketa sankcija satelitski operateri, kao što su francuski Eutelsat i luksemburški SES, prestali pružati usluge emitiranja u EU-u RT-u i Sputniku; budući da Eutelsat 3B i dalje emitira programe ruskih operatera Trikolor i NTV plus na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom; budući da SES i dalje emitira RT News u Indiji, Meksiku i Južnoj Africi; budući da drugi nacionalni satelitski operateri, kao što su Hellas Sat i Hispasat, kao i mađarski nacionalni programi, i dalje emitiraju program sankcioniranih TV kanala; budući da su RT France i RT News još uvijek dostupni na internetu; budući da rusku propagandu često pojačavaju različite međunarodne medijske kuće s vrlo širokim dosegom u određenim regijama svijeta;

CA.  budući da je Srbija, zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u, u jasnoj suprotnosti sa sankcijama koje je uveo EU, postala sigurno utočište za neka ruska poduzeća koja nastoje zaobići ili prebroditi sankcije koje je nametnuo EU, s obzirom da od srpnja 2022. Beograd je domaćin brojnim uredima RT-a (bivši Russiy Today), koji na internetu objavljuje vijesti na srpskom jeziku;

CB.  budući da bi kriminalizacija vanjskog upletanja bila usmjerena na takvo zlonamjerno ponašanje i njegovu stigmatizaciju; budući da trenutačno ne postoji opća zabrana vanjskog upletanja u EU, što znači da ga počinitelji mogu provoditi bez straha od kazne, osim ako njihovo ponašanje ne predstavlja postojeće kazneno djelo; budući da u skladu s člankom 83. stavkom 1. trećim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), s obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima; budući da počiniteljima vanjskog upletanja treba nametnuti sankcije te uvesti ograničenja kojima bi se spriječilo njihovo buduće djelovanje;

CC.  budući da je Komisija predložila da se usklade kaznena djela i kazne za kršenje sankcija EU-a; budući da nekoliko država članica razmatra proširenje nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se obuhvatila ta kršenja;

CD.  budući da je EU već osmislio nekoliko važnih zakonodavnih akata za borbu protiv zlonamjerne vanjske manipulacije informacijama i upletanja (FIMI); budući da postoji opasnost da bi se zakonodavni okviri EU-a za borbu protiv dezinformacija mogli kopirati i upotrebljavati selektivno u drugim (autoritarnim) zemljama kako bi se ograničila sloboda medija i sloboda govora; budući da procjena djelotvornosti i učinka postojećih instrumenata na jačanje od društvene otpornosti nije pravilno provedena na razini EU-a; budući da bi se takvom procjenom dodatno poboljšala usmjerenost budućih politika i alata za rješavanje vanjskog upletanja i hibridnih prijetnji;

CE.  budući da Kina, slijedom gospodarskog rasta i širenja politike na svjetskoj pozornici, pokušava maksimalno širenje svoje propagande u inozemstvu širenjem pozitivnih diskursa o zemlji te istodobno pokušava potiskivati kritičare; budući da Kina preuzima kontrolu nad svim tradicionalnim medijskim informacijskim kanalima u Africi, koji su još uvijek najčešće korišteni alat za pristup informacijama na tom kontinentu; budući da se i ruske aktivnosti dezinformiranja razvijaju u Africi; budući da je grupa Wagner izravno uključena u te aktivnosti; budući da te aktivnosti mogu ugroziti sigurnost europskih građana i uspostavu suradnje s afričkim partnerskim zemljama;

CF.  budući da EU preuzima vodeću ulogu u radu ad hoc odbora UN-a o kiberkriminalu u okviru Trećeg odbora UN-a s ciljem zaštite temeljnih i postupovnih prava osumnjičenika;

CG.  budući da se opća informiranost o opasnostima manipuliranja informacijama i upletanja u drugim zemljama u svijetu povećala od pandemije bolesti COVID-19; budući da su Ujedinjeni narodi predložili nekoliko inicijativa za poboljšanje upravljanja u digitalnoj sferi i stvaranje veće usklađenosti među državama članicama UN-a, kao što su „Globalni kodeks ponašanja za promicanje integriteta javnih informacija” i Global Digital Compact;

CH.  budući da su u dijalogu s Posebnim odborom ING2 predstavnici određenih platformi i drugi dionici pozitivno reagirali na uspostavu globalnih standarda, a posebno europskih i, po mogućnosti, transatlantskih standarda, za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI);

CI.  budući da su uspješne misije i operacije zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) / zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i delegacija EU-a u trećim zemljama među najboljim strateškim komunikacijskim kampanjama koje EU provodi u trećim zemljama;

CJ.  budući da je Vijeće u ožujku 2022. odobrilo Strateški kompas; budući da je Strateškim kompasom određeno da bi do 2024. sve misije i operacije ZSOP-a/ZVSP-a trebale biti opremljene dovoljnim alatima za stratešku komunikaciju i resursima za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); budući da je potrebno modernizirati i profesionalizirati komunikaciju u pogledu misija, među ostalim podupiranjem inicijativa za borbu protiv izloženosti dezinformiranju; budući da je Radna skupina za stratešku komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) pojačala suradnju s misijama i operacijama ZSOP-a kako bi im pomogao u otkrivanju, analizi i razumijevanju kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

Koordinirana strategija EU-a protiv vanjskog upletanja

1.  ističe da je ruska agresija na Ukrajinu istaknula poveznice između vanjskih pokušaja manipulacije informacijama i prijetnji EU-u i njegovim susjednim zemljama, zemljama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva te globalnoj sigurnosti i stabilnosti; napominje da je ruski potpuni rat u Ukrajini imao učinke na upletanje Rusije u demokratske procese, koje je počelo davno prije invazije i temelji se na povijesnom revizionizmu, koji je sad još očitiji;

2.  naglašava potrebu za razvojem otvorene strateške neovisnosti EU-a kako bi se ograničile mogućnosti za upletanje zbog ovisnosti EU-a u strateškim sektorima kao što su energetika, informatički sektor i zdravstvo; podupire napore Europske komisije, Vijeća i drugih institucija u tom pogledu, posebno u kontekstu plana REPowerEU i inicijative Digitalna agenda za Europu;

3.  prima na znanje postupanje Komisije na prve preporuke koje je Parlament usvojio 9. ožujka 2022.; Međutim, poziva na koordiniranu strategiju EU-a za borbu protiv vanjskog upletanja, uzimajući u obzir složenost, ali i višedimenzionalnost prijetnji, koje se temelje na artikuliranoj i višepolarnoj geopolitičkoj analizi; smatra da bi ta strategija, usmjerena na cijelo društvo, trebala uključivati mjere za bolju provedbu postojećih odredbi o vanjskom upletanju, uspostaviti kontaktnu točku za istragu vanjskog upletanja i osigurati izvore financiranja aktivnosti koje su usmjerene jačanju kapaciteta za borbu protiv dezinformacija i očuvanje demokratskih procesa; smatra ta bi strategija trebala objediniti izolirane napore, strategije, akcijske planove, planove djelovanja, osnovne projekte i tokove financiranja te stvoriti sinergije među njima; smatra da bi u njoj bi trebalo utvrditi strateške ciljeve, potrebne mandate i operativne sposobnosti, kao što su razmjena informacija o prijetnjama i utvrđivanje tehničke odgovornosti, zakonodavne i diplomatske alate, kao što su novi zakoni, norme, pakete instrumenata, utvrđivanje političke odgovornosti, sankcije i druge protumjere te zahtjeve za izgradnju kapaciteta, kao što je dodatno financiranje agencija EU-a i organizacija civilnog društva koje doprinose tim naporima s ključnim pokazateljima uspješnosti kako bi se osiguralo postizanje dovoljno velikog opsega i dosega rezultata;

4.  u tom pogledu pozdravlja najavu predsjednice Komisije o paketu mjera za obranu demokracije; Podsjeća na izjave Komisije da će pažljivo razmotriti preporuke odbora INGE i ING2 da bi trebalo razviti snažan paket mjera za obranu demokracije, zajedno sa zakonodavstvom o suzbijanju hibridnih prijetnji u EU-u;

5.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da sve mjere koje se provode za zaštitu EU-a od vanjskog upletanja i manipulacije informacijama uključuju čvrste i odlučne zaštitne mjere u pogledu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i slobodu mišljenja;

6.  smatra da bi se trebao pažljivo razmotriti prelazak s pristupa kojim se jednako postupa prema svim zemljama i kojim se sva nastojanja stranog utjecaja tretiraju na isti način, bez obzira iz koje zemlje potječu, prema pristupu kojim se na temelju objektivnih kriterija uzimaju u obzir rizici, slično kao što je to učinjeno u Direktivi (EU) 2015/8499,(18) i izvlače pouke iz iskustva drugih zemalja; vjeruje da bi pristup koji se temelji na riziku bio jedan od sastavnih dijelova višerazinskog pristupa kojim se osiguravaju informacije za politike i protumjere u pogledu vanjskog upletanja, uklanja nepotrebna pravna složenost i učinkovitije iskorištavaju ograničene mogućnosti i resursi, od operativne do političke razine, uzimajući u obzir najvažniji faktor u procjeni stranog utjecaja i odgovoru na njega, a to je zemlja iz koje potječe; također smatra da bi taj pristup uključivao jasan skup mogućih sankcija i prema tome djelovao odvraćajuće na prekršitelje i kao sredstvo utjecaja na nove zlonamjerne aktere koji bi se mogli dodati na popis; smatra da potencijalni kriteriji mogu uključivati:

   (a) Sudjelovanje u aktivnostima vanjskog upletanja,
   (b) program krađe intelektualnog vlasništva usmjeren protiv EU-a i njegovih država članica,
   (c) zakonodavstvo kojim se prisiljava nacionalne nedržavne aktere da sudjeluju u obavještajnim aktivnostima,
   (d) dosljedno kršenje ljudskih prava,
   (e) revizionističku politiku u pogledu postojećeg međunarodnog pravnog poretka,
   (f) izvanteritorijalno provođenje autoritarne ideologije; poziva Komisiju i ESVD pa predstave posebne preporuke za uvođenje ovog pristupa i da ih podnesu Vijeću na odobrenje;

7.  smatra da bi EU trebao, u suradnji s državama članicama, poboljšati svoju stratešku komunikaciju o suzbijanju i razotkrivanju manipulacija informacijama, općim izvješćivanjem o tekućim operacijama dok se one odvijaju (razotkrivanje), osobito na globalnom jugu; poziva na jačanje kapaciteta EU-a za prepoznavanje („prebunking”) i daljnje ulaganje u njih; podsjeća na primjere Ukrajine i Tajvana u pogledu prepoznavanja i razotkrivanja manipulacija informacijama te na potrebu da se polazi od njihova iskustva; slično tome, podsjeća da je potreban okvir za brzu razmjenu informacija koje potječu od civilnog društva i privatnih poduzeća radi prepoznavanja ili brzog razotkrivanja manipulacija informacijama;

8.  podržava javni poziv koji je potpredsjednica Věra Jourová uputila u Tallinn u siječnju 2023.(19) da se prošire neovisni komunikacijski kanali za govornike ruskog jezika se na proširenje; poziva Komisiju i ESVD da sukladno tome poduzmu daljnje korake u obliku konkretnih prijedloga i mjera;

9.  osuđuje opasnu pojavu plaćenih dezinformacija kojom pružatelji vladinim i nevladinim akterima nude usluge dezinformiranja, na primjer na mračnom internetu, uz popis usluga i cijena; žali što se takva vrsta usluge koristi za potkopavanje izbornih postupaka, uz mnoge druge svrhe;

10.  poziva na uspostavu strukture EU-a čija bi zadaća bila analiza podataka, koordinacija istraživačkih projekata i sastavljanje izvješća za poboljšanje informiranosti o stanju i razmjena obavještajnih podataka o prijetnjama, pripisivanje odgovornosti i protumjere u pogledu vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI), uključujući službu za vanjsko djelovanje EU-a, a koja služi kao referentna točka i specijalizirani centar znanja za olakšavanje i poticanje operativne razmjene između tijela država članica, institucija EU-a i agencija EU-a; smatra da bi se ta struktura trebala financirati iz proračuna EU-a i trebala imati oblik centra za integritet informacija koji surađuje sa svim institucijama EU-a, uz upotrebu svih dostupnih alata kako bi se izbjeglo udvostručavanje;

11.  poziva države članice da priznaju činjenicu da je vanjsko upletanje, uključujući dezinformiranje, prijetnja nacionalnoj i prekograničnoj sigurnosti; potvrđuje potrebu za solidarnošću među državama članicama kako bi se one mogle učinkovito boriti protiv te vrste djelovanja; poziva na izmjenu članka 222. UFEU-a kako bi uključivao vanjsko upletanje;

12.  poziva nacionalne parlamente država članica EU-a da razmotre uspostavu vlastitih parlamentarnih tijela čiji bi zadatak bio nadgledanje djelovanja povezanih sa zaštitom njihove demokracije od vanjskog upletanja i manipulacije informacijama te da provode redovite razmjene o tim temama;

13.  sa zanimanjem prima na znanje zaključak zajedničke vježbe „EU Integrated Resolve 2022.”, čiji je cilj bio poboljšati sposobnost EU-a da odgovori na složenu, hibridnu krizu koja ima i unutarnju i vanjsku dimenziju; no žali zbog toga što Parlament nije bio uključen u ovu vježbu te poziva ostale institucije Unije da uključe Parlament u strukturu svih takvih vježbi;

14.  potiče sve vrste suradnje među službama različitih institucija Unije zaduženima za operativne aktivnosti nadziranja i suzbijanja dezinformacija, kao što je postojeća suradnja radne skupine Europskog parlamenta za dezinformacije, službi Komisije i odjela Stratcom ESVD-a, koji ima Sustav brzog uzbunjivanja; pozdravlja suradnju ESVD-a i Komisije s Parlamentom u njegovu redovitom obavještavanju o značajnim kretanjima u području prijetnji povezanih s vanjskim manipuliranjem informacijama i upletanjem, osobito kad se radi o europskim izborima; predlaže uspostavu sustava brzog uzbunjivanja za zastupnike u Europskom parlamentu i zastupnike u nacionalnim parlamentima s ciljem suzbijanja dezinformiranja na internetskim platformama i sprečavanja razmjene dezinformacija;

15.  pozdravlja što je ESVD omogućio uspostavu Centra za razmjenu i analizu informacija (ISAC), koji će razviti zajedničku metodologiju i okvir za prikupljanje i razmjenu sustavnih obavještajnih podataka i dokaza o prijetnji i u konačnici pružiti bolju informiranost o stanju; ističe napredak koji je ostvario ESVD u zajedničkom analitičkom okviru i metodologiji u pogledu vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja, kako je opisan u EDAP-u, i naglašava da, kao dio ISAC-a, takav suradnički i interoperabilni protokol otvorenog koda za potporu informiranost o stanju može doprinijeti tješnjoj suradnji između institucija, tijela i agencija EU-a, država članica, platformi društvenih medija, novinskih agencija i dionika civilnog društva; poziva da se usmjere dostatna financijska sredstva na trajni razvoj, sudjelovanje društva i izgradnju kapaciteta koji bi doprinijeli širokom prihvaćanju tog modela sa značajnim dosegom i opsegom u cijeloj Uniji;

16.  poziva na osnivanje stalnog tijela u Europskom parlamentu kako bi se osigurao transverzalni pristup djelotvornom praćenju vanjskog upletanja i borbi protiv njega;;

Otpornost

17.  poziva na zajednički rad na društvenom i institucionalnom informiranju i ulaganju u obrazovanje o dezinformiranju, manipuliranju informacijama i vanjskom upletanju i tome kako ga suzbiti na sveobuhvatan način, u kojemu će sudjelovati institucije Europske unije, države članice, partnerske zemlje, civilno društvo, gospodarski sektor i neovisni mediji;

18.  ističe da EU mora naučiti učiti iz iskustva Ukrajine, Tajvana i drugih zemalja te njihova znanja o suzbijanju vanjskog upletanja i agresije te nastaviti blisko surađivati s tim zemljama u tom pogledu; primjećuje, međutim, drugačiji kontekst u kojem djeluje Tajvan;

19.  pozdravlja činjenicu da će Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO), neovisna mreža za provjeravatelje činjenica, akademske istraživače i druge dionike, uskoro imati centre koji će pokrivati sve države članice, što će osnažiti misiju otkrivanja i analiziranja kampanji dezinformiranja, pogrešnih informacija i drugo sadržaja koji stvaraju treće zemlje s jasnom propagandističkom namjerom, te organiziranja aktivnosti u području medijske pismenosti i drugih aktivnosti kojima se podupire borba protiv dezinformiranja; naglašava potencijalnu potrebu za pravnim okvirom u EU-u ili državama članicama kako bi se osigurala kvalitetna provjera činjenica;

20.  ponovno poziva države članice da uključe medijsku i digitalnu pismenost, građanski odgoj, zajedničku europsku povijest, poštovanje temeljnih prava, kritičko razmišljanje i promicanje javnog sudjelovanja u školske i visokoškolske kurikulume te istovremeno općenito nastoje podići razinu informiranosti među odraslima, uključujući starije osobe, uz napore da se premoste digitalne podjele na temelju dobi, rodne pripadnosti i socio-ekonomskog statusa; poziva na donošenje koherentne strategije EU-a za medijsku pismenost s projektima koji daju konkretne rezultate sa značajnom opsegom i dosegom u cijeloj Uniji; potiče na dijeljenje smjernica EU-a za medijsku pismenost sa zemljama kandidatkinjama, prevedenih na nacionalni jezik, radi borbe protiv dezinformiranja i promicanja digitalne pismenosti obrazovanjem i osposobljavanjem; u tom pogledu traži od država članica da unutar obrazovnih ustanova razmotre izradu i distribuciju obrazovnih materijala namijenjenih različitim dobnim kategorijama iz kojih djeca i mladi mogu naučiti kako se na odgovarajući način informirati i na koji način mogu provjeriti točnost informacija; poziva na uspostavu opservatorija za strane utjecaje i njihov učinak na visoko obrazovanje i istraživanje;

21.  naglašava važnost prisjećanja povijesti i istraživanja o totalitarnim režimima, kao što je sovjetski režim, i transparentne javne debate koja se temelji na činjenicama o zločinima takvih režima kako bi se osnažila otpornost naših društava na iskrivljavanje i manipuliranje poviješću; ponovno ističe važnost organizacija civilnog društva, kao što je Memorial, koje rade u području prisjećanja povijesti, posebice u pogledu nedavne europske povijesti koja je meta ruskog sustavnog dezinformiranja i revizionizma čiji je cilj opravdati njezino aktualno upletanje i agresiju;

22.  poziva Komisiju da osmisli učinkovit paket mjera za obranu demokracije, uzimajući u obzir jedinstveno iskustvo Konferencije o budućnosti Europe i završne prijedloge, uključujući inicijative za jačanje naše demokracije iznutra, njegovanjem građanske kulture demokratskog angažmana i aktivnog sudjelovanja građana u svakom trenutku, uključujući izvan izbornog razdoblja;

23.  naglašava da sve razine javne uprave trebaju imati posebno osposobljavanje za otkrivanje i suzbijanje manipulacije informacijama i upletanja i naglašavajući da to osposobljavanje treba biti osjetljivo na rod; ponovno poziva institucije tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da nastave i pojačaju slična osposobljavanja i akcije za povećanje informiranosti o aktualnom stanju jer su hibridne prijetnje neprestane i raširene te sve češće usmjerene na utjecanje na politike i zakonodavstvo EU-a; poziva institucije, tijela i agencije EU-a da osmisle međuinstitucijsko osposobljavanje kako bi promicali sveukupnu otpornost institucija, tijela i agencija EU-a kao cjeline;

24.  poziva institucije, tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da donesu namjenski komunikacijski okvir koji sadržava mjere za brzo otkrivanje vanjskog upletanja i pokušaja manipulacije informacijskom sferom kako bi se ti pokušaji spriječili i suzbili; pozdravlja ulogu ESVD-a, Strateškog komunikacijskog centra izvrsnosti NATO-a (StratCom CoE) i Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE) u razvoju povećane informiranosti o stanju i dodatnih odgovora za suzbijanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI);

25.  ponovno poziva ESVD da uspostavi svoju stručnost u području strateške komunikacije i javne diplomacije, za što je potreban osnažen mandat i više resursa dodijeljenih posebice njegovu Odjelu za stratešku komunikaciju i njegovim radnim skupinama, u skladu s pristupom temeljenom na riziku te uzimajući u obzir aktualni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine i hibridno ratovanje i propagandu ruskih državnih i nedržavnih aktera, kao i utjecaj tog hibridnog ratovanja na zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u na zapadnom Balkanu te na Republiku Moldovu i ostale zemlje Istočnog partnerstva; naglašava da je dijalog s građanima nužan kako bi se povećala razina osviještenosti o prioritetima vanjske i sigurnosne politike EU-a; prima na znanje i hvali rad na internetskoj stranici i bazi podataka EUvsDisinfo te poziva na daljnje širenje ove platforme, uz odgovarajuća financijska sredstva;

26.  primjećuje žurnu potrebu za pojačavanjem napora za suzbijanje zlonamjernih kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja čiji je cilj ograničiti sposobnosti zemalja kandidatkinja potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u da se postupno usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU-a; pozdravlja doprinos ESVD-a u podupiranju institucionalnog kapaciteta i transparentnosti vlasništva nad medijima, osobito na zapadnom Balkanu, uzimajući u obzir krhko sigurnosno stanje i opasnost od prelijevanja; ističe potrebu za proaktivnom borbom protiv propagande zlonamjernih aktera u regiji, kojom se nastoje podrivati interesi i vrijednosti EU-a;

27.  poziva EU i države članice da pojačaju potporu naporima organizacija civilnog društva u suzbijanju kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja jer su se pokazali učinkovitima za podizanje razine informiranosti o rizicima povezanima s informacijama i dezinformacijama, posebno onima koje se prenose na društvenim mrežama, te su se pokazali djelotvornima i u slučaju tradicionalnih medija, budući da brojne organizacije civilnog društva djeluju na lokalnoj razini, te su stoga bliže metama dezinformiranja i znaju bolje komunicirati s njima; vjeruje da bi tehnološka i medijska poduzeća trebala surađivati s organizacijama civilnog društva jer potonja mogu pružiti stručno znanje o političkom i kulturnom kontekstu kako bi se osmislile strategije za ublažavanje upletanja u izborne procese;

28.  poziva na to da se istraživačkim novinarima i organizacijama civilnog društva na jasan i transparentan način omogući dovoljno i održivo financiranje koje odgovara njihovim naporima u pogledu povećanja informiranosti, otkrivanja pokušaja upletanja u demokratske procese i neutraliziranja njihova učinka;

