Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o političkim diskvalifikacijama u Venezueli (2023/2780(RSP))

P9_TA(2023)0288 RC-B9-0331/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da bi izbori u Venezueli 2024. mogli biti prekretnica prema povratku demokraciji; budući da se ta zemlja suočava s institucionalnom, gospodarskom i političkom nestabilnošću; budući da je više od sedam milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti zemlju;

B.  budući da su javne informacije, sloboda mišljenja i izražavanja te pravo na okupljanje sustavno ograničeni;

C.  budući da su tri glavna rektora Nacionalnog izbornog povjerenstva Venezuele podnijela ostavku, prisiljavajući preostalo dvoje da podnesu ostavku, a nelegitimna Nacionalna skupština imenovala je predstavnike režima za odabir novih rektora;

D.  budući da su proizvoljne i politički uvjetovane diskvalifikacije kandidata, kao što je petnaestogodišnja diskvalifikacija Maríje Corine Machado i drugih istaknutih političkih ličnosti kao što su Leopoldo López, Henrique Capriles i Freddy Superlano, u suprotnosti s preporukama misije EU-a za promatranje izbora i ozbiljno ograničavaju prava građana Venezuele da odaberu svoje predstavnike;

E.  budući da je to samo još jedan korak režima koji preko Nacionalnog izbornog povjerenstva ometa izborni proces i poništava izglede za povratak demokraciji;

F.  budući da su Organizacija američkih država, tijela UN-a, SAD, glavni čelnici u regiji i potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik EU-a dali izjave u kojima to osuđuju;

1.  oštro osuđuje proizvoljnu i neustavnu odluku da se María Corina Machado, Leopoldo López, Henrique Capriles i Freddy Superlano, među ostalim kandidatima, spriječe da se kandidiraju na izborima te uplitanje Madurova režima u izborni proces;

2.  poziva na neovisni postupak nominacije za imenovanja članova Nacionalnog izbornog povjerenstva;

3.  prepoznaje napore oporbe da organizira predizbore kao demokratsko rješenje za građane Venezuele u zemlji i inozemstvu; apelira na venezuelske vlasti da osiguraju uvjete za osiguravanje poštenih, slobodnih, uključivih i transparentnih izbora;

4.  poziva EU da podrži povratak demokraciji u Venezueli i da izvrši pritisak na venezuelski režim da oslobodi sve političke zatvorenike;

5.  žali zbog činjenice da se zanemaruju preporuke misija EU-a za promatranje izbora i potiče sve napore za njihovu potpunu provedbu;

6.  u potpunosti podržava istrage Međunarodnog kaznenog suda u pogledu brojnih zločina i represije koje provodi venezuelski režim te poziva EU da podupre istrage navodnih zločina protiv čovječnosti kako bi se odgovorne osobe privele pravdi;

7.  naglašava da je predstojeći sastanak na vrhu između EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država prilika za podržavanje načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava te poziva sve sudionike da se pridržavaju tih načela; poziva sudionike sastanka da objave izjavu u kojoj se zahtijeva potpuno poštovanje ljudskih prava, demokracije i temeljnih sloboda;

8.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, sudionicima sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Organizaciji američkih država, glavnom tajniku UN-a i venezuelskim vlastima.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o Indiji, stanju u Manipuru (2023/2781(RSP))

P9_TA(2023)0289 RC-B9-0335/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je zbog nasilnih sukoba između etničkih zajednica Meitei i Kuki u Manipuru od 3. svibnja 2023. poginulo najmanje 120 osoba, dok ih je 50 000 raseljeno te je uništeno više od 1700 kuća, više od 250 crkava kao i nekoliko hramova i škola; budući da netolerancija prema manjinama na temelju vjeroispovijesti i uvjerenja, uključujući kršćane, doprinosi nasilju;

B.  budući da postoji zabrinutost u pogledu politički motiviranih politika razjedinjavanja kojima se promiče većinska vlast hinduista te u pogledu intenziviranja aktivnosti militantnih skupina;

C.  budući da se zbog pristranog sudjelovanja sigurnosnih snaga u ubojstvima povećalo nepovjerenje u vlasti;

D.  budući da je vlada Manipura uvela policijski sat i radi njegove provedbe izdala naloge da se na mjestu ustrijele svi koji ga krše te je ugasila internet, što je znatno otežalo prikupljanje informacija kao i izvješćivanje medija i skupina civilnog društva;

E.  budući da je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava pozvao Indiju da zaštiti prava boraca za ljudska prava te izrazio zabrinutost zbog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva;

1.  snažno potiče indijske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere i ulože najveće moguće napore kako bi se brzo zaustavilo trenutačno etničko i vjersko nasilje i zaštitile sve vjerske manjine, kao što je kršćanska zajednica Manipura, te da spriječe svaku daljnju eskalaciju;

2.  poziva sve strane na suzdržanost i potiče političke vođe da prestanu s provokativnim izjavama, ponovno uspostave povjerenje i preuzmu nepristranu ulogu u posredovanju u napetostima; najoštrije osuđuje svaku nacionalističku retoriku; traži da se osobe koje kritiziraju ponašanje vlade ne kriminaliziraju;

3.  potiče indijsku središnju vladu te sve političke aktere i vjerske vođe da poduzmu hitne korake za obnovu mira i osiguravanje uključivog dijaloga u kojem će sudjelovati civilno društvo i pogođene zajednice;

4.  poziva vlasti da dopuste neovisne istrage o nasilju, da se bore protiv nekažnjavanja i da ponovno uključe internet; poziva vlasti da pružateljima humanitarne pomoći, međunarodnim promatračima i novinarima omoguće neometan pristup;

5.  poziva središnju vladu da stavi izvan snage nelegalni Zakon o posebnim ovlastima oružanih snaga u skladu s preporukama Univerzalnog periodičnog pregleda UN-a te da se policijski službenici pridržavaju Temeljnih načela UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja;

6.  ponavlja svoj poziv da se ljudska prava integriraju u sva područja partnerstva EU-a i Indije, uključujući trgovinu;

7.  poziva na jačanje dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Indije; potiče potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Komisiju i države članice da indijskim dužnosnicima na najvišoj razini sustavno i javno izražavaju zabrinutost u pogledu ljudskih prava, posebno u pogledu slobode izražavanja i vjeroispovijesti te sve manjeg prostora za djelovanje civilnog društva, te u tome podržava Delegaciju EU-a u Delhiju;

8.  poziva na organiziranje redovitog dijaloga između Europskog parlamenta i parlamenta Indije;

9.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama i indijskim vlastima.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o represiji u pogledu medija i slobode izražavanja u Kirgistanu (2023/2782(RSP))

P9_TA(2023)0290 RC-B9-0333/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kirgistanu,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se od stjecanja neovisnosti 1991. Kirgistan smatra najdemokratičnijom zemljom od svih zemalja srednje Azije, s dinamičnim civilnim društvom i slobodnim medijima;

B.  budući da su se posljednjih godina demokratski standardi i ljudska prava u Kirgistanu alarmantno pogoršali; budući da je prema indeksu Reportera bez granica za 2023. ta zemlja pala za 50 mjesta te se nalazi na 122 mjestu od ukupno 180 zemalja;

C.  budući da se niz zakona koristi za suzbijanje neovisnih medija i slobode izražavanja; budući da je radio Azatik bio prisiljen prestati s radom, portal kaktus. media se suočava s kaznenom istragom, istraživački novinar Bolot Temirov nezakonito je protjeran u Rusiju, a direktor televizijske kuće Next Talajbek Dujšenbjev nepravedno je osuđen zbog izvještavanja o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu;

D.  budući da je u veljači 2023. Kirgistan postao član Vijeća UN-a za ljudska prava;

1.  poziva kirgiske vlasti da poštuju i štite temeljne slobode, posebno slobodu medija i slobodu izražavanja, u skladu sa Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana;

2.  poziva kirgiske vlasti i zastupnike u parlamentu da opozovu i povuku kontroverzni zakon o „lažnim informacijama” i da preispitaju nacrte zakona o „stranim predstavnicima”, „masovnim medijima” i „zaštiti djece od štetnih informacija” te takozvani „zakon o propagandi zajednice LGBTI”, koji nisu u skladu s međunarodnim obvezama Kirgistana;

3.  poziva kirgiske vlasti da odmah oslobode sve proizvoljno pritvorene borce za ljudska prava, medijske djelatnike i novinare; u tom pogledu potiče vlasti da odbace sve optužbe protiv Bolota Temirova i Talajbeka Dujšenbjeva; slično tome, poziva na odbacivanje svih optužbi protiv svih boraca za ljudska prava, uključujući Gulnaru Džurabajevu, Klaru Soronkulovu, Ritu Karasartovu i Asju Sasikbajevu, koji su pozvali na transparentnost u pogledu odluke vlade da se akumulacijsko jezero Kempir-Abad preda Uzbekistanu;

4.  potiče vlasti da prestanu s dosad neviđenim pritiskom na radio Azatik i druge medijske kuće te da osiguraju sigurno radno okruženje za organizacije civilnog društva, novinare i medijske djelatnike;

5.  žali zbog nedavnog prijevremenog otpuštanja pučke pravobraniteljice Atir Abdrakhmatove; smatra da je od ključne važnosti da zemlja u potpunosti poštuje pariška načela o standardima za nacionalne institucije za ljudska prava;

6.  poziva institucije EU-a, posebno delegaciju EU-a u Kirgistanu, da u svim svojim razmjenama s kirgiskim vlastima nastave izražavati ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u toj zemlji;

7.  poziva Komisiju da ponovno procijeni pogodnosti općeg sustava povlastica plus za tu zemlju, s obzirom na obveze Kirgistana u okviru međunarodnih konvencija;

8.  poziva kirgisku vladu da ne pokušava zaobići sankcije koje je EU nametnuo Rusiji zbog njezine ratne agresije na Ukrajinu;

9.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnoj predstavnici EU-a za srednju Aziju, državama članicama, Vijeću UN-a za ljudska prava i kirgiskim vlastima.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Akta za podupiranje proizvodnje streljiva (COM(2023)0237 – C9-0161/2023 – 2023/0140(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2023)0237),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0161/2023),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. lipnja 2023.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. srpnja 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 163. Poslovnika,

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. srpnja 2023. radi donošenja Uredbe (EU) 2023/... Europskog parlamenta i Vijeća o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2023/1525.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA NAKON DONOŠENJA UREDBE ZA PODUPIRANJE PROIZVODNJE STRELJIVA (ASAP)

Europski parlament i Vijeće prepoznaju hitnost potrebe da se pomogne europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi (EDTIB) da poveća proizvodnju u kontekstu izazova nastalih zbog ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine te podsjećaju da Uredba za podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) omogućuje brz odgovor na tu hitnu potrebu uspostavom novog privremenog instrumenta za olakšavanje industrijskih ulaganja.

Europski parlament i Vijeće naglašavaju potrebu da se razmotre sve odgovarajuće mjere za jačanje i razvoj EDTIB-a, uključujući mala i srednja poduzeća, te da se uklone prepreke i uska grla kako bi se industriji omogućila veća proizvodnja duž lanaca vrijednosti.

Europski parlament i Vijeće stoga pozivaju Komisiju da razmotri, prema potrebi, što hitnije predstavljanje svih daljnjih inicijativa potrebnih za jačanje EDTIB-a, uključujući odgovarajuće financiranje, primjerice u kontekstu Europskog programa ulaganja u obranu, kao i pravni okvir usmjeren na jamčenje sigurnosti opskrbe i podupiranje proizvodnje streljiva.

Europski parlament i Vijeće suglasni su da će sve takve inicijative ispitati bez odgode i u duhu uzajamne iskrene suradnje.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o preporukama za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije (2023/2034(INI))

P9_TA(2023)0292 A9-0215/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije(1) te svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o zakonu o upravnom postupku Europske unije(2);

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama(5),

–  uzimajući u obzir mjere za jačanje integriteta, neovisnosti i odgovornosti, koje je Konferencija predsjednika usvojila 8. veljače 2023.,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 14. veljače 2023. o izmjeni Odluke od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (ING2) te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. veljače 2023. o uspostavi neovisnog tijela EU-a za etička pitanja(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o daljnjem postupanju u vezi s mjerama koje je zatražio Parlament za jačanje integriteta europskih institucija(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu br. 31 (EEZ), br. 11  (EZAE) o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju(9),

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova u Europskom parlamentu (2005/684/EZ, Euratom)(10),

–  uzimajući u obzir članke 54. i 207. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 14. lipnja 2023. o novom Pravilniku o sudjelovanju predstavnika interesnih skupina na događanjima koja se održavaju u prostorima Parlamenta;

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (ING2) ([A9–0215/2023]),

A.  budući da su u tekućim istragama koje vode belgijske vlasti otkrivene sumnje na izuzetno zabrinjavajući sustav korupcije, pranja novca i sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji u kojima su dosad otkrivena tri zastupnika u Europskom parlamentu i jedan bivši zastupnik, kao i jedan akreditirani parlamentarni asistent; budući da se te sumnje odnose na utjecaj Katara i Maroka; budući da postoje navodi da bi mogle biti uključene i druge države, kao što je Mauritanija;

B.  budući da je povjerenje građana u integritet i neovisnost europskih institucija temelj europskog političkog sustava, koji je posebno osjetljiv uoči izbora; budući da, ako strani akteri potkopavaju povjerenje građana u institucije EU-a, to može utjecati na demokratsko funkcioniranje EU-a; budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te je ozbiljna prijetnja za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja;

C.  budući da su pokušaji upletanja raširena pojava koja se mora što snažnije suzbiti; budući da institucije EU-a moraju težiti transparentnosti, odgovornosti i integritetu kako bi ojačale otpornost demokracije EU-a;

D.  budući da pravo na dobru upravu obuhvaća pravo svake osobe da institucije EU-a rješavaju njihove postupke nepristrano, pošteno i u razumnom roku; budući da institucije, tijela, uredi i agencije Unije moraju imati potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske uprave u obavljanju svojeg posla;

E.  budući da zastupnici u Europskom parlamentu moraju djelovati isključivo u javnom interesu i obavljati svoj rad s integritetom, otvorenošću, marljivošću, poštenjem, odgovornošću i poštovanjem ugleda Parlamenta te bez ikakvog neprimjerenog utjecaja predstavnika interesnih skupina; budući da zastupnici u Europskom parlamentu moraju biti neovisni i slobodno ostvarivati svoje pravo glasa;

F.  budući da je Parlament brzo reagirao na sumnje na korupciju koje povezane s nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu i njegovim osobljem na način da u potpunosti surađuje s belgijskim vlastima; budući da je razmjer skandala pokazao brojne nedostatke u pravilima o integritetu i transparentnosti Europskog parlamenta i njihovoj provedbi; budući da je za brzo uvođenje značajnih reformi unutarnjih postupaka i metoda rada Europskog parlamenta, kao i za poticanje europskih institucija na implementaciju znatno strožeg regulatornog okvira, potrebna visoka razina ambicioznosti;

G.  budući da pridržavanje Kodeksa ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa prati Savjetodavni odbor o ponašanju zastupnika sastavljen od petero zastupnika; budući da su se metode rada i mandat Savjetodavnog odbora pokazali nedostatnima; budući da nikada nije izrečena financijska kazna za kršenje Kodeksa ponašanja zastupnika unatoč najmanje 26 kršenja evidentiranih u godišnjim izvješćima Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika; budući da je Konferencija predsjednika usvojila smjernice za zastupnike u Europskom parlamentu o interakcijama s predstavnicima trećih zemalja;

H.  budući da sumnje na korupciju povezane s Katarom nadilaze Parlament i utječu i na druge institucije EU-a, kao i na nacionalne političare i utjecajne glasove u nekim državama članicama, kao što su istraživači;

I.  budući da su zemlje kao što su Katar, Maroko, Kina, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Srbija i Turska uložile velika ulaganja u lobiranje u Bruxellesu; budući da su određene ekstremističke organizacije koje podupiru Katar i Turska zatražile europska sredstva;

J.  budući da se sumnja da Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju utjecati na europske donositelje odluka; budući da je novac koji potječe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata barem jednom prigodom posuđen jednoj nacionalnoj političkoj stranci;

K.  budući da su neke strane države tražile nekonvencionalne načine upletanja u poslove EU-a primjenom najnovijih metoda koje su omogućene suvremenim tehnološkim razvojem, kao i pribjegavanjem gospodarskoj i energetskoj prisili i nezakonitom financiranju;

L.  budući da praksa neograničenih „rotirajućih vrata” između europskih institucija i autokratskih zemalja olakšava stranim interesima vrbovanje elita, što dovodi do visokog rizika od štetnog upletanja u interese i vrijednosti Unije; budući da su mjere za smanjenje vrbovanja elita nedovoljne i ne sprečavaju bivše zastupnike u Europskom parlamentu ili bivše visoke javne službenike da rade za vlade ili subjekte iz visokorizičnih zemalja;

M.  budući da se upletanje u institucije EU-a i nacionalne institucije događa već dugi niz godina, ali su se razmjeri, intenzitet i potencijalna opasnost od tog upletanja znatno povećali u mjesecima uoči i nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da, prema Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD), totalna invazija Rusije na Ukrajinu dominantno pitanje u otkrivenim aktivnostima vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

N.  budući da ruski i kineski diplomatski kanali redovito služe kao tokovi i multiplikatori za operacije vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja kojima je obuhvaćen širok raspon tema; budući da Rusija širenjem laži o svojoj vojnoj agresiji potiče sumnje o tome tko je agresor i tako sustavno radi na podrivanju međunarodne potpore Ukrajini i stvaranju podjela;

O.  budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 9. ožujka 2022. utvrdio da su Rusija i Kina glavni izvori vanjskog upletanja u Europu; budući da Rusija nastoji uspostaviti kontakt s političkim strankama, osobama i pokretima kako bi ih iskoristila kao igrače u institucijama EU-a te u nacionalnom diskursu u cilju legitimizacije svojih stajališta i vlada posrednika, lobiranja za ukidanje sankcija i ublažavanja posljedica svoje međunarodne izolacije te erozije pojma istine i objektivne stvarnosti; budući da su skupine koje podupire Kremlj pokrenule kibernapad na internetske stranice Parlamenta nakon donošenja rezolucije kojom se Rusija priznaje kao državni sponzor terorizma(11);

P.  budući da je nekoliko političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu zatražilo financijsku potporu od subjekata izvan Europe, uključujući od Rusije; budući da je, prema američkim obavještajnim saznanjima, Rusija od 2014. u tajnosti uputila stotine milijuna eura stranim političkim strankama i kandidatima u više od dvadesetak zemalja i tako pokušala utjecati na političke događaje izvan svojih granica; budući da su snage povezane s Kremljom također koristile fiktivna poduzeća, skupine za strateško promišljanje i druga sredstva kako bi utjecale na političke događaje; budući da su rusko političko financiranje ponekad nadzirali dužnosnici ruske vlade i zakonodavci te da su ga izvršavala vladina tijela; budući da se Rusija za utjecanje na političke događaje u drugim zemljama koristi kriptovalutama, gotovinom i darovima;

Q.  budući da su desničarske stranke iz Austrije, Francuske i Italije potpisale sporazume o suradnji sa strankom Ujedinjena Rusija ruskog predsjednika Vladimira Putina i da su, kako navode mediji, spremne prihvatiti političko financiranje iz Rusije; budući da i druge europske krajnje desne stranke u zemljama kao što su Njemačka, Mađarska i Ujedinjena Kraljevina također imaju bliske kontakte s Kremljom te su djelovale kao lažni „promatrači izbora” na izborima pod kontrolom Kremlja, na primjer u regijama Donjecka i Luhanska pod ruskom okupacijom u istočnoj Ukrajini, kako bi pratile i legitimizirale izbore pod pokroviteljstvom Rusije;

R.  budući da nalazi o bliskom i redovitom kontaktu između ruskih dužnosnika i predstavnika skupine katalonskih secesionista u Španjolskoj, kao i između ruskih dužnosnika i najvećeg privatnog donatora za kampanju Brexita „Vote Leave”, zahtijevaju temeljitu istragu; budući da su takve aktivnosti dio šire ruske strategije za iskorištavanje svake prilike za manipuliranje diskursom radi promicanja destabilizacije;

S.  budući da još uvijek postoje članovi osoblja u Parlamentu s poznatim vezama s ruskim vlastima; budući da takva situacija stvara očit rizik od zlonamjernog vanjskog upletanja; budući da je kći člana kruga Putinovih bliskih suradnika radila kao stažistica zastupnika u Europskom parlamentu;

T.  budući da Azerbajdžan provodi operacije utjecaja velikih razmjera usmjerene na članove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, i da s time u vezi postoje snažne sumnje na korupciju; budući da je Azerbajdžan uspio spriječiti istrage svojih izbora i prikriti situaciju u pogledu ljudskih prava;

U.  budući da su iranski mudžahedini, organizacija koju Human Rights Watch optužuje za zastrašivanje, mučenje, a ponekad i ubojstva članova iranske dijaspore, koristili agresivne i sramotne prakse kako bi se susreli sa zastupnicima u Europskom parlamentu, uključujući prikrivanje svoje prave pripadnosti; budući da je ta organizacija navela zastupnike u Europskom parlamentu kao supotpisnike pisama koje nisu potpisali i imenovala ih suorganizatorima konferencija koje nikad nisu podržali; budući da je registrirana s pomoću više od 45 različitih pseudonima, kao što su „MEK”, „NCRI”, „ISJ”, „APA”, kako bi dovela u zabludu zastupnike u Europskom parlamentu i registar transparentnosti;

V.  budući da je sposobnost predstavnika interesnih skupina da u okviru rasprave podijele svoja stajališta s donositeljima odluka u Parlamentu bitan dio europske demokracije; budući da su, međutim, neprimjereni načini utjecanja, podmićivanje i druga kaznena djela neprihvatljivi; budući da neke organizacije koje se usredotočuju na opća politička pitanja i lobiranje u Parlamentu primaju financijska sredstva izvan EU-a, među ostalim iz Rusije i od skupina krajnje desnice sa sjedištem u SAD-u, te namjeravaju utjecati na europski način života i demokratske procese; budući da se korupcijom javnih predstavnika potkopavaju demokratska načela i da bi se na nju trebala primjenjivati nulta tolerancija;

W.  budući da sve institucije EU-a koje održavaju odnose s trećim zemljama i provode vanjsku politiku EU-a trebaju dodijeliti dodatna sredstva i pojačati svoje napore u borbi protiv vanjskog upletanja u demokratske procese u partnerskim zemljama EU-a, među ostalim jačanjem strateške komunikacije;

X.  budući da je potrebno poboljšati suradnju između europskih institucija i država članica u kojima se nalaze u borbi protiv upletanja, uključujući korupciju; budući da te države članice moraju donijeti odgovarajuće zakonodavstvo za rješavanje tih pojava; budući da je u tom kontekstu suradnja između obavještajnih službi, policije i pravosuđa ključno pitanje i da se mora ojačati;

Y.  budući da u institucijama EU-a već postoje etički standardi, ali su vrlo fragmentirani i oslanjaju se isključivo na samoregulatorni pristup; budući da bi osnivanje neovisnog tijela za etička pitanja moglo doprinijeti povećanju povjerenja u institucije EU-a, kao i njihovog demokratskog legitimiteta; budući da mehanizmi unutarnjeg praćenja i upozoravanja institucija EU-a nisu otkrili korupciju i vanjsko upletanje;

Z.  budući da je registar transparentnosti EU-a ojačan Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021.(12), kojim su utvrđeni visoki standardi transparentnog i etičkog zastupanja interesa u EU-u; budući da registar, iako još uvijek nije službeno obvezan, omogućuje da mnogi sastanci ostanu netransparentni te je utvrđeno da još uvijek sadrže brojne netočne unose; budući da registar služi za povećanje transparentnosti stranog utjecaja, ali da ne može spriječiti strani utjecaj; budući da ne dovode sve plaćene vanjske aktivnosti do sukoba interesa; budući da mjere koje su nedavno uvedene Međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti od Parlamenta zahtijevaju da pokaže veće ambicije u kontekstu pravilne provedbe, primjene i nadzora svih standarda transparentnosti; budući da područje primjene registra ne obuhvaća bivše zastupnike u Europskom parlamentu ni predstavnike država koje nisu članice EU-a; budući da registar transparentnosti podliježe preispitivanju tek najkasnije do srpnja 2025.;

AA.  budući da bi obvezno otkrivanje sukoba interesa moglo biti potencijalno sredstvo za jačanje integriteta Parlamenta;

AB.  budući da represivne vlade diljem svijeta osobito koriste tehnologiju ciljanog nadzora kako bi pratile političke protivnike ili nadzirale kritičare režima; budući da su obično ranjive skupine, kao što su borci za ljudska prava, aktivisti civilnog društva, novinari i politički protivnici, među glavnim metama, među ostalim unutar EU-a; budući da skup alata EU-a treba ojačati i bolje prilagoditi izazovima koje globalni špijunski softver i alati za nadzor predstavljaju za institucije EU-a i pojedince;

AC.  budući da je rad Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 1) i njegov nasljednik, Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, te jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (INGE 2), doveo na vidjelo aktere koji se pokušavaju upletati u europska pitanja i otkrio strategije kojima se koriste; budući da su oba posebna odbora iznijela važne i sveobuhvatne prijedloge o tome kako se nositi s zlonamjernim upletanjem; budući da je potrebna veća jasnoća u pogledu vanjskog upletanja, bilo preko stranih dužnosnika ili preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a;

AD.  budući da bi jačanje zahtjeva za transparentnošću za predstavnike interesnih skupina i subjekte, kao što su agencije za lobiranje i savjetovanje, zaklade, nevladine organizacije ili skupine za strateško promišljanje, moglo poslužiti za praćenje vanjskog upletanja; budući da se tim zahtjevima ne bi smjelo stigmatizirati legitimno strano financiranje;

AE.  budući da predstavnici interesnih skupina, kao što su agencije za lobiranje i savjetovanje, zaklade, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje, moraju podlijegati pravilima nadzora, dužne pažnje i transparentnosti, posebno u pogledu financiranja, uz razmjerne kriterije i izbjegavanje složenih postupaka, posebno za male subjekte i male nevladine organizacije;

AF.  budući da se rezolucije koje se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a, uključujući hitne rezolucije u skladu s člankom 132. i izvješća o vlastitoj inicijativi za pojedine zemlje ili regije, moraju donijeti u skladu sa smjernicama i područjem primjene Parlamenta, da ih nitko ne bi smio zloupotrijebiti i da se nikada ne bi smjeli koristiti iz bilo kojeg drugog razloga osim hitne potrebe za zaštitom temeljnih prava i sloboda onih koji su suočeni s neposrednom prijetnjom u zemljama koje nisu članice EU-a; budući da hitne rezolucije moraju nastaviti biti ključan instrument politike Europskog parlamenta o ljudskim pravima.

AG.  budući da osjetljiva glasovanja o sporazumima o trgovini i suradnji moraju biti pod posebnim nadzorom jer bi mogla privući posebnu pozornost druge strane u pregovorima;

Uvod

1.  snažno osuđuje navodne pokušaje Katara i Maroka da korupcijom utječu na zastupnike, bivše zastupnike i osoblje Europskog parlamenta, što podrazumijeva ozbiljno vanjsko upletanje u demokratske procese EU-a; ponovno ističe svoju krajnju šokiranost i osuđuje navodna djela korupcije, pranja novca i sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji od strane troje zastupnika u Europskom parlamentu, jednog bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu i jednog akreditiranog parlamentarnog asistenata u zamjenu za utjecaj na odluke Parlamenta; ističe svoju politiku nulte tolerancije prema korupciji u bilo kojem obliku; ističe da navodno kriminalno ponašanje i namjere zastupnikâ i akreditiranog parlamentarnog asistenata u Europskom parlamentu koji su predmet istrage nisu reprezentativni za Parlament u cjelini jer velika većina zastupnika u Europskom parlamentu poštuje postojeća pravila i u potpunosti se zalaže za djelovanje u ime građana EU-a;

2.  ustraje u tome da širok opseg istraga koje su u tijeku zahtijeva od Parlamenta i drugih institucija EU-a da reagiraju snažnim i neposrednim mjerama za borbu u cilju zaštite demokracije, transparentnosti, integriteta i odgovornosti te protiv korupcije; podsjeća da su trenutačni napori za daljnje jačanje postojećih pravila kako bi se osigurala prevencija i pripravnost u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta i svih institucija EU-a te borbe protiv korupcije od iznimne važnosti za poticanje povjerenja građana i osiguravanje pravilnog funkcioniranja demokratskih institucija te da svjedoče o ozbiljnosti predanosti zastupnika u Europskom parlamentu zaštiti i obrani europske demokracije;

3.  predan je radu na svim razinama usmjerenom na jačanje pravila i kulture istinskog integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Parlamentu te poziva na snažnije mjere za odgovor na sve moguće sukobe interesa, uključujući temeljitu ocjenu provedbe tih mjera; napominje da je ključno da institucije djeluju transparentno i izbjegavaju sukobe interesa kako bi se održalo povjerenje građana u rad samih institucija i u Uniju općenito; smatra da je iznimno važno zajamčiti potpunu provedbu i daljnje jačanje pravila o transparentnosti i odgovornosti, uključujući Kodeks ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu;

4.  potvrđuje potrebu za solidarnošću između država članica i europskih institucija kako bi se učinkovito mogli boriti protiv takve vrste djelovanja; poziva na izmjenu članka 222. Ugovora o funkcioniranju Europske (UEFU) unije kako bi uključivao problem zlonamjernog vanjskog upletanja; poziva države članice da prema potrebi revidiraju svoje zakonodavstvo kako bi se učinkovitije uhvatile u koštac sa stranim upletanjem, uključujući u demokratske procese u institucijama EU-a;

5.  smatra da bi pravila koja se odnose na zastupnike u Europskom parlamentu, bivše zastupnike u Europskom parlamentu, osoblje klubova zastupnika, akreditirane parlamentarne asistente i dužnosnike Europskog parlamenta i drugih europskih institucija trebala težiti najvišim standardima transparentnosti, integriteta i odgovornosti; ustraje u tome da je potrebno sustavno otkrivati i temeljito uklanjati eventualne rupe u pravilima i postupcima institucija koje omogućuju nezakonito ponašanje i da su za to potrebne djelotvorne reforme i kapaciteti za kontrolu; ističe da je neke postojeće mehanizme potrebno preispitati u cilju sprečavanja sukoba interesa, jačanja transparentnosti te sprečavanja, odvraćanja i otkrivanja vanjskog upletanja i korupcije;

6.  poziva na brzo zaključenje revizije Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se uvela pravila o zviždačima koja su u skladu s europskim standardima utvrđenima u Direktivi o zviždačima; smatra da je ključno izmijeniti članak 3. Kodeksa ponašanja za zastupnike kako bi se pojasnila pravila o sukobima interesa i obveze zastupnika da ih riješe; zahtijeva izmjenu članka 4. Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se u izjave o financijskim interesima zastupnika unijeli dodatni zahtjevi u pogledu informacija; ponovno ističe svoje mišljenje da bi prijava imovine zastupnika u Europskom parlamentu prije i nakon njihova mandata pružila dodatne zaštitne mjere u borbi protiv korupcije, u skladu s dobrim praksama mnogih država članica; smatra da bi izjave o imovinskom stanju trebale biti dostupne samo relevantnim tijelima, ne dovodeći u pitanje nacionalne propise;

7.  pozdravlja i u potpunosti podržava 14 točaka koje je podržala Konferencija predsjednika Parlamenta nakon prijedloga predsjednice Metsole o reformi pravila i postupaka Parlamenta; poziva da se te točke što prije pretvore u konkretne mjere; napominje da su ti prijedlozi važan prvi korak u procesu unutarnje reforme Parlamenta; predan je tome da se osigura da se pri ambicioznim unutarnjim reformama koje se odnose na zastupnike vodi računa o slobodi mandata zastupnika utvrđenom u članku 2. Odluke Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o usvajanju Statuta zastupnika u Europskom parlamentu; smatra da ta sloboda mandata mora biti u uravnotežena s obvezama Unije da „poštuje načelo jednakosti svojih građana, kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost”, i načelima da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”, da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” i da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije obavljaju svoj rad na što otvoreniji način” (članak 9. i članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 15. stavak 1. UFEU-a);

8.  podsjeća da su institucije EU-a općenito, kao i institucije država članica, mete vanjskog političkog upletanja, pokušaja špijuniranja i pokušaja korupcije, kao što je istaknuto u radu odbora INGE i ING2; podsjeća da trenutačni geopolitički kontekst povećava, a ne zamjenjuje, postojeće prijetnje europskoj demokraciji; potiče upravu Parlamenta i zastupnike u Europskom parlamentu da budu posebno oprezni i da se bore protiv svih pokušaja upletanja uoči europskih izbora 2024.;

9.  poziva ESVD i delegacije EU-a u zemljama koje nisu članice EU-a da dodatno ojačaju svoje kapacitete za borbu protiv dezinformacija i propagande povezanih s utjecanjem na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (ZVSP) i ulogu Parlamenta u ZVSP-u; podsjeća da je proaktivna strateška komunikacija ključna za suzbijanje i uklanjanje neprimjerenog stranog utjecaja u EU-u; u tom pogledu naglašava važnost jačanja međuinstitucijskih odnosa i suradnje; ističe da ESVD i njegove delegacije imaju znatan potencijal za prikupljanje informacija o geopolitičkim ciljevima EU-a; u tom kontekstu pozdravlja redovite informativne sastanke ESVD-a za zastupnike u Europskom parlamentu, smatra da još uvijek ima mnogo prostora za poboljšanje te traži da se ti informativni sastanci češće i detaljnije provode;

Jačanje sigurnosne kulture u Parlamentu radi učinkovitije borbe protiv vanjskog upletanja

10.  ističe potrebu za jačanjem kulture sigurnosti u Parlamentu; podsjeća da je Parlament, kao i sve druge europske institucije, redovita meta pokušaja upletanja zbog učinka koji njegova stajališta imaju na ostatak svijeta i vođenje vanjske politike EU-a; stoga poziva na obvezno, pravilno i redovito osposobljavanje o sigurnosti, upletanju, etičkim standardima, poštovanju i integritetu za sve zastupnike u Europskom parlamentu i njihove urede te za cjelokupno osoblje Parlamenta, kako bi bili svjesni da su potencijalne mete stranih državnih i nedržavnih aktera; napominje da bi to osposobljavanje trebalo uključivati i komponentu digitalne sigurnosti;

11.  preporučuje odgovarajuću sigurnosnu provjeru za dužnosnike Parlamenta i osoblje klubova zastupnika te ocjenu kada je za akreditirane parlamentarne asistente potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri kada se bave pitanjima vanjskih poslova, sigurnosti i obrane ili trgovine, kao što je na snazi u Glavnom tajništvu Vijeća EU-a; stoga poziva na odgovarajuću suradnju sa službama nacionalne sigurnosti kako bi se osigurala brza obrada takvih sigurnosnih provjera; poziva nacionalna tijela da slijede postupke i zajednički vremenski okvir kad god se od njih zatraži da zastupnicima u Europskom parlamentu i osoblju Parlamenta daju da prođu sigurnosnu provjeru, kao i za sve sigurnosne provjere povezane s institucijama EU-a;

12.  poziva službe Parlamenta, klubove zastupnika i urede zastupnika da istraže mogućnosti za provjeru stažista, akreditiranih parlamentarnih asistenata, osoblja klubova zastupnika, osoblja Parlamenta i vanjskih suradnika otvorenog koda radi moguće osjetljivosti na utjecaj izvan Europe, koristeći se jasno definiranim kriterijima, prije nego što preuzmu svoje dužnosti, kao i, ako je potrebno, tijekom njihova zaposlenja; podsjeća da bi takva provjera trebala biti standardizirana kako bi se provjerile tvrdnje podnositelja zahtjeva u njihovim životopisima;

13.  podsjeća da su, kako bi se osiguralo pravilno i sigurno funkcioniranje Parlamenta, privatni izvođači angažirani za održavanje njegovih zgrada, informatičkih sustava i kamera; poziva upravu Parlamenta da iz takvih ugovora isključi sva poduzeća u privatnom ili javnom vlasništvu koja nisu iz EU-a, kao i sve pružatelje usluga koje su institucije EU-a ili države članice označile kao potencijalni sigurnosni rizik, ako postoji razlog za sumnju da bi mogli izložiti Parlament sigurnosnim rizicima ili ne zaštititi osobne podatke na odgovarajući način; u tom pogledu poziva da se posebna pozornost posveti poduzećima u vlasništvu poduzeća ili država izvan EU-a, kao što su Rusija i Kina;

14.  poziva službe Parlamenta da uspostave učinkovite sustave praćenja i nadzora kako bi se otkrilo vanjsko upletanje uz poštovanje slobode mandata zastupnika te da zastupnicima i osoblju ponude mogućnost skeniranja njihovih elektroničkih uređaja radi otkrivanja zlonamjernih alata za nadzor;

15.  smatra da bi pristup zgradama Europskog parlamenta za posjetitelje, uključujući predstavnike trećih zemalja, lobista i nevladinih organizacija, trebalo strože kontrolirati; poziva svojeg glavnog tajnika da brzo podnese nove prijedloge u tom pogledu; poziva da se ta ograničenja pristupa primjene na sve predstavnike i lobiste iz zemalja izvan EU-a i nevladinih organizacija koji zloupotrebljavaju svoj povlašteni pristup;

16.  podsjeća da svi posjetitelji moraju biti u pratnji dok se nalaze u prostorima Parlamenta, osim ako se ne nalaze u namjenskim prostorima za posjetitelje; poziva na strogu provedbu odgovarajućih restriktivnih mjera u slučaju nepridržavanja, kao što je sprečavanje člana osoblja ili ureda zastupnika u Europskom parlamentu odgovornog za prethodna takva kršenja da na ograničeno razdoblje može odobravati pristup posjetiteljima; obvezuje se da će provesti odluku Predsjedništva o izradi dnevnika ulazaka za sve osobe u dobi od 18 godina i više koje posjećuju Parlament, koja je u skladu s okvirom EU-a za zaštitu podataka, navodeći informacije kao što su datum, vrijeme i svrha posjeta, uključujući identifikaciju zastupnika u Parlamentu, osoblje zastupnika, osoblje klubova zastupnika ili administrativnih odjela s kojima se sastaju, njihove podatke za kontakt i osobu odgovornu za njih tijekom posjeta, uključujući mogućnost da uredi različitih zastupnika mogu dijeliti odgovornost za posjetitelje; smatra da se ti uvjeti za ulazak ne bi trebali primjenjivati na osoblje drugih institucija, tijela i agencija EU-a, kao ni na novinare, koji imaju poseban režim za pristup Parlamentu; poziva na temeljitu procjenu izdavanja obiteljskih iskaznica za pristup; poziva na reviziju kriterija za izdavanje na temelju relevantnih dokumenata; poziva na to da nositelji iskaznica za obiteljski pristup stariji od 18 godina podliježu obvezi upisa dnevnik ulazaka;

17.  pozdravlja reformu pravila o pristupu za bivše zastupnike u Europskom parlamentu i bivše članove osoblja, posebno prijedlog o novoj dnevnoj iskaznici za pristup kojom bi se zamijenile trenutačne iskaznice te poziva Parlament da razmotri povlačenje prethodne iskaznice za pristup koja je odobrena bivšem osoblju; očekuje hitnu reviziju članka 123. Poslovnika, te nakon toga izmjenu članka 6. Kodeksa ponašanja; smatra da bivši zastupnici u Europskom parlamentu ne bi trebali imati pravo odobriti ulazak nikome drugome; smatra da bi se ista odredba trebala primjenjivati na bivše osoblje;

18.  napominje da su vanjsko upletanje i drugi nezakoniti utjecaj ponekad dolazili u obliku ponude dobro plaćenih radnih mjesta bivšim zastupnicima u Europskom parlamentu; napominje da bi institucije EU-a trebale strože postupati s potencijalnim slučajevima „rotirajućih vrata” kako bi se spriječili sukobi interesa i izbjeglo narušavanje ugleda; poziva na jačanje zaštitnih mjera protiv ozbiljnog zlonamjernog upletanja visokorizičnih zemalja koje nisu članice EU-a putem „rotirajućih vrata” ; poziva na to da se pitanje vrbovanja elita razmotri u godišnjim izvješćima Komisije o vladavini prava;

19.  preporučuje da europske institucije, agencije i ostala tijela EU-a proaktivno prate profesionalne aktivnosti svojih članova osoblja kako bi ojačale svoje unutarnje postupke i kontrole u pogledu mogućih situacija „rotirajućih vrata”, u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda iz 2021.(13);

20.  navodi da su potrebna stalna ulaganja kako bi se osigurala čvrsta sigurnosna struktura u Parlamentu; u tom pogledu poziva na potpunu i temeljitu reviziju sigurnosnih mjera Parlamenta koju provodi neovisno tijelo; ističe potrebu za povećanjem ulaganja u informatičku infrastrukturu Parlamenta; smatra da su takvi napori potrebni kako bi se osigurala otpornost Parlamenta na vanjsko upletanje;

21.  ističe potrebu za sveobuhvatnom provjerom svih tehnologija koje se upotrebljavaju u institucijama kako bi se isključili pružatelji usluga iz autokratskih država, posebno Rusije i Kine;

22.  poziva na snažnije djelovanje kako bi se osiguralo da vanjski akteri ne zloupotrebljavaju ime Parlamenta kako bi stvorili lažni dojam legitimnosti, kao što je u prošlosti bio slučaj s lažnim časopisom EU-a „EP Today”; poziva na reformu pravila kojima se zastupnici u Europskom parlamentu obvezuju da se koriste logotipom Europskog parlamenta kada organiziraju događanja u prostorima Parlamenta jer Parlament nema kontrolu nad sadržajem takvih događanja i može nenamjerno dati određenu legitimnost dvojbenim izjavama ili gostima;

Odnosi sa zemljama i subjektima izvan EU-a: službena putovanja (uključujući misije za promatranje izbora), putovanja i skupine prijateljstva

23.  poziva na uspostavu i primjenu objektivnih kriterija za utvrđivanje zemalja u kojima postoji rizik od provođenja operacija vanjskog upletanja te da se u okviru tih kriterija ocijeni sljedeće: (a) postojanje programa krađe intelektualnog vlasništva usmjerenog na Uniju i njezine države članice, (b) postojanje zakonodavstva kojim se nacionalne nedržavne aktere obvezuje na sudjelovanje u obavještajnim aktivnostima, (c) sustavno kršenje ljudskih prava, (d) postojanje revizionističke politike o trenutačnom međunarodnom pravnom poretku, (e) izvanteritorijalna primjena autoritarne ideologije i (f) otkrivanje aktivnosti upletanja ili sukoba interesa u europskim institucijama; poziva na to da se registrom transparentnosti EU-a posebno prate registrirani predstavnici interesnih skupina iz zemalja za koje se na temelju tih objektivnih kriterija smatra da su rizične;