29.  poziva na to da se izdvoje, povećaju i iskoriste javni izvori za relevantne organizacije civilnog društva i na ulaganje napora za povećanje razine privatnog financiranja, kao što je omogućavanje donatorske konferencije; poziva na pokretanje zajedničke inicijative fondova i programa EU-a, uključujući predstojeći paket mjera za obranu demokracije, zajedno s financijskim organizacijama, bilateralnim donatorima i korisnicima kako bi se poboljšala usklađenost i suradnja u pogledu ulaganja u demokratsku otpornost i suzbijanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja, te na to da taj okvir za ulaganje osigurava bespovratna sredstva po mjeri, na temelju objektivnih, transparentnih i kontroliranih kriterija, za neovisne provjeravatelje činjenica, članove akademske zajednice, skupine za strateško promišljanje i organizacije civilnog društva uključene u poboljšanje informiranosti o stanju (kao što je istraživanje, istraga i utvrđivanje podrijetla manipulacije informacijama i upletanja, razvoj suradnje u tom području te razvoj i operacionalizacija metodologija ISAC-a i alata otvorenog koda za rješavanje tog problema) te uključuje mjere za promicanje medijske, digitalne i informacijske pismenosti te druge aktivnosti za izgradnju otpornosti i potporu za borce za ljudska prava u okviru godišnjih ili polugodišnjih poziva na podnošenje prijedloga koji bi obuhvaćali višegodišnje dugoročno financiranje;

30.  naglašava da je nužno da se zviždačima, novinarima i drugim medijskim djelatnicima zajamče potrebni uvjeti kako bi mogli pridonositi otvorenoj, slobodnoj, nepristranoj i pravednoj javnoj raspravi, koja je od vitalnog značaja za demokraciju i koja je ključan aspekt podupiranja društva u suzbijanju dezinformacija, manipulacija informacijama i upletanja; naglašava potrebu za sigurnom opremom i snažnim šifriranjem otvorenog koda s kraja na kraj kako bi se zaštitila povjerljivost i cjelovitosti komunikacije između novinara i njihovih izvora;

31.  pozdravlja prijedlog(20) protiv strateških tužbi protiv javnog djelovanja (SLAPP), koji se sastoji od prijedloga direktive i preporuke, kako bi se poboljšala zaštita novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva od zlonamjernih sudskih postupaka; nadalje pozdravlja analizu postojećih prijetnji sigurnosti novinara u EU-u i pravnih prijetnji te zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog djelovanja koju je Komisija provela u svojem „Izvješću o vladavini prava za 2022.”; ističe porast nadzora novinara i organizacija civilnog društva u EU-u špijunskim softverima u cilju njihova zastrašivanja i uznemiravanja; naglašava potrebu da se ta dimenzija uključi u procjenu vladavine prava Komisije;

32.  podsjeća da su neovisne, pluralističke, kvalitetne medijske usluge snažan protuotrov za vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje (FIMI); u tom pogledu podsjeća na inicijativu Journalism Trust koju su pokrenuli Reporteri bez granica, a čiji je cilj uspostavljanje industrijskih standarda; ponavlja svoj poziv na stvaranje stalnog programa EU-a za informativne medije i časopise; smatra da se sloboda i pluralizam medija moraju zaštititi i promicati i u internetskom okruženju, posebice u pogledu dostupnosti novinarskog sadržaja na internetskim platformama;

33.  napominje da je potrebno zajamčiti da su u borbi protiv dezinformacija obuhvaćene i tradicionalne novine i kanali koji su posvećeni vijestima; posebno poziva informativne kanale da budu transparentniji u pogledu profila stručnjaka koje pozivaju na svoje setove;

34.  pozdravlja Komisijin prijedlog Europskog akta o slobodi medija(21) (EMFA) kojim se nastoji uspostaviti zajednički okvir na razini EU-a kako bi se osigurali pluralizam i neovisnost za medijske usluge na unutarnjem tržištu donošenjem posebnih odredaba protiv političkog upletanja u uredničke odluke i nadziranja te osiguravanjem odgovarajućeg financiranja javnih medija i transparentnosti vlasništva nad medijima i zaštitom internetskog medijskog sadržaja; traži da se uspostave zaštitne mjere i za medije i medijske djelatnike, posebice kada su izloženi stranim silama koje nastoje podrivati pravo na informacije; ističe da je i dalje posebno potrebno znatno poboljšati odredbe o nadzoru kako bi se zajamčilo da se njima ne ozakonjuje upotreba špijunskih softvera protiv pojedinaca, prvenstveno novinara, čime bi se podrivala temeljna prava, umjesto da ih se ojača;

35.  pozdravlja prijedlog za stvaranje, u okviru Europskog akta o slobodi medija, novog europskog odbora za medijske usluge koji bi okupljao nacionalna medijska tijela i koji bi trebao imati značajnu ulogu u borbi protiv dezinformiranja, uključujući vanjsko upletanje i manipulaciju informacijama; napominje posebno da je jedna od predloženih zadaća tog odbora koordinacija nacionalnih mjera povezanih s pružanjem medijskih usluga pružatelja s poslovnim nastanom izvan EU-a koji su usmjereni na publiku u EU-u i koji mogu ugroziti javnu sigurnost; preporučuje da zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva budu uključene u nadležnost odbora u tom pogledu; traži da Europski odbor za medijske usluge bude neovisan od Komisije i vlada država članica, u smislu organizacije i financiranja, kako bi funkcionirao objektivno i bio politički neovisan;

36.  pozdravlja, u vezi s Europskim aktom o slobodi medija, prijedloge za neovisno nadziranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga, koji bi uključivao detaljnu analizu podataka i kvalitativnu analizu otpornosti medijskih tržišta država članica, posebno u pogledu opasnosti od vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); pozdravlja prijedlog za organiziranje strukturiranog dijaloga između platformi i medijskog sektora radi praćenja usklađenosti platformi sa samoregulacijskim inicijativama; naglašava da je važno osigurati da Europski akt o slobodi medija ili svi drugi važeći ili budući zakoni o medijima ili tehnologiji ne sadržavaju posebna izuzeća od horizontalnih pravila o moderiranju sadržaja, čime bi se pružila prilika onima koji šire dezinformacije;

37.  poziva na donošenje zrcalnih klauzula na temelju kojih bi otvorenost europskog informacijskog prostora prema trećim zemljama bila razmjerna pristupu koji europske medijske kuće imaju u tim zemljama; potiče Komisiju da razvije regulatorni sustav na razini EU-a kojim bi se medijska poduzeća koja su pod uredničkom visokorizičnih stranih vlada ili u vlasništvu visokorizičnih trećih zemalja spriječilo da steknu vlasništvo nad europskim medijskim poduzećima; to bi se prvenstveno trebalo odnositi na nedemokratske ili visokorizične zemlje u kojima europskim medijskim organizacijama nije dopušteno slobodno poslovati ili se nad njima vrši pritisak da im sadržaj bude naklonjen nacionalnim vladama; ta bi se djelovanja trebala temeljiti na zajedničkoj bazi podataka kako bi se olakšalo usklađeno sprečavanje i/ili kazneni progon diljem Europske unije; predlaže da se takav regulatorni sustav može temeljiti na postojećim mehanizmima za provjeru izravnih stranih ulaganja kako bi se spriječila udvostručenja; potiče da se u Europski akt o slobodi medija uključe odredbe o transparentnosti vlasništva nad medijima koje su trenutno sadržane u preporukama;

38.  ističe da se sve češće poricanje klimatskih promjena može povezati sa širim prihvaćanjem teorija zavjere u javnom diskursu koje se temelje na namjernom stvaranju suprotne stvarnosti i odbacivanju znanosti, a koja uključuje pogrešne ideje svemu, od ruske ratne agresije na Ukrajinu do cjepiva protiv bolesti COVID-19; naglašava ulogu stranih aktera u širenju dezinformacija o klimatskim promjenama i klimatskoj politici EU-a, čime se podriva potpora javnosti, a koristi se i u narativima domaćih aktera koji te dezinformacije o klimi upotrebljavaju za vlastite političke ciljeve;

39.  podupire poziv koji su vodeći stručnjaci za klimu na 27. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 27) uputili tehnološkim poduzećima da suzbiju sve veći problem dezinformiranja, a posebno da prihvate opću definiciju pogrešnih informacija i dezinformacija o klimi koja obuhvaća pogrešno tumačenje znanstvenih dokaza i promicanje pogrešnih rješenja, da se obvežu da neće objavljivati oglase koji sadrže pogrešne informacija i dezinformacije o klimi i manipulativni zeleni marketing te da dijele interna istraživanja o širenju pogrešnih informacija i dezinformacija o klimi te manipulativnog zelenog marketinga na svojim platformama;

40.  poziva platforme da poduzmu mjere za povećanje transparentnosti i zabranu objave oglasa kojima se promiče poricanje klimatskih promjena te da se isto primjenjuje na teorije zavjere i dezinformiranje; prepoznaje da postoji hitna potreba za demonetizaciju širenja ekonomije dezinformacija o klimatskim promjenama;

41.  sa zabrinutošću primjećuje da mnogi od najpoznatijih promicatelja poricanja klimatskih promjena i napada na djelovanja u području klime imaju „provjereni” status na raznim platformama društvenih medija, uključujući Twitter, što im omogućava širenje pogrešnih informacija i dezinformacija pod tim privilegiranim statusom milijunima sljedbenika te da takvi promicatelji često imaju sjedište izvan Europske unije; poziva Twitter da uvede strože provjere pri prodaji svojih „plavih kvačica”;

Upletanje preko internetskih platformi

42.  podsjeća da se poslovni model internetskih platformi i dalje oslanja na oglašavanje temeljeno na osobnim podacima i netransparentnim algoritmima, što znači da veći angažman podrazumijeva veći prihod od oglašavanja, i da se taj angažman stvara putem algoritama koji nagrađuju polarizirana i ekstremna mišljenja nauštrb informacija temeljenih na činjenicama, što dovodi do značajnih rizika od manipulacije podacima; naglašava da Opća uredba o zaštiti podataka(22), Akt o digitalnim uslugama, Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i predstojeća uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju stvaraju dodatne zaštitne mjere protiv takve zlouporabe i manipulativnih praksi; podsjeća na podršku svim mjerama za zabranu mikrociljanja u svrhu političkog oglašavanja, posebno, ali ne ograničavajući se na one koja se temelje na osjetljivim osobnim podacima;

43.  poziva Komisiju, države članice i tehnološka poduzeća na suradnju i ulaganje više resursa u razvoj regulatornih i tehnoloških rješenja za dezinformiranje koje se temelji na umjetnoj inteligenciji;

44.  žali zbog toga što veće platforme, kao što su Meta, Google, YouTube ili TikTok, još uvijek ne čine dovoljno za aktivnu borbu protiv dezinformacija, pa čak i otpuštaju osoblje, unatoč stalnim zahtjevima regulatora, civilnog društva, pa čak i internog osoblja u poduzeću zaduženog za integritet; podsjeća da platforme moraju imati dovoljno osoblja kako bi osigurale redovita ažuriranja alata za moderiranje kako bi se spriječilo da štetni sadržaj zaobiđe njihovu politiku moderiranja; podsjeća da se kampanje dezinformiranja i upletanja snažno oslanjaju na koordinaciju dezinformacija i mikrociljanja na više platformi; žali zbog činjenice da je EU ovisan o poduzećima trećih zemalja kako bi se očuvala cjelovitost europskih izbora; budući da samoregulurajući pristup Kodeksa dobre prakse nije uspio, potiče sve platforme, uključujući one male, da poboljšaju svoju koordinaciju kako bi bolje prepoznale kampanje i spriječile njihovo širenje;

45.  žali zbog toga što poduzeća u sektoru društvenih medija ne poštuju svoje obaveze i da nisu učinkovite u prepoznavanju pogrešnih informacija i dezinformacija na svojim platformama te da i kad ih uklanjaju, to čine sporo; žali što je takva neaktivnost internetskih platformi znak nedostatka obvezujućih pravila u europskom regulatornom okviru; podsjeća da poslovni model platformi podrazumijeva da imaju pristup relevantnim podacima; žali što često djeluju tek kada građani, istraživači ili mediji upozore na određeni sadržaj; poziva platforme da prednost daju informacijama temeljenima na činjenicama koje dolaze iz pouzdanih izvora;

46.  poziva platforme da osiguraju više kvalificiranog osoblja, resursa i kapaciteta za praćenje i moderiranje štetnog sadržaja i ponašanja na svim službenim jezicima EU-a, na lokalnim jezicima i dijalektima te potiče platforme da povećaju financijska sredstva i poboljšaju integraciju akreditiranih provjeravatelja činjenica treće strane na svim jezicima EU-a; ističe hitnu potrebu za rješavanje štetnog sadržaja;

47.  napominje da je velika šteta i da velike tehnološke platforme u većini država članica EU-a ne nude korisničku podršku koju pružaju stvarne osobe;

48.  osuđuje korake unatrag Twittera u borbi protiv dezinformacija otkad je došlo do promjene njegova vlasništva; osobito žali zbog činjenice što je Twitter znatno smanjio broj članova osoblja odgovornih za suzbijanje dezinformacija, uključujući one odgovorne za moderiranje globalnog sadržaja, govor mržnje i uznemiravanje na internetu; žali zbog toga što su nedavno bez odgovarajuće procjene vraćeni suspendirani profili i posebice zbog toga što su vraćeni nasilni desničarski i otvoreno fašistički računi, uključujući one koji negiraju ishod američkih predsjedničkih izbora 2020.; snažno osuđuje Twitterovu odluku da prestane provoditi svoju politiku protiv dezinformacija o bolesti COVID-19;

49.  napominje da je ruski agresorski rat u Ukrajini naglasio nedostatak kontaktnih točaka za tijela za prijavu dezinformacija i nezakonitog sadržaja; žali što su upravitelji platforme Meta često prebacivali odgovornost za moderiranje sadržaja na sigurnosni tim sa sjedištem u Sjedinjenim Državama; izražava zabrinutost zbog činjenice u baltičkim zemljama postoje samo dva predstavnika platforme Meta, što znači da nema dovoljno resursa za moderiranje sadržaja, što dovodi do grešaka kao što su zabrane legitimnih računa;

50.  smatra zabrinjavajućim što je skupinama koje šire dezinformacije u području zdravlja, političkim ekstremistima i vjerskim fundamentalistima poput talibana omogućeno da dobiju „provjereni” status s kvačicom jer su se pretplatili na „Twitter Blue”; poziva Twitter da izmijeni svoju politiku kako bi se spriječilo lažno predstavljanje, lažiranje ili obmanjujuće tvrdnje o stručnosti;

51.  podsjeća da je Twitter potpisao poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i da promjena vlasništva ne bi trebala utjecati na obveze platforme u skladu s Kodeksom; podsjeća Twitter da kao poduzeće mora poštovati sve relevantne propise Europske unije, uključujući Akt o digitalnim uslugama; poziva Komisiju i nadležna nacionalna tijela da osiguraju da se Twitter pridržava standarda i pravila Unije te da primjenjuje odgovarajuće sankcije ako se tehnološka poduzeća ne pridržavaju standarda Unije;

52.  poziva platforme da olakšaju potpuni pristup podacima, osobito istraživačima, na kojima se temelje zaključci te da vode registar uklonjenog sadržaja kako bi istraživačima pomogli u budućim istraživanjima te kako bi pomogli drugim tehnološkim poduzećima, demokratskim vladama i tijelima kaznenog progona da poduzmu odgovarajuće mjere; poziva Komisiju da osigura da se to odvija u okviru Akta o digitalnim uslugama i Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i da zahtijeva od platformi da objasne zašto smatraju da nije tehnički izvedivo osigurati pristup podacima;

53.  pozdravlja odredbe Akta o digitalnim uslugama kojima se od vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i vrlo velikih internetskih tražilica (VLOSE) zahtijeva da pruže informacije o algoritmima, te se traži da objasne kako ono djeluju kako bi se mogao procijeniti njihov učinak na izbore i druge demokratske procese te kako bi se poduzele potrebne mjere za smanjenje rizika; poziva potpisnike Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija da potpuno poštuju svoje obveze; žali zbog nedostatka obvezujućih obveza za potpisnike Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija; poziva na brzo usvajanje Kodeksa dobre prakse kao kodeksa ponašanja u okviru Akta o digitalnim uslugama, uključujući revizije kojima bi se ocjenjivala sukladnost propisana člankom 28., a Komisiju poziva da razmotri koji su novi zakonodavni prijedlozi ili ažuriranja potrebni kako bi se riješilo pitanje nedovoljne usklađenosti, te da osigura mogućnost privremenog ili trajnog suspendiranja platformi koje sustavno ne ispunjavaju svoje obveze na temelju Kodeksa dobre prakse;

54.  zabrinut je zbog toga što neki akteri čije usluge znatno pridonose širenju dezinformacija nisu potpisnici Kodeksa dobre prakse, kao što su Apple, Amazon, Odysee, Patreon, GoFundMe i Telegram; poziva Komisiju da potakne preostale relevantne dionike da potpišu i potpuno poštuju Kodeks dobre prakse i da sudjeluju u njezinoj radnoj skupini; poziva na uspostavu pravnog okvira kako bi se osigurala najmanja moguća razina obveza za borbu protiv dezinformacija na tim uslugama; zabrinut je zbog činjenice da Telegram uopće ne surađuje s oblikovateljima politika u demokratskim zemljama i da odbija suradnju s organizacijama civilnog društva;

55.  pozdravlja činjenicu da su se svi sudionici u ekosustavu internetskog oglašavanja obvezali kontrolirati i ograničiti oglašavanje na računima i internetskim stranicama koji šire dezinformacije ili oglašavanje uz dezinformirajući sadržaj te ograničiti širenje oglašavanja koje sadržava dezinformacije i da se ta obveza odnosi i na političko oglašavanje; ističe, međutim, da još uvijek nema dovoljno podataka na temelju kojih bi se provjerilo daju li poduzete mjere ikakve rezultate; žali što su ovaj poslovni model i algoritmi za preporučivanje na kojima se temelji i dalje ključni pokretači širenja dezinformacija i lažnog, obmanjujućeg i kontroverznog sadržaja; izražava zabrinutost zbog spremnosti platformi da iskoriste izgovor „osnaživanja” korisnika kao način na njih prebace odgovornost za ograničavanje objave oglasa na računima i internetskim stranicama koje šire dezinformacije; budući da bi ta odgovornost trebala biti na platformama jer imaju relevantne podatke i stručni kadar, sve dok njihove radnje ostanu transparentne i dok se podaci stavljaju na raspolaganje istraživačima; izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti na tržištu alata za zaštitu robnih marki od rizika povezanih s njihovim ugledom jer se često ti alati oslanjaju na algoritme za koje je utvrđeno da pogrešno označavaju legitimne i pouzdane izvore vijesti;

56.  izražava zabrinutost zbog upotrebe snimki izrađenih s pomoću videoigara radi širenja dezinformacija o ruskoj invaziji na Ukrajinu i drugim oružanim sukobima; poziva medijske kuće da budu opreznije u pogledu takvog sadržaja i da potpredsjednici razviju učinkovite alate za njegovo uklanjanje sa svojih platformi; zabrinut je zbog činjenice da poduzeća za videoigre i internetske igre sa sjedištem u Rusiji, uključujući poduzeća koja proizvode mobilne igre, još uvijek slobodno posluju na europskim tržištima i da bi se mogla upotrebljavati za širenje dezinformacija i propagande;

57.  poziva na brzo usvajanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija kao Kodeksa ponašanja u okviru mehanizma za zajedničku regulaciju Akta o digitalnim uslugama, imajući na umu da će njegov uspjeh ovisiti o strogoj provedbi u slučaju potpisnika koji ne poštuju obveze putem obveznih revizija u skladu s člankom 28. Akta o digitalnim uslugama; poziva na usklađivanje različitih žalbenih mehanizama za korisnike i obveza povezanih s prekomjernim i nedovoljnim moderiranjem;

58.  podsjeća da državna tijela imaju računa na platformama društvenih medija, uključujući račune koji se koriste u svrhe nadziranja i praćenje trendova dezinformiranja; napominje da bi se ti računi, dok god ne stupaju u interakciju s drugim korisnicima, trebali smatrati sigurnima i da ih platforme ne bi smjele uklanjati;

59.  poziva da se pojedincima ili pravnim subjektima omogući da tuže platforme zbog neaktivnosti u uklanjanju pogrešnih informacija ili dezinformacija, posebice kada su meta takvih dezinformacija;

60.  podržava osnivanje neovisnih agencija za ocjenjivanje platformi koje bi obavještavale javnost o praksama tih platformi, kako bi ljudi mogli donijeti informirane odluke pri registraciji na njih;

Kritična infrastruktura i strateški sektori

61.  pozdravlja Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (Direktiva CER) o kojoj je nedavno postignut dogovor, preporuke Vijeća za jačanje kritičke infrastrukture i Direktivu NIS2; pozdravlja njezino proširenje na kritičnu infrastrukturu za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane; smatra da su nedavni napadi, kao što je sabotaža kritične infrastrukture i češći kibernapadi, pokazali da je potrebno ocijeniti postojeće zakonodavstvo nakon njegove provedbe u državama članicama te poziva Komisiju da, ako je potrebno, predstavi dodatne poboljšane prijedloge koji bi trebali obuhvaćati izgradnju otpornosti organizacija civilnog društva koje rade na suzbijanju stranog upletanja i dezinformacija; osim toga, poziva sve države članice da brzo ažuriraju svoje nacionalne sigurnosne strategije i ispitaju otpornost na stres svoje kritične infrastrukture kako bi utvrdile slabe točke; ponovno preporučuje da se popis kritičnih subjekata proširi na digitalnu izbornu infrastrukturu i obrazovne sustave;

62.  zabrinut je zbog ovisnosti Unije o stranim akterima i tehnologijama u kritičnim infrastrukturama i lancima opskrbe; ukazuje na to da se kao geopolitički alat upotrebljavaju ranjivosti nastale zbog izravnih stranih ulaganja; ponovno poziva Komisiju da razvije ambiciozno obvezujuće zakonodavstvo o sigurnosti lanca opskrbe IKT-a koje obuhvaća čimbenike rizika koji ne pripadaju tehničkom području kako je predložilo Vijeće, te snažniji regulatorni okvir za Uredbu o provjeri izravnih stranih ulaganja(23); smatra da bi snažniji regulatorni okvir sa smjernicama za dodatno usklađivanje nacionalnih praksi provjere izravnih stranih ulaganja trebao uključivati sprečavanje da inozemne strane koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom visokorizičnih zemalja preuzimaju kritična poduzeća u ključnim sektorima ili medijska poduzeća te da je potrebno uzeti u obzir dodavanje ulaganja u inozemstvo kako bi se to uključilo u područje primjene instrumenta; poziva države članice na uspostavu registara o transparentnosti vlasništva; smatra da bi Komisija, pod nadzorom Vijeća, trebala moći blokirati izravna strana ulaganja koja bi mogla biti štetna za projekte i programe EU-a ili druge interese EU-a ili protivna njima; ističe da bi na zapadnom Balkanu ovakva ulaganja mogla gurnuti zemlje u dužničko ropstvo, čime bi se dodatno destabilizirala regija;

63.  napominje da su, unatoč takvim mehanizmima za provjeru izravnih stranih ulaganja, kineskim poduzećima kao što je Nuctech dodijeljeni ugovori za europske kritične infrastrukture, što je dovelo do sigurnosnih rizika; stoga poziva Vijeće i Komisiju da prekinu upotrebu opreme i softvera proizvođača iz visokorizičnih zemalja, osobito Kine i Rusije, kao što su TikTok, ByteDance Huawei, ZTE, Kaspersky, NtechLab ili Nuctech; poziva ključne sektore i druge osjetljive sektore da prekinu upotrebu hardvera i softvera iz visokorizičnih zemalja koji se mogu upotrijebiti za ugrožavanje povjerljivosti, integriteta i dostupnosti podataka i usluga; podsjeća da svaki softver koji funkcionira u zatvorenoj petlji ostaje ranjiv kada se provode rutinske provjere ili nakon njegova ažuriranja; smatra da aplikacija TikTok, koja je u vlasništvu kineskog konglomerata ByteDance, krši europski okvir o privatnosti podataka, što predstavlja potencijalan rizik i izvor je dezinformacija koje podržava Kina; pozdravlja odluku institucija EU-a da ograniče upotrebu aplikacije TikTok na korporativnim uređajima; preporučuje zabranu aplikacije TikTok na svim razinama nacionalnih vlada i u institucijama EU-a;

64.  naglašava potrebu za uspostavljanjem i osmišljavanjem tehničkih udruženja s demokratskim partnerima kako bi se pojačala strateška autonomija i smanjila ovisnost EU-a o visokorizičnim stranim akterima i njihovim tehnologijama te kako bi se ojačale industrijske mogućnosti Unije u ključnim tehnološkim područjima, kao što su umjetna inteligencija, poluvodiči, oblak i druge najsuvremenije tehnologije;

65.  zabrinut je zbog ranjivosti i sve češćih napada na podmorske kabele i plinovode i posebno ističe sabotažu plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022.; smatra da izravna strana ulaganja u podmorske kabele i cjevovode stvaraju dodatni sigurnosni rizik; pozdravlja Strategiju pomorske sigurnosti EU-a (EMSA) i poziva Komisiju da obavještava Parlament o napretku kako bi se pojačalo razumijevanje i otpornost zaštite podmorske infrastrukture, poboljšala koordinacija i dijeljenje informacija, unaprijedile mogućnosti praćenja zajedno s industrijom, ojačali mehanizmi odgovora te kako bi se to pitanje uključilo u sve aspekte vanjskog djelovanja;

66.  zabrinut je zbog otkrića da su političke elite u državama članica EU-u, primjerice u Njemačkoj, podupirale agendu Gazproma i izražavale prednost stalnoj potpori isporukama plina iz Rusije; sa zabrinutošću primjećuje utjecaj pokušaja lobiranja stranih zemalja i korporativnih aktera na postupke za oblikovanje politika, koji imaju veliki interes za nastavak proizvodnje i upotrebu fosilnih goriva u Europskoj uniji; u tom pogledu podsjeća na svoje nalaze u izvješću INGE 1; pozdravlja Komisijin prijedlog REPowerEU za transformaciju energetskog sustava EU-a i okončanje njegove ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima; poziva države članice EU-a i Komisiju da prekine sav uvoz fosilnih goriva iz autokratskih režima u EU te da se okrenu suverenosti pomoću održive energije;

67.  izražava zabrinutost zbog bliskih veza između Mađarske i Rusije, čime Rusija ostvaruje svoj utjecaj putem poluge u energetskom sektoru; žali zbog toga što Mađarska nije poduzela nikakve znatne korake za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji; smatra da je potrebno uložiti više truda kako bi se zajamčila otvorena i strateška autonomija u energetskom sektoru; poziva na ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, uz smanjivanje bilo kakve daljnje ovisnosti o Kini;

68.  pozdravlja nedavni prijedlog akta EU-a o kritičnim sirovinama(24); smatra da je predloženi akt ključan za osiguravanje europskih lanaca opskrbe koji su potrebni kako bi Europski akt o čipovima(25) bio uspješan; naglašava potrebu za nastavkom sklapanja sporazuma o trgovini s demokratskim zemljama sličnih stavova osiguravajući opskrbu strateškim resursima;

Upletanje za vrijeme izbornih postupaka

69.  pozdravlja rad APPF-a u tom području, posebno u sprečavanju i suzbijanju zabranjenih financijskih plaćanja iz trećih zemalja u politički sustav EU-a; poziva Komisiju i suzakonodavce da ojačaju paket instrumenata APPF-a i da omoguće učinkovito praćenje donacija do krajnjeg platitelja, izbjegavajući zaobilaženje zabrane putem posrednika, posebice davanjem ovlasti APPF-u da prikupi informacije izravno od bankovnih institucija donatora te osiguravanjem sustava automatskih obavijesti o sumnjivim transakcijama iz financijsko-obavještajnih jedinica u državama članicama u APPF; nadalje poziva države članice da ojačaju pravne zaštitne mjere kojima se sprečava da nacionalne stranke članice europskih političkih stranaka primaju uplate koje dolaze izvan EU-a na nacionalnoj razini, a koje se zatim upotrebljavaju kao doprinosi europskim političkim strankama i zakladama; također pozdravlja operativne kontakte koje je APPF već uspostavio s nadležnim institucijama i agencijama EU-a kao i s državama članicama u cilju učinkovite borbe protiv pokušaja upotrebe osobnih podataka u izborne svrhe; poziva države članice da dodatno pojačaju suradnju s APPF-om tako da stave na raspolaganje specijalizirane operativne kontaktne točke u nadležnim tijelima za zaštitu podataka i kibersigurnost tijekom provedbe izbora;

70.  pozdravlja inicijative poduzete u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, uključujući zajedničke planove za otpornost; poziva Komisiju da u potpunosti uključi Parlament u aktivnosti te mreže, kao i APPF; smatra da bi slične mreže trebalo uspostaviti s nacionalnim parlamentima u državama članicama; također smatra da bi parlamenti država članica i izborna tijela trebali bolje informirati javnost o rizicima upletanja u nacionalne izborne postupke; Poziva Komisiju da sastavi Kodeks dobre prakse o društvenim medijima koji bi bio primjenjiv na predstavnike javnosti i tijela, a čija bi svrha bila uspostavljanje zajedničkih standarda ponašanja, budući da političari i vlade ponekad pribjegavaju dezinformiranju kako bi potaknuli ideološko neprijateljstvo;

71.  napominje da je Europski parlament utvrdio strategiju za europske izbore 2024., s posebnim naglaskom na sprečavanje i suzbijanje manipulacije informacijama uoči izbora bez uplitanja u političke ili šire društvene rasprave, uz potpuno poštovanje neovisnosti mandata zastupnika; naglašava da bi se ta strategija trebala temeljiti na intenziviranju već postojećih mjera Parlamenta, uz mjere koji uključuju radnu skupinu Europskog parlamenta za dezinformacije te stoga poziva na dodjeli dodatnih sredstava za provedbu različitih mjera;

72.  naglašava da je od najveće važnosti zaštititi sigurnost, otpornost i pouzdanost izborne infrastrukture, uključujući, među ostalim, informatičke sustave, uređaje i opremu za glasanje, mreže i postupke izbornih ureda, baze podataka o registraciji birača i prostore za pohranu; ističe da informacijske i komunikacijske tehnologije sve više prevladavaju u upravljanju izborima i demokratskim procesima; ističe da, kako bi se djelotvorno odgovorilo na nove izborne izazove, izborna tijela moraju uspostaviti nove radne obrasce kojima se povećava njihova sposobnost sprečavanja ostvarivanja rizika i pokazuje otpornost, također i u složenom digitalnom okruženju; poziva da se državama članicama EU-a i lokalnim vlastima osigura paket alata i usluga za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja; napominje da bi tijekom izbora glasački listići trebali imati papirnati trag koji se može provjeriti i biti podložni nezavisnom revizijama kako bi se zajamčilo da su rezultati točni; ističe ključnu ulogu promatranja izbora i neovisnih promatrača izbora;

Prikriveno financiranje političkih aktivnosti koje provode strani akteri i donatori

73.  ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što se redovito otkriva masovno rusko financiranje političkih stranaka, političara i bivših političara i službenih osoba u nizu demokratskih zemalja u pokušaju upletanja u njihove domaće procese i stjecanja utjecaja nad njima; izražava zabrinutost zbog ruske povezanosti s nekolicinom političkih stranaka i političara u EU-u te širokog upletanja Rusije u secesionističke pokrete na europskim teritorijima i u EU-u, kao što je Katalonija, gdje se relevantna tijela predlažu na provedbu sveobuhvatne istrage i poziva Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE) u Helsinkiju da provede studiju tog posebnog slučaja;

74.  prima na znanje da Europska mreža za suradnju u području izbora mapira inozemno financiranje u države članice EU-a i izražava interes za informiranje o tim naporima; poziva na zabranu financiranja iz inozemstva iz zemalja izvan EU-a; poziva mrežu da utvrdi zajednička pravila EU-a o političkim kampanjama i financiranju političkih stranaka, uključujući iz trećih zemalja, posebno standarde kojima se uklanjaju nedostaci utvrđeni u preporukama izvješća INGE 1 od 9. ožujka 2022. koji bi se primjenjivali na nacionalne izborne zakone u svim državama članicama, uključujući provedbene mehanizme; poziva države članice da hitno riješe pitanje donacija trećih zemalja nacionalnim političkim strankama kako bi se uklonili svi postojeći nedostaci u državama članicama koji omogućuju upletanje;

75.  prima na znanje tekuće zakonodavne pregovore o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i zaklada; očekuje da će se tim pregovorima osnažiti mandat APPF-a, posebno kako bi se zajamčilo da su financijske transakcije iz zemalja koje nisu članice EU-a u politički sustav EU-a ograničene, transparentne i podložne strožim kontrolama te da će rezultirati ažuriranim okvirom, koji bi trebao ojačati ulogu političkih stranaka EU-a u europskoj demokratskoj sferi te ograničiti upletanje stranih snaga; ponavlja potrebu za uravnoteženim i razmjernim pristupom kako bi se omogućilo političkim strankama iz trećih zemalja sličnih stavova, uključujući zemlje članice Vijeća Europe, pod uvjetom da imaju sva prava zastupanja unutar njega, da sudjeluju putem članstva i doprinosa, uz dodatno povećanje transparentnosti financiranja i donošenja odluka i istodobno ograničavanje rizika od upletanja nedemokratskih stranih subjekata ili visokorizičnih država;

76.  podsjeća da bi APPF-u trebalo osigurati potrebne resurse, posebno ljudske i informatičke resurse, kako bi mu se omogućilo da ispuni svoje trenutačne zadaće i sve nove zadaće predviđene u zakonodavstvu, koje se mogu učinkovito provoditi samo uz odgovarajuće dodatno osoblje;

77.  prima na znanje tekući zakonodavni rad na transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju; naglašava važnost ovog prijedloga uredbe koja će suzbiti netransparentne tehnike političkog oglašavanja i ističe potrebu da je suzakonodavci pravodobno usvoje prije europskih izbora 2024.; u tom pogledu podsjeća na svoju želju da se zabrane oglasi koje su kupili akteri koji nisu iz EU-a ili Europskog gospodarskog prostora (EGP) te zajamči transparentnost i nediskriminacija, s pomoću odgovarajućeg označivanja, u pogledu kupnje političkih oglasa na internetu koju provode akteri iz EU-a; naglašava da je potrebno europskim političkim strankama omogućiti provođenje kampanja na internetu i na razini cijele Unije uoči europskih izbora, uz istodobno ograničavanje rizika od stranog uplitanja;

Kibersigurnost i otpornost od kibernapada povezanih s demokratskim procesima

78.  zabrinut je zbog ozbiljnog povećanja broja kibernapada, posebno zbog nedavnog raspodijeljenog napada uskraćivanjem usluge (DDoS) na internetsku stranicu Parlamenta 23. studenoga 2022., za koji je odgovornost preuzela hakerska skupina koja podupire Kremlj i mogućeg hakiranja triju članova Europskog parlamenta i više od pedeset dužnosnika Komisije softverom Pegasus; stoga poziva na jačanje otpornosti i sposobnosti zaštite institucija EU-a u digitalnom području, osobito uoči europskih parlamentarnih izbora;

79.  pozdravlja dogovor o Direktivi NIS2 i smatra da se njime rješavaju pitanja koordinacije među državama članicama; poziva države članice da osiguraju pojačanu suradnju i razmjene najbolje prakse u Skupini za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava (NIS), posebice o kibersigurnosti za izbore; traži da se izborna infrastruktura smatra kritičnom infrastrukturom; smatra da je potrebno dodatno zakonodavstvo kako bi se sigurnost europskog lanca opskrbe IKT-a učinkovito zaštitila od rizičnih trećih dobavljača i od kibernetičke krađe intelektualnog vlasništva;

80.  pozdravlja prijedlog Komisije o novim pravilima za uspostavu zajedničke kibersigurnosti i informacijske sigurnosti u svim institucijama, tijelima i agencijama EU-a; pozdravlja, u skladu s Tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda iz ožujka 2022., osnivanje novog međuinstitucijskog Odbora za kibersigurnost, povećanje kapaciteta u području kibersigurnosti i poticanje redovitih procjena razvijenosti i bolje kiberhigijene; naglašava potrebu za učinkovitom, pravodobnom i bliskom koordinacijom institucija, tijela i agencija EU-a u okviru postojećih struktura, kao što su tim za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija (CERT-EU) i Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA); smatra da bi te strukture trebalo podupirati i da je potrebna učinkovitija koordinacija; poziva ta tijela, agencije i Komisiju da redovito obavještavaju Parlament, a posebice članove odbora ING2, o budućim zaključcima i rezultatima o kibersigurnosti i informacijskoj sigurnosti u EU-u; poziva na potpunu reviziju kibersigurnosti kako bi se utvrdilo imaju li institucije, tijela i agencije EU-a dovoljnu kontrolu nad sigurnosti svojih IKT sustava i uređaja, između ostaloga na procjenu rizika, ranjivosti i prijetnje te testiranje na probijanje, koje treba izvršiti vodeća i provjerena vanjska treća strana kada ta uredba stupi na snagu i svake sljedeće godine, uzimajući u obzir zahtjeve za informacijsku sigurnost institucija; smatra da prijavljene rizike i ranjivosti treba ublažiti u kibersigurnosnim ažuriranjima, a preporuke iz procjene treba provesti putem odgovarajućih politika o kibersigurnosti;

81.  poziva Komisiju i ENISA-u da mapiraju postojeća i planirana tijela, agencije i druge europske organizacije koje se bave kibersigurnosti te da predlože rješenja za potencijalne nedostatke;

82.  poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da ojačaju kiberkontrole strateških komunikacijskih kanala (npr. vojnih kanala u vrijeme rata i misija ZSOP-a);

83.  priznaje da je, kad je riječ o kibernapadima, prevencija nužna, ali nije dovoljna; smatra da je precizno usmjeren odgovor ključan u borbi protiv kibernapada; smatra da bi se EU trebao boriti protiv kibernapada uzimajući u obzir sljedeće aspekte:

   (a) potrebu za većom sposobnošću odgovora na kibernapade i otpornosti na njih,
   (b) potrebu za fleksibilnošću u kritičnim situacijama, uz poštovanje vladavine prava i temeljnih prava,
   (c) potrebu za zajedničkim propisima kako bi se osigurala učinkovita koordinacija, stoga poziva države članice da ubrzaju provedbu direktiva CER i NIS2,
   (d) potrebu za razmjenom informacija među državama članicama i unutar njih, posebice što se tiče sigurnosnih ranjivosti, uzimajući u obzir potrebu za skrivanjem kritične razine zaštite od javne razmjene informacija,
   (e) potrebu za istraživanjem novih tehnologija koje bi povećale kiberotpornost te za ulaganjem u njih,
   (f) potrebu za uključivanjem aktera, kao što su organizacije civilnog društva, privatni sektori i partneri, na siguran i održiv način,
   (g) stoga poziva države članice da zauzmu proaktivnije stajalište i prošire svoje sposobnosti u kiberprostoru na temelju načela „trajne suradnje” i „obrane prema naprijed”, u tijesnoj suradnji među državama članicama i uz savjetovanje s relevantnim partnerima EU-a;

Utjecaj upletanja na prava manjina i drugih ranjivih skupina

84.  podsjeća da je strano upletanje često povezano s političkim ciljevima su suprotnosti s Unijom i njezinim demokratskim vrijednostima, s prikrivenim očitim kršenjima ljudskih prava, ograničavanjem prava žena i zajednica LGBTI+ te poticanjem mržnje prema manjinama, migrantima i najranjivijim osobama;

85.  žali zbog političke instrumentalizacije pitanja migracija i njegove upotrebe u kampanjama dezinformiranja; poziva na učinkovito upravljanje vanjsko granicom EU-a, uz potpuno poštovanje temeljnih prava;

86.  izražava zabrinutost da je zajednica LGBTIQ+ i dalje meta stranog upletanja i kampanja dezinformiranja; zabrinut je zbog položaja zajednice LGBTIQ+ u nekoliko zemalja članica EU-a poput Slovačke, Mađarske i Poljske, i dezinformacija koje o toj temi šire mediji u državnom vlasništvu i krajnje desne organizacije; žali zbog toga što su dezinformacije i govor mržnje protiv LGBTIQ+ osoba bili primarni motiv koji je doveo do ubojstva dvoje mladih ljudi u Slovačkoj u listopadu 2022.; poziva na razvoj dugoročnih programa kojima se podupiru lokalne organizacije i građanske inicijative za pružanje pomoći u razvoju otpornosti stanovništva na desničarski ekstremizam;

87.  zabrinut je zbog pokušaja ruskih dezinformacija da potkopaju potporu europskog društva ukrajinskim izbjeglicama; poziva institucije, tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da prate i razotkriju ruske dezinformacije o ukrajinskim izbjeglicama i ratu u Ukrajini;

88.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju partnerstva s nevladinim organizacijama i međunarodnim organizacijama koje rade na terenu kako bi nadzirale rad djece i usporile širenje dezinformacija o tom pitanju (npr. djeca u oružanim sukobima);

89.  ponovno poziva na uspostavu sustava za olakšavanje razmjene materijala na regionalnim i manjinskim jezicima; u tom pogledu pozdravlja potporu koju Komisija pruža pilot-aktivnosti pod nazivom „European Language Equality” (Europska jezična ravnopravnost, ELE); smatra da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurao učinkovit odgovor na upletanje usmjereno na manjine; također poziva EU i države članice da provedu pristupačnu provjeru činjenica kako bi se borili protiv dezinformacija i osigurali pristup informacijama u svim mogućim formatima za osobe s invaliditetom;

90.  ponovno ističe potrebu za ciljanim djelovanjem putem usklađenog pravnog okvira EU-a protiv širenja dezinformacija i govora mržnje o pitanjima povezanima s rodom, pripadnicima zajednice LGBTIQ+, Romima, ostalim manjinama, imigrantima i izbjeglicama i osobama s invaliditetom kao i vjerskim zajednicama; ponovno poziva Komisiju da razvije i provede strategije za sprečavanje financiranja antirodnih skupina, pokreta i pojedinaca koji aktivno šire dezinformacije ili sudjeluju u manipuliranju informacijama usmjeravajući se na pripadnike zajednice LGBTIQ+, prava žena, manjine, izbjeglice, osobe s invaliditetom te pitanja koja su s njima povezana kako bi se podijelilo društvo;

91.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su žene posebno izložene dezinformacijama, osobito pogrešnim informacijama o zdravlju, i stranom upletanju; poziva na provedbu temeljite istrage izvora financiranja kampanja rodno utemeljenog dezinformiranja; ponavlja poziv na stvaranje sustava ranog upozoravanja putem kojeg se kampanje rodno utemeljenog dezinformiranja mogu prijaviti i prepoznati;

92.  poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za jačanje neovisnih medija koji se služe ruskim jezikom i koji su lako dostupni populaciji koja govori ruski; poziva Komisiju i države članice da pružaju podršku osobama koje zastupaju neovisna mišljenja kako bi se spriječio utjecaj propagande trećih zemalja na manjine u Europi;

Upletanje globalnih aktera vrbovanjem elita, nacionalnih dijaspora, sveučilišta i kulturnih događaja

93.  snažno osuđuje pokušaje stranih država, uključujući Katar i Maroko, da korupcijom utječu na zastupnike, bivše zastupnike i osoblje Europskog parlamenta, što podrazumijeva ozbiljno vanjsko upletanje u demokratske procese EU-a; ističe da je potrebno pojačati napore za povećanje transparentnosti i integriteta institucija EU-a i za borbu protiv korupcije, utjecaja i kampanja upletanja; ponovno poziva na ažuriranje pravila o transparentnosti i etičkih pravila, evidentiranje stranih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om, uključujući financiranje neprofitnih organizacija, te odgovarajuću regulaciju i praćenje skupina prijateljstva; ponovno ističe potrebu da se odmah obustavi sav rad na zakonodavnim spisima koji se odnose na Katar i Maroko te da se predstavnicima interesnih skupina obiju zemalja oduzmu iskaznice za pristup dok sudske istrage ne rezultiraju relevantnim informacijama i pojašnjenjima i ocijene koji su dosjei potencijalno ugroženi kao posljedica navedenog vanjskog upletanja;

94.  pozdravlja produljenje i ažuriranja mandata Posebnog odbora ING2, te očekuje da će odbor ING2 pripremiti učinkovito izvješće s utvrđenim nedostacima Poslovnika Europskog parlamenta u pogledu transparentnosti, etike, integriteta i korupcije i da će iznijeti prijedloge za reformu kojom će se učinkovito suzbiti korupcija i druga sredstva kojima se strani akteri služe kako bi utjecali na europske procese donošenja odluka, uzimajući u obzir da bi sve potencijalne zahtjeve za povećanim objavljivanjem trebalo procijeniti u odnosu na potrebu za zaštitom određenih ranjivih pojedinaca i skupina;