24.  poziva Komisiju i Vijeće da surađuju s Parlamentom kao suzakonodavcem kako bi se poboljšao paket instrumenata Tijela za europske političke stranke i europske političke zaklade (APPF) i omogućilo učinkovito praćenje donacija krajnjem uplatitelju, čime bi se spriječilo zaobilaženje pravila o donacijama uz pomoć posrednika; posebno poziva na to da se APPF-u dodijeli mandat za dobivanje informacija izravno od donatora i njihovih bankarskih institucija te da se uspostavi sustav izravnih obavijesti koje financijsko-obavještajne jedinice u državama članicama šalju APPF-u kada se utvrde sumnjive transakcije;

25.  napominje da bi APPF trebalo ojačati u pogledu osoblja i resursa kako bi se povećao njegov nadzorni kapacitet i promicala suradnja s državama članicama kako bi se označili potencijalni slučajevi nezakonitog financiranja; preporučuje da bi APPF u knjižnicama oglasa, a uskoro i u europskom registru političkih oglasa, trebao iskoristiti podatke koje pružaju vrlo velike internetske platforme kako bi otkrio nezakonito financiranje i propagandne kampanje;

26.  ističe važnost promicanja potpune transparentnosti u pogledu prihoda i rashoda nacionalnih stranaka za izborne kampanje za Europski parlament; u tom kontekstu poziva na donošenje pravila o političkim kampanjama i financiranju političkih stranaka, među ostalim iz zemalja koje nisu članice EU-a; smatra da su potrebna odgovarajuća javna sredstva za političke stranke te ograničenja privatnog financiranja i zabrana donacija iz zemalja koje nisu članice EU-a kako bi se ograničio rizik od vanjskog upletanja političkih stranaka;

27.  naglašava da se službena putovanja u zemlje izvan EU-a mogu iskoristiti kao prilika za vršenje neprimjerenog utjecaja na zastupnike u Europskom parlamentu; podsjeća da bi zastupnici u Europskom parlamentu prije svih službenih putovanja trebali sudjelovati na sigurnosnim brifinzima usmjerenima na rizike od vanjskog upletanja koji su prilagođeni odredišnoj zemlji; smatra da bi takvi pripremni dokumenti i sastanci za službena putovanja trebali uključivati i podsjetnike na zahtjeve u pogledu integriteta; naglašava potrebu za boljom zaštitom zastupnika u Europskom parlamentu i osoblja Parlamenta od kibernapada i hakiranja kada putuju na službena putovanja u zemlje izvan EU-a;

28.  pozdravlja činjenicu da je Konferencija predsjednika 13. travnja 2023. donijela smjernice o odnosima s predstavnicima određenih zemalja koje nisu članice EU-a, što u nekim slučajevima ograničava službene kontakte; u tom pogledu smatra da je iznimno važno zajamčiti provedbu mjera transparentnosti utvrđenih u ovim smjernicama, posebno vođenjem evidencije o svakom kontaktu s predstavnicima zemalja koje nisu članice EU-a; međutim, poziva na općenitije izjave u slučajevima u kojima bi imenovanje pojedinaca ili organizacija moglo ugroziti živote ili sigurnost pojedinaca;

29.  naglašava da primarnu odgovornost za imenovanje zastupnika u Europskom parlamentu na dužnosti i njihovo slanje na službena putovanja snose klubovi zastupnika Parlamenta; predlaže da se postrože pravila o službenim putovanjima u ime Parlamenta, osobito na sljedeći način:

30.  podsjeća na iznimnu važnost misija za promatranje izbora u pružanju relevantnih informacija i izdavanju posebnih preporuka kako bi izborni sustav postao otporniji i kako bi se pomoglo u suzbijanju vanjskog upletanja u izborne postupke; smatra da bi Parlament trebao zabraniti neovlašteno i neslužbeno promatranja izbora koje provode pojedinačni zastupnici u Europskom parlamentu; naglašava da bi zastupnici u Europskom parlamentu trebali sudjelovati samo u misijama za promatranje izbora o kojima odlučuje i koje je odobrila Konferencija predsjednika; podsjeća na postupak Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora za „slučajeve pojedinačnih neslužbenih promatranja izbora koje provode zastupnici u Europskom parlamentu” (usvojen 13. prosinca 2018.), čime se omogućuje isključenje zastupnika iz službenih izaslanstava Parlamenta za promatranje izbora tijekom trajanja mandata; potiče upravu Parlamenta da donese strože sankcije, uključujući znatne novčane kazne i druge restriktivne mjere, protiv zastupnika u Europskom parlamentu koji sudjeluju u neslužbenim izbornim misijama, kao i onih koji, dok sudjeluju u odobrenim promatračkim misijama Parlamenta, ne poštuju strogo primjenjiva pravila; smatra da bi se misije za promatranje izbora trebale dodatno usredotočiti na upletanje ili pokušaj upletanja prije dana izbora, posebno ako se to upletanje odvija na internetu ili na društvenim medijima;

31.  ustraje u tome da pojedinačna putovanja zastupnika u Europskom parlamentu čine sastavni dio njihove slobode mandata; ponavlja svoj poziv na uvođenje obveznih pravila o transparentnosti za putovanja zastupnika u Europskom parlamentu koja plaćaju strane zemlje i subjekti, uz zahtjeve u pogledu navođenja pojedinosti koje uključuju, ali nisu ograničene na, ime platnog agenta, popis rashoda i obrazloženje razloga putovanja; podsjeća da se takva putovanja ne smiju smatrati službenim izaslanstvima Parlamenta i poziva zastupnike u Europskom parlamentu koji su uključeni u takva putovanja da izbjegnu svaku zabunu u tom pogledu te na stroge sankcije u suprotnom slučaju; smatra da se službena putovanja zastupnika u svojstvu izvjestitelja uvijek mogu smatrati službenima; poziva na donošenje mjera kojima bi se osiguralo da troškove putovanja u zemlje izvan EU-a povezane s mandatom pokriva Parlament;

32.  ponovno poziva na stroža pravila za putovanja dužnosnika koja plaćaju strane zemlje i subjekti; smatra da bi slična pravila trebalo utvrditi za putovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata ili osoblja klubova zastupnika;

33.  predlaže da se prag za darove zastupnicima ograniči na 100 EUR; potiče strože praćenje svih poziva, darova i putovanja koje primaju zastupnici u Europskom parlamentu i osoblje ako se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a;

34.  smatra da u pogledu zemalja koje nisu članice EU-a Parlament mora dati apsolutnu prednost radu svojih službenih izaslanstava u vezi s tim zemljama; podsjeća da bi trebale biti zabranjene sve aktivnosti ili sastanci svih neslužbenih skupina zastupnika koji bi mogli dovesti do zabune sa službenim aktivnostima Europskog parlamenta; poziva na zabranu skupina prijateljstva sa zemljama izvan EU-a za koja već postoje službena izaslanstva Parlamenta, istodobno priznajući da bi skupine prijateljstva trebale i dalje postojati, na pojedinačnoj osnovi, za aktivnosti povezane s određenim nedržavnim teritorijima, progonjenim manjinama ili partnerima za koje ne postoji službeno izaslanstvo; naglašava da bi zemlje koje nisu članice EU-a trebale prema potrebi komunicirati s Parlamentom putem Odbora za vanjske poslove, postojećih službenih izaslanstava Parlamenta, drugih odbora i Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora; ističe da bi određene iznimke trebale biti uvjetovane, među ostalim, podnošenjem službenih izjava u registru transparentnosti za međuklubove i druge neformalne skupine koje održavaju kvestori, u kojima bi se navodila imena svih zastupnika u Europskom parlamentu i uključenih dionika, kao i pojedinosti o održanim sastancima; smatra da skupine prijateljstva moraju javno prijaviti svaku financijsku pomoć ili potporu u naravi koju prime, uključujući točne iznose sredstava i pomoći primljene od trećih strana; u tom pogledu smatra da se mora izmijeniti članak 35. Poslovnika; ustraje u tome da se članak 176. Poslovnika mora izmijeniti kako bi se omogućilo učinkovito sankcioniranje kršenja; istodobno ističe da Parlament i njegovi zastupnici moraju osigurati da parlamentarna izaslanstva funkcioniraju na zadovoljavajući način, posebno poštujući stajališta Europskog parlamenta usvojena na plenarnim sjednicama; u tom pogledu poziva na hitnu racionalizaciju parlamentarnih izaslanstava, njihove uloge i opsega njihova djelovanja, te ih poziva da uvijek djeluju potpuno u skladu s drugim parlamentarnim tijelima odgovornima za oblikovanje vanjskog djelovanja Europske unije;

35.  snažno potiče zastupnike u Europskom parlamentu da budu oprezni u pogledu određenih subjekata koji su, pod izgovorom rješavanja pitanja u vezi s općom politikom, vektori utjecaja i neprijavljenog upletanja stranih zemalja;

Integritet parlamentarnog rada

36.  podsjeća na važnost hitnih rezolucija kao dijela djelovanja Parlamenta za zaštitu ljudskih prava diljem svijeta; osuđuje sve pokušaje upletanja u njih; potvrđuje da moraju zadržati svoju hitnost, ali predlaže da se omogući prikladno vrijeme za izradu njihovih nacrta kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od vanjskog utjecaja; ponavlja da bi se njihovo područje primjene trebalo strogo poštovati; naglašava da se snaga i učinak hitnih rezolucija Europskog parlamenta o ljudskim pravima ne bi smjeli ugroziti;

37.  smatra da vanjsko upletanje ili pokušaj vanjskog upletanja ne smije ostati bez posljedica za odgovornu zemlju; namjerava obustaviti svaki zakonodavni ili nezakonodavni prijedlog o suradnji s državnim tijelima takve zemlje na razdoblje razmjerno ozbiljnosti upletanja; namjerava, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, obustaviti sva financijska sredstva iz programa Unije za državna tijela te zemlje, uz istodobno očuvanje financijskih sredstava za organizacije civilnog društva i neovisne medije, kao i za humanitarnu pomoć; smatra da bi Odbor za vanjske poslove trebao pozvati veleposlanika te zemlje pri EU-u da se pojavi pred Odborom za vanjske poslove radi razmjene gledišta;

38.  preporučuje da se rezolucijama o kojima glasuje Parlament priloži popis osoba ili institucija s kojima su se susreli izvjestitelj i izvjestitelji u sjeni, uz iznimku osoba čija bi sigurnost bila ugrožena ako bi ih se spomenulo, te da se njihov identitet dostavlja tijelu imenovanom u tu svrhu, koje taj identitet na propisan način čuva; stoga preporučuje da zastupnici u Europskom parlamentu koji sastavljaju izvješća ili mišljenja budu obvezni priložiti popis koji pokazuje raspon vanjskog stručnog znanja i mišljenja koja je izvjestitelj primio;

39.  smatra da bi svi zastupnici u Europskom parlamentu trebali biti obvezni objavljivati sve planirane sastanke s trećim stranama (predstavnicima interesnih skupina); naglašava potrebu da se postupak otkrivanja učini što jednostavnijim i bržim, uz istodobno očuvanje cjelovitosti postupka; smatra da bi članak 11. Poslovnika trebalo izmijeniti kako bi se uključile definicije „planiranog sastanka” i „aktivne uloge”; smatra da bi se obveze iz tog članka trebale proširiti na sve zastupnike u Europskom parlamentu; ističe, međutim, da bi sustav za prijavljivanje takvih sastanaka trebalo ažurirati, posebno s obzirom na to da se u njemu još uvijek ne uzimaju u obzir pododbori; poziva na uključivanje izaslanstava Parlamenta u sustav; smatra da bi slična pravila trebalo utvrditi za sastanke na kojima sudjeluju dužnosnici Parlamenta, akreditirani parlamentarni asistenti i osoblje klubova zastupnika; žali zbog toga što neki zastupnici u Europskom parlamentu koji to moraju učiniti ne prijavljuju svoje sastanke s predstavnicima interesnih skupina;

40.  poziva na daleko strožu provedbu i nadzor poštovanja postojećih odredbi Međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti u Parlamentu; poziva zastupnike u Europskom parlamentu i njihove urede da prijave sastanke s diplomatskim predstavnicima trećih zemalja, kao i s predstavnicima interesa obuhvaćenima područjem primjene registra transparentnosti EU-a, uz iznimke u slučajevima u kojima bi imenovanje pojedinaca ili organizacija ugrozilo živote ili sigurnost pojedinaca; naglašava da bi izjave trebale biti što jasnije i dostupnije javnosti; smatra da bi se sankcije trebale primjenjivati za svako nepodnošenje takvih izjava;

41.  ustraje u obvezi prijavljivanja sudjelovanja na bilo kojoj konferenciji ili događanju koje organiziraju ili financiraju strani subjekti, uključujući strane države, privatna poduzeća, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje;

42.  zabrinut je zbog činjenice da su neki zastupnici u Europskom parlamentu članovi političkih stranaka koje su primile financijsku potporu od subjekata izvan EU-a, uključujući od Rusije, te da je ta potpora jasno utjecala na njihova politička stajališta;

43.  ponavlja da bi zastupnici u Europskom parlamentu, njihovo osoblje i osoblje klubova zastupnika trebali kritički ocijeniti prijedloge izmjena koje su sastavile treće strane i suzdržati se od njihova sustavnog podnošenja;

44.  poziva na otvaranje međuinstitucijskih pregovora kako bi se preispitao Međuinstitucionalni sporazum o registru transparentnosti mnogo prije roka u srpnju 2025.; poziva na reviziju Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(14) ako bi se procijenilo kako se načelo transparentnosti i integriteta može uključiti u zajedničke obveze i ciljeve zakonodavnog postupka;

45.  snažno ustraje u potrebi za transparentnošću tako što će se financijska sredstava koja primaju predstavnici interesnih skupina, kao što su nevladine organizacije, skupine za strateško promišljanje i savjetodavne službe, koji žele surađivati s Parlamentom, upisivati u registar transparentnosti, posebno kada od zastupnika traže potporu ili sponzorstvo za organizaciju sastanaka u prostorima Parlamenta, kada su pozvani na saslušanje, razmjenu mišljenja ili bilo koje drugo planirano pojavljivanje ili kada sudjeluju u studiji ili istraživanju u ime Parlamenta; u tom pogledu pozdravlja prijedlog za strože provjere predstavnika interesnih skupina, kao što je preduvjet za upis u registar transparentnosti kako bi mogli govoriti na sjednicama odbora; potiče donošenje posebnih odredbi za predstavnike interesnih skupina čije aktivnosti nisu obuhvaćene područjem primjene registra transparentnosti, kao što su predstavnici trećih zemalja s diplomatskim statusom; poziva na to da se posebna pozornost posveti kriterijima proporcionalnosti i potrebi izbjegavanja složenih postupaka;

46.  poziva na procjenu toga jesu li trenutačni registrirani subjekti u registru transparentnosti EU-a pod stranim utjecajem i jesu li se učinkovito pridržavali Kodeksa ponašanja; poziva na to da se u godišnje izvješće o funkcioniranju registra uvrsti poglavlje o incidentima povezanima s rizikom od vanjskog upletanja;

47.  ustraje u tome da se registar transparentnosti EU-a mora ojačati povećanjem njegova proračuna i osoblja kako bi mogao temeljitije provjeravati informacije koje dostavljaju podnositelji zahtjeva i registrirani subjekti; poziva na to da se razmotri proširenje njegova područja primjene, da se utvrde dodatne obveze za registrirane subjekte i da se uvedu restriktivnije mjere za rješavanje kršenja Kodeksa ponašanja;

48.  smatra da je važno da Parlament raspravi o svojim mogućnostima za poboljšanje transparentnosti i antikorupcijskih mjera povezanih s predstavnicima interesnih skupina koji žele utjecati na zakonodavne prijedloge ili rezolucije, među ostalim organiziranjem sastanaka sa zastupnicima u Europskom parlamentu, njihovim uredima ili osobljem klubova zastupnika; ističe da bi to moglo uključivati strože mjere za upis zastupnika interesnih skupina u registar transparentnosti;

49.  podsjeća da se u registru transparentnosti (Prilog II.) zahtijeva da nevladine organizacije pruže svoje glavne izvore financiranja po kategorijama, dok to nije slučaj za komercijalne predstavnike interesnih skupina ili njihove posrednike, koji su samo dužni dostaviti procjenu godišnjeg troška lobiranja; poziva na sveobuhvatnu financijsku provjeru svih interesnih skupina, nevladinih organizacija i savjetodavnih društava prije njihova upisa u registar transparentnosti te na reviziju svih trenutačno registriranih predstavnika interesnih skupina; traži da te organizacije također budu transparentne u pogledu sastava svojih upravljačkih tijela te da dadu izjave o usklađenosti s relevantnim pravnim obvezama, posebno s financijskim i računovodstvenim obvezama; poziva na to da sve savjetodavne agencije koje se žele registrirati budu transparentne u pogledu strukture svojih klijenata; traži da se odredi jasna pravna definicija „predstavnika interesnih skupina” i „statusa nevladinih organizacija” koja bi se primjenjivala na sve organizacije koje žele biti uvrštene u registar transparentnosti i ispunjavati uvjete za primanje sredstava EU-a; ističe da nevladine organizacije koje primaju novac od trećih strana koje se ne moraju upisati u registar transparentnosti moraju otkriti izvore svojeg financiranja pružanjem istih informacija kao i svi redovito registrirani subjekti; naglašava da se mjerama kojima se od nevladinih organizacija zahtijeva da objave sve izvore financiranja mora uzeti u obzir položaj nevladinih organizacija koje djeluju u zemljama pod autoritarnim i neliberalnim režimima, posebno kada bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti njih i njihov rad zbog primjene represivnog zakonodavstva kao što su zakoni o „stranim agentima” i slično;

50.  napominje da je u okviru nedavnog korupcijskog skandala rad dviju nevladinih organizacija zloupotrijebljen za financiranje nezakonitih aktivnosti i utjecaj na donošenje odluka Parlamenta u ime trećih strana;

51.  poziva na pojačane provjere i nadzor predstavnika interesnih skupina i drugih relevantnih dionika koji blisko surađuju s Parlamentom ili drugim institucijama EU-a kako bi se utvrdile nepravilnosti, prijevare ili povrede obveza, uključujući aktivnosti koje su u suprotnosti s vrijednostima EU-a, kako su definirane u članku 2. UEU-a, ili kršenja obveza povezanih s njihovim upisom u registar transparentnosti; poziva na obustavu ili raskid ugovora ili na smanjenje njihova trajanja te na povrat sredstava u slučaju takvih kršenja;

52.  podsjeća da bi trebalo u potpunosti provesti trenutačne mjere EU-a protiv ruskih televizijskih kanala kako bi se učinkovitije suzbila ruska propaganda;

53.  zabrinut je zbog upletanja islamističkih organizacija pod utjecajem stranih zemalja;

54.  poziva na hitnu provedbu izvješća INGE 1 u kojem se već preporučuje da institucije EU-a reformiraju registar transparentnosti, među ostalim uvođenjem strožih pravila o transparentnosti, kao u pogledu putovanja koja strane zemlje i posjete subjektima za dužnosnike institucija EU-a, povećanjem transparentnosti i odgovornosti skupina prijateljstva, mapiranjem stranih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om i jamčenjem ulaska kojim se omogućuje identifikacija financiranja stranih vlada; poziva države članice da usklade zakone o stranom upletanju i da zabrane strane donacije političkim strankama i zakladama;

55.  ponovno ističe svoju predanost provedbi šestomjesečnog razdoblja mirovanja za bivše zastupnike u Europskom parlamentu; naglašava da bi to razdoblje trebalo početi odmah nakon isteka njihova mandata; smatra da bi poštovanje tog razdoblja mirovanja trebalo pratiti buduće etičko tijelo EU-a;

56.  poziva službe Parlamenta da uspostave sustav praćenja i pravila za ukidanje pristupa bivšim zastupnicima u Europskom parlamentu ako lobiraju za Parlament u ime visokorizičnih zemalja nakon razdoblja mirovanja, ako se koriste znanjem koje su stekli u svojstvu javnih dužnosnika protiv interesa Unije i javnog interesa ili čak sudjeluju u globalnom utjecaju ili operacijama upletanja;

57.  smatra da zastupnici u Europskom parlamentu trebaju biti transparentniji u pogledu svih plaćenih poslova koje mogu obavljati, primjenjujući revidirana i preciznija pravila o objavljivanju iznosa zarađenih prihoda, položaju na kojem se ti prihodi zarađuju i klijentima u čije ime zastupnici rade za naknadu; ponavlja svoj poziv na stroža pravila za zastupnike u Europskom parlamentu koji obavljaju plaćene poslove, s posebnim naglaskom na ograničavanje njihovih aktivnosti u ime organizacija ili pojedinaca obuhvaćenih područjem primjene registra transparentnosti; obvezuje se na uvođenje zabrane za zastupnike u Europskom parlamentu koji tijekom njihova mandata obavljaju plaćene poslove za visokorizične države koje nisu članice EU-a ili ovisne subjekte; ; ponavlja svoj poziv da se zastupnicima u Europskom parlamentu zabrani obavljanje plaćenih dodatnih poslova u ime organizacija ili subjekata obuhvaćenih područjem primjene registra transparentnosti kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa tijekom obnašanja mandata tih zastupnika; smatra da bi Statut zastupnika u Europskom parlamentu trebao biti predmet zakonodavne revizije, s posebnim naglaskom na popratnom radu; smatra da Parlament mora biti transparentniji u vezi s tim pitanjem; poziva na to da se izjave zastupnika u Europskom parlamentu o popratnom radu podvrgnu institucionalnim provjerama i podupru relevantnim dokumentima, kao što je već slučaj u nekim državama članicama;