95.  žali što još uvijek nisu provedene preporuke iz Izvješća Posebnog odbora INGE 1 o uvođenju strožih pravila o transparentnosti, evidentiranju inozemnih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om i jamčenju da je upisom u registar moguće identificirati financijska sredstva inozemnih vlada;

96.  podsjeća na obveze koje je predsjednica Komisije preuzela u svojem govoru o stanju Unije u pogledu potrebe za ažuriranjem zakonodavnog okvira EU-a za borbu protiv korupcije; smatra da bi takvo ažuriranje trebalo posebno biti usmjereno na pitanje vrbovanja elita za strane interese, rotirajućih vrata i trgovine utjecajem kako bi se spriječilo da se strani agenti upleću u politički sustav EU-a; također poziva Komisiju da postroži svoja pravila kako bi spriječila takvo vrbovanje koje provode autokratske ili visokorizične vlade ili subjekti pod njihovom kontrolom, da se pozabavi pitanjem vrbovanja elita u godišnjim izvješćima o vladavini prava; podsjeća da je Parlament više puta pozivao na uvođenje novog stalnog sustava sankcija namijenjenih pojedincima i subjektima odgovornima za opsežnu korupciju;

97.  prima na znanje presudu Suda Europske unije od 22. studenoga 2022. u predmetu C-37/2013(26), kojom se poništava odredba Pete direktive o sprečavanju pranja novca(27), prema kojoj su države članice morale osigurati da informacije o stvarnom vlasništvu poduzeća u svim slučajevima budu javno dostupne; ističe da su registri informacija o stvarnom vlasništvu ključno sredstvo s pomoću kojeg organizacije civilnog društva, istraživači, istražitelji i novinari mogu otkriti navodnu korupciju i nezakonite interese poduzeća te da ograničavanje pristupa tim registrima registru znatno ograničava buduće praćenje stvarnog vlasništva od strane javnosti; smatra da to poništenje ograničava rad širokog spektra stručnjaka koji se bore protiv korupcije i pranja novca; poziva Komisiju da pronađe odgovarajuće načine kojima bi se jamčilo da informacije o stvarnom vlasništvu poduzeća budu javno dostupne; poziva Komisiju da predloži mjere u sklopu Direktive o sprečavanju pranja novca, s ciljem ograničavanja upotrebe gotovine kako bi se obeshrabrila upotreba nezakonitog novca i time spriječila korupcija; žali zbog toga što su pojedine države članice iskoristile presudu kao izgovor da odmah obustave pristup registru;

98.  smatra da bi podaci o stranom utjecaju preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a trebali biti široko dostupni i jasno prikazani; pozdravlja izmjene koje su u tom pogledu uvedene međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. o registru transparentnosti(28); međutim, preporučuje da se u registar transparentnosti EU-a umetne poseban odjeljak o stranom utjecaju ili da se uspostavi registar stranih utjecaja; smatra da registar transparentnosti EU-a mora uključivati popis visokorizičnih zemalja; preporučuje snažnije zahtjeve i poticaje za upis stranih tijela u registar; smatra da su pojačani zahtjevi u pogledu registracije i otkrivanja potrebni za organizacije civilnog društva, društva za savjetovanje, zaklade, skupine za strateško promišljanje i privatna poduzeća koji primaju inozemna sredstva;

99.  poziva tajništvo registra transparentnosti EU-a da suspendira sve subjekte s izravnim ili neizravnim odnosima s vladom Rusije u skladu s Odlukom Vijeća od 3. lipnja 2022. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini(29); poziva na primjenu istih mjera na Bjelarus;

100.  ponavlja svoju zabrinutost zbog partnerstava sveučilišta i kineskih subjekata, uključujući Konfucijeve institute i posebno one istraživačke ustanove povezane s kineskim vojnim kompleksom, te rizika koji bi mogla predstavljati za akademsku slobodu i zaštitu intelektualnog vlasništva; zabrinut je zbog nedavnih saznanja(30) da velik broj europskih istraživača koji rade na umjetnoj inteligenciji, kvantnoj tehnologiji, integriranim sklopovima, istraživanju svemira, istraživanju novih materijala, neuroznanosti i biotehnologiji, izravno financira Narodna Republika Kina; ponavlja svoj poziv tijelima država članica i istraživačkim institutima da, ako se jasnim dokazima potkrijepi navodna špijunaža ili upletanje, poduzmu mjere za provedbu i zaštitu europskog gospodarskog i političkog suvereniteta, među ostalim uskraćivanjem financijskih sredstava ili oduzimanjem licencija povezanim institutima; ponavlja da je akademska sloboda temeljna vrijednost svakog demokratskog društva; potiče države članice da bolje iskoriste postojeće mehanizme za zaštitu znanstvenog, industrijskog i tehničkog znanja i njegovo proširenje na humanističke i društvene znanosti; poziva na povećanu transparentnost u pogledu financiranja istraživačkih aktivnosti i financijske potpore koju primaju, osobito uspostavljanjem postupaka dubinske analize za procjenu predstavlja li inozemno financiranje projekata sigurnosnu prijetnju;

101.  ističe da Kina nastoji spojiti civilno i vojno znanstveno istraživanje u okviru programa civilno-vojne integracije; zahtijeva da se smjesta raskine postojeća suradnja s istraživačkim institucijama koje izravno primaju financijska sredstva od kineskih oružanih snaga ili s njima povezane, te da se razmotri koje je znanstveno znanje moglo postati dostupno kineskoj strani; pozdravlja objavu smjernica o rješavanju pitanja vanjskog upletanja u istraživanje i inovacije od strane Europske komisije, ali predlaže primjenu proporcionalnih mjera na akademske i istraživačke ustanove te da se osigura veća transparentnost u inozemnim partnerstvima; izražava zabrinutost zbog kineskog Zakona o obavještajnim informacijama, prema kojem kineski istraživači na sveučilištima zapadnih zemalja moraju dijeliti svoje znanje s državom te zbog oslanjanja Kine na špijuniranje kao sredstva za stjecanje znanja u svrhu postizanja njezinih gospodarskih i vojnih ciljeva; poziva na obvezno pridavanje veće pažnje i usklađenost u okviru akademske suradnje s kineskim sveučilištima i istraživačima te da svaka suradnja s kineskim sveučilištima bude predmet opsežne procjene sigurnosnog rizika;

102.  izražava zabrinutost zbog aktualnih aktivnosti uredâ Ruskog doma (Russkiy Dom) koje financira ruska savezna agencija Rossotrudnichestvo koja je pod sankcijama EU-a, a čiji obmanjujući projekti šire dezinformacije, propagandu i agendu Kremlja među civilnim društvom EU-a;

103.  pozdravlja činjenicu da je Komisija objavila skup alata o tome kako ublažiti strano upletanje u istraživanje i inovacije kako bi se europskim sveučilištima i istraživačkim organizacijama pomoglo da otkriju i spriječe strano upletanje, a da i dalje sklapaju potrebna partnerstva; poziva Komisiju da uključi akademske i istraživačke institucije u paket mjera za obranu demokracije; poziva Komisiju i države članice da nastave koordinirati mjere u tom području, osobito da pojačaju ulogu službenika za etiku i sigurnost u ustanovama visokog obrazovanja; poziva Komisiju da dodatno razvije smjernice za sigurnost pouzdanog istraživanja i znanja u svrhu podupiranja integriteta međunarodne suradnje europskih organizacija u području istraživanja; ističe potencijal registra ili baze podataka za agente spavače ili strane agente iz visokorizičnih zemalja na europskim sveučilištima i u istraživačkim organizacijama;

104.  izražava zabrinutost zbog najnovijih izvješća o uspostavi kineskih prekomorskih policijskih postaja u EU-u; poziva države članice i tijela EU-a da istraže navodno postojanje tih postaja i da poduzmu usklađene mjere protiv nezakonitih aktivnosti povezanih s kineskom Ujedinjenom frontom rada u Europi; ponavlja da su takve postaje prijetnja nacionalnoj sigurnosti država članica i Unije općenito te da ih stoga treba zabraniti; poziva države članice da ih bez odlaganja zatvore; Osuđuje praksu upućivanja prijetnji ljudima koji žive u Europskoj uniji, a posebno kineskoj dijaspori i političkim disidentskim skupinama, kao i zatvaranje članova njihovih obitelji u Kini kako bi se osobe koje žive u inozemstvu prisilile da se vrate u Kinu;

105.  zabrinut je zbog tvrdnji o nezakonitim policijskim postupanjima na stranom tlu čime se izbjegava službena bilateralna suradnja policije i sudova; poziva Komisiju da ispita takozvane kineske prekomorske policijske postaje u EU-u koje su navodno uvjerile tisuće osumnjičenih bjegunaca da se vrate u Kinu i da poduzme odgovarajuće mjere u tom pogledu; zahtijeva od kineskih vlasti i kineskih veleposlanstava u državama članicama EU-a da se pridržavaju međunarodnih standardnih procedura;

106.  osuđuje znakove turskog upletanja i progon političkih aktivista, vođa oporbe i manjina u EU-u; osuđuje novi prijedlog zakona o dezinformacijama Turske koji predstavlja prijetnju slobodi govora u zemlji;

107.  žali zbog širenja dezinformacija i ugnjetavajućeg korištenja interneta koje provodi iranski režim kako bi se prikrila teška kršenja ljudskih prava, nasilje nad prosvjednicima i zlouporaba vlasti; zabrinut je zbog upletanja islamističkih organizacija nadahnutih stranim zemljama;

108.  zabrinut je zbog sve većeg utjecaja stranih obavještajnih agencija iz autoritarnih zemalja unutar EU-a, a posebno u Bruxellesu; ponovno poziva nacionalna tijela da preispitaju i ažuriraju svoje okvire za borbu protiv špijunaže; u tom pogledu pozdravlja najavljenu modernizaciju okvira za borbu protiv špijunaže belgijske vlade i poziva na povećani kapacitet Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (INTCEN) u provedbi njegova protuobavještajnog mandata i produbljenja suradnje s nacionalnim tijelima; poziva tijela nadležna za imigraciju da budu opreznija pri provjeri osoblja stranih poduzeća, kao što su TASS i COSCO, iz visokorizičnih zemalja kad podnose zahtjeve za radne vize; nadalje poziva tijela nadležna za imigraciju da pojačaju koordinaciju kako bi se stranim obavještajnim službenicima koji upotrebljavaju lažne identitete otežala putovanja;

109.  izražava zabrinutost zbog nedavne istrage New York Timesa u okviru koje je Ruski carski pokret, skupina koja zagovara bjelačku nadmoć, optužen da je organizirao kampanju slanja pisama bombi istaknutim španjolskim građanima krajem 2022., uz pomoć GRU-a, obavještajne službe ruskih oružanih snaga; upozorava na rizik od špijunaže u francuskim zračnim lukama kao što Strasbourg, Bordeaux, Brest, Quimper i Toulouse koje se koriste opremom kineskog poduzeća Nuctech, povezanog s kineskim režimom i njegovim vojno-industrijskim kompleksom, za pregled prtljage; ističe da je Nuctech prisutan u 26 od 27 država članica EU-a i podsjeća da su mu Litva, Sjedinjene Američke Države i Kanada zabranile da sudjeluje u njihovim javnim ugovorima;

110.  poziva političke stranke EU-a da snažno odgovore na kampanje govora mržnje i uznemiravanja protiv zastupnika u Parlamentu; poziva administraciju Parlamenta da razvije institucionalizirani postupak koji će se uspostaviti u slučaju provedbe takvih kampanja protiv izabranih predstavnika EU-a;

Odvraćanje, pripisivanje odgovornosti i kolektivne protumjere, uključujući sankcije

111.  pozdravlja sankcije na razini EU-a i sposobnost donositelja odluka u EU-u da brzo djeluju privremenim ograničavanjem emitiranja određenih propagandnih kanala nakon neopravdanog i nezakonitog ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine te naglašava potrebu da se osigura dosljedna provedba i neizbjegavanje tih sankcija; pozdravlja činjenicu da su određene zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje EU-a u tom pogledu uskladile s tim mjerama; poziva Komisiju da bliže surađuje s državama članicama na nametanju i provedbi sankcija; pozdravlja presudu Općeg suda od 27. srpnja 2022. u predmetu T-125/22 RT France(31), u kojoj je Sud odbio argument RT-a da je zabrana emitiranja nezakonita te je stoga potvrdio zabranu emitiranja sadržaja nametnutu društvu RT France; poziva Komisiju i Vijeće da uključe satelitsko emitiranje u pakete sankcija protiv Rusije, „novinske agencije” InfoRos koju se povezuje s GRU-om, kako je navedeno u rezoluciji iz svibnja 2022.(32) i da sve istaknute propagandiste Kremlja uvrste popise EU-a sankcioniranih pojedinaca; žali što se tim kanalima još uvijek mogu širiti njihovi narativi pod lažnim imenima ili kroz druge kanale u Europskoj uniji; osobito oštro osuđuje otvaranje podružnice televizijske postaje RT (prethodno Russia Today) u Beogradu te pokretanje njezine službe za novosti na srpskom jeziku putem interneta, na taj način omogućujući tom zlonamjernom akteru da širi svoje dezinformacije u cijeloj regiji; potiče u tom kontekstu srbijanske vlasti da postupaju u skladu s odlukom Vijeća o suspenziji aktivnosti emitiranja postaja Sputnik i RT;

112.  pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja (COM(2022)0684) i poziva Komisiju da ocijeni mogućnost da se Ured europskog javnog tužitelja zaduži za osiguravanje dosljednog i ujednačenog istraživanja i progona takvih zločina diljem EU-a; poziva da se centru EU INTCEN osiguraju veći resursi kako bi mogao informirati o sankcijama EU-a i provoditi ih te poboljšati razmjenu forenzičnih informacija i djelotvornije koordinirati politiku pripisivanja;

113.  izražava zabrinutost zbog porasta manipulacije sustava automatske identifikacije (AIS) radi ugrožavanja GPS podataka i manipulacije položaja plovila, omogućujući određenim akterima da izbjegnu sankcije; poziva Komisiju da uvede strože sigurnosne protokole za sustav automatske identifikacije (AIS) i poziva na uključivanje tehnologije zavaravanja AIS-a u sustav EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom;

114.  ponovno poziva na nametanje troškova počiniteljima vanjskog upletanja pomoću snažnog kapaciteta pripisivanja odgovornosti; prima na znanje aktualno promišljanje na temelju zaključaka Vijeća iz lipnja 2022. o pripremi paketa instrumenata kao nadopunu EU-ovog paketa instrumenata protiv hibridnih prijetnji i paket instrumenata za kibersigurnost, koji posebno obuhvaća aktivnosti koje uključuju vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje; napominje da se očekivalo da će paket instrumenata FIMI biti donesen u jesen 2022.; duboko je uvjeren da bi taj paket instrumenata trebao uključivati poseban režim sankcija za FIMI kao i mjere za jačanje kapaciteta pripisivanja odgovornosti europskih institucija i nacionalnih vlada; napominje da bi te mjere trebale sadržavati smjernice za nacionalne sankcije protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja te da bi ih države članice trebale usklađeno primjenjivati; poziva države članice da rasprave o mogućnosti većinskog glasovanja pri sankcioniranju visokorizičnih zemalja; napominje da će se dodana vrijednost paketa instrumenata protiv hibridnih prijetnji i paketa instrumenata FIMI, u usporedbi s paketom instrumenata za kibersigurnost, nalaziti u dogovoru oko normi odgovornog državnog ponašanja koje nude bolje tumačenje toga što predstavlja kršenje načela međunarodnog prava, kao što su suverenitet i neuplitanje u unutarnja pitanja države članice;

115.  ponavlja važnost kapaciteta EU-a da se obrani od napada kroz dezinformacije i suzbije vanjsko upletanje; poziva u tom smislu na dostatna financijska sredstva i rješavanje pitanja mogućih investicijskih i zakonodavnih praznina; poziva države članice da po potrebi ažuriraju svoje zakonske okvire te da uvedu zakonsku osnovu na temelju koje će se kažnjavati strano upletanje visokorizičnih zemalja; pozdravlja uvođenje takve zakonske osnove u nacrt belgijskog kaznenog zakonika, koji će omogućiti bolju zaštitu europskih institucija na njezinu području;

116.  poziva države članice i Komisiju na razmatranje načina borbe protiv dezinformacija od pojedinačnih aktera unutar EU-a, kao što su utjecajne osobe na društvenim mrežama ili političari koji promiču dezinformacije u ime visokorizičnih zemalja itd.; ističe potencijalnu potrebu za razvoj sustava sankcija protiv počinitelja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja unutar EU-a;

Susjedstvo, globalna suradnja i multilateralizam

117.  zabrinut je zbog pokušaja Rusije da manipulira diskursom o globalnoj sigurnosti u pogledu hrane i energije, a koji su preuzeti na drugim komunikacijskim kanalima uključujući uglavnom kineske medijske kuće i u nekim slučajevima kanal Al Jazeera, kriveći Zapad za porast cijena hrane zbog sankcija uvedenih Rusiji; naglašava da su se ti manipulirani diskursi prilično raširili, prvenstveno na globalnom jugu i u određenim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama; podsjeća da je isključivo Rusija odgovorna za poremećaj ukrajinske poljoprivredne proizvodnje i trgovine zbog agresivnog rata koji je pokrenula protiv te zemlje; stoga poziva ESVD da poduzme dodatne mjere za suzbijanje širenja manipuliranog diskursa na globalnom jugu, koje provode Rusija i Kina, među ostalim jačanjem alata i resursa svojeg odjela StratCom i svojih misija i operacija ZSOP-a/ZVSP-a te pojačanom suradnjom i koordinacijom sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima sličnih stavova; smatra da bi EU trebao tijesno surađivati s Ukrajinom u suzbijanju manipuliranih narativa koji dolaze iz Rusije; Stoga poziva institucije EU-a da pruže potporu ukrajinskom diplomatskom djelovanju na globalnom jugu; poziva na jačanje suradnje s regionalnim organizacijama s globalnog juga, kao što su Afrička unija i ASEAN, kako bi razmjenjivali dobre prakse u pogledu suzbijanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

118.  podsjeća da su mnoge kampanje manipuliranja informacijama i propaganda koju financira država usmjerene na zemlje koje donose strateške odluke o svojim procesima demokratske reforme i okretanju njihovih zemalja prema Europi; ističe važnost proaktivne, učinkovite i transparentne komunikacije i poziva na još bližu suradnju u pogledu strateške komunikacije s partnerskim organizacijama i zemljama u suzbijanju vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja u zemljama pristupnicama EU-a i strateški važnim područjima kao što su zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva; smatra da bi EU trebao više surađivati s SAD-om u vezi sa susjednim zemljama kako bi se izgradila otporna demokratska društva; podsjeća da o stabilnosti tih zemalja ovise mir i sigurnost;

119.  poziva na donošenje strateških i proaktivnih mjera za suzbijanje hibridnih prijetnji i sprečavanje upletanja trećih zemalja u političke, izborne i ostale demokratske procese zemalja pristupnica; poziva na napore u povećanju otpornosti tih zemalja na kampanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja te na poticanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja da poduzmu odlučne korake u borbi protiv manipulativnih dezinformacija, zlonamjerne propagande i drugih hibridnih prijetnji;

120.  žali zbog nedostatka napretka i nastavka sporog tempa procesa proširenja zapadnog Balkana, što je dovelo do smanjenja potpore EU-u i nezadovoljstva među stanovništvom te regije; osuđuje nastavak ruskih pokušaja vršenja utjecaja na zapadnom Balkanu, što treba biti shvaćeno kao dio šire strategije promicanja autoritarnosti u Europi; nadalje primjećuje da se proruske poruke se šire medijima u vlasništvu Srbije i Mađarske na zapadnom Balkanu; zabrinut je zbog nedavnih saznanja da je Srbija zemlja zapadnog Balkana koja je najviše podložna stranom zlonamjernom utjecaju, posebice iz Rusije i Kine, i da se Srbija još uvijek nije uskladila s vanjskom politikom EU-a;

121.  poziva Komisiju da u nadolazećoj ocjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka razjasni utječe li i na koji način Opća uredba o zaštiti podataka na razmjenu informacija radi borbe protiv manipulacije informacijama između javnih, privatnih i akademskih aktera u Uniji i u suradnji s partnerima sličnih stavova;

122.  smatra da će strategija Global Gateway biti važan geopolitički alat u povećanju pozitivnog angažmana EU-a i poslovnim odnosima s partnerima s globalnog juga, kao odgovor na utjecaj Kine koji ona provodi putem svoje inicijative „Jedan pojas, jedan put”, te drugih zemalja izvan EU-a kao što su Rusija i Kina, izgradnji povjerenja sa zemljama koje nisu članice EU-a te osnaživanju povjerenja u zemljama kandidatkinjama kako bi se poboljšao ugled EU-a u odnosu na Rusiju i Kinu; smatra da bi se tome trebalo pristupiti kao geopolitičkom projektu koji provodi strateška ulaganja na temelju potreba Europe za digitalnom i zelenom tranzicijom, kroz snažnu povezanost s Aktom o kritičnim sirovinama i Aktom o čipovima, i poziva Komisiju razjasni prioritete inicijative Global Gateway; smatra da je iznimno važno djelovati kao „Tim Europa” u provedbi te strategije i osigurati odgovarajući demokratski nadzor, potpuno sudjelovanje Europskog parlamenta i koordinirano djelovanje svih institucija EU-a, država članica EU-a kao i europskog privatnog sektora; poziva Komisiju i ESVD da blisko surađuju i koordiniraju se s drugim inicijativama za povezivost koje uključuju partnere sličnih stavova, kao što su SAD, Japan, Južna Koreja i Tajvan, kako bi se zajamčila zaštita temeljnih prava;

123.  snažno podupire rad Radne skupine za stratešku komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Odjela za analizu informacija i njegovih radnih skupina; smatra da treba posvetiti više pozornosti izradi pregleda stanja prijetnji u kontekstu aktera povezanih s kineskim tijelima vlasti, kao i u istočnom i južnom susjedstvu pa i šire; u tom kontekstu pozdravlja rad ESVD-a na jačanju kapaciteta delegacija EU-a i misija i operacija ZSOP-a kao odgovor na vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje, u uskoj suradnji s međunarodnim parterima; no smatra da bi se više resursa trebalo dodijeliti za poboljšanje njihova rada, kako u sjedištu ESVD-a tako i na terenu; poziva na daljnju izgradnju kapaciteta, uključujući prilagođeno osposobljavanje osoblja ZSOP-a, pojačanu razmjenu znanja i koordinaciju s drugim misijama, operacijama i delegacijama EU-a, bolju interakciju s lokalnim medijima i društvom te proaktivnu i reaktivnu komunikaciju na lokalnim jezicima;

124.  pozdravlja mehanizme suradnje uspostavljene s SAD-om, kao što je aktualna suradnja EU-a i SAD-a u okviru Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC); sa zanimanjem prima na znanje zajedničku izjavu nakon sastanka TTC-a od 5. prosinca 2022. u kojoj se posebno navodi da se radna skupina br. 5 za upravljanje podacima i tehnološke platforme i radna skupina br. 6 za zlouporabu tehnologije koja ugrožava sigurnost i ljudska prava „koordiniraju radi razumijevanja i suzbijanja širenja ruske manipulacije informacijama i upletanja, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i njezina učinka na zemlje izvan EU-a, osobito u Africi i Latinskoj Americi”; pozdravlja predanost Komisije da redovito obavješćuje Parlament o radu TTC-a i poziva na nastavak rada na rješavanju zajedničkih problema u tim područjima; osim toga, poziva Komisiju i ESVD da dodatno pojačaju suradnju s SAD-om na razmjeni najboljih praksi i operativnog znanja, kao i na razvoju zajedničkih definicija i pristupa;

125.  smatra da su inicijative kao što su TTC i mehanizam za brzi odgovor skupine G7 važne platforme za suradnju među partnerima sličnih stavova u razvoju alata i razmjeni najboljih praksi za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); poziva EU da preuzme vodeću ulogu u tim inicijativama za suradnju kako bi se zajamčio razvoj globalnih standarda u skladu s europskim vrijednostima; poziva Komisiju i ESVD da putem svoje administracije redovito uključuju Parlament u rasprave s partnerima sličnih stavova i da utvrde područja u kojima bi potpora Parlamenta mogla osigurati dodanu vrijednost tom procesu; poziva na pojačanu suradnju između demokratskih partnera, kao što je SAD, i promicanje akademske suradnje u svrhu izbjegavanja situacije u kojoj Kina dominira u razvoju umjetne inteligencije;

126.  poziva na pojačan i izravan kontakt između specijaliziranih parlamentarnih odbora u transatlantskim odnosima kroz Transatlantski dijalog zakonodavaca;

127.  pozdravlja Globalni kodeks ponašanja UN-a; potiče ESVD da i dalje bude usko uključen u taj proces i da apelira na druge države članice UN-a ističući važnost zajedničke osviještenosti o globalnim izazovima i potrebu za intenzivnom suradnjom; smatra da Kodeks ne bi trebao biti usmjeren samo na platforme, već i na druge državne i nedržavne aktere; poziva platforme da osiguraju više resursa i kapaciteta za praćenje štetnog sadržaja na lokalnim jezicima ili dijalektima; poziva platforme da uvedu pristupe za ublažavanje rizika koje podrazumijevaju umjetna inteligencija i druge tehnologije; ponavlja potrebu za zaštitom temeljnih prava u okviru Kodeksa; smatra da će izmjena međunarodnog prava biti iznimno teška i stoga predlaže da EU blisko surađuje s partnerima sličnih stavova na razvoju međunarodnih odgovora na vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje (FIMI);

128.  zabrinut je zbog zaštite temeljnih prava u UN-ovu postupku izrade nacrta za Globalnu konvenciju o kiberkriminalu; poziva Komisiju i ESVD da osigura poštovanje europskih normi, prava i vrijednosti u tom procesu, uključujući promicanjem Konvencije o kibernetičkom kriminalu kao globalnog standarda; podsjeća da postoji opasnost da se postupci za borbu protiv dezinformiranja koriste kao izgovor za ograničavanje slobode medija;

129.  podsjeća da bi svi napori za suzbijanje vanjskog upletanja trebali što je više moguće poštovati organizacije civilnog društva, postojeće odluke Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije kao i Povelju EU-a o temeljnim pravima i da ih se ne bi trebalo zloupotrebljavati kako bi se opravdale i legitimizirale restriktivne politike, što je pitanje koje zabrinjava i kad je riječ o državama članicama EU-a; poziva na strožu primjenu kriterija za obustavu ili opoziv ugovora s trećim zemljama u slučaju kršenja ljudskih prava, s obzirom da sadašnja primjena tih kriterija izlaže EU vanjskom utjecaju;

130.  osuđuje pokušaje privatnih vojnih poduzeća, kao što su skupina Wagner i druge oružane skupine, paravojne postrojbe i posrednici, uključujući Kadirovite i skupinu Night Wolves, da utječu na demokratske procese u nekoliko zemalja diljem svijeta; osuđuje nedavne poruke prijetnji i zastrašivanja koje je Europskom parlamentu poslala skupina Wagner; poziva Vijeće i države članice da uključe ruska privatna vojna poduzeća na EU-ov popis terorističkih organizacija; poziva ESVD da s partnerima sličnih stavova pokrene inicijativu za borbu protiv zlonamjernih skupina nedržavnih aktera, kao što je Wagner; naglašava da bi postojeći EU paketi instrumenata trebali uključivati odgovore, kao što su sankcije, na financiranje ili suradnju država koje nisu članice EU-a s privatnim vojnim poduzećima u ranjivim regijama;

131.  ističe važnost bliske i trajne suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva, posebice Ukrajinom i drugim zemljama kandidatkinjama, za izgradnju otpornosti na hibridne napade; vjeruje da bi potencijalna suradnja mogla biti u obliku „Informacije Ramstein”, po uzoru na Kontaktnu skupinu za obranu Ramstein, koja bi okupila medijske stručnjake iz Ukrajine, EU-a i šire, kako bi raspravljali o iskustvima stečenima iz ukrajinskog otpora ruskom informacijskom ratovanju i razvijali zajedničke operacije; potiče EU i njegove države članice da dodatno prodube suradnju s Tajvanom u borbi protiv kampanja dezinformiranja i operacija upletanja;

132.  poziva Komisiju i ESVD da pojačaju suradnju s drugim partnerima sličnih stavova u razvoju mehanizama za rješavanje problema upletanja u izbore, primjerice s izbornim tijelima Tajvana, Kanade, Australije i Brazila; poziva na pojačanu suradnju s NATO-om u izgradnji otpornosti država članica EU-a i NATO-a; poziva delegacije EU-a i veleposlanstva država članica u trećim zemljama da u zemljama u kojima rade stalno prate i mapiraju tehnike i aktere dezinformiranja, za što bi trebali dobiti potrebna sredstva, te da pomažu partnerskim zemljama u razvoju i jačanju njihovih kritičnih izbornih infrastruktura i da postavljaju ambiciozne standarde koji pružaju bolje tumačenje postojećeg međunarodnog prava; smatra da je potrebno obnoviti osposobljavanje službenika i diplomata EU-a o vanjskom manipuliranju informacijama i upletanju;

133.  ponavlja svoju preporuku da se uspostave regionalni centri za stratešku komunikaciju izvan EU-a, koje bi pokrenuo ESVD, i s dostatnim sredstvima; smatra da bi ti višejezični centri trebali ojačati glas EU-a u prioritetnim regijama (odnosno na zapadnom Balkanu, u indo-pacifičkoj regiji, regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA), Latinskoj Americi i zapadnoj i istočnoj Africi), unaprijediti dopiranje do regionalnih medija i opovrgnuti manipulaciju informacijama financiranu izvana i kampanje dezinformiranja usmjerene prema vrijednostima i interesima EU-a; ističe da bi aktivnosti centara također trebale pružati potporu delegacijama EU-a i diplomatskim misijama država članica, nuditi sinergije s pružateljima medijskih usluga EU-a koji se nalaze u tim regijama i dati prednost interakciji s lokalnim medijima i utjecajnim osobama koje utječu na formiranje mišljenja;

134.  poziva ESVD i države članice da nastave blisko surađivati s partnerima sličnih stavova na utvrđivanju zajedničkih normi odgovornog državnog ponašanja i definicija te razvoju alata i zakonodavstva za suzbijanje vanjske manipulacije informacijama i upletanja; poziva ESVD da ojača multilateralnu i višedioničku suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a, civilnim društvom i industrijom u borbi protiv vanjske manipulacije informacijama i upletanja u okviru partnerstava sličnih stavova i kroz diplomatske dijaloge i forume, osiguravajući zaštitu temeljnih prava pri razvoju alata za borbu protiv vanjske manipulacije informacijama i upletanja; žali što određene države EU članice još uvijek nisu popunile slobodna mjesta za nacionalne stručnjake u okviru Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE); poziva države članice da imenuju nacionalne predstavnike i stručnjake za Centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (CoE);

135.  naglašava važnost parlamentarne diplomacije i misija za širenje napora EU-a o otkrivanju istine i strateških interesa EU-a i za djelotvornu komunikaciju sa zemljama koje nisu članice EU-a, posebno u Africi i regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike; ističe velik doprinos inicijativa koje su poduzeli Parlament i njegove službe u podupiranju parlamentarne demokracije u zemljama koje nisu članice EU-a jačanjem demokratskog funkcioniranja parlamenata, parlamentarnog posredovanja i dijaloga promatranjem izbora i sudjelovanjem u raspravama s civilnim društvom;

136.  ističe potencijal EU-a da pridonese uspostavi globalne zajednice za provjeravatelje činjenica i globalnih standarda kvalitete za provjeravanje činjenica po uzoru na Europski kodeks standarda za neovisne organizacije za provjeravanje činjenica; uz to smatra potrebnim da EU podrži napore u provjeravanju činjenica u zemljama kandidatkinjama i zemljama proširenja;

137.  pozdravlja potporu koju pruža Europska zaklada za demokraciju (EED), ali smatra da je potrebno daljnje djelovanje kako bi se poduprlo neovisno novinarstvo na područjima pod utjecajem zlonamjernih stranih aktera, kao što su Rusija i Kina, te pružanje strateške potpore i strukturnih fondova za lokalne nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, provjeravatelje činjenica i medije izvan EU-a, uključujući visokorizične zemlje, zemlje proširenja i zemlje kandidatkinje; stoga ponovno poziva na uspostavu posebnog europskog demokratskog medijskog fonda za potporu novinarstvu u zemljama proširenja i europskog susjedstva te u zemljama kandidatkinjama; napominje da mnogi novinari iz Ukrajine dolaze u EU zajedno sa sve većim brojem ratnih izbjeglica te poziva na prilagođenu potporu ukrajinskom medijskom okruženju, kojem je ruska invazija nanijela veliku štetu; poziva ESVD da uključi parlamentarnu dimenziju u svoje inicijative za informiranje i izgradnju kapaciteta u zemljama europskog susjedstva kako bi se podupirale organizacije civilnog društva i neovisni mediji;

138.  smatra da je EU postao značajan centar za neovisne novinske redakcije iz Rusije i Bjelarusa, budući da su te zemlje iskorijenile neovisne medije sa svojeg područja; smatra da neovisni mediji mogu doprinijeti borbi protiv dezinformacija koje širi Kremlj i dugoročno oblikovanju Rusije kao demokratskije zemlje koja živi u miru sa svojim susjedima; stoga poziva Komisiju da razvije dugoročan strukturirani pristup, uključujući uvođenje dostatno financirane politike koja će osigurati dugoročnu osnovnu potporu neovisnim ruskim i bjeloruskim medijima i novinarima u progonstvu;

139.  poziva Komisiju i ESVD da prijeđu s pristupa kojim se jednako postupa prema svim zemljama na pristup temeljen na procjeni rizika i da se u međunarodnim forumima, kao što je UN, ne ustručavaju identificirati i imenovati zemlje koje su pokušale provesti vanjsko upletanje, kako bi druge zemlje bile upoznate s rizicima koje to pitanje predstavlja;

o
o   o

140.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0070.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0030.
(3) SL C 347, 9.9.2022., str. 61.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0406.
(5) SL C 347, 9.9.2022., str. 2.
(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0448.
(7) SL C 224, 27.6.2018., str. 58.
(8) SL C 23, 21.1.2021., str. 152.
(9) SL C 184, 5.5.2022., str. 71.
(10) SL L 156, 5.5.2021., str. 1.
(11) SL L 277, 27.10.2022., str. 1.
(12) SL L 333, 27.12.2022., str. 164.
(13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0027.
(14) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.
(15) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama). SL L 277, 27.10.2022., str. 1.
(16) Izvješće o analizi učinka priloženo Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijskoj sigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (SWD(2022)0066). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022SC0066.
(17) Sažetak izvješća o procjeni učinka priložen Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibersigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 (SWD(2022)0282).
(18) Direktiva (EU) 2015/849 od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(19) Govor potpredsjednice Jourove o zaštiti vrijednosti EU-a u vrijeme rata.
(20) Prijedlog direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”)( COM(2022)0177.
(21) Prijedlog uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457).
(22) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1).
(23) Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79 I, 21.3.2019., str. 1.).
(24) Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (COM(2023)0160).
(25) Prijedlog uredbe o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) (COM(2022)0046).
(26) Presuda od 22. studenoga 2022., Luxembourg Business Registers, C-37/20, ECLI:EU:C:2022:912.
(27) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.).
(28) Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (SL L 207, 11.6.2021., str. 1.).
(29) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/884 od 3. lipnja 2022. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini.(SL L 153, 3.6.2022., str. 128.).
(30) Studija naslovljena „How to Do Trusted Research: China-Specific Guidelines for European Stakeholders” (Kako provoditi pouzdana istraživanja: Smjernice posebno usmjerene na Kinu za europske dionike), objavljena u rujnu 2022.
(31) Presuda od 27. srpnja 2022., RT France protiv Vijeća, T-125/22, ECLI:EU:T:2022:483.
(32) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje (SL C 479, 16.12.2022., str. 75.).


Antimikrobna otpornost
PDF 231kWORD 77k
Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o mjerama EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti (2023/2703(RSP))
P9_TA(2023)0220B9-0258/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 168.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” od 26. travnja 2023. (COM(2023)0191),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2021. o farmaceutskoj strategiji za Europu(2),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Komisija zajedno s državama članicama u srpnju 2022. utvrdila da je antimikrobna otpornost jedna od triju najvećih prijetnji zdravlju u EU-u(3); budući da se procjenjuje da zaraze bakterijama otpornim na antibiotike svake godine izravno uzrokuju više od 35 000 smrtnih slučajeva u EU-u/EGP-u i više od 1,2 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu(4); budući da su posljedice antimikrobne otpornosti za zdravlje usporedive s kombiniranim posljedicama gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a te da je u najnovijim podacima(5) vidljivo znatno povećanje broja infekcija i smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati gotovo svim kombinacijama otpornosti bakterija na antibiotike, posebno u zdravstvenim ustanovama, u kojima su oko 70 % slučajeva infekcija bakterijama otpornim na antibiotike činile infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi;

B.  budući da bi, ako se ne poduzmu daljnje mjere, broj smrtnih slučajeva u svijetu koji su uzrokovani antimikrobnom otpornošću mogao do 2050. doseći više od 10 milijuna godišnje, što je više od očekivanog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom i dijabetesom zajedno te bi moglo uzrokovati gospodarsku štetu usporedivu s globalnom financijskom krizom 2008. – 2009.;

C.  budući da antimikrobna otpornost ima teške posljedice za ljudsko zdravlje i ekonomske posljedice za zdravstvene sustave jer smanjuje sposobnost sprečavanja i liječenja zaraznih bolesti te u pitanje dovodi, među ostalim, mogućnost kirurškog zahvata, liječenje imunokompromitiranih pacijenata, transplantaciju organa i terapiju protiv raka te uzrokuje visoke troškove za zdravstvene sustave zemalja EU-a/EGP-a(6), koji su već pod pritiskom zbog čimbenika kao što je pandemija bolesti COVID-19; budući da antimikrobna otpornost ugrožava i sigurnost hrane te sigurnost opskrbe hranom jer utječe na zdravlje životinja i sustave proizvodnje;

D.  budući da se djelovanjem na razini EU-a može ostvariti jasna dodana vrijednost, iako antimikrobna otpornost različito utječe na države članice, jer nijedna država članica ne može sama pružiti odgovarajuće rješenje za taj problem zbog njegove prekogranične i globalne prirode;

E.  budući da je antimikrobna otpornost obuhvaćena akcijskim planom „Jedno zdravlje” jer utječe na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš te je višedimenzionalna prekogranična prijetnja zdravlju koju ne može samostalno otkloniti samo jedan sektor ili jedna zemlja zato što je za borbu protiv antimikrobne otpornosti potrebna visoka razina suradnje među sektorima i zemljama, među ostalim na globalnoj razini;

F.  budući da se u Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenoj „Europski akcijski plan „Jedno zdravlje”za borbu protiv antimikrobne otpornosti („Akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017.”) (COM(2017)0339)(7) navodi više od 70 mjera koje obuhvaćaju zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš, čiji se napredak redovito prati(8); budući da je ipak potrebno daljnje djelovanje u svim trima komponentama cilja „jedno zdravlje” kako bi se uspješno suzbila prijetnja antimikrobne otpornosti; budući da bi zato Komisija i države članice trebale posvetiti veću pozornost tim područjima te sudjelovati i poticati suradnju među sektorima zdravlja ljudi, zdravlja životinja, hrane, vode i okoliša;

G.  budući da se u okviru programa „EU za zdravlje” ulaže u borbu protiv antimikrobne otpornosti, posebno dodjelom izravnih bespovratnih sredstava nadležnim tijelima država članica za provedbu mjera povezanih s antimikrobnom otpornošću, kao što su nacionalni akcijski planovi za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”, sprečavanje infekcija i kontrola infekcija u zajednicama i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, kao i strategije upravljanja uporabom antimikrobnih sredstava, koje bi trebale pomoći u provedbi preporuke Vijeća u svim državama članicama;

H.  budući da će se programom Obzor Europa podupirati mjere u području istraživanja i inovacija te partnerstvo za borbu protiv antimikrobne otpornosti(9) u okviru akcijskog plana „Jedno zdravlje”, a dodatna potpora za provedbu preporuke Vijeća mogla bi se osigurati iz financijskih sredstava Europske investicijske banke(10) i pomoći u okviru Instrumenta za tehničku potporu(11);

I.  budući da su nacionalni akcijski planovi za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” koji se na odgovarajući način financiraju ključni za koordinirano suzbijanje antimikrobne otpornosti u svim sektorima; budući da su se države članice UN-a u političkoj deklaraciji sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o antimikrobnoj otpornosti iz 2016.(12) obvezale da će na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini raditi na izradi višesektorskih akcijskih planova u skladu s rezolucijom 68.7 Svjetske zdravstvene skupštine, u okviru pristupa „jedno zdravlje” i Globalnog akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti(13);

J.  budući da je Komisija u svojem sažetom izvješću od 18. listopada 2022.(14) utvrdila da se nacionalni planovi država članica znatno razlikuju po sadržaju i detaljnosti iako se većina njih barem u određenoj mjeri temelji na pristupu „jedno zdravlje”, te je zaključila da bi mnoge države članice trebale pojačati primjenu pristupa „jedno zdravlje”, posebno u pogledu mjera koje se odnose na okoliš, koje često nedostaju ili nisu dobro razvijene; budući da se u većini nacionalnih akcijskih planova spominje međusektorski koordinacijski mehanizam, koji je ključna sastavnica pristupa „jedno zdravlje”, ali često nema razrađenu strukturu, ovlasti i sastav; budući da pristup „jedno zdravlje” u nekim nacionalnim akcijskim planovima uključuje izobrazbu i osposobljavanje osoblja zaduženog za gospodarenje vodama u okolišu, posebno pročišćavanje otpadnih voda s ostacima od proizvodnje i uporabe lijekova, smanjenje neobrađenog bolničkog otpada i prikupljanje neiskorištenih lijekova iz kućanstava i antimikrobnih sredstava s poljoprivrednih gospodarstava; budući da, nadalje, u nacionalnim akcijskim planovima općenito nisu dobro razvijene osnovne komponente, kao što su operativni dijelovi i dijelovi koji se odnose na praćenje i evaluaciju, i da one nisu dostupne u povezanim dokumentima te da u tim planovima uglavnom nema informacija o izradi proračuna;

K.  budući da postoji zabrinutost u pogledu održive provedbe nacionalnih akcijskih planova država članica i mehanizama koji su uspostavljeni u državama članicama kako bi se osiguralo djelotvorno postizanje njihovih strateških ciljeva; budući da bi države članice stoga trebale imati nacionalni akcijski plan koji se temelji na pristupu „jedno zdravlje” s odgovarajućom strukturom i posebnim praćenjem i resursima za svaku aktivnost;

L.  budući da su strogi nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobnih sredstava na svim razinama u sektoru zdravlja ljudi, ali i u veterinarskom, biljnom i okolišnom sektoru, kao i mjere gospodarenja vodom, odvodnjom i otpadnim vodama, ključni za procjenu širenja antimikrobne otpornosti, podupiranje razborite uporabe antimikrobnih sredstava i pružanje informacija za sprečavanje i kontrolu infekcija;

M.  budući da su, kada je riječ o utvrđivanju trendova i suzbijanju antimikrobne otpornosti, pouzdani i usporedivi podaci o uporabi, primjeni, zbrinjavanju i izvorima povezani s antimikrobnim sredstavima kao i o primjeni i razvoju novih i inovativnih načina antimikrobnog liječenja ključni za planiranje sprečavanja i kontrole infekcija; budući da bi države članice trebale razmotriti uspostavu jedinstvene platforme za te podatke i promisliti o potencijalnoj ulozi tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) ili Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u tom pogledu;

N.  budući da države članice moraju prikupljati relevantne i usporedive podatke o opsegu prodaje antimikrobnih veterinarsko-medicinskih proizvoda te o primjeni antimikrobnih lijekova po životinjskoj vrsti; budući da se primjenom i provedbom Uredbe (EU) 2022/2371(15) omogućuje bolje prikupljanje usporedivih i kompatibilnih podataka i informacija o antimikrobnoj otpornosti i potrošnji antimikrobnih sredstava; budući da je potrebno daljnje djelovanje država članica kako bi se uklonili postojeći nedostaci u nadzoru i praćenju te osigurala potpunost podataka o antimikrobnoj otpornosti i potrošnji antimikrobnih sredstava na svim razinama, među ostalim preporučivanjem podataka za izvješćivanje, istraživanjem potencijala za povećanje usklađenosti smjernica o učestalosti ažuriranja podataka, pristupima analizi podataka i razinama detaljnosti u izvješćivanju o podacima te razvojem integriranih sustava za nadzor antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobnih sredstava koji obuhvaćaju zdravlje ljudi, zdravlje životinja, zdravlje bilja, hranu, otpadne vode i okoliš;

O.  budući da još nije poznata relativna važnost svih potencijalnih rezervoara i načina prenošenja antimikrobne otpornosti te da je, s obzirom na činjenicu da potpuni nadzor širenja antimikrobne otpornosti nije izvediv, još uvijek potrebno više primarnih istraživanja u svrhu poboljšanja nadzora i praćenja antimikrobne otpornosti, a posebno kako bi se olakšalo donošenje odluka na temelju dokaza u tom pogledu;