58.  poziva na provedbu pravila kojima se zabranjuju sve aktivnosti kojima se ugrožavaju službene aktivnosti Parlamenta, posebno ako te aktivnosti uključuju interakciju sa zemljama koje nisu članice EU-a; napominje da zastupnici u Europskom parlamentu mogu slobodno preuzeti položaje u organizacijama sa sjedištem izvan EU-a koje nisu obuhvaćene registrom transparentnosti ili raditi za zemlje koje nisu članice EU-a ili u njihovo ime, podložno iznimkama navedenima u ovoj Rezoluciji, inzistirajući pritom da zastupnici u Europskom parlamentu moraju objaviti iznos zarađenih prihoda, položaj na kojem se zarađuju i klijente u čije ime rade za plaćanje, u skladu s relevantnim izmjenama Kodeksa ponašanja;

59.  podržava unapređenje internetskih stranica Europskog parlamenta kako bi informacije na njima bile dostupnije javnosti; poziva na uspostavu sustava prilagođenog korisnicima na internetskim stranicama Europskog parlamenta kojim bi se omogućilo da se tekst o kojem se glasuje i rezultati glasovanja filtriraju po klubovima zastupnika i zastupnicima u Europskom parlamentu za svako poimenično glasovanje; poziva na objavljivanje zakonodavnog otiska predloženih tekstova i izmjena; podsjeća na svoju evidenciju transparentnosti i svoje napore da zajamči da su dokumenti, bez obzira na medij, lako dostupni svim građanima i naglašava da bi trebali biti dostupni u otvorenom i strojno čitljivom formatu prilagođenom korisnicima;

60.  ustraje u tome da bi sve institucije EU-a koje sudjeluju u trijalozima trebale omogućiti izravan pristup zakonodavnim dokumentima u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001(15), osim ako bi njihovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo postupak donošenja odluka; ističe da je u nedavnoj presudi u predmetu T-163/21(16) Opći sud zaključio da pristup zakonodavnim dokumentima mora biti što širi; poziva Vijeće da u potpunosti poštuje tu presudu; poziva sve institucije EU-a da u potpunosti poštuju presudu Općeg suda u predmetu T-540/15(17) o pristupu dokumentima u okviru trijaloga;

61.  smatra da bi dokumenti koje će se izravno staviti na raspolaganje u okviru javnog registra Parlamenta trebali uključivati pripremne zakonodavne dokumente, kao što su politički i tehnički dokumenti povezani s trijalogom, uključujući sve verzije zajedničkog dokumenta s više stupaca iz Kodeksa ponašanja za pregovore u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

62.  pozdravlja odluku o uvođenju obveznog osposobljavanja o zviždačima za rukovoditelje osoblja Parlamenta i akreditirane parlamentarne asistente; poziva na snažnije djelovanje kako bi se poboljšala zaštita zviždača među članovima osoblja i akreditiranim parlamentarnim asistentima, posebno izmjenom članka 22.c Uredbi br. 31 (EEZ) i 11 (EZAE) („Pravilnik o osoblju EU-a”) kako bi se taj članak uskladio sa standardima utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/1937 („Direktiva o zviždačima”) te revidiranjem unutarnjih pravila Parlamenta kojima se provodi članak 22.c Pravilnika o osoblju na odgovarajući način;

63.  naglašava da bi kodificiranje pravila dobre uprave utvrđivanjem ključnih aspekata administrativnog postupka, kao što su obavješćivanje, pravo na saslušanje i pravo svake osobe na pristup vlastitom spisu, pozitivno doprinijelo transparentnosti, integritetu i odgovornosti institucija EU-a te ih učinilo manje podložnima korupciji te ojačalo njihovu transparentnost, integritet i odgovornost;

Suradnja s drugim institucijama EU-a i nacionalnim institucijama

64.  pozdravlja najavljeni paket mjera Komisije za obranu demokracije, uključujući direktivu, čiji je cilj uvođenje zajedničkih standarda transparentnosti i odgovornosti za usluge zastupanja interesa koje se usmjeravaju ili plaćaju izvan EU-a, čime se doprinosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i štiti demokratska sfera EU-a od prikrivenog vanjskog upletanja; u tom pogledu poziva Komisiju da prije predstavljanja novih preporuka i zakonodavnih prijedloga provede odgovarajuću procjenu učinka u skladu s obvezama utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva;

65.  pozdravlja najavu Komisije da će u okviru paketa o obrani demokracije predložiti direktivu o transparentnosti predstavnika interesnih skupina koji djeluju u ime zemalja koje nisu članice EU-a, kojom bi se utvrdili usklađeni zahtjevi u pogledu transparentnosti za pružanje usluga izvan EU-a; nadalje pozdravlja komplementarnu preporuku o sigurnim i otpornim izborima te preporuku o povećanju potpore za organizacije civilnog društva i angažmana s njima; očekuje da će se prijedlogom osigurati jednaki uvjeti za zastupanje interesa u EU-u i poštovati međunarodno pravo i pravo o ljudskim pravima, posebno u pogledu ostvarivanja građanskih sloboda;

66.  pozdravlja planirani paket Komisije za borbu protiv korupcije, uključujući prijedlog za ažuriranje pravila EU-a o borbi protiv korupcije putem kaznenog prava;

67.  pozdravlja prijedlog Komisije da se uspostavi novi režim sankcija za borbu protiv ozbiljnih djela korupcije diljem svijeta;

68.  ponavlja svoj poziv na brzu uspostavu neovisnog etičkog tijela EU-a i obvezuje se na zaključenje međuinstitucijskih pregovora do kraja 2023.; podsjeća da svako takvo tijelo mora poštovati diobu vlasti među institucijama; smatra da bi mandat tog tijela trebao biti savjetodavne prirode i uključivati nadzor, na pojedinačnoj osnovi, namjera zastupnika u Europskom parlamentu i bivših zastupnika u Europskom parlamentu da rade za bilo koju vladu izvan EU-a ili bilo koji subjekt pod kontrolom vlade izvan EU-a tijekom njihova mandata ili nakon isteka njihova mandata; poziva zastupnike u Europskom parlamentu da poštuju vrijednosti i standarde Parlamenta te da ne prihvaćaju zapošljavanje u autoritarnim i nedemokratskim vladama ili povezanim subjektima u državnom vlasništvu nakon isteka njihova mandata;

69.  žali zbog kašnjenja Komisije u predstavljanju njezinog prijedloga i nedostatka ambicije za osnivanje neovisnog međuinstitucijskog etičkog tijela EU-a; poziva institucije da se bez odgode dogovore o uvjetima osnivanja tog tijela kako bi se osigurala veća dosljednost u pogledu etičkih obveza između različitih poslovnika i kodeksa ponašanja institucija; podsjeća da je potrebno pojasniti i jasno priopćiti pravila koja se primjenjuju na bivše zastupnike u Europskom parlamentu koji sudjeluju u aktivnostima lobiranja koje su obuhvaćene registrom transparentnosti; podsjeća da je potrebno zajamčiti pravilnu provedbu standarda javnih dužnosti utvrđenih u Kodeksu ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu i drugih pravila koja su donijeli Parlament i njegova tijela istraživanjem kršenja i predlaganjem sankcija; ustraje u tome da se etičko tijelo mora osnovati na jasnoj pravnoj osnovi i da bi ono trebalo započeti s radom što je prije moguće; naglašava da bi etičkom tijelu trebalo dodijeliti odgovarajuće istražne ovlasti, uključujući mogućnost djelovanja na vlastitu inicijativu i ovlast za traženje administrativnih dokumenata, poštujući pritom imunitet zastupnika u Europskom parlamentu i njihovu slobodu mandata te štiteći primjenjiva postupovna jamstva; smatra da će, iako je otvoreno za široko sudjelovanje, surađivati s Komisijom kako bi osiguralo da druge institucije ne odgađaju pregovore;

70.  ističe namjeru Parlamenta da jednostrano osigura da zastupnici u Europskom parlamentu imaju brz, jednostavan i sustavan pristup savjetima o mogućim sukobima interesa Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika; obvezuje se na reformu Savjetodavnog odbora; stoga poziva na jačanje Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se osigurao učinkovitiji i transparentniji sustav za zastupnike i bivše zastupnike u Europskom parlamentu koji rade za vanjske interese ako se utvrdi da zastupnici ne poštuju pravila i obveze; predlaže da Savjetodavni odbor također ima proaktivnu ulogu, uključujući sposobnost djelovanja na vlastitu inicijativu; smatra da bi Savjetodavni odbor trebao moći izravno rješavati pritužbe;

71.  ukazuje na relevantan rad Ombudsmana u tom pogledu i smatra da bi dodatna suradnja između Parlamenta i Ombudsmana mogla biti korisna u budućnosti;

72.  poziva države članice i sve institucije EU-a da pojačaju suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te naglašava posebnu potrebu za povećanjem vlastite suradnje s tim tijelima; naglašava da bi područje primjene Ureda europskog javnog tužitelja trebalo proširiti na cijelu Uniju, čime bi se olakšala njegova suradnja s drugim institucijama i osigurao bolji kazneni progon predmeta u zemljama koje trenutačno ne sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja;

73.  obvezuje se uvesti obveznu izjavu o nepostojanju sukoba interesa za izvjestitelje i izvjestitelje u sjeni;

74.  naglašava da odluka o sukobima interesa kandidatâ za povjerenika prije saslušanja ostaje demokratska i institucionalna nadležnost Odbora Parlamenta za pravna pitanja;

75.  poziva tajništvo registra transparentnosti da suspendira sve subjekte s izravnim ili neizravnim odnosima s vladom Ruske Federacije u skladu s Odlukom Vijeća od 3. lipnja 2022. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini i vođenje nezakonitog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine; poziva na daljnje rasprave o pristupu koji će se primjenjivati na subjekte povezane s Narodnom Republikom Kinom i drugim zemljama koje provode zlonamjerno vanjsko upletanje u europska pitanja ili ih naizgled imaju za cilj; prima na znanje da je Konferencija predsjednika donijela odluku da se diplomati i predstavnici vlade iz Kine neće pozivati u Parlament; poziva na izmjenu registra transparentnosti EU-a kako bi se predvidjele sankcije kad god registrirani subjekt zastupa, izravno ili kao posrednik, interese vlada, ovisnih subjekata ili poduzeća u strateškim sektorima zemalja čije je upletanje u demokratske procese u EU-u već prijavljeno;

76.  napominje da su se trenutačne smjernice za nevladine organizacije i druge dionike koji nisu obuhvaćeni registrom transparentnosti pokazale nedostatnima; naglašava potrebu za temeljitom provjerom prije upisa u registar transparentnosti kako bi se otkrili svi izvori financiranja; napominje da financiranje iz fondova EU-a mora biti sljedivo od izravnog primatelja do krajnjeg korisnika kada se sredstva prenose u lancu; poziva na reviziju smjernica za prijavu u registar transparentnosti kako bi se uključio zahtjev za otkrivanje svih prihoda i rashoda, uključujući prijenose sredstava s jednih nevladinih organizacija i dionika na druge;

77.  poziva na usklađivanje uvjeta za korištenje zastupničkog imuniteta među različitim državama članicama; u tom pogledu poziva na reviziju Protokola br. 7 UEU-a i UFEU-a o povlasticama i imunitetima Europske unije;

78.  odlučan je ojačati dijalog i suradnju s obavještajnim tijelima, pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona triju država članica domaćina kako bi se zajamčila sigurnost i integritet Parlamenta i kako bi ga se zaštitilo od pokušaja upletanja zemalja koje nisu članice EU-a; stoga poziva sigurnosne službe svih država članica da sustavno obavješćuju nadležna europska tijela i sigurnosne službe država u kojima se nalazi Parlament o svim informacijama koje mogu dobiti u vezi s vanjskim upletanjem u demokratske procese u Uniji;

79.  poziva institucije EU-a da rade na strožim unutarnjim propisima među državama članicama u pogledu upotrebe, održavanja i nabave špijunskog softvera i alata za nadzor iz trećih zemalja te da procijene špijunski softver i alate za nadzor koji se trenutačno upotrebljavaju; napominje da bi EU trebao iskoristiti postojeće regulatorne mjere kako bi zlonamjerni međunarodni subjekti u industrijama komercijalnog špijunskog softvera i tehnologija nadzora bili pravno odgovorni;

80.  insistira da Parlament na temelju tog izvješća mora revidirati popis aktivnosti podložnih sankcijama za zastupnike; poziva na uvođenje odgovarajućih upozorenja i podsjetnika za zastupnike u Europskom parlamentu koji se ne pridržavaju pravila te na izricanje odgovarajućih sankcija nakon razumnog vremenskog okvira; posebno napominje da je potrebno revidirati članak 176. Poslovnika kako bi se omogućilo izricanje sankcija za kaznena djela koja nisu ometanje plenarne sjednice; smatra da bi se dodatne sankcije trebale primjenjivati ako se zastupnik u Europskom parlamentu proglasi krivim za namjerno počinjenje kaznenog djela u obavljanju svojih dužnosti;

81.  poziva na reviziju članka 42.c Pravilnika o osoblju o dopustu u interesu službe, čime se omogućuje netransparentno prijevremeno umirovljenje određenog osoblja institucija EU-a;

o
o   o

82.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 86, 6.3.2018., str. 126. (2) SL C 440, 30.12.2015., str. 17. (3) SL C 337, 20.9.2018., str. 120. (4) SL C 347, 9.9.2022., str. 61. (5) SL C 177, 17.5.2023., str. 109. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0030. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0055. (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0054. (9) SL P 45, 14.6.1962., str. 1385. (10) SL L 262, 7.10.2005., str. 1. (11) Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2022. o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma (SL C 167, 11.5.2023., str. 18). (12) Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (SL L 207, 11.6.2021., str. 1.). (13) Kako je navedeno u izvješću od 27. listopada 2022. naslovljenom „Godišnje izvješće o agencijama EU-a za financijsku godinu 2021.”. (14) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (15) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). (16) Presuda Općeg suda od 25. siječnja 2023., De Capitani protiv Vijeća, T-163/21, ECLI:EU:T:2023:15. (17) Presuda Općeg suda od 22. ožujka 2018., Emilio de Capitani protiv Europskog parlamenta, T-540/15, ECLI:EU:T:2018:167.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o potrebi za djelovanjem EU-a u području traganja i spašavanja na Sredozemlju (2023/2787(RSP))

P9_TA(2023)0293 B9-0342/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1951. i protokol uz tu konvenciju,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskog života na moru (Konvencija SOLAS) iz 1974. i Međunarodnu konvenciju o traganju i spašavanju na moru (Konvencija SAR) iz 1979., kako je izmijenjena, te povezane rezolucije Međunarodne pomorske organizacije (IMO), a posebno Rezoluciju MSC.167(78) od 20. svibnja 2004. naslovljenu „Smjernice za postupanje s osobama spašenima na moru”,

–  uzimajući u obzir poglavlje 5. Konvencije o traganju i spašavanju na moru koje se odnosi na operativne postupke,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir članak 1., članak 2. stavak 1., članak 3., članak 6., članak 18., članak 19. i članak 24. stavak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

–  uzimajući u obzir članak 67. stavak 1., članak 77. stavak 1. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 656/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju pravila za nadzor vanjskih morskih granica u kontekstu operativne suradnje koju koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama od 19. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624(2),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije od 23. rujna 2020. o novom paktu o migracijama i azilu (COM(2020)0609),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. listopada 2020. o smjernicama za provedbu pravila EU-a o definiranju i sprječavanju olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o zaštiti ljudskih prava i vanjskoj migracijskoj politici EU-a(4),

–  uzimajući u obzir preporuku povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava iz lipnja 2019. „Lives saved. Rights protected. Bridging the protection gap for refugees and migrants in the Mediterranean” (Spašeni životi. Zaštićena prava. Rješavanje pitanja nedostatka zaštite izbjeglica i migranata na Sredozemlju), njegovo izvješće iz 2021. naslovljeno „A distress call for human rights – The widening gap in migrant protection in the Mediterranean” (Poziv u nuždi za ljudska prava – Rastući problem nedostatka zaštite migranata na Sredozemlju) i njegov komentar o ljudskim pravima iz rujna 2022. naslovljen „For the rights of the living, for the dignity of the dead – Time to end the plight of missing migrants in Europe” (Za prava živih i dostojanstvo mrtvih – Krajnje vrijeme za iskorjenjivanje problema nestalih migranata u Europi),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi(5),

–  uzimajući u obzir izvješće visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 11. listopada 2022. naslovljeno „Nowhere but back: Assisted return, reintegration and the human rights protection of migrants in Libya” (Nikamo nego natrag: Podržani povratak, reintegracija i zaštita ljudskih prava migranata u Libiji),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za središnje Sredozemlje od 21. studenog 2022.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za zapadnosredozemnu i atlantsku rutu od 6. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir izvješće neovisne misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Libiji od 20. ožujka 2023.,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava od 6. srpnja 2023. naslovljeno „Šest koraka za sprečavanje budućih tragedija na moru”,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) na Sredozemlju od 2014. zabilježen nestanak 27 633 osobe (za koje se vjeruje da su mrtve); budući da je broj smrtno stradalih najveći u središnjem Sredozemlju i da Međunarodna organizacija za migracije izvješćuje o više od 17 000 smrtno stradalih i nestalih osoba; budući da je 2022. zabilježeno 2406 smrtno stradalih i nestalih osoba, a da je za 2023. ta brojka već dosegnula 1875; podsjeća da je ta ruta samo jedna od mnogih smrtonosnih ruta na koje se odlučuju osobe koje žele doći do Europe;

B.  budući da je među onima koji pokušavaju doći do Europe prelaskom preko Sredozemnog mora mnogo ranjivih osoba kao što su žene i maloljetnici bez pratnje; budući da mnogima od njih prijeti opasnost da postanu žrtve trgovine ljudima i iskorištavanja te im je stoga potrebna neposredna zaštita;

C.  budući da je spašavanje života prije svega čin solidarnosti s osobama kojima prijeti opasnost, ali i zakonska obveza u skladu pravom Unije i međunarodnim pravom, s obzirom na to da je člankom 98. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) – koju su ratificirale sve države članice i sama Unija – propisano da države moraju pružiti pomoć svakoj osobi u nevolji na moru;

D.  budući da se u skladu s člankom 19. stavkom 2. točkom (g) i člankom 17. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora smatra da strani brod ima pravo na neškodljiv prolazak teritorijalnim morem države koja je potpisnica Konvencije i da se smatra da se prolaskom stranog broda zadire u mir, red ili sigurnost obalne države ako taj brod u teritorijalnom moru obavlja ukrcavanje ili iskrcavanje robe, novca ili osoba suprotno carinskim, fiskalnim, useljeničkim ili zdravstvenim zakonima i drugim propisima obalne države;

E.  budući da su u skladu s međunarodnim pravom mora i pomorskim pravom države dužne poduzeti preventivne mjere, mjere za rano upozoravanje i mjere odgovora kako bi se smanjio rizik od smrtnog stradavanja na moru, među ostalim radom odgovarajućih i učinkovitih službi za traganje i spašavanje; budući da je europskim pravom o ljudskim pravima propisano da države moraju ispuniti pozitivne dužnosti povezane sa zaštitom života osoba u njihovoj nadležnosti i poduzeti preventivne mjere kako bi spriječile stvaran i neposredan rizik za ljudski život;

F.  budući da se, sukladno smjernicama za postupanje s osobama spašenima na moru koje je 2004. usvojio Odbor za pomorsku sigurnost pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, u slučaju kada centar za koordinaciju traganja i spašavanja na moru koji je nadležan za danu regiju traganja i spašavanja ne preuzme odgovornost za operaciju, uključujući slučajeve kada se to čini sustavno, odgovornim smatra prvi centar za koordinaciju traganja i spašavanja koji je o obaviješten nesreći;

G.  budući da je međunarodnim pomorskim pravom, pravom u području ljudskih prava kao i pravom Unije propisano da se spašene osobe moraju iskrcati na sigurno mjesto; budući da je „sigurno mjesto” pravom Unije definirano kao lokacija gdje se operacije spašavanja smatraju završenima i gdje sigurnost života preživjelih nije ugrožena, gdje se njihove osnovne ljudske potrebe mogu zadovoljiti i odakle se može organizirati prijevoz prema sljedećem ili konačnom odredištu preživjelih, uzimajući u obzir zaštitu njihovih temeljnih prava u skladu s načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;

H.  budući da sva plovila koja djeluju na Sredozemlju, među ostalim i kad sudjeluju u operacijama spašavanja, imaju obvezu poštovati relevantne međunarodne konvencije i ostala primjenjiva pravila;

I.  budući da, u skladu sa smjernicama Komisije za provedbu pravila EU-a o definiranju i sprečavanju olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka, „svatko tko sudjeluje u aktivnostima traganja i spašavanja mora poštovati upute primljene od koordinacijskog tijela pri intervenciji u slučajevima traganja i spašavanja, u skladu s općim načelima i primjenjivim pravilima međunarodnog pomorskog prava i prava u području ljudskih prava”; nadalje podsjeća da „kriminalizacija nevladinih organizacija ili bilo kojih drugih nedržavnih aktera koji provode operacije traganja i spašavanja poštujući relevantni pravni okvir predstavlja kršenje međunarodnog prava te stoga nije dopuštena pravom EU-a”;

J.  budući da od završetka operacije Mare Nostrum 31. listopada 2014. nema proaktivnog traganja i spašavanja na središnjem Sredozemlju kojim upravlja neka država;

K.  budući da je Vijeće 20. ožujka 2023. u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a odlučilo produljiti mandat operacije EUNAVFOR MED IRINI do 31. ožujka 2025., čija je zadaća, među ostalim, poduprijeti izgradnju kapaciteta i osposobljavanje libijske obalne straže i mornarice;