P.  budući da znanost o nadzoru i praćenju nije statična te bi stoga trebalo dati visoki prioritet istraživanjima u tom području kako bi se osigurala primjena relevantnih metodologija;

Q.  budući da je potrebno više dokaza o razvoju i širenju antimikrobne otpornosti putem izlaganja patogena sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim proizvodima; budući da bi trebalo uzeti u obzir mogućnost razvoja takve otpornosti pri procjeni sigurnosti i donošenju odluka u vezi sa sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim proizvodima; budući da bi države članice uz pomoć Komisije trebale razmotriti načine prikupljanja vrijednih i usporedivih podataka o mogućoj uzročnoj vezi između sredstava za zaštitu bilja, biocida i antimikrobne otpornosti, kao i o ulozi koju bi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA) mogle imati u ocjenjivanju tih podataka i utvrđivanju trendova na razini EU-a;

R.  budući da je ekološkim dimenzijama antimikrobne otpornosti posvećeno manje pozornosti nego antimikrobnoj otpornosti u zdravlju ljudi ili životinja; budući da se u izvješću Programa UN-a za okoliš za 2023. naslovljenom „Bracing for Superbugs: Strengthening environmental action in the One Health response to AMR” (Priprema za superbakterije: jačanje mjera za zaštitu okoliša od antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”) dokazuje da okoliš ima ključnu ulogu u razvoju, prenošenju i širenju antimikrobne otpornosti te da je ključan dio rješenja za problem antimikrobne otpornosti(16); budući da ekološke dimenzije antimikrobne otpornosti uključuju onečišćenje zbog bolničkih i komunalnih otpadnih voda, otpadnih voda iz farmaceutske proizvodnje, otjecanja iz uzgoja biljaka i životinja te drugih oblika otpada i ispuštanja; budući da je praćenje antimikrobne otpornosti u slatkim, otpadnim i morskim vodama i poljoprivrednim tlima ključno kako bi se bolje razumio utjecaj antimikrobnih ostataka u okolišu na pojavu i širenje antimikrobne otpornosti, razine onečišćenja okoliša i rizike za zdravlje ljudi; budući da je praćenje ključno i kako bi se klinički podaci dopunili podacima o stanovništvu prikupljenima ekološkim nadzorom nad otpadnim vodama na temelju uzorka iz velike populacije;

S.  budući da su ostaci lijekova, posebno iz farmaceutske industrije i bolnica te iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda(17), često prisutni u slatkim (površinskim i podzemnim) vodama i tlu te da je u nekoliko publikacija dokazano da razni farmaceutski proizvodi (uključujući antibiotike), mikroplastika, metali i druge kemikalije mogu pridonijeti antimikrobnoj otpornosti;

T.  budući da bi mjere u okviru nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv antimikrobne otpornosti trebale uključivati utvrđivanje i praćenje standarda za otpadne vode, rad s inženjerima u području proizvodnje, voda i otpadnih voda radi promicanja najprikladnijih tehnologija za ublažavanje onečišćenja povezanog s antimikrobnom otpornošću, povećanje broja inspekcija, poboljšanje održavanja sustava, preuzimanje veće odgovornosti za gospodarenje otpadnim vodama i promicanje kružnog gospodarstva; budući da je potrebno i strogo nadzirati antimikrobnu otpornost u otpadnim vodama kako bi se pružile integrirane informacije o antimikrobnoj otpornosti u zajednicama koje koriste usluge, ispunila ključna potreba za praćenjem stanja okoliša i pružile informacije za istraživanja potrebna za određivanje odgovarajuće granične vrijednosti ispuštanja;

U.  budući da se Komisijinim prijedlozima iz jeseni 2022.(18) nastoji ojačati praćenje antimikrobne otpornosti u slatkim vodama, otpadnim vodama i poljoprivrednim tlima, ali je prepoznata i potreba za sustavima nadzora u okviru cjelovitog pristupa „jedno zdravlje” protiv antimikrobne otpornosti koji uključuje okoliš(19); budući da je potrebno pratiti nalaze o mikroorganizmima otpornima na lijekove koji su prisutni kod ljudi, životinja i biljaka te u hrani, otpadnim vodama i okolišu kako bi se spriječilo i brzo otkrilo izbijanje zaraznih bolesti i upravljalo njima te kako bi se riješio problem antimikrobne otpornosti u svim sektorima, među ostalim suradnjom s relevantnim dijelovima akademske zajednice, te budući da bliža suradnja u tim sektorima može dovesti i do financijske uštede; budući da taj proces uključuje razmjenu podataka i informacija među sektorima radi djelotvornijeg i usklađenijeg pristupa borbi protiv antimikrobne otpornosti; budući da podaci koje pružaju ti sustavi nadzora mogu poboljšati razumijevanje složene epidemiologije antimikrobne otpornosti i pružiti informacije za provedbu procjena rizika koje mogu biti temelj za preporuke o politikama te pridonijeti razvoju inicijativa za suzbijanje rizika od antimikrobne otpornosti prije nego što dovedu do hitnih situacija velikih razmjera;

V.  budući da dobra prevencija i kontrola infekcija, posebno u okruženjima u kojima se pruža akutna skrb kao što su bolnice i ustanove za dugotrajnu skrb, može pridonijeti borbi protiv antimikrobne otpornosti, osobito s obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 povećala svijest o tome kako se sprečavanjem i kontrolom infekcija, među ostalim mjerama vodoopskrbe, odvodnje i higijene, može smanjiti prenošenje čak i otpornih mikroba; budući da, međutim, više od 70 % opterećenja zbog antimikrobne otpornosti proizlazi iz infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te da je stoga potrebno više ulagati u razvoj visokih standarda prevencije i kontrole infekcija i sigurnih uvjeta vodoopskrbe, odvodnje i higijene te povećati predanost globalnoj strategiji za zaštitu i kontrolu infekcija, mogućnosti upravljanja uporabom antimikrobnih sredstava za zdravstvene djelatnike, standarde sigurnosti pacijenata i izravna ulaganja država članica u to područje;

W.  budući da je borba protiv antimikrobne otpornosti ugrožena zbog sve češćih nestašica antibiotika širom svijeta, a liječnici koji izdaju recepte moraju propisivati alternativna antimikrobna sredstva zbog nedostupnosti najprikladnijih sredstava, što dovodi do infekcija otpornih na lijekove i povećava opterećenje zbog antimikrobne otpornosti; budući da stoga postoji hitna potreba za sprečavanjem i kontroliranjem sve veće nestašice lijekova;

X.  budući da je opće poznato da su neprimjerena uporaba antimikrobnih sredstava te neodgovarajuće sprečavanje i kontrola infekcija kod ljudi i životinja glavni uzroci povećanih razina antimikrobne otpornosti; budući da ipak postoje dosljedna izvješća o nedovoljnoj razini upravljanja uporabom antimikrobnih sredstava u svim državama članicama; budući da je ključno razborito upotrebljavati antimikrobna sredstva i poštovati visoke standarde sprečavanja i kontrole infekcija u zajednici, bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb kako bi se smanjili stvaranje i razvoj antimikrobne otpornosti; budući da se preporukom Vijeća dopunjuje i revizija zakonodavstva Unije o lijekovima, kojom se predlaže da se u revidiranoj Direktivi o zakoniku Unije o lijekovima za humanu primjenu(20) uvedu posebne regulatorne mjere za poboljšanje razborite uporabe antimikrobnih sredstava;

Y.  budući da se procjenjuje da se 8 % svih antibiotika za humanu primjenu u EU-u konzumira bez recepta(21); budući da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) provela anketu u susjednim zemljama EU-a iz svoje europske regije i procijenila da čak svaka treća osoba u tim zemljama konzumira antibiotike bez liječničkog recepta(22) tako da ih kupuje u zemlji ili u inozemstvu (unatoč primjenjivom pravu), upotrebljava neiskorištene lijekove ili ih nabavlja od prijatelja i obitelji(23);

Z.  budući da je u Zajedničkoj akciji EU-a za suzbijanje antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (EU-JAMRAI) utvrđen nedostatak učinkovitih alata za utjecanje na upravljanje uporabom antimikrobnih sredstava na razini zdravstvenih sustava država i Europe(24); budući da je potrebno razviti ključne elemente europskih programa upravljanja uporabom antibiotika kako bi ih se uključilo u praktične i ostvarive politike na razini država članica i EU-a;

AA.  budući da antimikrobna otpornost dovodi do povećanog pobola i smrtnosti životinja te ugrožava zdravlje i dobrobit životinja, a time i njihovu produktivnost, što znači da ima velike socioekonomske posljedice za poljoprivredni sektor; budući da na sigurnost prehrambenog lanca utječu zdravlje i dobrobit životinja, posebno životinja koje se uzgajaju za proizvodnju hrane; budući da se osiguravanjem visoke razine zdravlja i dobrobiti životinja povećava otpornost životinja i smanjuje njihova osjetljivost na bolesti, što rezultira manjom uporabom antimikrobnih sredstava; budući da bi, kada je zdravlje životinja ili ljudi ugroženo, uzgajivači životinja i veterinari ipak trebali moći kao krajnju mjeru upotrijebiti odgovarajuće antibiotike izvan popisa za ljudsku uporabu;

AB.  budući da su europski poljoprivredni sektor i sektor uzgoja životinja već poduzeli znatne mjere i znatno smanjili rizik od antimikrobne otpornosti, posebno davanjem prednosti terapijskoj uporabi antibiotika u odnosu na profilaktičku uporabu(25);

AC.  budući da uporaba antimikrobnih sredstava u lijekovima za životinje ubrzava nastanak i širenje mikroorganizama koji su otporni na njih te ugrožava djelotvornu primjenu već ionako ograničenog broja postojećih antimikrobnih sredstava za liječenje infekcija kod ljudi; budući da se u studijama iz 2017. procjenjuje da se u apsolutnim brojkama 73 % svih antimikrobnih sredstava koja se prodaju na svjetskoj razini upotrebljava za liječenje životinja koje se uzgajaju za hranu; budući da su, prema tim studijama, farmaceutski oblici prikladni za grupno liječenje (oralne otopine, premiksi i oralni prah) činili oko 88 % ukupne prodaje, dok su oblici namijenjeni liječenju pojedinačnih životinja (injektabilni i drugi pripravci) činili oko 12 % ukupne prodaje; budući da je prema podacima EFSA-e posljednjih godina u nekoliko država članica postignut napredak u smanjenju antimikrobne otpornosti kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane;

AD.  budući da uporaba mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i stajskog gnoja za gnojidbu na poljoprivrednim površinama može dovesti do razvoja antimikrobne otpornosti širenjem bakterija otpornih na antimikrobna sredstva i gena za antimikrobnu otpornost u okolišu, što uzrokuje dodatnu kontaminaciju prehrambenog lanca; budući da je potrebno uvesti razborite prakse gospodarenja stajskim gnojivom, iako je potrebno više podataka kako bi se omogućilo pokretanje mjera utemeljenih na dokazima;

AE.  budući da je postavljanje konkretnih, mjerljivih ciljeva uz provedbene mjere, definiranih nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, učinkovit način da se u određenom roku postignu ciljevi sprečavanja i smanjenja antimikrobne otpornosti i da se prati napredak; budući da su se rasprave o ciljevima suzbijanja antimikrobne otpornosti odvijale na međunarodnoj razini, primjerice u kontekstu Transatlantske radne skupine za suzbijanje antimikrobne otpornosti, UN-ovih ciljeva održivog razvoja i skupine G7, a nedavno je na trećoj globalnoj ministarskoj konferenciji na visokoj razini o antimikrobnoj otpornosti u studenome 2022. prepoznata vrijednost postavljanja ciljeva za poticanje snažnog nacionalnog i globalnog političkog djelovanja te konsolidacije napora i predanosti;

AF.  budući da, iako je u strategiji „od polja do stola” i akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđen cilj smanjenja ukupne prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu u EU-u od 50 % do 2030. i da bi smanjenu uporabu antimikrobnih sredstava kod životinja iz uzgoja trebalo pratiti u okviru mjera potpore iz zajedničke poljoprivredne politike, trenutačno na razini EU-a u sektoru zdravlja ljudi ne postoji cilj za suzbijanje antimikrobne otpornosti; budući da je Komisija uz pomoć ECDC-a osmislila konkretne ciljeve na razini Unije i država članica kojima bi se smanjila nepotrebna uporaba antimikrobnih sredstava, pri čemu se u preporučenim ciljevima na razini država članica uzima u obzir stanje u svakoj državi i različite postojeće razine potrošnje antimikrobnih sredstava i širenja ključnih patogena otpornih na antimikrobna sredstva, te da oni ukazuju na razinu mjera koje svaka država članica treba poduzeti kako bi postigla zajedničke ciljeve EU-a, a da se pritom ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost pacijenata, te prema potrebi omogućuju ciljanu potporu i praćenje budućeg napretka;

AG.  budući da je utvrđivanje preporučenih ciljeva na razini EU-a u pogledu antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobnih sredstava korisno za postizanje i praćenje napretka u otklanjanju temeljnih uzroka antimikrobne otpornosti, posebno smanjenjem potrošnje antimikrobnih sredstava, i širenja antimikrobne otpornosti, posebno u patogena koji predstavljaju najveće opterećenje i prijetnju javnom zdravlju u EU-u, te iako se preporučeni ciljevi temelje na postojećim podacima dostavljenima u okviru nadzora EU-a za 2019., koja je odabrana kao referentna godina zbog izvanrednog stanja u 2020. i 2021. uslijed pandemije bolesti COVID-19 i izvanrednih mjera ograničavanja, preporučeni ciljevi trebali bi pridonijeti postizanju zajedničkih ciljeva i mogu se dopuniti nacionalnim ciljevima koji obuhvaćaju druge aspekte borbe protiv antimikrobne otpornosti, kao što su sprečavanje i kontrola infekcija, upravljanje uporabom antimikrobnih sredstava, prakse propisivanja, osposobljavanje i odgovarajuće veličine pakiranja;

AH.  budući da Posebno istraživanje Eurobarometra o antimikrobnoj otpornosti iz 2022. pokazuje da u EU-u još uvijek nedostaje znanja o antibioticima i da je samo polovina ispitanika bila svjesna da antibiotici nisu djelotvoran lijek protiv virusa, da i dalje postoje velike razlike u osviještenosti građana EU-a u državama članicama te da, osim toga, gotovo svaki deseti građanin EU-a konzumira antibiotike bez recepta, a takvi rezultati pokazuju potrebu za povećanjem i poboljšanjem provedbe postojećeg i predstojećeg zakonodavstva o farmaceutskim proizvodima u državama članicama te komunikacijskih aktivnosti i aktivnosti informiranja javnosti o antimikrobnoj otpornosti i razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava na svim razinama kako bi se povećalo znanje i potaknule promjene ponašanja među građanima i zdravstvenim djelatnicima;

AI.  budući da izobrazba, usavršavanje, informiranje i osposobljavanje djelatnika u sektoru zdravlja ljudi te veterinarskom i poljoprivrednom sektoru o antimikrobnoj otpornosti, sprečavanju i kontroli infekcija i pristupu „jedno zdravlje” imaju važnu ulogu u borbi protiv antimikrobne otpornosti, osobito zbog uloge koju ti djelatnici imaju u promicanju razborite uporabe antimikrobnih sredstava i educiranju pacijenata i poljoprivrednika; budući da bi kurikulumi i programi kontinuiranog obrazovanja na temelju dokaza trebali uključivati obvezno međusektorsko osposobljavanje i obvezne tečajeve za stjecanje kompetencija o antimikrobnoj otpornosti, sprečavanju i kontroli infekcija, rizicima za okoliš, biosigurnosti i upravljanju uporabom antimikrobnih sredstava, ovisno o potrebama;

AJ.  budući da će glavni čimbenici u suzbijanju antimikrobne otpornosti biti informiranje javnosti i promjene ponašanja; budući da će za poticanje promjene ponašanja biti potreban uključiv pristup odozdo prema gore, kao i potencijalna korist od olakšavanja razmjene znanja i najbolje prakse;

AK.  budući da je prema podacima SZO-a od srpnja 2017. odobreno 11 novih antibiotika (koje su odobrile Komisija ili Uprava za hranu i lijekove SAD-a ili obje) i da, uz neke iznimke, novoodobreni antibiotici imaju ograničenu kliničku korist u odnosu na postojeće terapije, s obzirom na to da ih je više od 80 % iz postojećih razreda u kojima su mehanizmi otpornosti već poznati i u kojima se očekuje brza pojava otpornosti;

AL.  budući da se trenutačno razvijaju 43 antibiotika i kombinacije s novim lijekom, od čega samo nekoliko njih ispunjava barem jedan od inovacijskih kriterija SZO-a (u pogledu poznate unakrsne otpornosti, novog veznog mjesta, načina djelovanja i/ili razreda), što znači da ukupni klinički proces i nedavno odobreni antibiotici nisu dovoljni za suzbijanje sve veće pojave i širenja antimikrobne otpornosti;

AM.  budući da bakteriofagi imaju znatan potencijal da postanu cjenovno pristupačno i djelotvorno sredstvo za kontrolu bakterija kao potencijalna alternativa ili dopuna liječenju antibioticima te da bi trebalo dati prednost primjeni odgovarajućeg regulatornog okvira za registraciju bakteriofaga kao dodataka hrani za životinje i kao veterinarsko-medicinskih proizvoda u skladu sa smjernicama Europske agencije za lijekove (EMA) o kakvoći, neškodljivosti i djelotvornosti veterinarsko-medicinskih proizvoda posebno osmišljenih za terapiju bakteriofagima;

AN.  budući da neuspjeh u razvoju i proizvodnji djelotvornih novih antibiotika ili antimikrobnih sredstava pogoršava posljedice antimikrobne otpornosti; budući da stoga postoji hitna potreba za razvojem i provedbom novih poticaja i razmatranjem alternativnih načina liječenja kao što je terapija bakteriofagima, uz istodobno jamčenje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti proizvoda koji primaju javnu potporu;

AO.  budući da je cilj Komisije promicati napredna istraživanja novih i starih antimikrobnih sredstava i alternativnih načina liječenja, uključujući terapiju bakteriofagima, dijagnostiku i cjepiva protiv patogena otpornih na antimikrobna sredstva, kao i razvoj medicinskih protumjera i povezanih tehnologija te rješavanje tržišnih pitanja;

AP.  budući da se u svijetu gotovo 50 % terapija antibioticima pokreće bez odgovarajuće dijagnoze i s pogrešnim lijekom, što ukazuje na potencijal koji dijagnostika ima za sprečavanje neprimjerene i prekomjerne uporabe antibiotika(26);

AQ.  budući da je od donošenja Akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. izneseno više prijedloga novih gospodarskih modela za stavljanje novih antimikrobnih sredstava na tržište, među ostalim u zaključcima Zajedničke akcije za suzbijanje antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (JAMRAI), u okviru kojeg je 31. ožujka 2021. donesena strategija za uvođenje poticaja u više zemalja u Europi za inovacije u području antimikrobnih sredstava i pristup njima;

AR.  budući da je Komisija naručila studiju o uvođenju medicinskih mjera za suzbijanje antimikrobne otpornosti na tržište, u kojoj su simulirane četiri vrste mehanizama privlačenja različite financijske veličine kako bi se nagradile inovacije i osigurao pristup antimikrobnim sredstvima, a to su jamstvo prihoda, nagrade za ulazak na tržište u kombinaciji s jamstvom prihoda, jednokratne nagrade za ulazak na tržište i isplate za ključne etape, popraćene mogućnostima za njihovu provedbu na razini EU-a; budući da je u studiji prepoznato i opće mišljenje da bi mehanizme privlačenja trebalo dopuniti mehanizmima poticanja;

AS.  budući da bi se daljnjim ulaganjem u istraživanje i razvoj inovativnih dijagnostičkih alata dopunile mjere za poboljšanje prevencije i liječenja; budući da bi brži i precizniji dijagnostički alati olakšali razboritu uporabu antimikrobnih sredstava u svim zdravstvenim ustanovama;

AT.  budući da se u okviru programa „EU za zdravlje” za 2023. nude ulaganja u borbu protiv antimikrobne otpornosti, posebno u okviru posebne mjere za potporu inovacijama i pristupu antimikrobnim sredstvima, čime će se omogućiti stvaranje mreže za potporu Komisiji i državama članicama u pripremi i provedbi medicinskih protumjera i rezervnih kapaciteta za razvoj ciljanih medicinskih protumjera za antimikrobnu otpornost ili pristup tim protumjerama;

AU.  budući da su mjere u području istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa ključne za razvoj, evaluaciju i provedbu mjera za suzbijanje antimikrobne otpornosti, da su kontinuirana potpora i suradnja i dalje ključne za jačanje učinka istraživanja i inovacija na otkrivanje, sprečavanje i liječenje infekcija uzrokovanih patogenima otpornima na antimikrobna sredstva te bi ih trebalo ojačati;

AV.  budući da je antimikrobna otpornost velik problem za koji ne postoji kratkoročno rješenje; budući da bi taj problem trebao imati prednost u financiranju na razini EU-a i država članica izvan trenutačnih proračunskih ciklusa i da je za njegovo rješavanje potrebna stalna potpora na razini EU-a;

AW.  budući da su cjepiva djelotvorna i troškovno učinkovita sredstva za sprečavanje zaraznih bolesti ljudi i životinja te stoga mogu pomoći u suzbijanju širenja infekcija uzročnicima otpornima na antimikrobna sredstva i smanjenju uporabe antimikrobnih sredstava; budući da je stoga potrebno promicati cijepljenje mjerama za informiranje građana i zdravstvenih djelatnika o važnosti cjepiva i riješiti problem oklijevanja s cijepljenjem u svim dobnim skupinama, a posebno rizičnim skupinama, te poticati razvoj, dostupnost i pristupačnost cjepiva;

AX.  budući da su međusektorska suradnja država članica i uključenost dionika ključne za potpunu i djelotvornu provedbu politika i mjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” te da bi tu suradnju trebalo pojačati, osobito putem Mreže EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”;

AY.  budući da bi trebalo dodatno povećati razinu suradnje između agencija EU-a (EFSA, ECDC i EMA) i proširiti je na Europsku agenciju za okoliš (EEA) i Europsku agenciju za kemikalije (ECHA) kako bi se osigurao dosljedan odgovor na antimikrobnu otpornost utemeljen na dokazima u okviru pristupa „jedno zdravlje”;