L.  budući da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) trenutačno djeluje na Sredozemlju putem operacija Themis (za potporu Italiji u središnjem Sredozemlju), Posejdon (za potporu Grčkoj na grčkim morskim granicama s Turskom) i Indalo (za potporu Španjolskoj u zapadnom Sredozemlju);

M.  budući da libijska obalna straža i dalje presreće ili spašava velik broj osoba na moru; budući da zajednički centar za koordinaciju traganja i spašavanja u Libiji u nekoliko navrata nije u potpunosti ispunio svoje obveze koordinacije operacija spašavanja u skladu s međunarodnim pomorskim pravom, da često ne odgovara na pozive u pomoć, da je sprječavao plovila nevladinih organizacija u spašavanju života i ugrozio živote osoba pri spašavanju ili presretanju osoba na moru; budući da suradnici Frontexa libijskom centru za koordinaciju traganja i spašavanja na moru prosljeđuju informacije o osobama u nevolji na moru;

N.  budući da se osobe koje je libijska obalna straža presrela prebacuju u centre za zadržavanje u kojima su sustavno izložene proizvoljnom pritvaranju u neljudskim uvjetima i gdje su uobičajeni mučenje i drugi oblici lošeg postupanja, među ostalim i silovanje, kao i proizvoljna ubojstva i iskorištavanje; budući da visoki povjerenik UN-a za izbjeglice smatra da Libija ne ispunjava kriterije da bude određena kao sigurno mjesto u svrhu iskrcavanja nakon spašavanja na moru;

O.  budući da su krijumčarenje migranata i trgovina ljudima različiti fenomeni koji su uređeni različitim pravnim okvirima na razini Unije i na međunarodnoj razini; budući da trgovina ljudima podrazumijeva privlačenje, prijevoz ili prihvat osobe nasilnim, obmanjujućim ili štetnim sredstvima u svrhu iskorištavanja, dok krijumčarenje migranata, u skladu s Protokolom protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom (Protokol UN-a protiv krijumčarenja), znači omogućavanje osobi da nezakonito uđe u državu potpisnicu čije državljanstvo nema ili u kojoj nema stalno boravište, a kako bi se ostvarila, izravno ili neizravno, financijska ili druga materijalna korist;

P.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 12. travnja 2016. o stanju na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji Parlament izrazio mišljenje da je trajan, pouzdan i učinkovit odgovor Unije u sklopu operacija traganja i spašavanja na moru ključan za sprečavanje još većih smrtnih stradanja migranata koji pokušavaju prijeći Sredozemno more; budući da bi trebalo stvoriti zakonite i sigurne putove radi smanjenja nezakonitih migracija i smrtnog stradanja na Sredozemlju;

Q.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 18. travnja 2018. o napretku UN-ovog Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama i njegova Globalnog kompakta o izbjeglicama Parlament pozvao na povećanje kapaciteta za traganje i spašavanje osoba u nevolji, na povećanje kapaciteta u svim državama članicama i na prepoznavanje važnosti podrške koju pružaju privatni subjekti i nevladine organizacije pri provođenju operacija spašavanja na moru i kopnu;

R.  budući da je snažan i trajan mehanizam solidarnosti među državama članicama ključan prioritet za osiguravanje pravedne podjele odgovornosti na razini Unije nakon iskrcavanja migranata po završetku operacije traganja i spašavanja;

1.  izražava duboko žaljenje i tugu zbog ponovljenih tragičnih smrtnih stradanja na Sredozemlju, posebno zbog nedavnog potonuća ribarskog broda u Jonskom moru nedaleko Pilosa (Mesenija) u Grčkoj 14. lipnja 2023., na kojem je prema procjenama bilo 750 osoba, od kojih su 104 osobe spašene, pronađena su 82 tijela, dok se ostali smatraju nestalima, najvjerojatnije mrtvima; odlučno poziva EU i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se utvrdio identitet pronađenih tijela i nestalih osoba te o tome obavijestile njihove obitelji; podsjeća da je potrebno osigurati humano i dostojanstveno postupanje prema preživjelim osobama i poziva države članice da iskoriste privremeni mehanizam dobrovoljnog premještanja kako bi se te osobe premjestile, uzimajući u obzir obiteljske veze i osiguravajući im odgovarajuću skrb;

2.  ponovno ističe obvezu da se pomogne osobama u nevolji u skladu s međunarodnim pravom mora te poziva sve države članice da pojedinačno i kad djeluju kao države članice EU-a ili u relevantnim međunarodnim forumima u potpunosti poštuju standarde relevantnog međunarodnog prava i prava Unije; poziva sva plovila koja provode operacije traganja i spašavanja da se pridržavaju uputa koje u skladu s relevantnim međunarodnim pravom i pravom Unije daje nadležni centar za koordinaciju traganja i spašavanja te da surađuju s tijelima država članica i Frontexom kako bi se zajamčila sigurnost migranata;

3.  izražava zabrinutost zbog toga što je unatoč velikom broju spašenih osoba posljednjih godina Međunarodna organizacija za migracije od 2014. zabilježila 27 633 osoba nestalih na Sredozemlju; poziva Komisiju da ocijeni trenutačne prakse država članica u pogledu operacija traganja i spašavanja te da odmah započne s radom na novom, održivijem, pouzdanijem i trajnijem pristupu tim operacijama, kako bi se zamijenila postojeća ad hoc rješenja, te da državama članicama pruži materijalnu, financijsku i operativnu potporu kako bi se povećao ukupni kapacitet za spašavanje života na moru i koordinaciju operacija traganja i spašavanja;

4.  nadalje, poziva države članice i Frontex da poboljšaju proaktivne operacije traganja i spašavanja tako da osiguraju dovoljno plovila i opreme posebno namijenjenih za operacije traganja i spašavanja te osoblja duž ruta na kojima ono može stvarno doprinijeti spašavanju života; poziva Komisiju da pruži političku i financijsku potporu takvim inicijativama; poziva države članice da u potpunosti iskoriste sva plovila koja mogu pomoći u operacijama traganja i spašavanja, uključujući plovila kojima upravljaju nevladine organizacije; smatra da plovila nevladinih organizacija i trgovački pomorski promet ne bi trebali biti zamjena za ispunjavanje obveza država članica i Unije u pogledu traganja i spašavanja; poziva na uspostavu sveobuhvatne misije EU-a za traganje i spašavanje koju će provoditi nadležna tijela država članica i Frontex;

5.  smatra da bi svi akteri na Sredozemlju trebali proaktivno prenositi informacije i, prema potrebi, prenositi pozive u pomoć koji se odnose na osobe u nevolji na moru tijelima nadležnima za operacije traganja i spašavanja i, prema potrebi, svim plovilima u blizini koja bi se mogla odmah uključiti u traganje i spašavanje i dovesti te osobe u sigurnu luku iskrcaja; potiče države članice da uzmu u obzir smjernice Komisije za provedbu pravila EU-a o definiranju i sprečavanju olakšavanja neovlaštenog ulaska kako bi se omogućio rad svih aktera traganja i spašavanja; nadalje poziva države članice da svoje najbliže sigurne luke zadrže otvorenima za plovila nevladinih organizacija i da ne kriminaliziraju one koji pružaju pomoć migrantima u nevolji;

6.  poziva Komisiju da ojača svoju koordinacijsku ulogu u okviru Kontaktne skupine za traganje i spašavanje sazivanjem redovitijih sastanaka i uključivanjem svih aktera koji sudjeluju u traganju i spašavanju, uključujući nevladine organizacije i brodovlasnike, u cilju razvoja većih sinergija i zajedničkih praksi kako bi se osigurao brz odgovor u slučaju nezgode na moru; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o aktivnostima Kontaktne skupine za traganje i spašavanje;

7.  poziva Frontex da znatno poboljša dostupne informacije o svojim operativnim aktivnostima u pogledu traganja i spašavanja te da javno objavi točne i sveobuhvatne informacije o svojim aktivnostima, pri čemu priznaje njegovu zakonsku obvezu da ne otkriva operativne informacije koje bi „ugrozile ostvarivanje cilja operacija”; poziva Frontex da ispuni svoje posebne dužnosti u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži, uključujući obvezu redovitog i detaljnog obavještavanja zastupnika u Parlamentu kojem je odgovaran; posebno naglašava potrebu za detaljnijim informacijama nakon operacija;

8.  poziva Komisiju da ispita jesu li mjere koje su neke države članice poduzele u skladu sa svojim nacionalnim pravom za sprečavanje ulaska brodova za spašavanje u njihove teritorijalne vode bez prethodnog odobrenja sukladne s pravom Unije i međunarodnim pravom te člankom 18. Povelje, tumačenim u svjetlu Europske konvencije o ljudskim pravima i Ženevske konvencije, te da poduzme odgovarajuće mjere ako, prema njezinoj procjeni, mjere država članica nisu sukladne s pravom Unije;

9.  ponavlja da bi države članice EU-a trebale osigurati brzu i neovisnu istragu svih brodoloma i tražiti stručno znanje specijaliziranih tijela za ljudska prava u tim istragama; naglašava da bi EU pri istraživanju brodoloma trebao pronaći načine za primjenu načela transparentnosti i odgovornosti utvrđenih u pravilima EU-a;

10.  poziva Komisiju da pruži sveobuhvatne informacije i podatke o razini potpore koja se pruža u obliku financiranja EU-a i država članica graničnoj kontroli i obalnoj straži u trećim zemljama, uključujući Libiju, Tursku, Egipat, Tunis i Maroko, ne samo izravnim prijenosom već i u obliku materijalne i tehničke pomoći i pomoći za osposobljavanje, među ostalim u okviru aktivnosti agencija EU-a; poziva Komisiju i države članice da provjere navode o ozbiljnim kršenjima temeljnih prava od strane libijske obalne straže i da okončaju suradnju u slučaju ozbiljnih kršenja temeljnih prava osoba presretnutih na moru;

11.  poziva Komisiju, države članice i Frontex da osiguraju da se iskrcavanje odvija samo na sigurnom mjestu u skladu s relevantnim međunarodnim pravom i pravom Unije te da osiguraju da je takva luka najbliža sigurna luka dostupna za iskrcavanje; podsjeća sve aktere da se moraju suzdržati od izdavanja uputa zapovjednicima plovila koje mogu, izravno ili neizravno, dovesti do nepotrebnog odgađanja sigurnog iskrcavanja spašenih osoba ili do iskrcavanja spašenih osoba na nesigurnom mjestu;

12.  ponavlja da su sigurni i zakoniti putovi najbolji način da se spriječe smrtna stradanja i odlučno poziva države članice da pojačaju mjere preseljenja i po potrebi uspostave humanitarne koridore za Europsku uniju;

13.  podsjeća da bi odgovornost za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama trebali dijeliti Frontex i nacionalna tijela nadležna za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode operacije zaštite državne granice na moru i druge zadaće nadzora državne granice;

14.  oštro osuđuje krijumčare i trgovce ljudima koji iskorištavaju ranjive pojedince i ugrožavaju živote na moru te poziva na pojačane napore u cilju razbijanja njihovih kriminalnih mreža, kaznenog progona odgovornih osoba i onemogućavanja njihovih nezakonitih aktivnosti;

15.  podsjeća da mediji i obrazovne ustanove moraju u ranoj fazi informirati ljude u trećim zemljama o tome da je ruta preko Sredozemlja smrtonosna i opasna; u tu svrhu poziva na suradnju s tim trećim zemljama;

16.  napominje da da je Parlament već zauzeo stav da je trajan, pouzdan i učinkovit odgovor Unije u sklopu operacija traganja i spašavanja na moru ključan za sprečavanje porasta broja migranata koji smrtno stradavaju u pokušaju da prijeđu Sredozemno more; smatra da pravilna provedba obveza u okviru međunarodnog prava o traganju i spašavanju zahtijeva proaktivniji i usklađeniji pristup operacijama traganja i spašavanja od strane Unije i njezinih država članica; i dalje je uvjeren da bi Frontex, u bliskoj suradnji s državama članicama, trebao imati ključnu ulogu u proaktivnijem odgovoru Unije na traganje i spašavanje;

17.  smatra da bi se, u skladu s preporukama Agencije za temeljna prava, Komisija i države članice trebale dogovoriti o razmjeni protokola za traganje i spašavanje i razvoju najboljih praksi kako bi se državama članicama omogućilo da prilagode svoje protokole traganja i spašavanja, što bi trebao biti prvi korak; nadalje smatra da bi Komisija također trebala razmotriti povezivanje financiranja EU-a za upravljanje morskim granicama s primjenom protokola kojima se osigurava pravodobna pomoć osobama kojima prijeti opasnost na moru;

18.  poziva Komisiju da iznese prijedloge kojima bi se financiranje trećih zemalja uvjetovalo suradnjom u upravljanju migracijskim tokovima te borbom protiv trgovaca ljudima i krijumčara migranata;

19.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, državama članicama i njihovim nacionalnim parlamentima, Frontexu, Agenciji Europske unije za azil, Europolu, Agenciji za temeljna prava, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice, Međunarodnoj organizaciji za migracije i nevladinim organizacijama koje se bave aktivnostima traganja i spašavanja.

(1) SL L 189, 27.6.2014., str. 93. (2) SL L 295, 14.11.2019., str. 1. (3) SL C 323, 1.10.2020., str. 1. (4) SL C 15, 12.1.2022., str. 70. (5) SL C 347, 9.9.2022., str. 2.

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o stanju MSP-ova u Uniji (2023/2750(RSP))

P9_TA(2023)0294 RC-B9-0346/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. svibnja 2021. naslovljenu „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” (COM(2021)0350),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama(1) (Direktiva o kašnjenju u plaćanju),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2020. o novoj strategiji za europske MSP-ove(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 27. lipnja 2023. pod nazivom „Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2022./2023. – pregled rezultata MSP-ova za 2022./2023.”,

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije 2022. predsjednice Komisije Ursule von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj 14. rujna 2022.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se europska mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) suočavaju s velikim izazovima i poteškoćama zbog pandemije bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu, što je zajedno dovelo do poremećaja u globalnim lancima vrijednosti i trajne inflacije;

B.  budući da se članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji odnosi na jedinstveno tržište, održivi razvoj i socijalno tržišno gospodarstvo;

C.  budući da su MSP-ovi okosnica našeg gospodarstva: oni, naime, čine 99 % svih poduzeća u EU-u, zapošljavaju otprilike 100 milijuna ljudi te je njihov udio u europskom BDP-u veći od polovine;

D.  budući da mikropoduzeća predstavljaju znatan udio u europskim MSP-ovima te se vrlo često suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju kao i u stjecanju potpunog uvida o mogućnostima dostupnima na europskoj i nacionalnoj razini; budući da je i ta kategorija poduzeća snažno pogođena krizom prouzročenom bolešću COVID-19 te da ona, ne dovodeći u pitanje trenutačnu definiciju MSP-ova, zaslužuje veću pomoć i bolju promidžbu;

E.  budući da je su zajedničkom ispitivanju koje su u listopadu 2022. provele Europska središnja banka i Komisija zabilježeni dotad najpesimističniji odgovori MSP-ova u pogledu opće gospodarske perspektive; budući da su u pogledu pristupa financiranju za poduzeća MSP-ovi također istaknuli sve manju spremnost banaka na pozajmljivanje i smanjivanje dostupnosti kreditnih linija;

F.  budući da je u Godišnjem izvješću o europskim malim i srednjim poduzećima za 2022./2023. istaknuta činjenica da su stope inflacije uzrokovale rast kamatnih stopa, što je pak smanjilo pristup javnom i privatnom financiranju; budući da se u istom izvješću preporučuje da bi se mjere za ublažavanje negativnih učinaka inflacije trebale usmjeriti na bolji pristup financiranju za mala i srednja poduzeća; budući da je u izvješću istaknuto da nedostatak kvalificiranih radnika predstavlja prepreku za mala i srednja poduzeća diljem EU-a;

G.  budući da su operativni rashodi industrije u Europi visoki u usporedbi s globalnim konkurentima; budući da su ti rashodi uglavnom posljedica visokih cijena energije i velikog regulatornog opterećenja;

H.  budući da europska konkurentnost zaostaje za drugim razvijenim gospodarstvima, što ugrožava potencijal Europe za stvaranje bogatstva i blagostanja; budući da se u zakonodavstvu EU-a mora postići odgovarajuća ravnoteža između poticanja rasta, poduzetništva, prilagodbe klimatskim promjenama i poslovne produktivnosti;

I.  budući da bi regulatorna opterećenja trebalo uvelike smanjiti, uključujući troškove usklađivanja koji nastaju uslijed prekomjerne regulacije i pretjerano složenih administrativnih postupaka te obveza izvješćivanja;

J.  budući da je samo 17 % MSP-ova uspješno integriralo digitalnu tehnologiju u svoje poslovanje; budući da je digitalizacija ključna za snažan gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta na jedinstvenom tržištu;

K.  budući da bi Komisija primjenom načela inovativnosti u pripremi novih zakonodavnih prijedloga znatno unaprijedila tržišne uvjete za inovativne MSP-ove u Europi jer bi se time potaknulo zdravo tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu i ubrzala usporedna tranzicija Europe;

L.  budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru o stanju Unije 2022. najavila da će Komisija predložiti paket pomoći za MSP-ove; budući da je predsjednica također najavila da će se Direktiva o kašnjenju u plaćanju revidirati jer je nepravedno da je svaki četvrti stečaj u EU-u posljedica nepravodobnog plaćanja računa;

M.  budući da Europski parlament, koji zastupa interese građana EU-a, priznaje ključnu ulogu MSP-ova u poticanju gospodarskog rasta, stvaranju radnih mjesta i socijalnoj koheziji;

1.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu ocjenu kumulativnog učinka zakonodavstva Unije na MSP-ove u EU-u, s ciljem predlaganja pojednostavljenja ondje gdje su potrebna, kao i da uspostavi okvir potreban da se osigura da je EU u smislu konkurentnosti i rasta najbolje mjesto za osnivanje MSP-ova;

2.  naglašava da je potrebno spriječiti prekomjernu birokraciju i regulaciju te smanjiti regulatorno opterećenje za MSP-ove; istodobno treba zadržati najviše standarde za potrošače i radnike kao i u pogledu zdravlja i zaštite okoliša;

Paket pomoći za MSP-ove

3.  poziva na hitno donošenje revidirane Direktive o kašnjenju u plaćanju kojom bi se MSP-ovima pružio čvrst i predvidljiv pravni okvir za rješavanje problema kašnjenja u plaćanju u odnosima između poduzeća te između poduzeća i državnih tijela, a istodobno osigurao uravnoteženi pristup kojim će se očuvati sloboda sklapanja ugovora;

4.  napominje da su zakašnjela plaćanja i dalje velika prijetnja opstanku MSP-ova, posebno u trenutačnom ozračju visoke inflacije i povećanih troškova energije; ističe da se procjenjuje da je jedan od četiri stečaja u EU-u posljedica nepravodobnog plaćanja računa;

5.  podržava uspostavu promatračke skupine za zakašnjela plaćanja, kao što je najavljeno u strategiji za MSP-ove, kako bi se pratili trendovi i kretanja u pogledu pravodobnosti plaćanja MSP-ovima, uz istodobno poštovanje osjetljivih poslovnih informacija; potiče Komisiju da podrži široku upotrebu digitalnih alata, kao što su elektroničko izdavanje računa i automatizirani sustavi plaćanja, kako bi se povećala transparentnost, sigurnost i učinkovitost;

6.  potiče države članice da osiguraju da su MPS-ovi u cijelosti uključeni u provođenje privremenog okvira za krize i tranziciju; poziva Komisiju da zajamči pošteno tržišno natjecanje za mala i srednja poduzeća te da spriječi narušavanje jedinstvenog tržišta zbog privremenog ublažavanja pravila o državnim potporama; traži od Komisije da procijeni mogućnost revizije pravila o državnim potporama kako bi se razmotrilo na koji se način štite interesi MSP-ova;

7.  ističe da je potrebno procijeniti trenutačnu definiciju MSP-ova kako bi im se olakšao pristup poduzetničkom kapitalu i uvela standardna definicija poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; izražava žaljenje zbog toga što u sklopu revizije višegodišnjeg financijskog okvira nema prijedloga čiji je cilj jačanje sastavnice programa InvestEU koja se odnosi na MSP-ove;

8.  pozdravlja najavu predsjednice Komisije iz njezina govora o stanju Unije 2022. o prijedlogu, koji bi bio sastavni dio paketa pomoći za MSP-ove, o jedinstvenom skupu poreznih pravila za poslovanje u Europi pon nazivom „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)”; prima na znanje namjeru Komisije da prijedlog okvira BEFIT predstavi 12. rujna 2023. u svrhu izrade novog i jedinstvenog pravilnika EU-a o porezu na dobit; shvaća da bi inicijativa o okviru BEFIT trebala predstavljati priliku za suočavanje s troškovima povezanima s ispunjavanjem poreznih obveza i za smanjenje administrativnog opterećenja te da bi istodobno trebala pomoći u smanjenju agresivnog poreznog planiranja i u poticanju jednakih uvjeta za MSP-ove;

9.  primjećuje da se poduzeća suočavaju s nestabilnim poslovnim okruženjem i sve većim brojem poreznih direktiva EU-a, naročito nakon što su države članice sklopile međunarodne sporazume; izražava žaljenje zbog toga što je efektivna porezna stopa za multinacionalna poduzeća obično mnogo niža od one za MSP-ove; smatra da će se Direktivom Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji(3) doprinijeti smanjenju sadašnje razlike;

10.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se ispune specifični zahtjevi MSP-ova, što će postići na način da okvir BEFIT uvijek bude neobavezan za MSP-ove, osobito one koji ne posluju prekogranično;

11.  prima na znanje namjeru Komisije da u skladu s predloženim pravilima o okviru BEFIT MSP-ovima koji posluju prekogranično, u drugim državama članicama, omogući da svoje djelatnosti provode u okviru porezne uprave koju najbolje poznaju;

Bolji pristup MSP-ova financiranju

12.  konstatira da su aktualni gospodarski izazovi i povećanje kamatnih stopa doveli do strožih uvjeta za MSP-ove koji pokušavaju pristupiti financiranju; poziva Komisiju da uloži veće napore u području unije tržišta kapitala i oslobodi financijska sredstva za rast Europe;

13.  pozdravlja rad Komisije na paketu Akta o uvrštenju, čiji je cilj poboljšati pristup tržištima dionica, posebno za MSP-ove, smanjenjem administrativnog opterećenja povezanog s uvrštenjem poduzeća na burze; pozdravlja objavljivanje Akta o uvrštenju; prepoznaje njegov potencijal da MSP-ovima olakša pristup kapitalu i omogući njihovu prilagodljivost; prepoznaje priliku za jačanje unije tržišta kapitala kako bi se povećala ulaganja u MSP-ove diljem EU-a i naglašava potrebu da se u okviru projekta unije tržišta kapitala prednost dâ financiranju MSP-ova vlasničkim kapitalom;

14.  ponavlja važnost usmjeravanja ulaganja prema MSP-ovima kako bi se doprinijelo smanjenju socijalnih nejednakosti;

15.  poziva na ubrzavanje rada na europskoj strategiji o izvoznim kreditima za MSP-ove kako bi se osigurala dosljedna i učinkovita jamstava za izvozne kredite diljem EU-a;

16.  ističe da MSP-ovima koji se suočavaju s financijskim poteškoćama treba pomoći pružanjem odgovarajuće financijske i nefinancijske potpore kako bi izbjegli stečaj; poziva države članice da provedu Direktivu o preventivnom restrukturiranju(4);

17.  prima na znanje prijedlog Komisije koji se odnosi na strategiju ulaganja za male ulagatelje i kojim se interesi potrošača stavljaju u središte ulaganja malih ulagatelja; ponavlja da je važno osigurati bolje mogućnosti financiranja MSP-ova na temelju većeg sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala, koje bi trebalo biti rezultat spomenute strategije;

18.  s obzirom na to da su MSP-ovi okosnica našeg gospodarstva te stoga i temelj dugoročne europske konkurentnosti, poziva na podupiranje usporedne tranzicije – dekarbonizacije i digitalizacije;

19.  podsjeća na potrebu za jednakim uvjetima u digitalnom sektoru kojima se osigurava interoperabilnost i nediskriminirajući pristup podacima, čime bi se MSP-ovima omogućilo da se uspješno razvijaju u pravednom europskom podatkovnom gospodarstvu;

20.  poziva na lakše uvođenje umjetne inteligencije, što će se ostvariti promicanjem stvaranja saveza MSP-ova za umjetnu inteligenciju u strateškim lancima vrijednosti;

21.  priznaje da klimatska kriza zahtijeva da milijuni MSP-ova u EU-u prijeđu na nultu neto stopu emisija; poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore kako bi održivo financiranje postalo prikladnije za MSP-ove;

22.  naglašava važnost uključivanja MSP-ova u namjenske programe i sredstva u sklopu industrijskog plana u okviru zelenog plana, posebno u razvoj čistih tehnologija;

23.  podsjeća na to da je Europsko vijeće za inovacije (EIC) nov i jedinstven europski program financiranja osmišljen kako bi se novoosnovanim poduzećima koja se bave visokom tehnologijom osigurala jedinstvena kontaktna točka za financiranje i tako omogućio razvoj inovacija od rane ideje do proizvoda koji se može staviti na tržište, ali i širenje poduzeća; pozdravlja činjenicu da su Europskom vijeću za inovacije dodijeljena veća proračunska sredstava te da mu je, u okviru prijedloga za uspostavu Platforme za strateške tehnologije za Europu, proširen opseg aktivnosti povezanih s vlasničkim kapitalom; potiče Komisiju da dio predložene platforme strateških tehnologija za Europu namijeni baš MSP-ovima;

24.  poziva da se MSP-ovi dodatno potaknu na sudjelovanje u pozivima na financiranje iz programa Obzor Europa, čime će se osigurati da podstup za MSP-ove u okviru EIC-a odlikuje fleksibilnost za brzu mobilizaciju sredstava i za, po potrebi, povećanje svog proračuna;

25.  poziva na uspostavu jedinstvene kontaktne točke unutar Komisije kako bi se MSP-ovima pružile jasne smjernice i potpora; poziva na uspostavu jedinstvenog digitalnog portala koji bi služio kao jedinstvena kontaktna točka i na kojem bi se nalazila sva relevantna financijska i nefinancijska potpora, obrasci i informacije za sva poduzeća, uključujući MSP-ove; poziva na uključivanje svih zahtjeva u pogledu izvješćivanja predviđenih u zakonodavstvu EU-a, kao i onih koji proizlaze iz paketa „Spremni za 55 %”, u jedinstven instrument za izvješćivanje koji se, na fleksibilnoj osnovi, može uspostaviti uvođenjem specifičnih zahtjeva i ključnih pokazatelja uspješnosti spremnih za uporabu u poduzećima; ističe da bi taj instrument također trebao osigurati vezu s javnim natječajima i mogućnostima financiranja EU-a, čime bi se poduzećima omogućilo da budu uspješna u usporednoj digitalnoj i zelenoj tranziciji;

26.  potiče države članice da razmjenjuju najbolje prakse i razvijaju komplementarne postupke na nacionalnoj razini, posebno one koji koriste mikropoduzećima i malim poduzećima;

27.  podržava uvođenje mjera za povećanje sudjelovanja MSP-ova u javnoj nabavi, uključujući pojednostavljene natječajne postupke i veću upotrebu digitalnih alata za prekograničnu nabavu;

28.  poziva na hitno uklanjanje prepreka za prekogranično poslovanje kao i na ulaganja unutar EU-a kako bi se uspostavilo potpuno razvijeno jedinstveno tržište za sve gospodarske aktivnosti;

29.  potiče Komisiju da bez odgode, i kako je i obećala, imenuje izaslanika za MSP-ove; smatra da bi izaslanik za MSP-ove trebao biti središnja funkcija pod vodstvom predsjednice Komisije kako bi se u svim glavnim upravama omogućio nadzor nad pitanjima povezanima s MSP-ovima; smatra da bi jedna od glavnih zadaća izaslanika za MSP-ove trebala biti stvaranje jednakih uvjeta za prekogranično poslovanje i rješavanje problema prekomjerne regulacije;

30.  smatra da se Odbor za nadzor regulative mora proširiti te da u njemu moraju uglavnom biti zaposleni neovisni stručnjaci;

31.  poziva Komisiju da ažurira tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost kako bi se omogućio sustav praćenja unutra kojega se MSP-ovi mogu pratiti kao korisnici; naglašava važnost prikupljanja detaljnih podataka za ocjenjivanje MSP-ova u određenim sektorima;

32.  ističe potrebu za uključivanjem perspektive MSP-ova u paket „PDV (poraz na dodanu vrijednost) u digitalnom dobu”; poziva na razvoj smjernica prilagođenih za potrebe MSP-ova kako bi se pružila potpora u području njihova skromnog pristupa prednostima jedinstvenog tržišta;

33.  potiče Komisiju da objavi poseban paket instrumenata namijenjenih MSP-ovima u kojem bi se naveli mjere i instrumenti dostupni državama članicama za potporu MSP-ovima tijekom energetske krize; potiče države članice da razmjenjuju najbolje prakse, posebno u pogledu fiskalnih politika kojima se ublažavaju posljedice inflacije i poremećaja u lancima vrijednosti za MSP-ove;

Instrumenti politike prikladni za MSP-ove

34.  snažno podupire Komisiju u njezinu uvođenju provjere konkurentnosti u okviru priprema za novo zakonodavstvo; smatra da bi ta provjera trebala biti čvrsto ugrađena u institucijski okvir Komisije;

35.  poziva na provedbu i ocjenjivanje načela inovativnosti za sve nove i revidirane pravne akte koje je predložila Komisija kako bi se potaknule inovacije koje pomažu u ostvarivanju okolišnih, socijalnih i gospodarskih ciljeva EU-a te radi predviđanja i iskorištavanja budućeg tehnološkog napretka; poziva Komisiju da analizira mogući negativan utjecaj novih predloženih pravnih akata na razvoj inovacija i njihovo uvođenje na tržište;

36.  poziva na primjenu načela „jedan za jedan” kako bi se regulatorno opterećenje EU-a stabiliziralo na sadašnjoj, pa makar i visokoj razini; poziva Komisiju da razmotri najbolje prakse na nacionalnoj razini, uključujući ocjenu smanjenja regulatornog opterećenja koje utječe na MSP-ove za najmanje 30 %, kako bi se smanjili troškovni pritisci i promicala konkurentnost; potiče Komisiju i države članice da pojednostave postupke i provedu načelo „samo jednom” i načelo „digitalizacija kao standard”, čime bi se olakšali administrativni postupci za MSP-ove;

37.  poziva na dosljednu primjenu načela „počnimo od malih” u internim raspravama i na jačanje mehanizama za doprinos MSP-ova, uz objašnjenje razloga za neuvažavanje njihova doprinosa ako je to propisno opravdano; prepoznaje važnost održavanja panel-diskusija s MSP-ovima i žali zbog činjenice da je njihova primjena ograničena zbog nedostatka sredstava;

38.  poziva EU i njegove države članice da rade na poboljšanju pristupa kvalificiranoj radnoj snazi; naglašava važnost stjecanja vještina, usavršavanja i prekvalifikacije zaposlenika MSP-ova, posebno tijekom Europske godine vještina 2023.; potiče Komisiju da ocijeni politike koje MSP-ovima omogućuju da zadrže kvalificiranu radnu snagu; naglašava da bi inicijative, kao što su Pakt za vještine, ubrzani digitalni tečajevi, mreža savjetnika za održivost i centri za digitalne inovacije, prednost trebali davati tehničkoj pomoći MSP-ovima te osposobljavanju njihovih zaposlenika; poziva na to da Europski socijalni fond plus, Fond za pravednu tranziciju i Program vještina za Europu na odgovarajući način odgovore na posebne potrebe MSP-ova; smatra da su digitalna pismenost, pismenost u području javne nabave te financijsko obrazovanje i vještine upravljanja lancem ključni za povećanje konkurentnosti MSP-ova;

39.  ponovno poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o europskoj propusnici socijalne sigurnosti kako bi se olakšala mobilnost radne snage i unaprijedila digitalna provedba prava iz sustava socijalne sigurnosti te na taj način nacionalnim tijelima i socijalnim partnerima osigurao instrument u stvarnom vremenu za učinkovitu provedbu nacionalnog prava i prava EU-a, uključujući provjeru obrazaca PD A1;

40.  podsjeća na važnost promicanja socijalnog dijaloga pri osmišljavanju i provedbi politika u području MSP-ova u skladu s europskim stupom socijalnih prava;

41.  izražava žaljenje zbog činjenice da i dalje postoji rodni jaz u poduzetništvu i pristupu financiranju za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja vode žene; poziva Komisiju da procijeni prepreke koje još uvijek sprečavaju žene u potpunom oslobađanju njihova poduzetničkog potencijala te da poboljša razmjenu najboljih praksi u pogledu jačanja vještina i samopouzdanja žena u tom području;

42.  ističe potrebu za smanjenjem administrativnog opterećenja i pojednostavnjenjem zapošljavanja kvalificiranih državljana trećih zemalja za MSP-ove, među ostalim istraživanjem mogućnosti da se industrijskim ili poslovnim udruženjima omogući da djeluju kao certificirani poslodavci u ime svojih članova MSP-ova;

43.  poziva na provedbu politika prikladnih za podupiranje prijenosa obiteljskih MSP-ova i poticanje poduzetničkog duha sljedeće generacije; hitno poziva na temeljitu ocjenu provedbe Direktive o preventivnom restrukturiranju; potiče da se u paket pomoći za MSP-ove uključe mjere za promicanje prijenosa poslovanja, kao što je uspostava „barometra” za prijenos poslovanja u cijelom EU-u;

44.  pozdravlja, kao prvi korak, najavljeni poticaj Komisije za racionalizaciju i pojednostavnjenje zahtjeva za izvješćivanje za poduzeća i uprave na temelju smanjenja obveza izvješćivanja za 25 %; podsjeća, međutim, na to da obveze izvješćivanja čine samo mali dio regulatornog opterećenja te da su stoga potrebne drastičnije mjere; smatra da bi se planirano smanjenje obveza izvješćivanja trebalo primjenjivati i na postojeće i na buduće zakonodavstvo;

45.  smatra da bi EU trebao promicati jednostavne digitalne alate prilagođene korisnicima kako bi se MSP-ovima omogućilo snalaženje u regulatornom okruženju EU-a;

46.  poziva Komisiju da potiče širenje najboljih praksi i pristup točnim podacima kako bi se poduprli sigurni prijenosi i kontinuitet, posebno za obiteljska poduzeća, u kojima je iznimno važan kontinuitet među generacijama;

47.  smatra da EU treba ojačati svoje načelo „velik u velikim stvarima, malen u malim stvarima” kako bi se na kvalitetniji način osigurala proporcionalnost i supsidijarnost te stvorilo uspješno poslovno okruženje za naše MSP-ove;

48.  poziva na poboljšane sveobuhvatne procjene učinka s posebnim naglaskom na MSP-ove, uključujući obvezno ispitivanje učinka zakonodavstva na MSP-ove u fazi procjene učinka kako bi se u potpunosti procijenio gospodarski učinak zakonodavnih prijedloga na MSP-e, uključujući troškove usklađivanja; poziva na ažuriranje tog ispitivanja tijekom cijelog zakonodavnog postupka; preporučuje sveobuhvatnu reviziju ispitivanja učinka zakonodavstva na MSP-ove, uključujući upotrebu odgovarajućih alata kako bi MSP-ovi mogli lakše dati svoj doprinos, redovitu reviziju procjena učinka i razlikovanje različitih kategorija veličine MSP-ova; skreće pozornost na važnost pouzdanih procjena učinka kojima se uzima u obzir konkurentnost europskih poduzeća;

49.  naglašava da je važno u zakonodavne prijedloge uvesti pojednostavljene zahtjeve i prijelazna razdoblja za MSP-ove kako bi ih se oni mogli lakše pridržavati; poziva Komisiju da MSP-ove uključi u postupak izrade sekundarnog zakonodavstva;

o
o   o

50.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 48, 23.2.2011., str. 1. (2) SL C 445, 29.10.2021., str. 2. (3) SL L 328, 22.12.2022., str. 1. (4) Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172, 26.6.2019., str. 18.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. srpnja 2023. o javnom pristupu dokumentima – godišnje izvješće za 2019., 2020. i 2021. (2022/2015(INI))

P9_TA(2023)0295 A9-0179/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 1., 9., 10., 11. i 16.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 15.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), a posebno njezine članke 41. i 42.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(1),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 30. travnja 2008. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (COM(2008)0229),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 21. ožujka 2011. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (COM(2011)0137),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 15. prosinca 2011. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi Europskog ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(5) („Direktiva o zviždačimaˮ),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. veljače 2021. o javnom pristupu dokumentima (članak 122. stavak 7. Poslovnika) – godišnja izvješća za 2016., 2017. i 2018.(6),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 17. siječnja 2022. u predmetu OI/4/2021/MHZ o načinu na koji Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) djeluje u skladu sa svojim obvezama povezanim s temeljnim pravima te osigurava odgovornost u odnosu na svoje veće ovlasti;

–  uzimajući u obzir izvješće Radne skupine za nadzor Frontexa od 14. srpnja 2021. koje je izdao njezin Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove o istrazi u svrhu utvrđivanja činjenica o Frontexu u vezi s navodnim kršenjima temeljnih prava,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. rujna 2021. o jačanju transparentnosti i integriteta u institucijama EU-a uspostavljanjem neovisnog tijela EU-a za etička pitanja(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. listopada 2021. o transparentnosti EU-a u pogledu razvoja, nabave i distribucije cjepiva protiv bolesti COVID‑19(8),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. veljače 2022. o godišnjem izvješću o radu Europskog ombudsmana za 2020.(9),

–  uzimajući u obzir izvješće o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe objavljeno u svibnju 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 18. listopada 2022. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2020.(10),

–  uzimajući u obzir „Konsolidirano godišnje izvješće o radu za 2020.“ koje je objavio Frontex 12. svibnja 2021.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o daljnjem postupanju u vezi s mjerama koje je zatražio Parlament za jačanje integriteta europskih institucija(12),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Europskog ombudsmana,

–  uzimajući u obzir članak 122. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir presudu Suda EU-a od 25. siječnja 2023. u predmetu T-163/21, De Capitani protiv Vijeća (13) (u daljnjem tekstu „Presuda u predmetu De Capitani protiv Vijeća”),

–  uzimajući u obzir presudu Suda EU-a od 27. studenoga 2019. u predmetu T-31/18, Luisa Izuzquiza i Arne Semsrott protiv Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu(14) (u daljnjem tekstu „Presuda u predmetu T-131/18”),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije, Vijeća i Parlamenta iz 2019., 2020. i 2021. o primjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice(15),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0179/2023),

A.  budući da UEU propisuje da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” i da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima(16); budući da je UFEU-om predviđeno da djelovanje institucija, tijela, ureda i agencija Unije treba biti što otvorenije te da građani i osobe s boravištem ili sjedištem u Uniji moraju imati pravo na pristup dokumentima(17); budući da je pravo na pristup dokumentima temeljno pravo, zaštićeno Poveljom i Ugovorima, koje bi građani trebali moći ostvariti na proativan način kako bi mogli na učinkovit način ostvariti pravo na nadzor rada i aktivnosti institucija, tijela, ureda i agencija EU-a, a posebno zakonodavnog postupka; budući da je Sud Europske unije više puta naglasio vezu između pristupa dokumentima i demokracije;

B.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 prepoznaje posebna važnost omogućavanja još šireg pristupa dokumentima kad institucije EU-a djeluju u svojem zakonodavnom svojstvu; naglašava da je naročito potrebno omogućiti izravan pristup zakonodavnim dokumentima;

C.  budući da je Sud EU-a naglasio da je javni nadzor nad informacijama u vezi s kojima se poduzimaju zakonodavne mjere preduvjet za ostvarivanje demokratskih prava(18); budući da je Sud EU-a zaključio da otvorenost u pogledu tih informacija doprinosi jačanju demokracije jer građanima omogućuje da nadziru sve informacije koje su temelj zakonodavnog akta; budući da je Sud EU-a istaknuo da je pristup građana osnovama na kojima se temelje određene zakonodavne mjere preduvjet za učinkovito ostvarivanje njihovih demokratskih prava;

D.  budući da su otvorenost i dobro upravljanje u funkcioniranju EU-a i njegovu postupku donošenja odluka neizostavne komponente za izgradnju povjerenja u Uniju koje osiguravaju veću legitimnost, učinkovitost i odgovornost administracije prema građanima; budući da se funkcioniranje EU-a temelji na predstavničkoj demokraciji; budući da institucije, tijela, uredi i agencije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; budući da je potrebno osigurati metode nadzora koje kombiniraju aktivnosti demokratskog nadzora, kontrole i praćenja; budući da su otvorenost i sudjelovanje građana i civilnog društva u demokratskom životu Unije nužni za promicanje dobrog upravljanja u institucijama EU-a;

E.  budući da je pristup točnim informacijama ključan za sprečavanje dezinformacija i borbu protiv lažnih vijesti;

F.  budući da su u završnom izvješću s Konferencije o budućnosti Europe svi članovi konferencije pozvali na poboljšanje pristupa građana postupcima EU-a osiguravanjem transparentnosti te bolje informiranosti, obrazovanja i sudjelovanja građana; budući da su pozvali na poboljšanje postupka donošenja odluka na razini EU-a kako bi EU mogao djelovati, uzimajući pritom u obzir interese svih država članica i osiguravajući transparentan i razumljiv postupak za građane; budući da postoji jasan javni interes za objavljivanje zakonodavnih dokumenata kako bi građani mogli doista ostvariti svoje pravo na nadzor zakonodavnog postupka; budući da se u skladu s člankom 16. stavkom 8. UEU-a Vijeće sastaje javno kad raspravlja i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta; budući da označivanje većine pripremnih dokumenata u tekućim zakonodavnim postupcima oznakom „LIMITE” predstavlja nerazmjerno ograničenje prava građana na pristup zakonodavnim dokumentima; budući da bi se, kako bi se građanima omogućilo da u potpunosti ostvare svoje pravo na pristup dokumentima, svi zakonodavni dokumenti izrađeni i/ili proslijeđeni pripremnim tijelima trebali navesti u javnom registru prilagođenom korisnicima; budući da prema Sudu EU-a pristup zakonodavnim dokumentima mora biti što je moguće širi, a opravdanje za odbijanje pristupa utemeljeno, uključujući u radnim skupinama Vijeća(19);

G.  budući da načela otvorenosti i transparentnosti ne bi trebala vrijediti samo za postupak donošenja odluka nego i za način sastavljanja teksta; budući da bi trebalo osigurati transparentnost i pristup dokumentima u pogledu načina na koji se politike EU-a provode na svim razinama i načina na koji se koriste sredstva EU-a;