AZ.  budući da se borbi protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” daje prioritet u globalnoj zdravstvenoj strategiji EU-a5, među ostalim uključivanjem konkretnih odredbi o antimikrobnoj otpornosti u pregovore sa SZO-om o mogućem međunarodnom sporazumu o sprečavanju pandemija te pripravnosti i odgovoru na njih, dok je sve više globalne pozornosti usmjereno na antimikrobnu otpornost, potrebno je poticati međunarodnu suradnju radi koordinacije odgovora globalne zajednice i usmjeravanja odgovarajuće potpore prema prioritetima utvrđenima na globalnoj i regionalnoj razini za financiranje, istraživanje i mjere u području politika te bi se u tom pogledu trebala pojačati suradnja, posebno suradnja Ujedinjenih naroda, skupina G7 i G20 te Četverostranog saveza (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP)48, Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)), ali i bilateralna suradnja između država članica i trećih zemalja;

BA.  budući da bi trebalo redovito pratiti provedbu Akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. i preporuke Vijeća kako bi se mjerio napredak u postizanju njihovih ciljeva i utvrdili nedostaci u borbi protiv antimikrobne otpornosti;

Općenito

1.  i dalje je duboko zabrinut zbog globalne prijetnje zdravlju koju predstavlja antimikrobna otpornost i žali zbog opetovanih smrtnih slučajeva prouzročenih antimikrobnom otpornošću i stalnog povećanja njihova broja u EU-u i drugim zemljama; u potpunosti je uvjeren da je za suzbijanje antimikrobne otpornosti potrebna višedimenzionalna strategija u EU-u koja se temelji na pristupu „jedno zdravlje”;

2.  pozdravlja Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” i poziva Vijeće da donese preporuku uzimajući u obzir ovu Rezoluciju kao način za jačanje mjera u područjima kojima se dopunjuje zakonodavstvo u okviru predloženog paketa o farmaceutskim proizvodima;

3.  podsjeća, međutim, da ovlasti za donošenje obvezujućih akata Unije za „borbu protiv velikih zdravstvenih pošasti” i „ozbiljnih prekograničnih zdravstvenih prijetnji” te „mjere kojima se utvrđuju visoki standardi kvalitete i sigurnosti uporabe lijekova i medicinskih proizvoda” i dalje podliježu redovnom zakonodavnom postupku u skladu s člankom 168. UFEU-a; stoga smatra da će u slučaju nedostatnih mjera u okviru preporuke biti potrebne daljnje zakonodavne mjere na razini EU-a;

4.  naglašava da je za uspješno suzbijanje antimikrobne otpornosti potreban trodijelni pristup koji obuhvaća razboritu uporabu antibiotika za ljude i životinje, provedbu dobrih mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija, posebno u zdravstvenim ustanovama, te promicanje istraživanja i razvoja novih antimikrobnih sredstava i alternativa za njih; naglašava da su mjere u tim područjima samo komplementarne i da ne smiju biti razlog za smanjenje ambicija u bilo kojem drugom području;

Nacionalni akcijski planovi za borbu protiv antimikrobne otpornosti

5.  poziva države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” i u skladu s ciljevima Globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije i deklaracije sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda o antimikrobnoj otpornosti iz 2016. te da redovito ažuriraju takve nacionalne akcijske planove. Države članice posebno bi trebale:

   a. osigurati da borba protiv antimikrobne otpornosti i promicanje razborite uporabe antimikrobnih sredstava budu prioriteti nacionalnih zdravstvenih sustava u nacionalnim akcijskim planovima;
   b. osigurati da nacionalni akcijski planovi uključuju planove provedbe i praćenja, izgradnju kapaciteta, odgovarajuće ljudske i financijske resurse i mehanizme kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje njima;
   c. osigurati da nacionalni akcijski planovi uključuju međusektorske mehanizme koordinacije s jasnim mandatom, operativnom strukturom i sastavom, uključujući stručnjake i djelatnike iz sektora zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša;
   d. osigurati da nacionalni akcijski planovi uključuju posebne mjere za postizanje mjerljivih sveobuhvatnih ciljeva, modalitete provedbe i pokazatelje za procjenu napretka u postizanju tih ciljeva, uključujući troškove infekcija ljudi koje su uzrokovane višestruko otpornim organizmima i nezadovoljene medicinske potrebe, te da uključuju preporučene ciljeve utvrđene u odjeljku E ove preporuke;
   e. osigurati da se u nacionalnom akcijskom planu upućuje na relevantne elemente nacionalnih strateških planova zajedničke poljoprivredne politike za borbu protiv antimikrobne otpornosti;
   f. osigurati da se u nacionalnom akcijskom planu primjenjuje pristup koji se temelji na riziku i da uključuje mjere utemeljene na dokazima za sprečavanje, praćenje i smanjenje širenja antimikrobne otpornosti u okolišu;
   g. dodijeliti odgovarajuće i dostatne ljudske i financijske resurse za učinkovitu provedbu nacionalnog akcijskog plana, utvrditi prioritete i u skladu s time raspodijeliti resurse te istodobno osigurati provedbu u zapostavljenim područjima kao što je okoliš;
   h. osigurati da se problem antimikrobne otpornosti rješava ili razmatra u drugim nacionalnim akcijskim planovima ili smjernicama, primjerice planovima za borbu protiv raka, za zdravlje djece i majki, za pandemije i za dugotrajnu skrb;
   i. redovito ocjenjivati nacionalne akcijske planove, tj. najmanje svake dvije godine, i procjenjivati njihove učinke te poduzimati mjere s obzirom na rezultate evaluacije i sve druge relevantne ulazne podatke, uzimajući pritom u obzir nove nalaze i nove trendove; i
   j. objaviti sve podatke koji se upotrebljavaju u tu svrhu na posebnoj internetskoj stranici;

Nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobnih sredstava

6.  poziva države članice da uklone postojeće nedostatke u nadzoru i praćenju te da do 2030. osiguraju potpunost podataka, uključujući, prema potrebi, podatke u stvarnom vremenu, o antimikrobnoj otpornosti i potrošnji antimikrobnih sredstava na svim razinama (npr. u zajednici, bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb) kako bi se podržala razborita uporaba antimikrobnih sredstava u ljudskom zdravlju, i to:

   a. osiguravanjem, u koordinaciji s ECDC-om, da nadziranje antimikrobne otpornosti bakterija prisutnih kod ljudi ne obuhvaća samo izolate iz krvi i cerebrospinalne tekućine (invazivni izolati) nego i sve druge izolate iz laboratorija za kliničku mikrobiologiju te da se odgovarajući podaci redovito dostavljaju ECDC-u radi brzog otkrivanja i boljeg mjerenja razmjera i raširenosti patogena otpornih na antimikrobna sredstva unutar država članica i među njima;
   b. propisivanjem da infekcije uzrokovane kritičnim višestruko otpornim organizmima, npr. bakterijama Acinetobacter baumannii otpornima na karbapeneme, bakterijama iz roda Enterobacteriaceae (npr. Klebsiella pneumoniae, Escherichia coli) otpornima na karbapeneme i gljivicom Candida auris, budu bolesti koje se obvezno prijavljuju na temelju nacionalnog zakonodavstva;
   c. proširivanjem nadzora antimikrobne otpornosti kod ljudi na patogene s nastajućom ili utvrđenom antimikrobnom otpornošću zbog njihove izloženosti tvarima u okolišu, posebno onima koje se upotrebljavaju u sredstvima za zaštitu bilja ili biocidnim proizvodima;
   d. prikupljanjem podataka o propisivanju i izdavanju antimikrobnih sredstava za primjenu kod ljudi na odgovarajućim razinama te uporabom podataka o elektroničkim receptima i drugoj digitalnoj infrastrukturi za prikupljanje i razmjenu zdravstvenih podataka, posebno europskog prostora za zdravstvene podatke, kako bi se omogućilo praćenje propisivanja antimikrobnih sredstava i pružile povratne informacije o trendovima i obrascima propisivanja lijekova koji uključuju liječnike koji propisuju lijekove, ljekarnike i druge strane koje prikupljaju takve podatke; prikupljanje tih podataka trebalo bi biti ograničeno na svrhe razborite uporabe antimikrobnih sredstava u ljudskom zdravlju te bi uvijek trebalo biti u skladu s Uredbom o europskom prostoru za zdravstvene podatke i uključivati stroge zaštitne mjere za zaštitu osobnih podataka i privatnosti ispitanika;
   e. razvojem integriranih sustava za nadzor antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobnih sredstava koji obuhvaćaju zdravlje ljudi na tercijarnoj razini i na razini zajednice, kao i zdravlje životinja, zdravlje bilja, hranu, otpadne vode i okoliš (posebno vodu i tlo); takvo integrirano i kontinuirano praćenje mora biti osmišljeno tako da se njime učinkovito i brzo otkriva izbijanje bolesti, ali i prisutnost gena koji daju antimikrobnu otpornost u tlu i vodnim tijelima te njihova kretanja i toksičnost, a rezultati tog nadzora moraju poslužiti kao temelj za učinkovite strategije za borbu protiv antimikrobne otpornosti u svim sektorima;
   f. istraživanjem potencijala za povećanje usklađenosti smjernica za nadzor u pogledu učestalosti ažuriranja podataka, pristupa analizi podataka, razina detaljnosti u izvješćivanju o podacima, definicija pokazatelja i njihovih mjernih jedinica kako bi se omogućila usporedivost rezultata među državama članicama;

7.  poziva Komisiju da na razini EU-a uspostavi bazu podataka o antimikrobnoj otpornosti i potrošnji antimikrobnih sredstava u području zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša;

8.  poziva Komisiju da na temelju mišljenja EFSA-e procijeni bolesti životinja uzrokovane bakterijama otpornima na antimikrobna sredstva kako bi se utvrdilo treba li bilo koju od tih bolesti uvrstiti na popis u Uredbi (EU) 2016/429(27) kako bi ih se kategoriziralo za regulatorne mjere nadzora, kontrole ili druge mjere upravljanja;

Sprečavanje i kontrola infekcija i usluge vodoopskrbe, odvodnje i higijene

9.  poziva države članice da osiguraju da se u području zdravlja ljudi provode i kontinuirano prate mjere za sprečavanje i kontrolu infekcija kako bi se ograničilo širenje patogena otpornih na antimikrobna sredstva, osobito:

   a. boljim sprečavanjem i kontrolom infekcija i poboljšanjem uvjeta vodoopskrbe, odvodnje i higijene te čišćenja okoliša i gospodarenja otpadom u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za dugotrajnu skrb:
   i. osiguravanjem temeljnih kompetencija za sprečavanje i kontrolu infekcija te usluga vodoopskrbe, odvodnje i higijene u bolnicama;
   ii. osiguravanjem odgovarajućih resursa za provedbu minimalnih zahtjeva i, ako je moguće, ključnih sastavnica programa za sprečavanje i kontrolu infekcija;
   iii. osiguravanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa za sprečavanje i kontrolu infekcija te za programe za poboljšanje usluga vodoopskrbe, odvodnje i higijene;
   iv. povećanjem dostupnosti dijagnostičkih alata;
   v. kontrolom kvalitete;
   vi. nadzorom;
   vii. evaluacijom;
   viii. izradom odgovarajućih smjernica; i
   ix. aktivnostima informiranja i osposobljavanja za sve relevantne zdravstvene djelatnike;
   b. nadogradnjom postojeće bolničke infrastrukture i ljudskih resursa kako bi se osigurala visoka razina sprečavanja i kontrole infekcija, uz poštovanje kriterija okolišne održivosti;
   c. osiguravanjem snažne poveznice između sigurnosti pacijenata i sprečavanja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, uključujući sepsu, posebno boljim nadzorom i osposobljavanjem zdravstvenog osoblja te osiguravanjem visokokvalitetne mikrobiološke podrške i medicinskih podataka pacijenata;
   d. osiguravanjem kontinuiranog osposobljavanja za sprečavanje i kontrolu infekcija te o mjerama vodoopskrbe, odvodnje i higijene za sve članove osoblja koji pružaju skrb u zajednici, bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb;
   e. poboljšanjem osposobljavanja o odlaganju otpada i međusektorskim vezama koje pridonose širenju zaraze i antimikrobne otpornosti za sve članove osoblja koji pružaju skrb u zajednici, bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb;
   f. uključivanjem pitanja antimikrobne otpornosti u kurikulume svih studija i naukovanja u području zdravstvene skrbi, osiguravanjem da se u potpunosti razviju i provedu nacionalni programi imunizacije za sve dobne skupine, a posebno za rizične skupine, preispitivanjem programa za sprečavanje antimikrobne otpornosti i poduzimanjem mjera za postupno iskorjenjivanje bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem na temelju Preporuke Vijeća od 7. prosinca 2018. o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem(28);

10.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja koje se koriste za proizvodnju hrane kako bi se smanjile pojava i širenje zaraznih bolesti u poljoprivredi, a time i potreba za uporabom antimikrobnih sredstava, posebno tako da:

   a. snažno potiču veterinarske kirurge i druge relevantne dionike da savjetuju poljoprivrednike o mjerama za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti, među ostalim o alternativnim metodama kojima se podupire provedba zabrane profilaktičke uporabe antimikrobnih sredstava u proizvodnji hrane, koja je uključena u najnoviju reviziju zakonodavstva o veterinarskim lijekovima;
   b. ograniče antibiotike koji se upotrebljavaju za liječenje životinja na one koje je Svjetska zdravstvena organizacija navela kao „najmanje važne” za zdravlje ljudi i da ograniče uporabu antibiotika koji su klasificirani kao antimikrobici „ključne važnosti i najvišeg prioriteta”(29);
   c. potiču primjenu biosigurnosnih mjera i mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija na poljoprivrednim gospodarstvima;
   d. primijene pristup „odozdo prema gore” za poticanje promjena ponašanja u poljoprivrednoj industriji obrazovanjem i olakšavanjem razmjene znanja i najbolje prakse;
   e. iskoriste potporu dostupnu u okviru zajedničke poljoprivredne politike za provedbu preventivnih mjera protiv zaraznih bolesti koje nadilaze minimalne pravne zahtjeve EU-a;
   f. iskoriste sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (2021. – 2027.) za projekte uključene u nacionalne programe i u skladu s pravilima o prihvatljivosti koja su definirale dotične države članice i da prema potrebi pruže dodatnu financijsku ili strukturnu potporu;
   g. provedu mjere država članica navedene u Prilogu Strateškim smjernicama za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030. (COM(2021)0236);
   h. potiču uporabu alternativa antibioticima u akvakulturi;
   i. promiču cijepljenje, među ostalim u akvakulturi, i alternative za pomoć u sprečavanju određenih bolesti i nepotrebne uporabe antimikrobnih sredstava;
   j. promiču razvoj i uporabu inovativnih dodataka hrani za životinje te intervencije u području prehrane radi održavanja i poboljšanja zdravlja stokova te sprečavanja bolesti i potrebe za uporabom antimikrobnih sredstava;
   k. poboljšaju zdravlje životinja provedbom programa biozaštite, biosigurnosti, cijepljenja i dobrog uzgoja životinja;
   l. razviju strategije za poboljšanje higijene i gospodarenja otpadnim vodama u proizvodnji hrane, gospodarenja životinjskim otpadom i pročišćavanja otpadnih voda;
   m. razviju ciljane mjere po sektorima nakon što postanu dostupni podaci o uporabi antimikrobnih sredstava po vrstama životinja koje se koriste za proizvodnju hrane u skladu s člankom 57. Uredbe (EU) 2019/6;
   n. razviju infrastrukturu za ciljanu prethodnu obradu otpada na cijelom kontinuumu od poljoprivrednih gospodarstava do klaonica radi uklanjanja mikroorganizama otpornih na antimikrobna sredstva i smanjenja količine antimikrobnih sredstava prije ispuštanja u okoliš ili kanalizacijske sustave;
   o. poboljšaju dostupnost i gospodarsku učinkovitost dijagnostičkih alata;
   p. smanje uporabu antibiotika za koje je znanstveno dokazano da bi se trebali koristiti samo kao krajnja mjera u humanoj medicini;

11.  poziva Komisiju da na temelju preporuka EFSA-e iznese prijedlog revizije zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja iz uzgoja jer, kako je prepoznato u strategiji EU-a „od polja do stola”, veća dobrobit pridonosi jačanju imunosnog sustava životinja;

12.  poziva države članice da provode na dokazima utemeljenu dobru praksu gospodarenja stajskim gnojem i dobru praksu gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čime se rješava problem njihove primjene u poljoprivredi, kako bi se smanjila izloženost okoliša tvarima s antimikrobnim svojstvima i uzrocima antimikrobne otpornosti;

13.  poziva na optimizaciju sustava praćenja i evaluacije antimikrobnih sredstava koja se upotrebljavaju za zaštitu bilja na regionalnoj i nacionalnoj razini u skladu s preporukama UNEP-a(30);

14.  ustraje u tome da je potrebno najkasnije do 1. lipnja 2026. uspostaviti smjernice EU-a za sprečavanje i kontrolu infekcija u području zdravlja ljudi, posebno za bolnice i ustanove za dugotrajnu skrb, s odgovarajućim poveznicama i ažuriranjima za kliničke smjernice te da bi pri izradi tih smjernica trebalo uzeti u obzir međunarodne smjernice i blisko surađivati s europskim i nacionalnim strukovnim društvima;

Upravljanje uporabom i razborita uporaba antimikrobnih sredstava

15.  poziva države članice da osiguraju provedbu mjera za zaštitu zdravlja ljudi kako bi se podržala razborita uporaba antimikrobnih sredstava, posebno:

   a. provedbom smjernica EU-a za liječenje uobičajenih infekcija i perioperativnu profilaksu te, prema potrebi, prilagodbom tih smjernica nacionalnim okolnostima kako bi se slijedila najbolja praksa i optimizirala razborita uporaba antimikrobnih sredstava;
   b. osmišljavanjem mjera za zdravstvene djelatnike kako bi se zajamčilo da se pridržavaju smjernica o razboritoj uporabi;
   c. olakšavanjem razmjene znanja i najbolje prakse među zdravstvenim djelatnicima na svim razinama zdravstvene skrbi;
   d. poticanjem zdravstvenih djelatnika da informiraju pacijente o riziku od zlouporabe, prekomjerne uporabe i nepravilnog odlaganja antimikrobnih sredstava;
   e. poboljšavanjem dostupnosti, troškovne učinkovitosti i pravodobnosti dijagnostičkih testova, s posebnim naglaskom na brzim testovima provedenima prije izdavanja recepta za antimikrobna sredstva, posebno u primarnoj skrbi, kako bi se optimizirali propisivanje i održiva uporaba antibiotika, a time i smanjenje liječenja antibioticima širokog spektra; i
   f. ako je moguće, uvođenjem obveznog osobnog savjetovanja kao uvjeta za propisivanje antibiotika;

16.  poziva Komisiju da osigura razmjenu najbolje prakse među državama članicama u pogledu učinkovitih programa upravljanja uporabom antimikrobnih sredstava;

17.  poziva države članice da uspostave programe za prikupljanje i sigurno odlaganje isteklih i neiskorištenih antimikrobnih sredstava iz zajednice, bolnica i ustanova za dugotrajnu skrb, s poljoprivrednih gospodarstava, od pružatelja veterinarsko-medicinskih proizvoda i iz proizvodnih objekata te da omoguće javnosti pristup postrojenjima za odlaganje otpada putem lokalne zdravstvene ustanove;

18.  poziva države članice i Komisiju da surađuju radi dosljedne provedbe Uredbe (EU) 2019/6, uzimajući u obzir razlike država članica u veterinarskoj uporabi antimikrobnih sredstava, kako veterinari ne bi morali upotrebljavati više antibiotika nego što to smatraju potrebnim za liječenje životinje i kako se ne bi neopravdano ograničavala češća primjena medicinskih protumjera kao što su cjepiva;

19.  poziva Komisiju da izradi smjernice EU-a za liječenje najčešćih infekcija kod ljudi i za perioperativnu profilaksu kod ljudi, koje bi uključivale informacije o primjeni odgovarajućih dijagnostičkih testova i preporuke za dosljedno provođenje takvih testova, a ako su dostupni, i brzih testova, prije izdavanja recepta za antimikrobna sredstva te informacije o potrebi za antibioticima, o odabiru odgovarajućeg antibiotika (ako je potrebno, na temelju procjene medicinskog stručnjaka nakon dijagnostičkog testa), o doziranju i intervalima doziranja te o trajanju liječenja/profilakse, a pri izradi tih smjernica trebalo bi uzeti u obzir najbolju dostupnu praksu, dostupnost antibiotika i potrebu da se osigura njihova optimalna i razborita uporaba, kao i poznatu klasifikaciju antibiotika Svjetske zdravstvene organizacije(31), te blisko surađivati s europskim i nacionalnim strukovnim društvima;

20.  poziva države članice da razmotre znanstveno dokazani rizik od razvoja otpornosti na antimikrobna sredstva za humanu i veterinarsku primjenu zbog uporabe sredstava za zaštitu bilja ili biocidnih proizvoda u okviru procjene sigurnosti i donošenja odluka o tim proizvodima te da, po potrebi, uz savjetovanje s pogođenim dionicima uvedu odgovarajuće uvjete ili ograničenja uporabe za te proizvode;

Preporučeni ciljevi za potrošnju antimikrobnih sredstava i suzbijanje antimikrobne otpornosti

21.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće nacionalne mjere kako bi osigurale da se do 2030. ukupna potrošnja antibiotika kod ljudi (izražena kao definirana dnevna doza (DDD) na 1000 stanovnika) u zajednici, bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb u EU-u smanji za 20 % u usporedbi s referentnom godinom 2019., pri čemu bi u svim državama članicama najveća definirana dnevna doza trebala iznositi 15;

22.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće nacionalne mjere kako bi osigurale da do 2030. najmanje 70 % ukupne potrošnje antibiotika kod ljudi čine antibiotici iz skupine „Access” kako je definirana u klasifikaciji SZO-a;

23.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće nacionalne mjere kako bi osigurale da se do 2030. ukupna incidencija infekcija krvotoka bakterijom Staphylococcus aureus otpornom na meticilin (MRSA) (broj na 100 000 stanovnika) u EU-u smanji za 15 % u usporedbi s referentnom godinom 2019.;

24.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće nacionalne mjere kako bi osigurale da se do 2030. ukupna incidencija infekcija krvotoka bakterijom Escherichia coli otpornom na cefalosporine treće generacije (broj na 100 000 stanovnika) u EU-u smanji za 10 % u usporedbi s referentnom godinom 2019.;

25.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće nacionalne mjere kako bi osigurale da se do 2030. ukupna incidencija infekcija krvotoka bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapeneme (broj na 100 000 stanovnika) u EU-u smanji za 5 % u usporedbi s referentnom godinom 2019.;