H.  budući da su se očekivanja građana u pogledu transparentnosti, učinkovitosti i odgovornosti javnih institucija kao i mogućih tehničkih rješenja posljednjih godina promijenila; budući da za odražavanje tih kretanja i povećanja odgovornosti i učinkovitosti može biti potrebno provesti postojeće zakonodavstvo i sudske prakse Suda EU-a i Europskog suda za ljudska prava te usvojiti nova tehnička rješenja i smjernice kao i mjere za praćenje napretka;

I.  budući da su se u istragama koje je Europska ombudsmanica zaključila 2021. kao glavni problemi javljali transparentnost u donošenju odluka, odgovornost i odbijanje javnog pristupa informacijama i dokumentima (29 %) te kultura uslužnosti (26 %) i pravilna primjena diskrecijskih prava, među ostalim u postupcima zbog povrede prava (18 %), poštovanje postupovnih prava (12 %) i kršenje temeljnih prava (11 %)(20); budući da prema izvješću ombudsmanice za 2021. „rotirajuća vrata” i dalje izazivaju zabrinutost;

J.  budući da je u predmetu 1499/2021/SF(21) ombudsmanica utvrdila da odluka Vijeća i Komisije da uskrate slobodan i potpun javni pristup dokumentima povezanima sa zakonodavnim pregovorima predstavlja nepravilnost u postupanju;

K.  budući da je preispitivanje „ubrzanog” postupka Europskog ombudsmana za rješavanje pritužbi o javnom pristupu dokumentima iz 2021. pokazalo i znatno dvotrećinsko smanjenje vremena obrade pritužbi podnesenih ombudsmanici i povećanje broja pritužbi u pogledu pristupa dokumentima(22);

L.  budući da je u predmetu 1499/2021/SF(23) ombudsmanica utvrdila da odluka o odbijanju Vijeća da odobri potpuni javni pristup dokumentima u vezi sa zakonodavnim pregovorima predstavlja nepravilnost u postupanju; budući da je informiranje javnosti o napretku zakonodavnih postupaka pravni zahtjev; budući da je pravodoban pristup zakonodavnim dokumentima ključan da bi građani mogli ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u demokratskom životu EU-a na temelju ugovora;

M.  budući da je Unija svojim odgovorom na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19 pokazala da je sposobna djelovati, ali i da je unutar Unije potrebna veća transparentnost, uključujući potrebu za donošenjem bolje politike za borbu protiv dezinformacija kako bi se dobile bolje i točnije informacije za građane EU-a; budući da je ad hoc radna skupina Vijeća za potvrde o bolesti COVID-19 djelovala bez dovoljne razine transparentnosti;

N.  budući da je Parlament u prosincu 2011. usvojio stajalište u prvom čitanju o prijedlogu Komisije za uredbu o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001; budući da su pregovori o toj uredbi u mirovanju od 2012.; budući da je od stupanja te uredbe na snagu EU preuzeo brojne nove odgovornosti; budući da veća odgovornost zahtijeva veću transparentnost, demokratski nadzor i odgovornost kako bi se u očima građana očuvale vjerodostojnost, legitimnost i povjerenje u EU;

O.  budući da je u presudi u predmetu De Capitani protiv Vijeća Sud EU-a pojasnio da je svrha Uredbe (EZ) br. 1049/2001 dati javnosti pravo na što je moguće širi pristup tako da se izuzeća koja odstupaju od tog načela moraju tumačiti i primjenjivati restriktivno; nadalje, pojasnio je da se u članku 4. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 predviđa, među ostalim, izuzeće u pogledu pristupa zakonodavnim dokumentima ako bi njihovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo postupak donošenja odluka dotične institucije; budući da kad odbija pristup dokumentima pozivajući se na to izuzeće, Vijeće mora dokazati da bi otkrivanje spornih dokumenata konkretno i stvarno ugrozilo njegov proces odlučivanja i da je opasnost od ugrožavanja tog procesa razumno predvidljiva, a ne samo hipotetska;

P.  budući da je nakon donošenja presude u predmetu T-131/18 u korist Frontexa Sud EU-a naredio dvjema pojedincima da Frontexu za povrat pravnih troškova plate iznos od 23 000 EUR koji je Sud EU-a kasnije smanjio na 10 520 EUR; budući da je u svojoj odluci od 15. prosinca 2022. u spojenim predmetima 1261/2020 i 1361/2020(24) ombudsmanica utvrdila nepravilnosti u nedavnoj praksi Frontexa u pogledu pristupa dokumentima, posebno njegovo odbijanje komunikacije putem e-pošte s pojedincima koji traže pristup dokumentima; budući da takve prakse stvaranja tehničkih prepreka pristupu dokumentima i traženja povrata prekomjernih pravnih troškova od podnositelja pritužbi imaju odvraćujući učinak na članove društva koji od Frontexa traže pristup dokumentima i mogu u konačnici doprinijeti većoj nejasnoći, manjoj transparentnosti pa čak i u potpunosti onemogućiti pristup dokumentima o Frontexovim aktivnostima; budući da je u svojoj rezoluciji od 21. listopada 2021.(25) i izvješću radne skupine za nadzor Frontexa, Parlament pozvao Frontex da se suzdrži od traženja povrata (pretjerano visokih) troškova vanjskih odvjetnika od podnositelja zahtjeva u sudskim predmetima na temelju zahtjeva za pristup informacijama;

Aktualna događanja

1.  naglašava da institucije EU-a imaju obvezu provoditi članak 15. stavak 3. UFEU-a u skladu s demokratskim načelima, posebno načelima utvrđenim u članku 10. stavku 3. UEU-a i članku 42. Povelje; podsjeća da je člankom 10. stavkom 3. UEU-a propisano da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”, naglašavajući da se odluke moraju donositi na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima; naglašava da su transparentnost i najširi mogući javni pristup dokumentima nužni za osiguravanje odgovornosti i demokratskog nadzora institucija EU-a te da povjerenje građana u EU izravno ovisi o transparentnosti;

2.   prima na znanje činjenicu da najveći broj početnih zahtjeva za javni pristup dokumentima zaprima Komisija (2019.: 7 445, 2020.: 8 001, 2021.: 8 420), a zatim Vijeće (2019.: 2 567, 2020.: 2 321, 2021.: 2 083) i Parlament (2019.: 645, 2020.: 442, 2021.: 499); pozdravlja činjenicu da je stopa odgovora institucija općenito dobra (2019. stopa odgovora bila je 78 % za Komisiju, 74,7 % za Vijeće i 93 % za Parlament; 2020. stopa odgovora bila je 81 % za Komisiju, 84,1 % za Vijeće i 93 % za Parlament; a 2021. stopa odgovora bila je 73,7 % za Komisiju, 83,3 % za Vijeće i 95 % za Parlament); međutim, naglašava da se redovnim kašnjenjima i neutemeljenim odbijanjem otkrivanja dokumenata, čak i njihovih dijelova, ugrožava pravo građana da nadziru institucije EU-a; poziva institucije, tijela, urede i agencije EU-a da dostave statističke podatke o kašnjenjima u odgovorima na zahtjeve za pristup; naglašava da su, u slučaju Komisije, pregledi početnih odluka zakašnjeli u 85 % slučajeva(26);

3.  zabrinut je zbog česte primjene izuzeća iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kako bi se uskratilo davanje potpunog pristupa dokumentima; ponavlja da institucija, tijelo ili agencija koja se poziva na jedno od izuzeća za pristup dokumentima na temelju ovog članka mora provesti objektivnu i zasebnu procjenu, dokazati da je opasnost za interes koji se štiti utemeljena, da se može predvidjeti i da nije samo hipotetska te mora propisno obrazložiti kako bi pristup dokumentu konkretno i stvarno ugrozio interes koji se štiti(27); poziva institucije, tijela, urede i agencije da integriraju te procjene u svoje prakse za pružanje pristupa dokumentima; ističe da i u slučajevima u kojima je potrebno zaštititi određene dijelove dokumenta i dalje može biti moguće otkriti neke druge dijelove, uzimajući u obzir prevladavajući javni interes za otkrivanje, uključujući potrebu da se osigura dobro upravljanje, učinkovitost i odgovornost prema građanima kao i veća uključenost građana u postupak donošenja odluka; ističe sudsku praksu Suda EU-a(28) kojom je propisano pravo javnosti da pristupi dokumentima radnih skupina Vijeća koje djeluju u kontekstu zakonodavnog postupka; međutim, napominje da pristup ipak treba aktivno zatražiti(29); sa zabrinutošću ističe da se u vezi sa zahtjevima za pristup dokumentima kao česti problemi javljaju odluka institucija, tijela ili agencija da uskrate pristup na osnovi neutemeljenih argumenata i nedosljednosti u obradi sličnih zahtjeva za pristup dokumentima; poziva institucije EU-a na razvoj najboljih praksi kako bi se omogućila ujednačena primjena i tumačenje odredbi Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i odgovarajuće sudske prakse Suda EU-a; nadalje poziva agencije EU-a da provode Uredbu (EZ) br. 1049/2001 u svojim politikama pristupa dokumentima(30);

4.  podsjeća da bi prema mišljenju Europske ombudsmanice ograničenja pristupa dokumentima, posebno zakonodavnim dokumentima, trebala biti iznimka i ograničena na ono što je apsolutno nužno; nadalje podsjeća da se svaka odluka kojom se javnosti uskraćuje pristup dokumentima mora temeljiti na jasno i strogo definiranim pravnim izuzećima koja su popraćena argumentiranim i konkretnim obrazloženjem kako bi građani mogli razumjeti uskraćivanje pristupa i učinkovito iskoristiti dostupne pravne lijekove; smatra da bi proaktivniji pristup pomogao osigurati učinkovitu transparentnost i spriječio skupe i zahtjevne pravne sporove između građana i institucija;

5.  žali zbog činjenice da je pristup savjetima koje pružaju pravne službe institucija, tijela, ureda i agencija EU-a previše ograničen; naglašava da se interesi institucija, tijela, ureda i agencija u traženju pravnih savjeta i dobivanju iskrenih, objektivnih i sveobuhvatnih savjeta ograničavanjem javnog pristupa mogu zaštititi samo ako je opasnost od ugrožavanja postupka donošenja odluka razumno predvidljiva i ako nije samo hipotetska, i ako pravni savjet obuhvaća pitanja posebno osjetljive prirode; prima na znanje presudu Suda EU-a(31) u kojoj se navodi da se Uredbom (EZ) br. 1049/2001 u načelu nameće obveza otkrivanja mišljenja pravne službe Vijeća u vezi sa zakonodavnim postupkom; prima na znanje da su, prema mišljenju Suda EU-a, jedini mogući razlozi za odbijanje zbog zaštite pravnih savjeta pruženih u kontekstu zakonodavnog postupka posebno osjetljiva priroda sadržaja mišljenja ili njegovo posebno široko područje primjene koje nadilazi kontekst zakonodavnog postupka; ponavlja mišljenje Suda EU-a da je u tim slučajevima dotična institucija obvezna dati izjavu u kojoj detaljno obrazlaže takvo odbijanje;

6.  s velikom zabrinutošću ističe da je Komisija 2021., nakon zahtjeva da se javnosti odobri pristup tekstualnim porukama između predsjednice Komisije i glavnog izvršnog direktora jednog farmaceutskog poduzeća u vezi s kupnjom cjepiva protiv bolesti COVID‑19 koju je izvršila Komisija, odbila potvrditi da su takve tekstualne poruke obuhvaćene definicijom „dokumenta” u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001; napominje da bi Komisija, iako bi morala evidentirati i tražiti takve tekstualne poruke, i dalje mogla odlučiti da ne odobri potpuni javni pristup tim porukama ako se primjenjuju izuzeća navedena u Uredbi (EZ) br. 1049/2001, kao što su komercijalni interesi; podsjeća da je upisivanje određenoga dokumenta u registar posljedica njegova postojanja, a ne preduvjet za to; prima na znanje zaključak ombudsmanice da je u ovom slučaju riječ o nepravilnostima u postupanju Komisije(32); zabrinut je zbog činjenice da Komisija nije postupila u skladu s preporukom ombudsmanice nakon njezinog upita da ponovno potraži odgovarajuće tekstualne poruke; poziva Komisiju da bez odgode provede potpuno pretraživanje; izražava duboku zabrinutost zbog sve veće distance između građana i institucija EU-a koju je ta situacija prouzročila;

7.  žali zbog toga što je interna politika Komisije zapravo da se tekstualne poruke ne evidentiraju uz tvrdnju da su one po svojoj prirodi „kratkotrajni dokumenti” i da „one nisu namijenjene za to da sadržavaju važne informacije u vezi s politikama, aktivnostima i odlukama Komisije”; međutim, ističe da se u praksi tekstualne poruke upotrebljavaju u tu svrhu; apelira na Komisiju da svoje interne smjernice o evidentiranju dokumenata uskladi s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 i da evidentira tekstualne poruke koje se odnose na njezine politike, aktivnosti i odluke; sa zanimanjem ističe činjenicu da je u nekoliko država članica postala uobičajena praksa da javna tijela arhiviraju tekstualne poruke koje se odnose na njihove politike, aktivnosti i odluke, podložno zakonima o pristupu dokumentima;

8.  napominje da je Komisija brisala dokumente, uključujući zapisnike sa zatvorenih sastanaka, izvješća i interne dokumente; izražava zabrinutost zbog činjenice da je ta praksa dovela do nestanka važne korespondencije relevantne za političke odluke; poziva Komisiju da osigura sustavno automatsko evidentiranje i arhiviranje neprivatne korespondencije vezane uz ključne političke odluke;

9.  žali zbog činjenice da Parlament otežano dobiva pristup cjelokupnim i detaljnim informacijama od Komisije o uvođenju i provedbi zakona EU-a; žali zbog izostanka proaktivnog objavljivanja pregleda aktualnih informacija o najnovijim postupcima u svim konkretnim predmetima zbog povrede prava, osobito onih u kojima povrede prava nisu riješene duže vrijeme, kao i zbog nedostatka informacija o EU Pilotu, neslužbenom dijalogu između Komisije i država članica o primjeni zakona EU-a prije moguće povrede prava; smatra da to ometa Parlament i javnost u provedbi nadzora; traži od institucija EU-a da poštuju načelo lojalne suradnje i proaktivno objavljuju te informacije;

10.  žali zbog toga što Komisija ne objavljuje proaktivno statističke podatke koji pokazuju učinkovitost politika EU-a, osobito one vezane uz pravosuđe i unutarnje poslove, zbog čega je u velikoj mjeri otežan nadzor javnosti nad politikama koje značajno utječu na temeljna prava; poziva Komisiju da proaktivno objavljuje takve statističke podatke kako bi dokazala da su politike nužne i razmjerne za postizanje njihovih ciljeva;

11.  žali zbog činjenice da institucije EU-a službenim dokumentima često dodjeljuju previsok stupanj tajnosti; ponavlja svoje stajalište iz ranijih izvješća o pristupu dokumentima u vezi s nužnosti uspostave jasnih i ujednačenih pravila za dodjelu i uklanjanje oznake tajnosti dokumenata te osnivanja neovisnog tijela EU-a za nadzor tih pravila; žali zbog nedostatka ozbiljnog daljnjeg postupanja Komisije i Vijeća;

12.  ističe da međunarodni sporazumi imaju obvezujuću snagu i utjecaj na zakonodavstvo EU-a te naglašava potrebu za time da pregovori budu transparentni za Parlament tijekom cijelog postupka, među ostalim tako da se zastupnicima u EP-u osigura pristup relevantnim dokumentima; podsjeća da se u skladu s člankom 218. UFEU-a Parlament „odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama pregovora”;

13.  prima na znanje činjenicu da je 2021. Vijeće klasificiralo 1 327 zakonodavnih dokumenata od ukupno 3 586 dodanih u registar pod oznakom „LIMITE” od kojih je 839 kasnije na zahtjev objavljeno(33); naglašava da prekomjerno korištenje oznake „LIMITE” ozbiljno ugrožava i usporava pristup građana dokumentima; poziva Vijeće da preispita svoje smjernice za označivanje dokumenata oznakom „LIMITE” kako bi se osiguralo proaktivno automatsko objavljivanje i oznaka „LIMITE” koristila samo za propisno opravdane slučajeve te da redovito preispituje to ograničenje; žali zbog činjenice da Vijeće predstavlja dostupne informacije o zakonodavnim dokumentima u registru koji je nepotpun i nije prilagođen korisnicima;

14.  izražava zabrinutost zbog poteškoća u pristupu dokumentima nekih agencija EU-a zbog kojih građani i zastupnici u EP-u ne mogu učinkovito nadzirati te agencije; smatra da je potrebno objaviti informacije o sastancima i interakcijama između agencija EU-a i trećih strana kako bi se osigurala veća transparentnost;

15.  prima na znanje da je Frontex uspostavio registar dokumenata na namjenskom mrežnom mjestu kao i činjenicu da je tijekom prve godine od njegova pokretanja u ožujku 2022. Frontex učitao 2 000 dokumenata u registar; međutim, žali zbog činjenice da taj registar sadržava malo dokumenata povezanih s provedbom zajedničkih operacija, što je temeljna aktivnost te agencije; naglašava da javnost mora imati pristup Frontexovim dokumentima radi razumijevanja rada agencije te žali zbog činjenice da je 2020. na manje od 5 % zahtjeva za javnim pristupom dokumentima udovoljeno punim pristupom, čime je onemogućen učinkovit javni nadzor; podržava preporuku ombudsmanice, nakon istrage 4/2021/MHZ koju je pokrenula na vlastitu inicijativu, da Agencija treba zauzeti proaktivniji pristup transparentnosti kako bi se osigurala veća kontrola odgovornosti za njezine operacije;

16.  izražava duboku zabrinutost zbog velikog kašnjenja u davanju zastupnicima u EP-u pristupa izvješću Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o protupravnom postupanju nekoliko zaposlenika Frontexa, uključujući najvišu upravljačku razinu, u vezi s njegovim operativnim aktivnostima; zabrinut je zbog činjenice da ni Upravni odbor Frontexa ni OLAF nisu utvrdili vlasništvo nad tim izvješćem i postupke donošenja odluka za njegovo objavljivanje na zahtjev zastupnika u EP-u i Europske ombudsmanice; naglašava da je odluka da se izvješće OLAF-a ne stavi odmah na raspolaganje svim zastupnicima u EP-u u suprotnosti s potrebom za demokratskim nadzorom nad Agencijom; traži da zaključci predstojećih izvješća OLAF-a o Frontexu budu javno dostupni i poziva na to da se zastupnicima u EP-u odmah omogući pristup tim dodatnim izvješćima kad budu dovršena kako bi mogli provoditi nadzor nad Agencijom;

17.  duboko je zabrinut zbog toga što se protiv zastupnika u Parlamentu, bivših zastupnika u Parlamentu i osoblja Europskog parlamenta pojavljuju optužbe o sudjelovanju u korupciji, pranju novca i sudjelovanju u zločinačkoj organizaciji u zamjenu za utjecaj na odluke Parlamenta; podsjeća na važnost transparentnosti i pristupa dokumentima u sprečavanju i borbi protiv korupcije i osiguravanju odgovornosti osoba koje obavljaju javne dužnosti; ističe da visoka razina transparentnosti, među ostalim pristup dokumentima, olakšava praćenje aktivnosti povezanih s donošenjem odluka i može doprinijeti otkrivanju kaznenih radnji; podsjeća na preporuke navedene u svojim rezolucijama od 15. prosinca 2022. i 16. veljače 2023. te poziva na njihovu brzu i potpunu provedbu;

18.  pozdravlja činjenicu da je Posebnom odboru za vanjsko upletanje u sve demokratske procese EU-a, uključujući dezinformiranje, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (INGE 2) dodijeljen zadatak utvrđivanja mogućih nedostataka u pravilima Parlamenta i donošenje prijedloga za reforme s ciljem jačanja povjerenja javnosti u Parlament, uz istodobnu zaštitu prava zastupnika u EP-u u slobodnom obnašanju svojih mandata; poziva na brzu provedbu završnih preporuka odbora INGE 2; ponavlja svoj poziv na uvođenje obveze za sve zastupnike u Parlamentu, akreditirane parlamentarne asistente i članove osoblja da objavljuju sve zakazane sastanke s osobama izvan Parlamenta ako se ti sastanci odnose na izvješće, izvješće o inicijativi ili rezoluciju Europskog parlamenta;

19.  poziva na veću transparentnost nacionalnih prijava za financiranje EU-a, komunikacije između Komisije i država članica te provedbe financiranja EU-a;

20.  duboko žali zbog toga što je potpun i javan pregled dodjele sredstava zemljama izvan EU-a radi olakšavanja suradnje u pogledu migracijskih pitanja i dalje nedostupan; poziva Komisiju da osigura transparentnost, među ostalim uspostavljanjem jasnog pregleda svih instrumenata u okviru proračuna EU-a koji se koriste za financiranje suradnje sa zemljama izvan EU-a u području upravljanja migracijama, uključujući informacije o količini, svrsi i izvoru sredstava te detaljne informacije o svim drugim mogućim mjerama potpore koje su pružale agencije EU-a, kao što je Frontex, kako bi se osiguralo da Parlament i javnost mogu obavljati nadzor nad provedbom proračuna EU-a; poziva Komisiju da razvije i provede preciznu metodologiju za praćenje 10 % rashoda namijenjenih za migracije i prisilno raseljavanje kako bi se efektivno zajamčila odgovarajuća transparentnost i odgovornost u pogledu tih rashoda kako je propisano Uredbom (EU) 2021/947(34);

21.  pohvaljuje Sud EU-a za emitiranje donošenja svojih presuda i čitanje mišljenja nezavisnih odvjetnika uživo na njegovim mrežnim mjestima čime se građanima omogućuje da prate rasprave pod istim uvjetima kao da su fizički prisutni; poziva Sud EU-a da sve rasprave također prenosi uživo;

22.  ističe važnost povećanja transparentnosti odluka donesenih u postupcima zbog povrede prava; žali zbog nedovoljne transparentnosti postupka slanja službene opomene ili postupaka zbog povrede prava koji se pokreću protiv država članica; poziva Komisiju da osigura usklađenost s člankom 218. UFEU-a i da javno objavi relevantne dokumente, kao što su dokumenti poslani državama članicama, u vezi s postupcima zbog povrede prava;

Zakonodavno stanje stvari

23.  ističe da se nakon stupanja na snagu UEU-a i UFEU-a pravo na pristup dokumentima odnosi na sve institucije, tijela i agencije EU-a(35); ističe da se, s obzirom na strože obveze transparentnosti utvrđene u Ugovorima, nijednom izmjenom Uredbe (EZ) br. 1049/2001 ne bi trebala smanjiti trenutačna razina transparentnosti; naglašava ključnu ulogu relevantne sudske prakse u usklađivanju te uredbe s aktualnim događanjima(36); naglašava da je potrebno kodificirati relevantnu sudsku praksu, dodatno ojačati transparentnost i osigurati odgovornost unutar EU-a;

24.  podsjeća da sam medij dokumenta ili činjenica da je dokument upisan u registar nisu čimbenici zbog kojih taj dokument pripada određenoj instituciji, nego se to određuje prema tome odnosi li se njegov sadržaj na pitanje vezano uz politike, aktivnosti i odluke koje spadaju u područje nadležnosti te institucije;

Preporuke

25.  pozdravlja Komisijinu namjeru da poveća transparentnost unutar EU-a prema načelu „transparentnost kao standard”; apelira na Komisiju da ne razmatra nijedan prijedlog izmjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kojim bi se snizili standardi transparentnosti i pristupa dokumentima; žali zbog činjenice da su pregovori već dugo u mirovanju te snažno potiče Vijeće i Komisiju da nastave pregovore s drugim institucijama na temelju Komisijinih prijedloga iz 2008. i 2011.; ističe da će se u okviru bilo kakve reforme morati riješiti ključna pitanja kao što su proširenje područja primjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001 na sve institucije, tijela, urede i agencije EU-a, opseg primjene razloga za uskratu pristupa dokumentima, definicija „dokumenta”, ispitivanje javnog interesa, transparentnost u zakonodavnom postupku, protivljenje skupnim izuzećima, kao i uključivanje sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava te uzimanje u obzir novih tehnoloških dostignuća; poziva institucije EU-a da konstruktivno surađuju s krajnjim ciljem da građani EU-a mogu u potpunosti ostvariti svoje pravo na pristup dokumentima i na taj način izvršavati svoju ulogu nadzora nad institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a;

26.  žali zbog toga što je Parlament više puta odbio odobriti javni pristup dokumentima, čak i nakon što je ombudsmanica utvrdila da je riječ o nepravilnostima u postupanju, te poziva Parlament da pruži dobar primjer; poziva na veću transparentnost, uključujući bolji pristup dokumentima, kako bi se osigurao javni nadzor;

27.  ističe, u svjetlu nedavnih skandala, rizike povezane sa sastancima zatvorenima za javnost; duboko žali zbog činjenice da Komisija, Vijeće te agencije i tijela EU-a prečesto nastoje na održavanju sastanaka zatvorenih za javnost bez odgovarajućeg obrazloženja; smatra da bi se zahtjevi za sastanke zatvorene za javnost trebali propisno ocjenjivati; traži razvijanje jasnih kriterija i pravila kojima se uređuju zahtjevi za sjednice zatvorene za javnost u institucijama EU-a;

28.  poziva Komisiju da bude transparentnija u pogledu ugovora s trećim stranama; poziva Komisiju da bude proaktivnija u objavljivanju što više informacija o natječajnim postupcima u odnosu na aktualnu praksu;

29.  pozdravlja praktične preporuke ombudsmanice o tome kako čuvati tekstualne i instant-poruke koje članovi osoblja šalju ili primaju u svojem profesionalnom svojstvu(37); potvrđuje da se tekstualne i instant-poruke povezane s poslom ubrajaju u „dokumente” u smislu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima te poziva druge institucije, tijela, urede i agencije EU-a da učine isto, poštuju preporuke ombudsmanice u skladu s time i objave daljnje postupanje; poziva druge institucije, tijela, urede i agencije EU-a da pojam „dokument” tumače vrlo široko, što je osobito važno u informacijskom društvu i u kontekstu novih oblika komunikacije koji se koriste za rasprave o pitanjima u vezi s politikama, aktivnostima i odlukama;

30.  pozdravlja smjernice Europske ombudsmanice iz 2021. za administraciju EU-a o politikama i praksama za ostvarivanje prava na javni pristup dokumentima radi poboljšanja internih postupaka kako bi se postupak učinio jednostavnim i otvorenim za građane, uključujući pružanje informacija javnosti o tome kako podnijeti zahtjev za javni pristup dokumentima, o postupku koji institucije primjenjuju pri rješavanju zahtjeva i o pravnim sredstvima(38); poziva institucije, tijela i agencije EU-a da se koriste ovim smjernicama kao osnovom za svoje postupke pristupa dokumentima;

31.  potiče institucije, tijela, urede i agencije EU-a da na svoja mrežna mjesta uvrste savjete o tome koje bi informacije trebao sadržavati zahtjev za dokumente u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 kako bi se pojednostavnila obrada zahtjeva;

32.  ističe da transparentnost i potpuni pristup dokumentima institucija moraju biti pravilo i da se izuzeća od tog pravila moraju strogo tumačiti, uzimajući u obzir prevladavajući javni interes za objavljivanje; poziva sve institucije, tijela, urede i agencije EU-a da proaktivno objavljuju dokumente na svojim mrežnim mjestima i da građanima olakšaju pretraživanje tih dokumenata kako bi se omogućio javni nadzor; naglašava da građani zbog toga što ne znaju postoje li uopće dokumenti mogu biti uskraćeni za svoje pravo na traženje pristupa; naglašava da je osiguravanje mogućnosti građanima da razumiju, detaljno prate i sudjeluju u zakonodavnom postupku pravni zahtjev utvrđen u Ugovorima i Povelji te osnovni zahtjev u pogledu demokratskog nadzora i demokracije u cjelini; naglašava da, prema Sudu EU-a(39), i građani moraju biti u mogućnosti detaljno pratiti postupke donošenja odluka u pripremnim tijelima uključenima u zakonodavne postupke i imati pristup svim relevantnim informacijama; poziva institucije, tijela i agencije EU-a da uspostave politiku „namjerne transparentnosti” i da proaktivno, u razumnom roku i na pregledan i pristupačan način objavljuju dokumente povezane sa zakonodavnim predmetima, među ostalim dokumente koji su dio zakonodavnih postupaka ili su s njima povezani, kao i da objavljuju pritužbe na odbijanje pristupa; smatra da se dokumenti sastavljeni u okviru trijaloga kao što su dnevni redovi, sažeci ishoda, zapisnici i opći pristupi u Vijeću, odnose na zakonodavne postupke te bi se s njima trebalo postupati kao sa zakonodavnim dokumentima; poziva sve institucije EU-a da u potpunosti poštuju presudu Suda Europske unije u predmetu T‑540/15(40) o pristupu dokumentima u okviru trijaloga; potiče institucije EU-a, a posebno Vijeće, da poboljšaju svoja pravila i postupke o zakonodavnoj transparentnosti, uključujući dostupnost i klasifikaciju zakonodavnih dokumenata; ponovno poziva Frontex da odmah prekine svoju praksu u okviru koje se od podnositelja zahtjeva traži da pokriju troškove vanjskih odvjetnika u sudskim predmetima vezanima uz zahtjeve za pristup informacijama(41);

33.  pozdravlja nove korake u pogledu transparentnosti koje je Vijeće poduzelo 2020. u skladu s prijedlozima koje je ombudsmanica iznijela u svojim istragama zakonodavne transparentnosti u Vijeću i transparentnosti trijaloga(42), radi proširivanja proaktivnog otkrivanja zakonodavnih dokumenata, uključujući izvješća o napretku pregovora o nacrtima zakona i mandatima Vijeća za pokretanje pregovora s Europskim parlamentom, te radi osiguravanja ograničene primjene oznake „LIMITE” na takvim dokumentima, uključujući ograničavanje broja dokumenata označenih tom oznakom i trajanja valjanosti te oznake; žali zbog toga što i dalje postoje razlike između predsjedništava u pogledu njihovih praksi proaktivnog objavljivanja dokumenata; ustraje u tome da je sustavno objavljivanje mandata za početak pregovora u okviru trijaloga i konačnog stajališta Vijeća kojim se prihvaća ishod pregovora osnovni minimum i da bi Vijeće, kako bi u zakonodavnim pregovorima bilo jednako transparentno kao Parlament, također trebalo sustavno bilježiti identitete država članica kad one iznose svoja stajališta u Vijeću; poziva na uspostavu trajnih obvezujućih smjernica za sva predsjedništva na temelju inicijative finskog predsjedništva;

34.  poziva Vijeće na proaktivno objavljivanje svojih kontakata s lobistima; poziva Vijeće da ponovno otvori dijalog između država članica i Glavnog tajništva o mjerama za poboljšanje dosljednosti, standardizacije i jasnoće upravljanja dokumentima u Vijeću; naglašava da Vijeće mora pravodobno objavljivati dokumente;

35.  pozdravlja Komisijinu namjeru da izradi nove interne smjernice o transparentnosti i pristupu dokumentima te poziva druge institucije da slijede tu inicijativu; potiče Komisiju da se pobrine za to da smjernice sadržavaju politiku „namjerne transparentnosti” i da odražavaju relevantnu sudsku praksu i preporuke ombudsmanice iz posljednjih godina(43);

36.  poziva Komisiju i druge institucije, agencije i tijela EU-a da proaktivno objavljuju dokumente i statističke podatke o postupanju sa zahtjevima za pristup dokumentima jer bi te informacije bile korisne za procjenu proaktivnog stava institucija prema pristupu dokumentima;

37.  ponavlja svoj hitan poziv institucijama EU-a da ubrzaju svoj rad na uspostavi namjenske zajedničke baze podataka prilagođene korisnicima o trenutačnom stanju zakonodavnih predmeta (zajednička zakonodavna baza podataka), kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(44), kako bi se osigurala veća transparentnost; naglašava da bi se javni dokumenti trebali objavljivati u formatu koji omogućuje njihovo pretraživanje i strojnu čitljivost;

38.  poziva sve institucije EU-a da osiguraju sustavno pružanje svih službenih dokumenata u otvorenom, strojno čitljivom formatu prilagođenom korisnicima, što je posebno važno za numeričke ili financijske podatke, te da osiguraju isti format za dokumente objavljene u prošlosti; poziva na izmjenu članka 122. stavka 3. Poslovnika Parlamenta kako bi se osiguralo pružanje podataka u otvorenom i strojno čitljivom formatu; poziva sve institucije EU-a da razmotre povećanje broja dokumenata i proširenje kategorija dokumenata koje izravno stavljaju na raspolaganje u svojim javnim registrima i da poboljšaju mogućnost pronalaska dokumenata na njihovim mrežnim mjestima i pristupačnost tih dokumenata; smatra da bi kategorije dokumenata koje će se izravno staviti na raspolaganje u okviru javnog registra Parlamenta trebale uključivati pripremne zakonodavne dokumente bez obzira na to je li ih Parlament sastavio sam ili zajedno s drugim institucijama, kao što su politički i tehnički dokumenti povezani s trijalogom, uključujući sve verzije zajedničkog dokumenta s više stupaca iz Kodeksa ponašanja za pregovore u okviru redovnog zakonodavnog postupka, što podliježe izuzećima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 te sudskoj praksi Općeg suda i Suda Europske unije;

39.  smatra da trenutačni način za dobivanje informacija o povijesti glasovanja zastupnika u Europskom parlamentu preko datoteka u PDF-u koje obuhvaćaju stotine glasova na mrežnom mjestu Parlamenta nije prilagođen korisnicima i ne doprinosi transparentnosti; poziva Predsjedništvo Parlamenta da razvije sustav prilagođen korisnicima u kojem će za svako poimenično glasovanje biti vidljiv tekst o kojem se glasuje i rezultati glasovanja po svakom klubu zastupnika i zastupniku u EP-u; poziva na to da rezultati poimeničnih glasovanja, podaci o nazočnosti zastupnika u EP-u i tekstovi o kojima se glasovalo budu dostupni u strojno čitljivim formatima;

40.  podsjeća da se zahtjev za pristup dokumentu mora obraditi u najkraćem roku(45); s velikom zabrinutošću primjećuje da ombudsmanica prima brojne pritužbe građana zbog velikih kašnjenja u dobivanju pristupa traženim dokumentima; podržava stajalište ombudsmanice da je kašnjenje u dobivanju pristupa u stvarnosti isto što i uskraćen pristup te da bi administrativne postupke trebalo pojednostavniti kako bi se građanima osigurao pravodoban pristup dokumentima; poziva institucije, tijela i agencije EU-a da osiguraju poštivanje rokova, više podataka o poštivanju rokova i da podnositeljima zahtjeva pruže objašnjenja u kojima se navode razlozi za nepoštivanje rokova; nadalje poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se osiguralo da druge institucije EU-a poštuju rokove; naglašava da je proaktivno objavljivanje dokumenata u registru najbolje rješenje za smanjenje broja zahtjeva za pristup dokumentima i izbjegavanje kašnjenja;

41.  naglašava da su pandemija i promjene u radnim postupcima institucija EU-a dovele do usporavanja obrade zahtjeva za pristup dokumentima; naglašava da je od ključne važnosti da institucije uspostave mehanizme kojima će se zajamčiti održavanje najviše razine transparentnosti i pristupa dokumentima, čak i u slučaju krize;

42.  sa zabrinutošću ističe da građani trenutačno mogu osporiti odbijanje zahtjeva za pristup dokumentima ili izostanak pravodobnog odgovora u slučaju nepoštivanja rokova samo podnošenjem pritužbe Europskom ombudsmanu, čije preporuke nažalost nisu pravno obvezujuće, ili pokretanjem sudskog postupka protiv institucije pred Sudom Europske unije, što podrazumijeva iznimno dugotrajan i skup postupak s neizvjesnim ishodom, čime se stvara nerazuman teret koji obeshrabruje građane koji žele osporiti odluku o odbijanju (djelomičnog) pristupa; naglašava da to u praksi znači da ne postoji djelotvoran pravni lijek protiv negativne odluke u vezi sa zahtjevom za pristup dokumentima; poziva institucije EU-a da ipak osiguraju potpuno i brzo praćenje odluka i preporuka Europske ombudsmanice; poziva institucije, tijela i agencije EU-a da uvedu brže, pristupačnije i još jednostavnije postupke za obradu pritužbi zbog odbijanja pristupa i mjere kojima bi se osiguralo da građani mogu osporavati odluke kad je to potrebno; u tom kontekstu preporučuje imenovanje viših službenika ili neovisnih stručnjaka s ovlastima da bez nepotrebnih kašnjenja preispitaju žalbe u vezi sa zahtjevima za pristup dokumentima; ističe da naplaćivanje vrlo visokih pravnih troškova civilnom društvu ima odvraćajući učinak na njegov pristup pravosuđu u području pristupa dokumentima, što je temeljno pravo utvrđeno u članku 42. Povelje i ugrožava pravo civilnog društva na djelotvoran pravni lijek u skladu s člankom 47. Povelje;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 145, 31.5.2001., str. 43. (2) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 159. (3) SL C 337, 20.9.2018., str. 120. (4) SL C 411, 27.11.2020., str. 149. (5) SL L 305, 26.11.2019., str. 17. (6) SL C 465, 17.11.2021., str. 54. (7) SL C 117, 11.3.2022., str. 159. (8) SL C 184, 5.5.2022., str. 99. (9) SL C 342, 6.9.2022., str. 58. (10) SL L 45, 14.2.2023., str. 13 (11) SL C 177, 17.5.2023., str. 109. (12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0054. (13) Presuda od 25. siječnja 2023. u predmetu De Capitani protiv Vijeća, T-163/21, EU:T:2023:15. (14) Presuda od 27. studenoga 2019., Luisa Izuzquiza i Arne Semsrott protiv Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, T-31/18, ECLI:EU:T:2019:815. (15) SL L 264, 25.9.2006., str. 13. (16) Članak 10. stavak 3. UEU-a, u vezi s uvodnom izjavom 13. te člankom 1. stavkom 2. i člankom 9. (17) Članak 15. UFEU-a. (18) Presuda Suda EU-a od 1. srpnja 2008., Kraljevina Švedska i Maurizio Turco protiv Vijeća Europske unije, C-39/05 P i C-52/05, ECLI:EU:C:2008:374; i presuda Suda EU-a od 17. listopada 2013., Vijeće Europske unije protiv Access Info Europe, C-280/11P, ECLI:EU:C:2013:671. (19) Presuda u predmetu De Capitani protiv Vijeća. (20) Europska ombudsmanica, „Godišnje izvješće za 2021.”, 18. svibnja 2022., str. 31. (21) Europska ombudsmanica, „Odluka o odbijanju Vijeća Europske unije da odobri potpuni javni pristup dokumentima u vezi s pregovorima o nacrtu „Akta o digitalnim tržištima””, 27. lipnja 2022. (22) Europska ombudsmanica, ‘Godišnje izvješće za 2021.’, 18. svibnja 2022. (23) Europska ombudsmanica, „Odluka o odbijanju Vijeća Europske unije da odobri potpuni javni pristup dokumentima u vezi s pregovorima o nacrtu „Akta o digitalnim tržištima””, 27. lipnja 2022. (24) Europska ombudsmanica, „Odluka o pitanjima koja se odnose na način na koji Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) komunicira s građanima u vezi sa svojim portalom za pristup dokumentima”, 15. prosinca 2022. (25) Rezolucija Europskog parlamenta od 21. listopada 2021. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2019. (SL L 47, 25.2.2022., str. 11.). (26) Europska ombudsmanica, „Ombudsmanica traži od Komisije da pod hitno riješi sustavna kašnjenja u obradi zahtjeva za javnim pristupom dokumentima”, 28. ožujka 2023. (27) Presuda Suda EU-a od 22. ožujka 2018., Emilio De Capitani protiv Europskog parlamenta, T‑540/15, ECLI:EU:T:2018:167; Presuda Suda EU-a od 1. srpnja 2008., Kraljevina Švedska i Maurizio Turco protiv Vijeća Europske unije, C‑39/05 P i C‑52/05, ECLI:EU:C:2008:374. (28) Presuda u predmetu De Capitani protiv Vijeća. (29) Presuda u predmetu De Capitani protiv Vijeća. (30) Becker, M., „Europska komisija briše velike količine poruka e-pošte i ne arhivira razgovore”, Der Spiegel, 12. studenoga 2021. (31) Presuda Suda EU-a od 21. travnja 2021., Laurent Pech protiv Vijeća Europske unije, T‑252/19, ECLI:EU:T:2021:203. (32) Europska ombudsmanica, „Odluka o odbijanju Europske komisije da omogući javni pristup tekstualnim porukama koje su razmijenili predsjednica Komisije i glavni izvršni direktor farmaceutske kompanije u vezi s kupnjom cjepiva protiv bolesti COVID-19” 16. rujna 2021. (33) Nacrt 20. godišnjeg izvješća Vijeća o provedbi Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. (34) Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.). (35) Članak 15. stavak 3. UFEU-a. (36) Vidjeti, primjerice, presudu Suda EU-a od 18. srpnja 2017., Europska komisija protiv Patricka Breyera, T‑213/15, ECLI:EU:C:2017:563; presudu Suda EU-a od 1. rujna 2021., Andrea Homoki protiv Europske komisije, T‑517/19, ECLI:EU:T:2021:529; i presudu Suda EU-a od 21. travnja 2021., Laurent Pech protiv Vijeća Europske unije, T‑252/19, ECLI:EU:T:2021:203. (37) Europska ombudsmanica, „Završna napomena o strateškoj inicijativi u odnosu na način na koji institucije, tijela, uredi i agencije EU-a evidentiraju tekstualne i instant-poruke koje šalju/primaju članovi osoblja u svojem profesionalnom svojstvu”, 13. srpnja 2022. (38) Europska ombudsmanica, „Kratki vodič za administraciju EU-a o politikama i praksama za ostvarivanje prava na javni pristup dokumentima”, 27. listopada 2021. (39) Presuda u predmetu De Capitani protiv Vijeća. (40) Presuda Suda EU-a od 22. ožujka 2018., Emilio De Capitani protiv Europskog parlamenta, T‑540/15, EU:T:2018:167. (41) Odluka (EU, Euratom) 2021/1613 Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2019. (SL L 340, 24.9.2021., str. 324.). (42) Europska ombudsmanica, „Ombudsmanica pozdravlja korake poduzete kako bi zakon EU-a postao pristupačniji javnosti”, 16. srpnja 2020. (43) Vidjeti, na primjer, odluku Europske ombudsmanice u predmetu 2142/2018/EWM o odbijanju Europske komisije da odobri pristup stajalištima država članica o smjernicama koje se odnose na procjenu rizika od pesticida za pčele; presudu Suda EU-a od 14. rujna 2022., Pollinis France protiv Europske komisije, T‑371/20 i T‑554/20, ECLI:EU:T:2022:556; i presudu Suda EU-a od 22. ožujka 2018., Emilio De Capitani protiv Europskog parlamenta, T‑540/15, ECLI:EU:T:2018:167. (44) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.). (45) Uredba (EZ) br. 1049/2001, članak 7.