26.  poziva države članice da utvrde pokazatelje za postizanje preporučenih ciljeva, kao i ciljeva o drugim aspektima povezanima s antimikrobnom otpornosti, kao što su kontrola infekcija, upravljanje uporabom antimikrobnih sredstava, praksa propisivanja lijekova i osposobljavanje, a mjerama koje se uvode trebalo bi se osigurati intenzivno i održivo postizanje tih godišnjih ciljeva smanjenja kako bi se spriječilo odgađanje i zaštitila sigurnost pacijenata;

27.  poziva Komisiju da uspostavi odgovarajuće mjere za pomoć u ostvarenju strategije „od polja do stola” i cilja u okviru akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja da se do 2030. ukupna prodaja antimikrobnih sredstava koja se upotrebljavaju za životinje iz uzgoja i akvakulturu u EU-u smanji za 50 % te naglašava da se mora uzeti u obzir napredak koji je već postignut na razini država članica i osigurati dobrobit životinja, dok bi poljoprivrednicima trebalo pružiti potporu za provedbu uvedenih mjera;

28.  poziva Komisiju da prednost da objavljivanju preostalih delegiranih akata za Uredbu (EU) 2019/6 koji se odnose na veterinarske proizvode kako bi se izjednačili uvjeti između mesnih proizvoda iz EU-a i onih uvezenih iz trećih zemalja tako da se osiguraju jednaki standardi uporabe antimikrobnih sredstava za životinje bez obzira na to jesu li uzgojene u EU-u ili izvan njega;

Informiranje, izobrazba i osposobljavanje

29.  poziva države članice da u suradnji s višim i stručnim obrazovnim ustanovama i dionicima osiguraju da nacionalni kurikulumi i programi kontinuiranog obrazovanja na temelju dokaza, među ostalim u području medicine, zdravstvene njege, farmacije, stomatologije, veterinarske medicine, stočarstva i poljoprivrede, uključuju obvezno međusektorsko osposobljavanje o antimikrobnoj otpornosti, sprečavanju i kontroli infekcija, rizicima za okoliš, biosigurnosti i alternativama antibioticima, kao i o upravljanju uporabom antimikrobnih sredstava, uključujući njihovu razboritu uporabu i učinak na smanjenje potrebe za antibioticima, prema potrebi;

30.  poziva države članice da informiraju javnost i djelatnike koji rade u sektoru zdravlja ljudi i veterinarskom sektoru te proizvođače farmaceutskih proizvoda o postojanju programa za prikupljanje i sigurno odlaganje isteklih i neiskorištenih antimikrobnih sredstava te važnosti tih programa za sprečavanje antimikrobne otpornosti;

31.  poziva države članice da potiču i, prema potrebi, olakšaju međusektorski razvoj programa osposobljavanja i razmjenu najbolje prakse među sektorima;

32.  poziva države članice da pojačaju i poboljšaju komunikaciju i informiranje o antimikrobnoj otpornosti i razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava radi promicanja znanja i promjene ponašanja:

   a. pružanjem redovito ažuriranih informacija o antimikrobnoj otpornosti na nacionalnoj i lokalnoj razini stručnjacima koji rade u sektoru zdravlja ljudi te veterinarskom i poljoprivrednom sektoru, kao i informativnih materijala o antimikrobnoj otpornosti i važnosti učinkovitog sprečavanja i kontrole infekcija, rizicima za okoliš, poboljšanju standarda dobrobiti životinja, biosigurnosti, nadzoru i upravljanju uporabom antimikrobnih sredstava te njihovoj razboritoj uporabi i poboljšanju prakse propisivanja lijekova;
   b. provođenjem aktivnosti informiranja javnosti i opsežnih komunikacijskih kampanja o antimikrobnoj otpornosti na nacionalnoj razini, posebno o njezinoj prevenciji higijenom, osobito higijenom ruku, i razboritom uporabom antimikrobnih sredstava, uključujući njihovo sigurno odlaganje, i o tome koje se infekcije mogu liječiti antibioticima, a koje ne, uzimajući u obzir razlike među lokalnim stanovništvom i najbolju praksu za učinkovitu komunikaciju;
   c. provođenjem ciljanih komunikacijskih kampanja za informiranje određenih skupina stanovništva sredstvima i kanalima komunikacije primjerenima tim skupinama;
   d. provođenjem međusektorskih komunikacijskih kampanja, ako je to potrebno, kako bi se potaknulo dijeljenje resursa;
   e. olakšavanjem komunikacije između dionika i industrija u kojima se nastoji promijeniti ponašanje kako bi se potaknula razmjena znanja i najbolje prakse;
   f. razvojem intervencija za promjenu ponašanja usmjerenih na ključne profesionalne skupine, pacijente ili širu javnost u sustavu za borbu protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje” na temelju iskustva s drugim prijetnjama javnom zdravlju, npr. bolesti COVID-19, HIV-om ili pušenjem;
   g. provođenjem inicijativa za informiranje roditelja i djece školske dobi o važnosti dobre higijene u borbi protiv antimikrobne otpornosti, među ostalim u okviru osnovnog obrazovanja o hrani, zdravlju i kućnoj ekonomiji;

33.  poziva Komisiju da koordinira navedene aktivnosti informiranja i komunikacijske kampanje te da obavijesti relevantne agencije i druga tijela EU-a kako bi se maksimalno povećao njihov učinak;

34.  poziva Komisiju, ECDC i EMA-u da prema potrebi komunikacijskim mjerama na razini EU-a podrže i dopune aktivnosti država članica za informiranje o antimikrobnoj otpornosti i razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava putem prilika za osposobljavanje kao što je projekt AMR-EDUCare(32);

35.  poziva Komisiju da podupire države članice u kontinuiranom osposobljavanju i cjeloživotnom učenju djelatnika u sektoru zdravlja ljudi te veterinarskom i poljoprivrednom sektoru o prijetnji antimikrobne otpornosti i njezinu sprečavanju u okviru pristupa „jedno zdravlje” pružanjem prilika za osposobljavanje, kao što je inicijativa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu”(33);

Istraživanje i razvoj te poticaji za inovacije i pristup antimikrobnim sredstvima i drugim medicinskim protumjerama za antimikrobnu otpornost

36.  odlučno poziva države članice i Komisiju da podrže razmjenu istraživačkih podataka i tehnološke inovacije za otkrivanje, sprečavanje i liječenje infekcija kod ljudi uzrokovanih patogenima otpornima na antimikrobna sredstva, uključujući uspostavu europskog partnerstva i znatna ulaganja u njega kako bi se omogućili koordinacija, usklađivanje i financiranje međusektorskih istraživanja i inovacija u području borbe protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”; poziva na to da se u razvoj i provedbu politika u okviru partnerstva trajno uključe dionici, uključujući industriju, civilno društvo, organizacije pacijenata i akademsku zajednicu, npr. inicijativu Europska sveučilišta, kao i nevladine stručnjake; poziva države članice da osiguraju da u praksi i MSP-ovi mogu sudjelovati u europskom partnerstvu za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”;

37.  poziva države članice i Komisiju da promiču razvoj i dostupnost antimikrobnih sredstava, kao i primjenu drugih medicinskih protumjera relevantnih za borbu protiv antimikrobne otpornosti kod ljudi, posebno dijagnostičkih testova i cjepiva protiv patogena otpornih na antimikrobna sredstva;

38.  poziva Komisiju i države članice da nastave osiguravati dostatna sredstva za potporu istraživanju i razvoju u području antimikrobne otpornosti u aktualnom proračunskom ciklusu te da se obvežu dati prednost tom pitanju u sljedećem proračunskom ciklusu tako da:

   a. podupiru države članice u identificiranju prioritetnih patogena otpornih na antimikrobna sredstva na razini EU-a i država članica, u evidentiranju postojećih, budućih i nedostajućih medicinskih protumjera za antimikrobnu otpornost te u utvrđivanju ciljanih profila proizvoda;
   b. podupiru istraživanje i razvoj medicinskih protumjera za antimikrobnu otpornost, posebno koordinacijom financiranja translacijskih istraživanja i kasne faze razvoja medicinskih protumjera za antimikrobnu otpornost, sprečavanjem nepotrebnog udvostručavanja rada, uključujući klinička ispitivanja antimikrobnih sredstava, uzimajući u obzir potencijalnu ulogu DG HERA-e kao učinkovitog „koordinatora za medicinska istraživanja i razvoj” koji usmjerava istraživanja u EU-u kako bi se ubrzao razvoj novih antibiotika i alternativa;
   c. podupiru istraživanja alternativnih načina liječenja, među ostalim terapije bakteriofagima;
   d. sprečavaju nestašice lijekova i znatno poboljšaju kontinuitet opskrbe antimikrobnim sredstvima i drugim medicinskim protumjerama za antimikrobnu otpornost u EU-u, posebno podupiranjem i koordinacijom inicijativa država članica za proizvodnju, nabavu i stvaranje zaliha, bez da pritom dođe do ovisnosti o konkretnim medicinskim protumjerama;
   e. poboljšaju predviđanje potražnje, procijene i uklone slabosti u lancu opskrbe antibioticima te stvore zalihe antibiotika kako bi se spriječile nestašice;
   f. koordiniraju bespovratna sredstva i vode programe potpore s posebnim naglaskom na ranim fazama istraživanja i razvoja u akademskoj zajednici i MSP-ovima;

39.  poziva države članice i Komisiju da sudjeluju u osmišljavanju višedržavnog programa poticaja na razini EU-a i upravljanju njime kako bi se omogućilo održivo, dugoročno inovacijsko okruženje, ubrzani razvoj i pristup antimikrobnim sredstvima; napominje da bi se takav program mogao provesti u obliku jamstava prihoda, nagrada za ulazak na tržište u kombinaciji s jamstvom prihoda, jednokratnih nagrada za ulazak na tržište ili plaćanja po etapama; poziva na savjetovanje s relevantnim sektorima i drugim dionicima tijekom postupka osmišljavanja kako bi se dopunio regulatorni okvir koji se primjenjuje na lijekove za humanu uporabu;

40.  poziva države članice i Komisiju da udruže resurse, provedu suradničke inicijative, financijski pridonesu provedbi programa poticaja i da se obvežu na sudjelovanje u mreži navedenoj u programu „EU za zdravlje” za 2023.;

41.  poziva države članice i Komisiju da redovito i prema potrebi preispituju program i njegov utjecaj na razvoj i dostupnost antimikrobnih sredstava te napominje da bi se pritom trebale savjetovati sa svim relevantnim dionicima;

42.  poziva države članice i Komisiju da potiču razvoj i stavljanje na tržište alternativa antimikrobnim sredstvima, kao i inovativnih dijagnostičkih testova i cjepiva za zdravlje životinja te alternativnih proizvoda kao što su lokalni anestetici ili psihofarmakološki lijekovi, uključujući razgradive antibiotike;

Suradnja

43.  poziva države članice da Globalnom sustavu nadzora antimikrobne otpornosti (GLASS) dostave podatke o antimikrobnoj otpornosti i potrošnji antimikrobnih sredstava(34);

44.  poziva države članice da iskoriste redovite sastanke Mreže EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” i drugih relevantnih odbora i radnih skupina na kojima se raspravlja o antimikrobnoj otpornosti radi:

   a. jačanja njihove međusobne suradnje te suradnje s Komisijom, relevantnim agencijama EU-a te dionicima, djelatnicima i stručnjacima u području antimikrobne otpornosti;
   b. razmjene najbolje prakse, posebno kad je riječ o mjerama kojima se osigurava da se zdravstveni djelatnici pridržavaju smjernica o razboritoj uporabi;
   c. međusobne razmjene nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv antimikrobne otpornosti i povezanih izvješća i ocjena o provedbi te njihova dostavljanja Komisiji i relevantnim agencijama EU-a, kao i omogućavanja istorazinske ocjene tih dokumenata;

45.  poziva države članice da poboljšaju suradnju u borbi protiv antimikrobne otpornosti među stručnjacima koji rade u sektoru zdravlja ljudi te veterinarskom i poljoprivrednom sektoru, kao i s dionicima, kako bi se poboljšala borba protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”;

46.  poziva Komisiju da poboljša svoju suradnju u borbi protiv antimikrobne otpornosti s EFSA-om, EMA-om, ECDC-om, EEA-om i ECHA-om te da poboljša borbu protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje” uspostavom međuagencijske radne skupine za suzbijanje antimikrobne otpornosti koja bi trebala:

   a. osigurati djelotvornu platformu za redovite sastanke radi razmjene informacija o antimikrobnoj otpornosti i razmatranja novih zahtjeva i ovlaštenja; i
   b. poticati integraciju podataka o nadzoru u svim sektorima u skladu s pristupom „jedno zdravlje”;

47.  poziva Komisiju da razvije okvir za praćenje radi procjene napretka i rezultata postignutih u provedbi akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. i ove preporuke;

48.  poziva države članice da prikupe i stave na raspolaganje sve podatke koji se upotrebljavaju u tu svrhu i da uspostave bazu podataka na razini EU-a te poziva Komisiju da te podatke objavi na posebnoj internetskoj stranici kako bi se potaknula transparentnost;

Globalno djelovanje

49.  poziva države članice i Komisiju da se zalažu za to da zemlje koje nisu članice EU-a razviju i provedu standarde koje promiču međunarodna tijela za normizaciju, a posebno:

   a. ambicioznije standarde i smjernice WOAH-a za odgovornu i razboritu uporabu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini, koji bi trebali odražavati potrebu za postupnim ukidanjem uporabe antimikrobnih sredstava za poticanje rasta ili povećanje prinosa životinja u cijelom svijetu;
   b. smjernice o razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava u fitosanitarne svrhe u okviru Međunarodne konvencije o zaštiti bilja(35);
   c. kodeks prakse Codex Alimentarius za smanjenje i ograničavanje antimikrobne otpornosti koja se prenosi hranom(36) i Smjernice o integriranom praćenju i nadzoru antimikrobne otpornosti koja se prenosi hranom(37);

50.  poziva države članice i Komisiju da nastoje uključiti konkretne odredbe o antimikrobnoj otpornosti u skladu s pristupom „jedno zdravlje” u pregovore sa SZO-om o mogućem međunarodnom sporazumu o sprečavanju pandemija te pripravnosti i odgovoru na njih; u tom pogledu traži da se poseban naglasak stavi na mjere za osiguravanje opskrbe čistom vodom te dobrih sanitarnih uvjeta i higijene;

51.  poziva države članice i Komisiju da podrže inicijative SZO-a za pripremu smjernica o primjeni dobre proizvođačke prakse na gospodarenje otpadom i otpadnim vodama u kontekstu proizvodnje antimikrobnih sredstava, u skladu s odlukom Izvršnog odbora SZO-a od 30. studenoga 2018. o tom pitanju;

52.  poziva države članice i Komisiju da se zalažu za to da antimikrobna otpornost bude jedan od glavnih političkih prioriteta u skupinama G7 i G20 radi ispunjavanja ambicioznih obveza na globalnoj razini, uključujući uspostavu i zagovaranje donošenja vodećih načela kako bi se financijski teret koji proizlazi iz poticaja za razvoj antimikrobnih sredstava pravedno podijelio među zemljama skupina G20 ili G7;

53.  poziva države članice i Komisiju da se zalažu za to da se na konferenciji Ujedinjenih naroda na visokoj razini o antimikrobnoj otpornosti planiranoj u 2024. povećaju globalne obveze za suzbijanje antimikrobne otpornosti, među ostalim u pogledu ciljeva povezanih s uporabom antimikrobnih sredstava na temelju ministarskog manifesta iz Muskata o antimikrobnoj otpornosti;

54.  poziva države članice i Komisiju da ojačaju svoju suradnju u ključnim područjima borbe protiv antimikrobne otpornosti kao što su istraživanje, nadzor, komunikacija i razmjena znanja širom svijeta i u susjedstvu EU-a; posebno poziva na istraživanje dodatnih mogućnosti za suradnju između DG HERA-e i međunarodnih partnera;

55.  poziva države članice i Komisiju da podrže partnersku platformu Četverostranog saveza za suzbijanje antimikrobne otpornosti(38) i da se aktivno uključe u nju kako bi pomogle u uspostavi zajedničke globalne vizije i postizanju većeg konsenzusa o antimikrobnoj otpornosti;

56.  poziva države članice i Komisiju da osiguraju razvojne kapacitete i podupru inicijative za suzbijanje antimikrobne otpornosti u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno tako da:

   a. sudjeluju u inicijativi Tima Europa s Afrikom za održivu zdravstvenu sigurnost na temelju pristupa „jedno zdravlje”, čiji je glavni cilj pomoći u borbi protiv antimikrobne otpornosti;
   b. podupiru provedbu nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno putem višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a protiv antimikrobne otpornosti (MPTF)(39);
   c. pridonose borbi protiv zaraznih bolesti i antimikrobne otpornosti u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, primjerice u okviru Partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih ispitivanja (Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3)(40);
   d. podupiru programe cijepljenja;
   e. podupiru prikupljanje, razmjenu i analizu pouzdanih podataka o nadzoru;
   f. prioritetno posvete pozornost glavnim gospodarskim, socijalnim i okolišnim uzrocima zdravlja i bolesti, u skladu s Globalnom strategijom EU-a za zdravlje, posebno pristupu čistoj vodi i sanitarnim sustavima;

Izvješćivanje

57.  poziva Komisiju da četiri godine nakon donošenja ove Rezolucije izvijesti Europski parlament i Vijeće o napretku u njezinoj provedbi;

o
o   o

58.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi državama članicama, Vijeću, Komisiji i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

(1) SL C 433, 23.12.2019., str. 153.
(2) SL C 224, 8.6.2022., str. 47.
(3) https://health.ec.europa.eu/publications/hera-factsheet-health-union-identifying-top-3-priority-health-threats_hr.
(4) Murray, C.J.L., Ikuta, K.S., Sharara, F., et al. „Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis” (Globalno opterećenje zbog antimikrobne otpornosti 2019.: sustavna analiza), Lancet, sv. 399, br. 10325, str. 629. – 655.: www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)02724-0/fulltext.
(5) https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/Health-burden-infections-antibiotic-resistant-bacteria.pdf.
(6) https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/eaad-2022-launch.
(7) https://www.oecd.org/health/health-systems/AMR-Tackling-the-Burden-in-the-EU-OECD-ECDC- Briefing-Note-2019.pdf.
(8) https://health.ec.europa.eu/system/files/2020-01/amr_2017_action-plan_0.pdf.
(9) https://cordis.europa.eu/programme/id/HORIZON_HORIZON-HLTH-2024-DISEASE-09-01; https://research-and-innovation.ec.europa.eu/system/files/2022-02/ec_rtd_he-partnerships-onehealth- amr.pdf.
(10) https://www.eib.org/en/index.htm.
(11) Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).
(12) https://digitallibrary.un.org/record/845917#record-files-collapse-header.
(13) https://www.who.int/publications/i/item/9789241509763.
(14) https://health.ec.europa.eu/publications/overview-report-member-states-one-health-national-action-plans-against-antimicrobial-resistance_hr.
(15) Uredba (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU (SL L 314, 6.12.2022., str. 26.).
(16) https://www.unep.org/resources/superbugs/environmental-action.
(17) https://www.nature.com/articles/s41579-021-00649-x.pdf, str. 266.
(18) Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2022. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike(COM(2022)0540) i Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2022. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (preinaka) (COM(2022)0541).
(19) Studija – „Study on a future-proofing analysis of the 2017 EU AMR Action Plan” (Studija o analizi otpornosti na buduće promjene Akcijskog plana EU-a za antimikrobnu otpornost iz 2017.), Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane, studeni 2022.
(20) Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. travnja 2023. o zakoniku Unije o lijekovima za humanu primjenu i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/83/EZ i Direktive 2009/35/EZ (COM(2023)0192).
(21) Podaci o antimikrobnoj otpornosti: smanjuje se uporaba antimikrobnih sredstava u EU-u, ali potrebno je učiniti više, Europska komisija, 17. studenoga 2022.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_22_6951.
(22) „1 in 3 use antibiotics without prescription, WHO/Europe’s study shows” (Istraživanje SZO-a u Europi pokazalo da svaka treća osoba konzumira antibiotike bez recepta), Svjetska zdravstvena organizacija, 21. studenoga 2022.: https://www.who.int/europe/news/item/21-11-2022-1-in-3-use-antibiotics-without-prescription--who-europe-s-study-shows.
(23) Study – „Antimicrobial resistance and causes of non-prudent use of antibiotics in human medicine in the EU” (Antimikrobna otpornost i uzroci nerazborite uporabe antibiotika u humanoj medicini u EU-u), Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane, travanj 2017.
(24) Sažetak politike – „Appropriate use of antibiotics in a One Health Perspective” (Odgovarajuća uporaba antibiotika u okviru pristupa „jedno zdravlje”), EU-JAMRAI, 2021.: https://eu-jamrai.eu/wp-content/uploads/2021/02/201020_EUJAMRAI_policy-brief_WP7_appropriate-use-of-antibiotics-one-health-perspective.pdf.
(25) Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).
(26) https://www.bcg.com/publications/2022/model-for-tackling-antimicrobial-resistance.
(27) Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”). (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).
(28) Preporuka Vijeća od 7. prosinca 2018. o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. SL C 466, 28.12.2018., str. 1.
(29) https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/312266/9789241515528-eng.pdf.
(30) https://www.unep.org/resources/superbugs/environmental-action?gclid=CjwKCAjw3ueiBhBmEiwA4BhspORyl2FvYKYC7fLimOJhkw0cUCYkdzVm-iNEyTrumAw90gQ2ap7nBRoC6LgQAvD_BwE.
(31) https://www.who.int/publications/i/item/9789240062382.
(32) https://www.amreducare.eu/.
(33) https://food.ec.europa.eu/horizontal-topics/official-controls-and-enforcement/legislation-official-controls/better-training-safer-food_hr.
(34) https://www.who.int/initiatives/glass.
(35) https://www.ippc.int/en/.
(36) https://www.fao.org/fao-who-codexalimentarius/sh-proxy/en/?lnk=1&url=https%253A%252F%252Fworkspace.fao.org%252Fsites%252Fcodex%252FStandards%252FCXC%2B61-2005%252FCXC_061e.pdf.
(37) https://www.fao.org/fao-who-codexalimentarius/sh-proxy/en/?lnk=1&url=https%253A%252F%252Fworkspace.fao.org%252Fsites%252Fcodex%252FStandards%252FCXG%2B94-2021%252FCXG_94e.pdf.
(38) https://www.fao.org/antimicrobial-resistance/quadripartite/the-platform/en/.
(39) https://mptf.undp.org/fund/amr00.
(40) https://research-and-innovation.ec.europa.eu/research-area/health/edctp_hr.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti