Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 5. listopada 2023. - Strasbourg
Odobrenje imenovanja Wopkea Hoekstre članom Europske komisije
 Odobrenje dodjele novih dužnosti izvršnom potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču
 Stanje ljudskih prava u Afganistanu, posebno progon bivših vladinih dužnosnika
 Slučaj Zareme Musajeve u Čečeniji
 Egipat, posebno izricanje kazne Hišamu Kasemu
 Europske zelene obveznice
 Sustav općih carinskih povlastica
 Ugovori sklopljeni na daljinu o pružanju financijskih usluga namijenjenih potrošačima
 Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
 Stanje u Gorskom Karabahu nakon napada Azerbajdžana
 Pregled napretka Moldove na njezinu putu prema EU-u
 Nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)

Odobrenje imenovanja Wopkea Hoekstre članom Europske komisije
PDF 123kWORD 44k
Odluka Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o imenovanju Wopkea Hoekstre članom Europske komisije (C9-0335/2023 - 2023/0809(NLE))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 246. drugi stavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir točku 6. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(1),

–  uzimajući u obzir ostavku Fransa Timmermansa na mjesto člana Komisije,

–  uzimajući u obzir pismo Vijeća od 8. rujna 2023., kojim se Vijeće s Parlamentom savjetovalo o odluci o imenovanju Wopkea Hoekstre članom Komisije koja se donosi zajedničkom suglasnošću s predsjednicom Komisije (C9-0335/2023),

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Komisije od 1. rujna 2023.,

–  uzimajući u obzir saslušanje Wopkea Hoekstre 2. listopada 2023. pred Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uz sudjelovanje Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, kao i izjavu o ocjeni sastavljenu na temelju tog saslušanja,

–  uzimajući u obzir preispitivanje Konferencije predsjednika odbora zaključeno u pisanom postupku 4. listopada 2023. te preispitivanje provedeno na sastanku Konferencije predsjednika 4. listopada 2023.,

–  uzimajući u obzir članak 125. i Prilog VII. Poslovnika,

1.  odobrava imenovanje Wopkea Hoekstre članom Komisije do kraja mandata Komisije 31. listopada 2024.;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1)SL L 304, 20.11.2010., str. 47.


Odobrenje dodjele novih dužnosti izvršnom potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču
PDF 122kWORD 42k
Odluka Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o dodjeli novih dužnosti izvršnom potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču (2023/2196(INS))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 17. stavak 6. Ugovora o Europskoj uniji te članak 248. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir točku 7. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(1),

–  uzimajući u obzir pisma predsjednice Komisije od 22. kolovoza i 1. rujna 2023.,

–  uzimajući u obzir saslušanje Maroša Šefčoviča 3. listopada 2023. pred Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane uz sudjelovanje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i pismo o ocjeni sastavljeno na temelju tog saslušanja,

–  uzimajući u obzir preispitivanje Konferencije predsjednika odbora zaključeno u pisanom postupku 4. listopada 2023. te preispitivanje provedeno na sastanku Konferencije predsjednika 4. listopada 2023.,

–  uzimajući u obzir članak 125. i Prilog VII. Poslovnika,

1.  odobrava dodjelu novih dužnosti izvršnom potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču do kraja mandata Komisije 31. listopada 2024.;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1) SL L 304, 20.11.2010., str. 47.


Stanje ljudskih prava u Afganistanu, posebno progon bivših vladinih dužnosnika
PDF 123kWORD 44k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o stanju ljudskih prava u Afganistanu, posebno o progonu bivših vladinih dužnosnika (2023/2881(RSP))
P9_TA(2023)0349RC-B9-0395/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je nakon talibanskog preuzimanja Afganistana najavio davanje potpune amnestije bivšim vladinim dužnosnicima i bivšim pripadnicima oružanih snaga (afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga); budući da je Misija UN-a za pomoć Afganistanu zabilježila najmanje 800 slučajeva kršenja ljudskih prava, uključujući proizvoljna pritvaranja, izvansudska pogubljenja, prisilne nestanke i mučenje bivših vladinih dužnosnika i članova afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga koja su počinile de facto vlasti;

B.  budući da su bivši vladini dužnosnici i članovi afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga ubijeni u ustanovama za zadržavanje, na nepoznatim lokacijama i javnim mjestima; budući da obitelji često danima ili tjednima ne znaju što se dogodilo njihovim pritvorenim članovima obitelji ili gdje se oni nalaze sve dok im se ne isporuče njihova tijela;

1.  žali zbog razine kršenja ljudskih prava u Afganistanu, koja je eksponencijalno porasla otkad su talibani preuzeli vlast; najoštrije osuđuje sva kršenja ljudskih prava u zemlji, uključujući rašireni progon bivših vladinih dužnosnika i članova afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga, nevjerojatno ugnjetavanje žena i djevojčica i politiku rodnog aparthejda te napade na organizacije civilnog društva i borce za ljudska prava;

2.  poziva afganistanske de facto vlasti da u potpunosti provedu potpunu amnestiju bivših vladinih dužnosnika i članova afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga na koju su se javno obvezale;

3.  traži hitnu uspostavu mehanizma za utvrđivanje odgovornosti pod vodstvom UN-a kako bi se istražila navodna kršenja ljudskih prava, uključujući ona protiv bivših vladinih dužnosnika i članova afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga, te kršenja međunarodnog prava;

4.  apelira na de facto vlasti da ukinu stroga ograničenja prava žena i djevojčica, u skladu s međunarodnim obvezama Afganistana;

5.  ponavlja svoj poziv Afganistanu da smjesta i bezuvjetno oslobodi Matiullaha Wesu, Zholiju Parsi, Nedu Parwani, Mortaza Behboudija, Rasula Parsija i sve druge koji su nepravedno zatvoreni te da provede temeljitu istragu o prisilnom nestanku Alije Azizija;

6.  ustraje u tome da se održi stroga i uvjetna suradnja s talibanima u skladu s pet mjerila koje je Vijeće utvrdilo za suradnju s de facto vlastima;

7.  apelira na EU i države članice da pojačaju svoju potporu afganistanskom civilnom društvu, među ostalim financiranjem posebnih programa pomoći i zaštite za borce za ljudska prava te izdavanjem humanitarnih viza progonjenim ženama i djevojčicama;

8.  žali zbog činjenice da se sloboda vjeroispovijesti u Afganistanu dramatično narušila pod talibanskom vladavinom; osuđuje talibane zbog brutalnog progona kršćana i drugih vjerskih manjina kako bi ih iskorijenili iz zemlje;

9.  ponavlja svoju solidarnost i predanost afganistanskom narodu, uključujući njihov poziv da se zadovolji pravda, preuzme odgovornost i nadoknadi šteta za sva kršenja ljudskih prava u Afganistanu; traži od EU-a da u tom pogledu podrži aktualnu istragu Međunarodnog kaznenog suda;

10.  ponavlja svoju zabrinutost zbog ubrzanog pogoršanja humanitarnog stanja u Afganistanu i nedostatka sredstava za prehranjivanje onih koji pate od ekstremne gladi; poziva Komisiju i države članice da povećaju humanitarnu pomoć te sredstva za osnovne potrebe i potporu za život;

11.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, UN-u i de facto vlastima Afganistana.


Slučaj Zareme Musajeve u Čečeniji
PDF 122kWORD 43k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o slučaju Zareme Musajeve u Čečeniji (2023/2882(RSP))
P9_TA(2023)0350RC-B9-0415/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ruskoj Federaciji, a posebno o Čečeniji,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je stanje ljudskih prava i dalje katastrofalno zbog kršenja koja nad borcima za ljudska prava i ugroženim skupinama počinjava Kadirovljev režim koji je postavila Rusija;

B.  budući da je u siječnju 2022., pod izlikom traženja njezina svjedočenja u kaznenom predmetu, Zarema Musajeva nezakonito oteta s druge lokacije u Rusiji i smještena u istražni zatvor u Čečeniji;

C.  budući da je, nakon što joj je uskraćena propisna pravna obrana, osuđena na pet godina zatvora na temelju optužbi za prijevaru i napad na vlasti; budući da joj se od zatvaranja zdravlje pogoršalo;

D.  budući da je Zarema Musajeva supruga bivšega suca čečenskog Vrhovnog suda Saidija Jangulbajeva i majka borca za ljudska prava Abubakara te oporbenih blogera Ibrahima i Bajsangura Jangulbajeva;

E.  budući da su njezina tri sina glasni kritičari čelnika Čečenske Republike Ramzana Kadirova i njegove autokratske vladavine; budući da je Kadirov javno zaprijetio da će „eliminirati” članove obitelji Jangulbajev; budući da su EU i SAD Kadirova i njegove najbliže suradnike uvrstili na popis sankcija zbog ozbiljnoga kršenja ljudskih prava;

F.  budući da su na dan presude Zaremi Musajevoj novinarka lista Novaja gazeta Jelena Milašina i odvjetnik za ljudska prava Aleksandr Nemov napadnuti i brutalno pretučeni na putu prema sudu;

1.  oštro osuđuje otmicu i politički motivirano zatvaranje Zareme Musajeve te ih smatra činom odmazde zbog legitimnoga rada njezinih sinova u području ljudskih prava i njihovih političkih stavova;

2.  apelira na čečenske vlasti da smjesta i bezuvjetno oslobode Zaremu Musajevu, da joj pruže odgovarajuću zdravstvenu skrb i da odmah prekinu svako uznemirivanje civilnog društva i oporbe;

3.  izražava zabrinutost oko toga da su u cijelom razdoblju uoči i tijekom sudskog postupka protiv Musajeve odvjetnici za ljudska prava koji su radili na njezinu predmetu, Aleksandr Nemov, Aleksandr Savin, Natalija Dobronravova i Aleksander Karavajev, bili mete nadzora kao oblika zastrašivanja;

4.  oštro osuđuje brutalni napad na odvjetnika Aleksandra Nemova i novinarku Jelenu Milašinu 4. srpnja 2023. te brutalnu represiju nad borcima za ljudska prava i neovisnim medijima, uključujući slučajeve odvjetnika Natalije Dobronravove, Sergeja Babineca i Olega Habibrahmanova; apelira na nadležna tijela da provedu transparentnu i temeljitu istragu tih napada i da odgovorne privedu pravdi;

5.  poziva međunarodnu zajednicu, Komisiju, ESVD i države članice da reagiraju na alarmantno stanje ljudskih prava u Rusiji, a posebno u Čečeniji, da povećaju pomoć čečenskim političkim zatvorenicima, disidentima, Čečenima koji se protive brutalnom režimu, ugnjetavanim ženama i LGBTIQ+ osobama, kao i njihovim obiteljima, da odobre humanitarne vize ugroženim čečenskim borcima za ljudska prava te da nastave surađivati s organizacijama za ljudska prava;

6.  nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskim vlastima i čelniku Čečenske Republike.


Egipat, posebno izricanje kazne Hišamu Kasemu
PDF 121kWORD 44k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o Egiptu, posebno o izricanju kazne Hišamu Kasemu (2023/2883(RSP))
P9_TA(2023)0351RC-B9-0396/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Egiptu,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Hišam Kasem važan liberalni glas u Egiptu, izdavač i zagovornik slobode medija i vladavine prava;

B.  budući da je u lipnju 2023., uoči predsjedničkih izbora u prosincu 2023., odigrao ključnu ulogu u osnivanju koalicije „Slobodna struja”, koja okuplja oporbene liberalne stranke i ličnosti te kritizira gospodarske i političke rezultate vlade; budući da je pritvoren zbog klevete i optužbi za klevetu zbog internetske objave kojom se kritizira bivši ministar Abu Eita te je odbio platiti iznos od 150 EUR za svoju jamčevinu; budući da je 20. kolovoza 2023. uhićen pod sličnim optužbama i da je 16. rujna 2023. osuđen na šest mjeseci zatvora te da mu je Gospodarski prekršajni sud u Kairu izrekao novčanu kaznu; budući da je podnio žalbu i da je sud odgodio njegovo saslušanje za 7. listopada 2023.;

C.  budući da njegova prava na obranu nisu bila primjereno zaštićena, da njegovi odvjetnici nisu imali pristup predmetnom spisu prije suđenja te da su mu vlasti uskratile pravo na javno saslušanje, a medijima i diplomatskim predstavnicima onemogućile prisustvovanje;

D.  budući da se vođa naserističke ljevičarske stranke Ahmed al-Tantawi suočava s uznemiravanjem od strane vlasti od kada je u kolovozu objavio svoju predsjedničku kandidaturu; budući da su od tada uhićena najmanje 73 člana njegova osoblja i pristaša kampanje, dok je Citizen Lab utvrdio da je njegov telefon hakiran Cytroxovim špijunskim softverom Predator;

E.  budući da je od svibnja 2022. pomilovan vrlo ograničen broj političkih zatvorenika, a otad ih je dvostruko više uhićeno, dok su tisuće i dalje u zatvoru;

1.  poziva egipatske vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode Hišama Kasema i odbace sve politički motivirane optužbe protiv njega; poziva izaslanstvo EU-a i države članice da ga posjete u zatvoru;

2.  naglašava važnost održavanja vjerodostojnih, slobodnih i poštenih izbora; potiče vlasti da prestanu uznemiravati mirne pripadnike oporbe kao što su kandidat za predsjednika i bivši zastupnik u parlamentu Ahmed al-Tantawi; izražava duboku zabrinutost zbog egipatskog restriktivnog izbornog postupka; podsjeća da se zakoni o kleveti ne mogu koristiti za zatvaranje političkih protivnika;

3.  potiče vlasti da poštuju vladavinu prava, slobodu izražavanja, tiska, medija i udruživanja te neovisnost pravosuđa, da zaustave gušenje oporbe proizvoljnim pritvaranjem, digitalnim nadzorom, prisilnim nestancima i mučenjem, da smjesta i bezuvjetno oslobode desetke tisuća zatvorenika koji su proizvoljno pritvoreni zbog mirnog izražavanja svojeg mišljenja, uključujući dobitnika nagrade Alau Abdela Fattaha i 20 novinara, te da ukinu internetsku cenzuru usmjerenu protiv neovisnih medija; pozdravlja ograničeno oslobađanje nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika kao što je Patrick Zaki;

4.  potiče države članice EU-a da na predstojećem sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Egipta istaknu kršenja ljudskih prava u Egiptu te da podrže mehanizam praćenja i izvješćivanja u Vijeću UN-a za ljudska prava;

5.  poziva na učinkovitu provedbu Uredbe o robi s dvojnom namjenom(1) kako bi se zaštitili oporbeni glasovi;

6.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, egipatskim vlastima te da je da prevesti na arapski jezik.

(1) Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka) (SL L 206, 11.6.2021., str. 1.).


Europske zelene obveznice
PDF 126kWORD 55k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama (COM(2021)0391 – C9-0311/2021 – 2021/0191(COD))
P9_TA(2023)0352A9-0156/2022

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0391),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0311/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 5. studenoga 2021.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 10. svibnja 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za proračune i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0156/2022),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. listopada 2023. radi donošenja Uredbe (EU) 2023/… Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću

P9_TC1-COD(2021)0191


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2023/2631.)

(1) SL C 27, 19.1.2022., str. 4.
(2) SL C 152, 6.4.2022., str. 105.


Sustav općih carinskih povlastica
PDF 125kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (COM(2023)0426 – C9-0226/2023 – 2023/0252(COD))
P9_TA(2023)0353A9-0267/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2023)0426),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0226/2023),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 6. rujna 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9‑0267/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. listopada 2023. radi donošenja Uredbe (EU) 2023/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 978/2012 o primjeni sustava općih carinskih povlastica

P9_TC1-COD(2023)0252


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2023/2663.)


Ugovori sklopljeni na daljinu o pružanju financijskih usluga namijenjenih potrošačima
PDF 127kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2011/83/EU u pogledu ugovora sklopljenih na daljinu o pružanju financijskih usluga namijenjenih potrošačima i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/65/EZ (COM(2022)0204 – C9-0175/2022 – 2022/0147(COD))
P9_TA(2023)0354A9-0097/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0204),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0175/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2022.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. lipnja 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9‑0097/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. listopada 2023. radi donošenja Direktive (EU) 2023/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2011/83/EU u pogledu ugovora o financijskim uslugama sklopljenih na daljinu i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/65/EZ

P9_TC1-COD(2022)0147


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2023/2673.)

(1) SL C 486, 21.12.2022., str. 139.


Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
PDF 421kWORD 123k
Amandmani koje je donio Europski parlament 5. listopada 2023. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (preinaka) (COM(2022)0541 – C9-6363/2022 – 2022/0345(COD))(1)
P9_TA(2023)0355A9-0276/2023

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)   Voda je javno dobro za sve i pripada svima, a kao prirodni resurs koji je nužan, nezamjenjiv i neophodan za život, mora se razmatrati i integrirati u svojim trima dimenzijama: društvenoj, gospodarskoj i okolišnoj.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1.b)   U rezolucijama Europskog parlamenta od 5. listopada 2022. o pristupu vodi kao ljudskom pravu: vanjska dimenzija i od 8. rujna 2015. o daljnjem postupanju nakon europske građanske inicijative „Right2Water” navodi se da bi se voda trebala smatrati općim dobrom.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Direktivom 91/271/EEZ utvrđuje se pravni okvir za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda i ispuštanje biorazgradivih otpadnih voda iz određenih industrijskih sektora. Njezin je cilj zaštititi okoliš od štetnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda. Ovom bi se Direktivom trebao nastaviti ostvarivati isti cilj i pritom doprinositi zaštiti javnog zdravlja u slučajevima u kojima se primjerice komunalne otpadne vode ispuštaju u vode za kupanje ili u vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje pitke vode, ili u kojima se komunalne otpadne vode upotrebljavaju kao pokazatelj parametara relevantnih za javno zdravlje. Direktivom bi se trebao poboljšati i pristup povoljnim sanitarnim uvjetima i najvažnijim informacijama o upravljanju aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Naposljetku, ovom bi se Direktivom trebalo doprinijeti postupnom uklanjanju emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, posebno daljnjim smanjenjem emisija dušika, ali i promicanjem energetske učinkovitosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime bi se trebalo doprinijeti cilju klimatske neutralnosti do 2050. utvrđenom u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća.
(2)  Direktivom 91/271/EEZ utvrđuje se pravni okvir za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda i ispuštanje biorazgradivih otpadnih voda iz određenih industrijskih sektora. Cilj ovog okvira jest zaštititi okoliš, uključujući bioraznolikost kopnenog, morskog i obalnog ekosustava, od štetnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda kako bi se postigli ciljevi utvrđeni Direktivom 2000/60/EZ i drugim relevantnim zakonodavstvom. Ovom bi se Direktivom, s obzirom na ciljeve zelene tranzicije uspostavljene zelenim planom, trebao nastaviti ostvarivati isti cilj i pritom doprinositi zaštiti javnog zdravlja u slučajevima u kojima se primjerice komunalne otpadne vode ispuštaju u vode za kupanje ili u vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje pitke vode, ili u kojima se komunalne otpadne vode upotrebljavaju kao pokazatelj parametara relevantnih za javno zdravlje. Direktivom bi se trebao osigurati i pristup povoljnim sanitarnim uvjetima i najvažnijim informacijama o upravljanju aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Ovom bi se Direktivom isto tako trebalo doprinijeti postupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, posebno daljnjim smanjenjem emisija dušika, ali i promicanjem energetske učinkovitosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime bi se trebalo doprinijeti cilju klimatske neutralnosti do 2050. utvrđenom u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća37. Naposljetku, trebala bi poticati upotrebu prirodnih rješenja kao što su umjetna močvarna zemljišta kao alat za pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda.
_________________
_________________
37 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
37 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Male aglomeracije znatno opterećuju 11 % površinskih vodnih tijela u Uniji39. Kako bi se bolje suzbilo onečišćenje iz takvih aglomeracija i spriječilo ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš, područje primjene ove Direktive trebalo bi obuhvaćati sve aglomeracije s ekvivalentom stanovnika (p.e.) od 1 000 stanovnika i više.
(4)  Male aglomeracije znatno opterećuju 11 % površinskih vodnih tijela u Uniji39. Kako bi se bolje suzbilo onečišćenje iz takvih aglomeracija i spriječilo ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš, područje primjene ove Direktive trebalo bi obuhvaćati aglomeracije s ekvivalentom stanovnika (p.e.) od 750 stanovnika i više.
_________________
_________________
39 Izvješće Europske agencije za okoliš, Europske vode: Procjena stanja i pritisaka u 2018., br. 7/2018.
39 Izvješće Europske agencije za okoliš, Europske vode: Procjena stanja i pritisaka u 2018., br. 7/2018.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Kako bi se osiguralo djelotvorno pročišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš, sve komunalne otpadne vode iz aglomeracija s p.e. od 1 000 i više trebale bi se prikupljati u centraliziranim sabirnim sustavima. Ako takvi sustavi već postoje, države članice trebale bi se pobrinuti da su svi izvori komunalnih otpadnih voda priključeni na njih.
(5)  Kako bi se osiguralo djelotvorno pročišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš, sve komunalne otpadne vode iz aglomeracija s p.e. od 750 i više trebale bi se prikupljati u centraliziranim sabirnim sustavima. Ako takvi sustavi već postoje, države članice trebale bi se pobrinuti da su svi izvori komunalnih otpadnih voda priključeni na njih. Ako ti sustavi nisu međusobno povezani, države članice trebale bi poticati i podupirati male općine da se udruže kako bi zajednički gospodarile otpadnim vodama, čime bi se omogućilo i smanjenje troškova.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Međutim, ako se može dokazati da uspostavljanje centraliziranog sustava prikupljanja komunalnih otpadnih voda ne bi donijelo korist za okoliš ili bi podrazumijevalo prekomjerne troškove, državama članicama trebalo bi dopustiti upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, pod uvjetom da osiguravaju istu razinu pročišćavanja kao i sekundarno i tercijarno pročišćavanje. Države članice u tu bi svrhu trebale uspostaviti nacionalne registre za identifikaciju pojedinačnih sustava koji se upotrebljavaju na njihovu državnom području i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da je projektiranje takvih sustava primjereno, da se sustavi pravilno održavaju i da podliježu redovitoj kontroli sukladnosti. Konkretno, države članice trebale bi osigurati da pojedinačni sustavi koji se upotrebljavaju za prikupljanje i skladištenje komunalnih otpadnih voda budu nepropusni i otporni na propuštanje te da se praćenje i pregled sustava provode u redovitim i utvrđenim vremenskim razmacima.
(6)  Međutim, ako se može dokazati da uspostavljanje centraliziranog sustava prikupljanja komunalnih otpadnih voda ne bi donijelo korist za okoliš ili bi podrazumijevalo prekomjerne troškove, državama članicama trebalo bi dopustiti upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, pod uvjetom da osiguravaju istu razinu zaštite okoliša kao i sekundarno i tercijarno pročišćavanje. Države članice u tu bi svrhu trebale uspostaviti nacionalne i, po potrebi, regionalne registre za identifikaciju pojedinačnih sustava koji se upotrebljavaju na njihovu državnom području i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da je projektiranje takvih sustava primjereno, da se sustavi pravilno održavaju i da podliježu redovitoj kontroli sukladnosti. Konkretno, države članice trebale bi osigurati da pojedinačni sustavi koji se upotrebljavaju za prikupljanje i skladištenje komunalnih otpadnih voda budu nepropusni i otporni na propuštanje te da se praćenje i pregled sustava provode u redovitim i utvrđenim vremenskim razmacima. Kako bi se omogućilo usklađeno reguliranje pojedinačnih sustava među državama članicama, Komisija bi trebala pružiti smjernice o prethodno navedenim zahtjevima u pogledu oblikovanja, rada i održavanja takvih pojedinačnih sustava.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Prelijevanje oborinskih voda i gradsko površinsko otjecanje zbog kiša znatan su preostali izvor onečišćenja koje se ispušta u okoliš. Očekuje se da će se ta ispuštanja povećati zbog kombiniranih učinaka urbanizacije i postupnih promjena režima kiša povezanih s klimatskim promjenama. Rješenja za smanjenje tog izvora onečišćenja trebalo bi definirati na lokalnoj razini uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete. Rješenja bi se trebala temeljiti na integriranom kvantitativnom i kvalitativnom upravljanju vodama u urbanim područjima. Stoga bi države članice trebale osigurati uspostavu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama na lokalnoj razini za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više jer su te aglomeracije odgovorne za znatan udio ispuštenog onečišćenja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti i integrirane planove upravljanja komunalnim otpadnim vodama za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 u kojima prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavljaju rizik za okoliš ili javno zdravlje.
(7)  Prelijevanje oborinskih voda i gradsko površinsko otjecanje zbog kiša znatan su preostali izvor onečišćenja koje se ispušta u okoliš. Očekuje se da će se ta ispuštanja povećati zbog kombiniranih učinaka urbanizacije i postupnih promjena režima kiša povezanih s klimatskim promjenama. Klimatske promjene doista će povećati vjerojatnost prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Stoga je infrastruktura za upravljanje komunalnim otpadnim vodama posebno osjetljiva na klimatske promjene. Rješenja za smanjenje tog izvora onečišćenja trebalo bi definirati na lokalnoj i regionalnoj razini uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, uključujući klimatske, i osjetljivost te infrastrukture. Bilo bi korisno imati i lokalne i regionalne akcijske planove kojima bi se obuhvatilo više lokaliteta kada bi na njih mogli utjecati isti vodotoci u okolnostima obilnih oborina i, neizravno, gradsko površinsko otjecanje. Rješenja bi se trebala temeljiti na integriranom kvantitativnom i kvalitativnom upravljanju vodama u urbanim područjima. Osim toga, kontrolu na izvoru pomoću prirodnih rješenja trebalo bi uključiti kao prvi korak kako bi se izbjeglo onečišćenje u gradskom površinskom otjecanju, kao i koordinaciju mjera za kontrolu količine gradskog površinskog otjecanja na izvoru. Stoga bi države članice trebale osigurati da se integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uključujući procjenu otpornosti na stres ranjivosti sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na temelju scenarija klimatskih promjena, uspostave na lokalnoj i, po potrebi, na regionalnoj razini za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više jer su te aglomeracije odgovorne za znatan udio ispuštenog onečišćenja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti i integrirane planove upravljanja komunalnim otpadnim vodama za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 u kojima prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavljaju rizik za okoliš ili javno zdravlje. Predloženi cilj smanjenja prelijevanja oborinskih voda na otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima i izmjereno na ulazu uređaja za pročišćavanje, posebno se odnosi na sadržaj dušika. Zbog tehničkih uvjeta države članice mogu, u skladu s pravilima iz Priloga 5., odrediti alternativne ciljne vrijednosti za druge parametre, kao što je kemijska potražnja za kisikom, koji bi se u početku mogli razlikovati za postotak ovisno o parametru, ali se mogu modelirati prema istim parametrima kao i utvrđeni cilj.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)   Pri uspostavi svojih integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama države članice trebale bi uzeti u obzir kumulativne učinke demografskih promjena, meteoroloških pojava i očekivanog porasta razine mora, posebno u obalnim područjima i obalnim regijama. Ti kumulativni učinci, koji uzrokuju prelijevanje u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, imaju negativan utjecaj na okoliš i zdravlje zbog povećanja onečišćenja. Upravljanje otpadnim vodama u takvim područjima mora se na odgovarajući način riješiti, što uključuje redovito praćenje održavanja sustava otpadnih voda.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7.b)   Bolje upravljanje kvalitetom i količinama vode u urbanim područjima doprinijet će prilagodbi klimatskim promjenama. Kako bi se smanjili negativni učinci prelijevanja oborinskih voda, države članice trebale bi nastojati povećati zelene i plave površine u urbanim područjima uzimajući u obzir platformu za ekologizaciju gradova koja pruža smjernice i znanje za potporu gradovima. Države članice također bi trebale nastojati razviti novu infrastrukturu, pri čemu bi prednost trebale dati zelenoj i plavoj infrastrukturi kao što su zelene gradske površine, zeleni krovovi, zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Preventivne mjere usmjerene na izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave te mjere za povećanje zelenih i plavih površina trebale bi uključivati mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili skupljanje kišnice. Druge mjere mogle bi uključivati povećanje broja parkova, stabala i šumskih područja s autohtonim vrstama, zelenih krovova, travnjaka s divljim cvijećem, vrtova, drvoreda uz cestu, gradskih livada i živica, jezeraca i vodotoka kojima se ograničavaju nepropusne površine u aglomeracijama i količina urbane hortikulture, koja može stvoriti dobro stanište za oprašivače, ptice i druge vrste, ali i izravno pomoći u kontroli i smanjenju kišnice i povezanog onečišćenja, uz istodobno poboljšanje opće kvalitete života u takvim gradovima. Prema potrebi, ponovna uporaba vode trebala bi se razmotriti u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Kako bi se osigurala troškovna učinkovitost integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama, važno je da se temelje na najboljim praksama u naprednim urbanim područjima. Stoga bi se mjere koje treba razmotriti trebale temeljiti na detaljnoj analizi lokalnih uvjeta i trebale bi dati prednost preventivnom pristupu čiji je cilj ograničavanje prikupljanja neonečišćene kišnice i optimizacija upotrebe postojeće infrastrukture. Uz davanje prednosti „zelenom” razvoju, nove sive infrastrukture trebalo bi predvidjeti samo tamo gdje je to apsolutno nužno. Kako bi se okoliš, a posebno obalni i morski okoliš, i javno zdravlje zaštitili od negativnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda, na sva ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 1 000 i više trebalo bi primijeniti sekundarno pročišćavanje.
(8)  Kako bi se osigurala troškovna učinkovitost integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama, važno je da se temelje na najboljim praksama u naprednim urbanim područjima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir i dostupnost digitalnih alata i stalno mijenjanje kemijskog sastava otpadnih voda koje je posljedica pojave novih proizvoda na tržištu, što zahtijeva odgovarajuće mjere za identifikaciju i uklanjanje takvih proizvoda iz otpadnih voda. Stoga bi se mjere koje treba razmotriti trebale temeljiti na detaljnoj analizi lokalnih uvjeta i trebale bi dati prednost preventivnom pristupu čiji je cilj ograničavanje prikupljanja neonečišćene kišnice uz optimiziranje upotrebe postojeće infrastrukture za ostvarivanje uštede energije i davanje doprinosa smanjenju emisija. Uz davanje prednosti „zelenom” i „plavom” razvoju i ulaganjima, nove sive infrastrukture trebalo bi predvidjeti samo tamo gdje je to apsolutno nužno. Kako bi se okoliš, a posebno obalni i morski okoliš, i javno zdravlje zaštitili od negativnog utjecaja ispuštanja nedovoljno pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući zaštitu površinske, podzemne i pitke vode, na sva ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 750 i više trebalo bi primijeniti sekundarno pročišćavanje.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)   Iznimno je važno da Komisija uzme u obzir goleme poteškoće i izazove u pogledu pročišćavanja otpadnih voda, primjerice u reviziji Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji i autorizaciji kemikalija („Uredba REACH”) u pogledu postupnog ukidanja perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari (PFAS). U svojoj komunikaciji od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš” Komisija je istaknula da PFAS-i iziskuju posebnu pozornost zbog velikog broja slučajeva kontaminacije tla i vode, uključujući vodu za piće, u Uniji i svijetu, zbog broja ljudi pogođenih cijelim spektrom bolesti i povezanih društvenih i gospodarskih troškova, te je utvrdila cilj postupnog ukidanja upotrebe PFAS-a u Uniji, osim ako nisu od ključne važnosti za društvo.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Tercijarno pročišćavanje trebalo bi biti obvezno i u aglomeracijama s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područjima koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije. Kako bi se osigurala koordinacija mjera za ograničavanje eutrofikacije na razini relevantnih slivova za cijelo područje sliva, u ovoj bi Direktivi trebalo navesti područja u kojima se eutrofikacija smatra problemom u skladu s trenutačno dostupnim podacima. Usto, kako bi se osigurala usklađenost relevantnog zakonodavstva Unije, države članice trebale bi za svoje državno područje utvrditi druga područja koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije, posebno na temelju podataka prikupljenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća40, Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća41 i Direktivom Vijeća 91/676/EEZ42. Stroža primjena graničnih vrijednosti, dosljednije i sveobuhvatnije utvrđivanje područja osjetljivih na eutrofikaciju i obveza osiguravanja tercijarnog pročišćavanja za sve velike uređaje, zajednički će doprinijeti ograničavanju eutrofikacije. Budući da će za to biti potrebna dodatna ulaganja na nacionalnoj razini, državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena za uspostavu potrebne infrastrukture.
(10)  Tercijarno pročišćavanje trebalo bi biti obvezno i u aglomeracijama s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područjima koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije. Kako bi se osigurala koordinacija mjera za ograničavanje eutrofikacije na razini relevantnih slivova za cijelo područje sliva, u ovoj bi Direktivi trebalo navesti područja u kojima se eutrofikacija smatra problemom u skladu s trenutačno dostupnim podacima. Usto, kako bi se osigurala usklađenost relevantnog zakonodavstva Unije, države članice trebale bi za svoje državno područje utvrditi druga područja koja su izložena eutrofikaciji ili riziku od eutrofikacije, i utvrditi jesu li ta područja osjetljiva na dušik ili fosfor, posebno na temelju podataka prikupljenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća40 , Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća41 i Direktivom Vijeća 91/676/EEZ42. Stroža primjena graničnih vrijednosti, dosljednije i sveobuhvatnije utvrđivanje područja osjetljivih na eutrofikaciju i obveza osiguravanja tercijarnog pročišćavanja za sve velike uređaje, zajednički će doprinijeti ograničavanju eutrofikacije. Budući da će za to biti potrebna dodatna ulaganja na nacionalnoj razini, državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena za uspostavu potrebne infrastrukture.
_________________
_________________
40 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
40 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
41 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
41 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
42 Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
42 Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)   Razvoj potencijala sektora komunalnih otpadnih voda za kružno gospodarstvo hranjivih tvari i promicanje provedbe ponovne uporabe vode, u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo1a, zahtijevali bi da se na obrađenu vodu, koja će se upotrebljavati za poljoprivredno navodnjavanje u skladu s Europskom uredbom o ponovnoj uporabi vode, mogu primjenjivati manje ograničavajući zahtjevi za uklanjanje hranjivih tvari utvrđeni u ovoj Direktivi.
_________________
1a Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Najnovije znanstvene spoznaje na kojima se temelji nekoliko strategija Komisije43 naglašavaju potrebu za poduzimanjem mjera za rješavanje pitanja mikroonečišćujućih tvari, koje su sada otkrivene u svim vodama Unije. Neke od tih mikroonečišćujućih tvari opasne su za javno zdravlje i okoliš čak i u malim količinama. Stoga bi trebalo uvesti dodatno pročišćavanje, tj. kvartarno pročišćavanje, kako bi se osiguralo uklanjanje velikog spektra mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda. Kvartarno pročišćavanje trebalo bi ponajprije usmjeriti na organske mikroonečišćujuće tvari koje čine znatan dio onečišćenja i za koje su tehnologije uklanjanja već osmišljene. Pročišćavanje bi se trebalo propisati na temelju predostrožnog pristupa u kombinaciji s pristupom koji se temelji na riziku. Stoga bi svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 100 000 i više trebali osigurati kvartarno pročišćavanje jer na te uređaje otpada znatan udio ispuštanja mikroonečišćujućih tvari u okoliš, a uklanjanje mikroonečišćujućih tvari u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na toj razini troškovno je učinkovito. Za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000 od država članica trebalo bi zahtijevati primjenu kvartarnog pročišćavanja na područjima za koja je utvrđeno da su osjetljiva na onečišćenje mikroonečišćujućim tvarima na temelju jasnih kriterija koje bi trebalo definirati. Takva bi područja trebala uključivati lokacije na kojima ispuštanje pročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodna tijela rezultira niskim omjerima razrjeđenja ili gdje se prihvatna vodna tijela upotrebljavaju za proizvodnju pitke vode ili kao vode za kupanje. Kako bi se izbjeglo propisivanje kvartarnog pročišćavanja za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000, od država članica trebalo bi zahtijevati da dokažu nepostojanje rizika za okoliš ili javno zdravlje na temelju standardizirane procjene rizika. Kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za planiranje i izgradnju potrebne infrastrukture, zahtjev za kvartarnim pročišćavanjem trebao bi se postupno primjenjivati do 2040. s jasnim privremenim ciljevima.
(11)  Najnovije znanstvene spoznaje na kojima se temelji nekoliko strategija Komisije43 naglašavaju potrebu za poduzimanjem mjera za rješavanje pitanja mikroonečišćujućih tvari, koje su sada otkrivene u svim vodama Unije i koje nastaju zbog pojave novih sredstava za čišćenje u kućanstvu ili industrijskih proizvoda na tržištu, što zahtijeva nove metode identifikacije i uklanjanja iz otpadnih voda. Neke od tih mikroonečišćujućih tvari opasne su za javno zdravlje i okoliš čak i u malim količinama. Stoga bi trebalo uvesti dodatno pročišćavanje, tj. kvartarno pročišćavanje, kako bi se osiguralo uklanjanje velikog spektra mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda. Kvartarno pročišćavanje trebalo bi ponajprije usmjeriti na organske mikroonečišćujuće tvari koje čine znatan dio onečišćenja i za koje su tehnologije uklanjanja već osmišljene. Pročišćavanje bi trebalo biti usklađeno s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Okvirna direktiva o vodama”) i uvedeno na temelju načela predostrožnosti u kombinaciji s pristupom koji se temelji na riziku. Stoga bi svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 150 000 i više trebali osigurati kvartarno pročišćavanje jer na te uređaje otpada znatan udio ispuštanja mikroonečišćujućih tvari u okoliš, a uklanjanje mikroonečišćujućih tvari u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na toj razini troškovno je učinkovito. Za aglomeracije s p.e. od 35 000 do 150 000 od država članica trebalo bi zahtijevati primjenu kvartarnog pročišćavanja na područjima za koja je utvrđeno da su osjetljiva na onečišćenje mikroonečišćujućim tvarima na temelju jasnih kriterija koje bi trebalo definirati. Ti kriteriji trebali bi posebno odražavati rizike povezane s mikroplastikom i PFAS-ima. Takva bi područja trebala uključivati lokacije na kojima ispuštanje pročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodna tijela rezultira niskim omjerima razrjeđenja ili gdje se prihvatna vodna tijela upotrebljavaju za proizvodnju pitke vode ili kao vode za kupanje. Kako bi se izbjeglo propisivanje kvartarnog pročišćavanja za aglomeracije s p.e. od 35 000 do 150 000, od država članica trebalo bi zahtijevati da dokažu nepostojanje rizika za okoliš ili javno zdravlje na temelju standardizirane procjene rizika. Kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za planiranje i izgradnju potrebne infrastrukture, zahtjev za kvartarnim pročišćavanjem trebao bi se postupno primjenjivati do [unijeti datum 15 godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] s jasnim privremenim ciljevima.
_________________
_________________
43 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 028 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru: Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu (COM(2019) 128 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
43 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 028 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru: Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu (COM(2019) 128 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final); Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Kvartarno pročišćavanje potrebno za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda podrazumijevat će dodatne troškove, kao što su troškovi povezani s praćenjem i novom naprednom opremom koja će se ugraditi u određene uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Kako bi se pokrili ti dodatni troškovi i u skladu s načelom „onečišćivač plaća” iz članka 191. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji stavljaju na tržište Unije proizvode koji sadržavaju tvari koje se na kraju vijeka uporabe smatraju mikroonečišćujućim tvarima u komunalnim otpadnim vodama („mikroonečišćujuće tvari”) preuzmu odgovornost za dodatno pročišćavanje potrebno za uklanjanje tih tvari, koje su nastale u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti. Sustav proširene odgovornosti proizvođača najprikladnije je sredstvo za postizanje tog cilja jer bi se njime ograničio financijski učinak na porezne obveznike i vodne naknade, uz istodobno poticanje razvoja zelenijih proizvoda. Farmaceutski i kozmetički ostaci trenutačno predstavljaju glavne izvore mikroonečišćujućih tvari koje se nalaze u komunalnim otpadnim vodama za koje je potrebno dodatno pročišćavanje (kvartarno pročišćavanje). Stoga bi se proširena odgovornost proizvođača trebala primjenjivati na te dvije skupine proizvoda.
(13)  Kvartarno pročišćavanje potrebno za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari iz komunalnih otpadnih voda podrazumijevat će dodatne troškove, kao što su troškovi povezani s praćenjem i novom naprednom opremom koja će se ugraditi u određene uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Kako bi se pokrili ti dodatni troškovi i u skladu s načelom „onečišćivač plaća” iz članka 191. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji stavljaju na tržište Unije proizvode koji sadržavaju tvari koje se na kraju vijeka uporabe smatraju mikroonečišćujućim tvarima u komunalnim otpadnim vodama („mikroonečišćujuće tvari”) preuzmu odgovornost za dodatno pročišćavanje potrebno za uklanjanje tih tvari, koje su nastale u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti. Sustav proširene odgovornosti proizvođača najprikladnije je sredstvo za postizanje tog cilja jer bi se njime ograničio financijski učinak na porezne obveznike i vodne naknade, uz istodobno poticanje razvoja zelenijih proizvoda. Kako bi se ograničile neželjene posljedice na dostupnost, cjenovnu pristupačnost i pristupačnost ključnih proizvoda, odgovornost proizvođača trebalo bi dopuniti nacionalnim financiranjem zbog visoke društvene vrijednosti sektora obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača. Programi proširene odgovornosti proizvođača trebali bi se provoditi u skladu s rokom predviđenim u odredbama za prenošenje ove Direktive. U skladu s člankom 191. UFEU-a politika Unije u području okoliša treba biti usmjerena na postizanje visokog stupnja zaštite, uzimajući u obzir raznolikost prilika u različitim regijama Unije. Treba se temeljiti na načelu opreznosti, načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja prioritetno na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća. Načelo „onečišćivač plaća” odnosi se na načelo prema kojemu bi onečišćivači trebali snositi troškove svojeg onečišćenja ili štete u okolišu, uključujući troškove mjera koje se poduzimaju za sprečavanje, kontrolu i otklanjanje onečišćenja; Program proširene odgovornosti proizvođača predviđen ovom Direktivom temelji se na načelu „onečišćivač plaća” i usmjeren je na potpunu provedbu u kombinaciji s nacionalnim doprinosom zbog potrebe za daljnjim ispitivanjem kako bi se osigurala potpuna odgovornost za sve prouzročeno onečišćenje i potpuno financiranje kako se ne bi ugrozila dostupnost i pristupačnost vitalnih proizvoda. Farmaceutski i kozmetički ostaci trenutačno predstavljaju glavne izvore mikroonečišćujućih tvari koje se nalaze u komunalnim otpadnim vodama za koje je potrebno dodatno pročišćavanje (kvartarno pročišćavanje). Stoga bi se proširena odgovornost proizvođača trebala primjenjivati na te dvije skupine proizvoda. Zbog nacionalnih razlika državama članicama trebalo bi omogućiti dovoljno fleksibilnosti da odrede koji su proizvodi klasificirani kao vitalni proizvodi, što bi mogli biti, na primjer, lijekovi s velikim utjecajem na kvalitetu života, higijenski proizvodi ili proizvodi za zaštitu od sunca. Popis skupina proizvoda trebalo bi, po potrebi i ako je to potrebno, u budućnosti prilagoditi u skladu sa znanstvenim i tehnološkim razvojem, razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište i novim podacima dobivenim praćenjem.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)   Onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom često je uzrokovano postupcima bojenja i pranja sintetičkih tekstilnih proizvoda jer se na taj način sintetička mikrovlakna oslobađaju u otpadne vode. To se posebno odnosi na plastična mikrovlakna ili nanoplastiku, fragmente makroplastike, makrootpad ili čestice od drugih oblika razgradnje plastike, čija je prisutnost u okolišu i oceanima već dugo podcijenjena. Većina mikroplastike iz tekstila ispušta se tijekom prvih pet do deset pranja, što samo učvršćuje vezu između brze mode i onečišćenja mikroplastikom. Komisija bi trebala izraditi zakonodavni prijedlog, popraćen procjenom učinka, u skladu sa svojom Inicijativom o onečišćenju mikroplastikom – mjere za smanjenje njegova utjecaja na okoliš kako bi do 31. prosinca 2027. na razini EU-a postali obvezni filtri za mikrovlakna za nove perilice rublja.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)  Izuzeća od obveza proširene odgovornosti proizvođača ipak bi trebala biti moguća ako se proizvodi stavljaju na tržište u malim količinama, tj. manje od dvije tone proizvoda, s obzirom na to da bi dodatno administrativno opterećenje za proizvođača u takvim slučajevima bilo nerazmjerno koristima za okoliš. Izuzeća bi usto trebala biti moguća ako proizvođač može dokazati da na kraju vijeka uporabe proizvoda ne nastaju nikakve mikroonečišćujuće tvari. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako se može dokazati da su ostaci proizvoda brzo biološki razgradivi u otpadnim vodama i okolišu ili ne dopiru do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi određivanja detaljnih kriterija za utvrđivanje proizvoda stavljenih na tržište koji ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju svojeg vijeka uporabe. Komisija bi pri izradi tih kriterija trebala uzeti u obzir znanstvene ili druge dostupne tehničke informacije, uključujući relevantne međunarodne norme.
(14)  Izuzeća od obveza proširene odgovornosti proizvođača ipak bi trebala biti moguća ako se proizvodi stavljaju na tržište u malim količinama, tj. manje od dvije tone proizvoda, kako je izračunano za tržište Unije, s obzirom na to da bi dodatno administrativno opterećenje za proizvođača u takvim slučajevima bilo nerazmjerno koristima za okoliš. Izuzeća bi usto trebala biti moguća ako proizvođač može dokazati da su proizvodi koje stavlja na tržište brzo biološki razgradivi ili da na kraju vijeka uporabe proizvoda ne nastaju nikakve mikroonečišćujuće tvari. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako se može dokazati da su ostaci proizvoda brzo biološki razgradivi u otpadnim vodama i okolišu ili ne dopiru do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi određivanja detaljnih kriterija za utvrđivanje proizvoda stavljenih na tržište koji ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju svojeg vijeka uporabe. Komisija bi pri izradi tih kriterija trebala uzeti u obzir znanstvene ili druge dostupne tehničke informacije, uključujući relevantne međunarodne norme.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14.a)   Pri osiguravanju proširene odgovornosti proizvođača države članice trebale bi moći dodati druge sektore, kao što su pesticidi, kućanski proizvodi i plastični aditivi, na temelju dokaza o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u vodi nakon tercijarnog pročišćavanja, u mulju ili trajno u sustavu kako bi se uzele u obzir nacionalne posebnosti.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se izbjegli mogući poremećaji na unutarnjem tržištu, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za provedbu proširene odgovornosti proizvođača, a odluke u odnosu na praktičnu organizaciju sustava trebale bi se donositi na nacionalnoj razini. Doprinosi proizvođača trebali bi biti razmjerni količinama proizvoda koje stavljaju na tržište i rizičnosti njihovih ostataka. Doprinosi bi trebali pokrivati, ali ne i premašiti troškove praćenja mikroonečišćujućih tvari, prikupljanja, izvješćivanja i nepristrane provjere statističkih podataka o količinama i rizičnosti proizvoda stavljenih na tržište te primjene kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na učinkovit način i u skladu s ovom Direktivom. Budući da se komunalne otpadne vode pročišćavaju zajednički, primjereno je uvesti zahtjev da se proizvođači pridruže centraliziranoj organizaciji koja u njihovo ime može ispuniti svoje obveze u okviru proširene odgovornosti proizvođača.
(15)  Kako bi se izbjegli mogući poremećaji na unutarnjem tržištu, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za provedbu proširene odgovornosti proizvođača, a odluke u odnosu na praktičnu organizaciju sustava trebale bi se donositi na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala pružiti smjernice o programima proširene odgovornosti proizvođača kako bi se omogućila usklađena provedba među državama članicama. Doprinosi proizvođača trebali bi biti razmjerni količinama proizvoda koje stavljaju na tržište i rizičnosti njihovih ostataka. Doprinosi bi trebali, zajedno s nacionalnim financiranjem, pokrivati troškove praćenja mikroonečišćujućih tvari, prikupljanja, analize, izvješćivanja i nepristrane provjere statističkih podataka o količinama i rizičnosti proizvoda stavljenih na tržište, troškove pružanja adekvatnih informacija potrošačima te primjene kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i upravljanja njime na učinkovit način i u skladu s ovom Direktivom. Budući da se komunalne otpadne vode pročišćavaju zajednički, primjereno je uvesti zahtjev da se proizvođači pridruže centraliziranoj organizaciji koja u njihovo ime može ispuniti svoje obveze u okviru proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Evaluacija je pokazala i da sektor pročišćavanja otpadnih voda nudi priliku za znatno smanjenje vlastite potrošnje energije i proizvodnju obnovljive energije, na primjer boljom upotrebom dostupnih površina u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za proizvodnju solarne energije ili proizvodnjom bioplina iz mulja. Evaluacija je pokazala i da se, bez jasnih pravnih obveza, u tom sektoru može očekivati samo djelomičan napredak. U tom bi kontekstu od država članica trebalo zahtijevati da osiguraju da ukupna godišnja potrošnja energije u svim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na njihovu državnom području koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ne premašuje proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća44 u tim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Taj bi se cilj trebao postupno ostvariti privremenim ciljevima do 31. prosinca 2040. Postizanjem tog cilja energetske neutralnosti pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova iz tog sektora koje se mogu izbjeći za 46 %, uz istodobno podupiranje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. i povezanih nacionalnih ciljeva i ciljeva Unije [kao što su ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća45. Poticanjem proizvodnje bioplina ili solarne energije u EU-u uz istodobno jačanje mjera energetske učinkovitosti u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, što znači da će se pri oblikovanju energetske politike i donošenju relevantnih odluka o ulaganju u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti, pomoći će se i smanjenju energetske ovisnosti Unije, što je jedan od ciljeva navedenih u Komisijinu planu „REPowerEU”47. To je u skladu i s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća48 i Direktivom (EU) 2018/2001, u kojima se lokacije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda smatraju područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što znači lokacije koje su posebno prikladne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se optimalnim mjerama postigao cilj energetske neutralnosti za svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za sustav prikupljanja, države članice trebale bi osigurati da se energetski pregledi u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća49 provode svake četiri godine. Ti bi pregledi trebali uključivati utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu VI. Direktivi 2012/27/EU.
(16)  Evaluacija je pokazala i da sektor pročišćavanja otpadnih voda nudi priliku za znatno smanjenje vlastite potrošnje energije i proizvodnju obnovljive energije, na primjer boljom upotrebom dostupnih površina u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za proizvodnju solarne energije ili proizvodnjom bioplina iz mulja, kao i upotrebom toplinske ili kinetičke energije ili drugih obnovljivih izvora energije koji eventualno postanu dostupni zbog budućih istraživanja u skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora (2009/28/EZ). Evaluacija je pokazala i da se, bez jasnih pravnih obveza, u tom sektoru može očekivati samo djelomičan napredak. U tom bi kontekstu od država članica trebalo zahtijevati da osiguraju da ukupna godišnja potrošnja energije u svim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na njihovu državnom području koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ne premašuje proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća44 u tim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s pomoću, primjerice, proizvodnje na lokaciji ili pored lokacije ili s pomoću vanjskog sustava za proizvodnju energije, kao što je slanje mulja u centralizirani pogon za proizvodnju bioplina. Taj bi se cilj trebao postupno ostvariti privremenim ciljevima do 31. prosinca 2040. Postizanjem tog cilja energetske neutralnosti pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova iz tog sektora koje se mogu izbjeći za 46 %, uz istodobno podupiranje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. i povezanih nacionalnih ciljeva i ciljeva Unije [kao što su ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća45. Poticanjem proizvodnje bioplina ili solarne energije u EU-u uz istodobno jačanje mjera energetske učinkovitosti u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”46, što znači da će se pri oblikovanju energetske politike i donošenju relevantnih odluka o ulaganju u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti, pomoći će se i smanjenju energetske ovisnosti Unije, što je jedan od ciljeva navedenih u Komisijinu planu „REPowerEU”47. To je u skladu i s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća48 i Direktivom (EU) 2018/2001, u kojima se lokacije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda smatraju područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što znači lokacije koje su posebno prikladne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se optimalnim mjerama postigao cilj energetske neutralnosti za svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za sustav prikupljanja, države članice trebale bi osigurati da su energetski pregledi u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća49 svake četiri godine popraćeni akcijskim planom kojim se utvrđuje skup mjera koje postrojenja trebaju provesti kako bi smanjila svoju potrošnju energije. Osim ako su uređaji ostvarili najveću moguću energetsku učinkovitost u skladu s ovom Direktivom ili strožim nacionalnim ciljevima, takvi bi pregledi trebali biti popraćeni akcijskim planom kojim se utvrđuje niz mjera koje uređaji trebaju poduzeti kako bi smanjili svoju potrošnju energije. Ti bi pregledi trebali isto tako uključivati utvrđivanje potencijala za smanjenje potrošnje energije u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, za troškovno učinkovitu oporabu i uporabu otpadne topline na lokaciji ili putem sustava centralizirane energije, ili troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu VI. Direktivi 2012/27/EU., kao i identificirati potencijalna poboljšanja u cilju smanjenja emisija metana i dušikovog oksida.
_________________
_________________
44 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
44 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
45 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).
45 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).
46 Preporuka Komisije (EU) 2021/1749 оd 28. rujna 2021. o energetskoj učinkovitosti na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi – Smjernice i primjeri za provedbu pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima.
46 Preporuka Komisije (EU) 2021/1749 оd 28. rujna 2021. o energetskoj učinkovitosti na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi – Smjernice i primjeri za provedbu pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima.
47 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Plan REPowerEU (COM/2022/230 final).
47 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Plan REPowerEU (COM/2022/230 final).
48 Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).
48 Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).
49 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
49 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Otpadne vode jedan su od četiri glavna izvora emisija metana, uz poljoprivredu, energiju i otpad. Stoga bi Komisija do 31. prosinca 2025. i na temelju procjene učinka trebala predložiti obvezujući cilj smanjenja emisija metana na razini Unije za 2030. koji obuhvaća sve relevantne sektore koji ispuštaju emisije. Rezultati postignuti u smanjenju emisija metana tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja 82,5 puta su učinkovitiji od smanjenja emisija CO2 su, a metan nestaje iz atmosfere mnogo brže (nakon 12 godina u usporedbi s više stotina godina za CO2), što čini ova smanjenja posebno relevantnima i korisnima u skladu s obvezama preuzetima u okviru globalne obveze smanjenja emisija metana. Države članice trebale bi osigurati da sektor otpadnih voda ostvari cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Budući da prekogranična priroda onečišćenja voda zahtijeva suradnju susjednih država članica ili trećih zemalja u suzbijanju takvog onečišćenja i utvrđivanju mjera za uklanjanje izvora takvog onečišćenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da se uzajamno obavješćuju ili da obavješćuju treću zemlju ako znatno onečišćenje vode iz ispuštanja komunalnih otpadnih voda u jednoj državi članici ili trećoj zemlji utječe ili bi moglo utjecati na kvalitetu vode u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. U slučaju slučajnog onečišćenja koje znatno utječe na nizvodna vodna tijela ta bi se obavijest trebala upućivati odmah. O tome bi trebalo obavijestiti i Komisiju koja bi, ako je potrebno, trebala sudjelovati na sastancima na zahtjev država članica. Važno je riješiti i problem prekograničnog onečišćenja iz trećih zemalja koje dijele vodna tijela s nekim državama članicama. Kad je riječ o postupanju s onečišćenjem koje pristiže ili dolazi u treće zemlje, suradnja i koordinacija s trećim zemljama može se provoditi u okviru Konvencije o vodama Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)50 ili drugih relevantnih regionalnih konvencija kao što su regionalne konvencije o morima ili rijekama.
(17)  Budući da prekogranična priroda onečišćenja voda zahtijeva suradnju susjednih država članica ili trećih zemalja u suzbijanju takvog onečišćenja i utvrđivanju mjera za uklanjanje izvora takvog onečišćenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da se uzajamno obavješćuju ili da obavješćuju treću zemlju ako znatno onečišćenje vode iz ispuštanja komunalnih otpadnih voda u jednoj državi članici ili trećoj zemlji utječe ili bi moglo utjecati na kvalitetu vode u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. U slučaju slučajnog onečišćenja koje znatno utječe na nizvodna vodna tijela ta bi se obavijest trebala upućivati odmah putem pravodobnih alarmnih sustava na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini u slučaju slučajnog onečišćenja. O tome bi trebalo obavijestiti i Komisiju koja bi, ako je potrebno, trebala sudjelovati na sastancima na zahtjev država članica. Važno je riješiti i problem prekograničnog onečišćenja iz trećih zemalja koje dijele vodna tijela s nekim državama članicama. Kad je riječ o postupanju s onečišćenjem koje pristiže ili dolazi u treće zemlje, suradnja i koordinacija s trećim zemljama može se provoditi u okviru Konvencije o vodama Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)50 ili drugih relevantnih regionalnih konvencija kao što su regionalne konvencije o morima ili rijekama.
_________________
_________________
50 Konvencija UNECE-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, kako je izmijenjena, zajedno s odlukom VI/3 kojom se pojašnjava postupak pristupanja.
50 Konvencija UNECE-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, kako je izmijenjena, zajedno s odlukom VI/3 kojom se pojašnjava postupak pristupanja.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)  Kako bi se osigurala zaštita okoliša i zdravlja ljudi, države članice trebale bi se pobrinuti da se uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađeni kako bi bili u skladu sa zahtjevima ove Direktive projektiraju, grade, upotrebljavaju i održavaju u cilju osiguravanja dostatnog radnog učinka u svim uobičajenim lokalnim klimatskim uvjetima.
(18)  Kako bi se osigurala zaštita okoliša i zdravlja u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”,, države članice trebale bi se pobrinuti da su sabirni sustav i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađeni kako bi bili u skladu sa zahtjevima ove Direktive projektiraju, grade, upotrebljavaju i održavaju u cilju osiguravanja dostatnog radnog učinka u svim uobičajenim lokalnim klimatskim uvjetima te bi trebale stalno prilagođavati svoje metode identificiranja onečišćujućih tvari u otpadnim vodama držeći korak sa stavljanjem na tržište novih proizvoda koji se zatim mogu naći u otpadnim vodama.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda primaju i otpadne vode koje nisu iz kućanstava, uključujući industrijske otpadne vode, koje mogu sadržavati niz onečišćujućih tvari koje nisu izričito obuhvaćene Direktivom 91/271/EEZ, kao što su teški metali, mikroplastika, mikroonečišćujuće tvari i druge kemikalije. U većini je slučajeva prisutno slabo razumijevanje i upoznatost s takvim onečišćenjem koje bi moglo pogoršati uspješnost postupka pročišćavanja i doprinijeti onečišćenju prihvatnih voda, ali i spriječiti oporabu mulja i ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda. Države članice stoga bi trebale redovito pratiti i izvješćivati o takvom onečišćenju koje nije iz kućanstava te koje ulazi u uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ispušta se u vodna tijela. Kako bi se onečišćenje iz ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava spriječilo na njegovu izvoru, ispuštanja iz industrija ili poduzeća priključenih na sabirne sustave trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju. Kako bi se osiguralo da su sabirni sustavi i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tehnički sposobni za prihvat i pročišćavanje pristiglog onečišćenja, prije izdavanja tih dozvola trebalo bi se savjetovati s operatorima koji upravljaju uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava i trebali bi imati mogućnost uvida u izdane dozvole radi eventualne prilagodbe svojih postupaka pročišćavanja. Ako se u ulaznim vodama utvrdi onečišćenje koje nije iz kućanstava, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje onečišćenja na izvoru poboljšanjem praćenja onečišćujućih tvari u sabirnim sustavima kako bi se mogli utvrditi izvori onečišćenja i, prema potrebi, preispitivanjem odobrenja danih relevantnim, priključenim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Vodni resursi Unije pod sve većim su pritiskom, što u nekim područjima Unije dovodi do trajne ili privremene nestašice vode. Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom uporabom pročišćenih komunalnih otpadnih voda, čime bi se ograničilo dobivanje pitke vode iz površinskih i podzemnih voda. Stoga bi ponovnu uporabu pročišćenih komunalnih otpadnih voda trebalo poticati i primjenjivati kad god je to primjereno, uzimajući u obzir potrebu da se osigura postizanje ciljeva dobrog ekološkog i kemijskog stanja prihvatnih tijela, kako je definirano u Direktivi 2000/60/EZ. Postroživanje zahtjeva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i mjere za bolje praćenje, nadzor i smanjenje onečišćenja na izvoru utjecat će na kvalitetu pročišćenih komunalnih otpadnih voda pa će se time podupirati ponovna uporaba vode. Ako ponovna uporaba vode služi za poljoprivredno navodnjavanje, trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća51.
(19)  Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda primaju i otpadne vode koje nisu iz kućanstava, uključujući industrijske otpadne vode, koje mogu sadržavati niz onečišćujućih tvari, uključujući mikrovlakna i nanoplastiku, koje nisu izričito obuhvaćene Direktivom 91/271/EEZ, kao što su teški metali, mikroplastika, mikroonečišćujuće tvari i druge kemikalije. U većini je slučajeva prisutno slabo razumijevanje i upoznatost s takvim onečišćenjem koje bi moglo pogoršati uspješnost postupka pročišćavanja i doprinijeti onečišćenju prihvatnih voda, ali i spriječiti oporabu mulja i ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda. Države članice stoga bi trebale redovito pratiti i izvješćivati o takvom onečišćenju koje nije iz kućanstava te koje ulazi u uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ispušta se u vodna tijela. Kako bi se onečišćenje iz ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava spriječilo na njegovu izvoru, ispuštanja iz industrija ili poduzeća priključenih na sabirne sustave trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju. Kako bi se osiguralo da su sabirni sustavi i uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tehnički sposobni za prihvat i pročišćavanje pristiglog onečišćenja, prije izdavanja tih dozvola trebalo bi se savjetovati s operatorima koji upravljaju uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava, dobiti njihovu suglasnost te bi oni trebali bi imati mogućnost uvida u izdane dozvole radi eventualne prilagodbe svojih postupaka pročišćavanja. Povrh toga, operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju otpadne vode koje nisu iz kućanstava treba biti omogućeno praćenje tih ispuštanja prije ulaska u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Ako se u ulaznim vodama utvrdi onečišćenje koje nije iz kućanstava, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje onečišćenja na izvoru poboljšanjem praćenja onečišćujućih tvari u sabirnim sustavima kako bi se mogli utvrditi izvori onečišćenja i, prema potrebi, preispitivanjem odobrenja danih relevantnim, priključenim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Vodni resursi Unije pod sve većim su pritiskom, što u nekim područjima Unije dovodi do trajne ili privremene nestašice vode. Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom uporabom pročišćenih komunalnih otpadnih voda, čime bi se ograničilo dobivanje pitke vode iz površinskih i podzemnih voda. Stoga bi ponovnu uporabu pročišćenih komunalnih otpadnih voda trebalo poticati i primjenjivati kad god je to primjereno, posebno u industrijskim procesima te centraliziranom grijanju i hlađenju. Države članice trebale bi utvrditi nacionalne planove za uštedu i ponovnu uporabu vode u kojima se utvrđuju ciljevi ponovne uporabe vode i uštede vode u svim sektorima koji se smatraju relevantnima, uzimajući u obzir potrebu da se osigura postizanje ciljeva dobrog ekološkog i kemijskog stanja prihvatnih tijela, kako je definirano u Direktivi 2000/60/EZ, uz osiguravanje minimalnog ekološkog protoka. Postroživanje zahtjeva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i mjere za bolje praćenje, nadzor i smanjenje onečišćenja na izvoru utjecat će na kvalitetu pročišćenih komunalnih otpadnih voda pa će se time podupirati ponovna uporaba vode. Ako ponovna uporaba vode služi za poljoprivredno navodnjavanje, trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća51.
_________________
_________________
51 Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).
51 Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19.a)   U središtu te povezanosti vode i energije sve je veća svijest o povezanosti klimatskih i vodnih sustava, a promjene u jednom sustavu uzrokuju važne, nelinearne promjene u drugom. Ciljevi klimatske neutralnosti i usmjerenost na vodne resurse trebali bi se stoga razvijati na način kojim se oni međusobno osnažuju postizanjem društva koje pametno gospodari vodama. To podrazumijeva društvo u kojem je vrijednost vode prepoznata i ostvarena, a svim se dostupnim izvorima vode upravlja kako bi se izbjegla nestašica i onečišćenje vode; vodni sustav otporan je na posljedice demografskih promjena, suša i poplava, a svi relevantni dionici uključeni su u jamčenje održivog upravljanja vodama, dok su krugovi vode i resursa uglavnom zatvoreni kako bi se potaknulo kružno gospodarstvo.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive, a posebno pridržavanje graničnih vrijednosti emisija, važno je pratiti ispuštanja pročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi uspostavom obveznog sustava prethodnog odobrenja na nacionalnoj razini kako bi se u okoliš ispuštale pročišćene komunalne otpadne vode. Usto, kako bi se spriječilo nenamjerno ispuštanje plastičnih biomedija u okoliš iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se koriste tom tehnikom, ključno je u odobrenja za ispuštanje uključiti posebne obveze stalnog praćenja i sprečavanja takvih ispuštanja.
(20)  Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive, a posebno pridržavanje graničnih vrijednosti emisija, važno je pratiti ispuštanja pročišćenih komunalnih otpadnih voda u okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi uspostavom obveznog sustava prethodnog odobrenja na nacionalnoj razini kako bi se u okoliš ispuštale pročišćene komunalne otpadne vode. Usto, kako bi se kontinuirano sprječavalo i slučajno akutno istjecanje i kronično difuzno istjecanje plastičnih biomedija u okoliš, uključujući ali ne ograničavajući se na bionosače, biokuglice i kuglice od polistirena, iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, ključno je u odobrenja za ispuštanje uključiti posebne obveze upotrebe odgovarajućih rješenja za zadržavanje kao što su rešetke i mreže kako bi se spriječilo ispuštanje i obveze stalnog praćenja svih ispuštanja plastičnih biomedija. Kako bi se pripremilo na očekivani rast uporabe biomedija, kao i tehnološki napredak u tom sektoru, definicija plastičnih biomedija trebala bi obuhvaćati sve postojeće tehnologije, a istodobno biti dovoljno otporna na promjene u budućnosti i dovoljno fleksibilna u kontekstu budućeg napretka u tom području.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)  Kako bi se osigurala zaštita okoliša, izravna ispuštanja biorazgradivih otpadnih voda koje nisu iz kućanstava iz određenih industrijskih sektora u okoliš trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju na nacionalnoj razini i odgovarajućim zahtjevima. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da izravna ispuštanja iz određenih industrijskih sektora podliježu sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom pročišćivanju koje je potrebno za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.
(21)  Kako bi se osigurala zaštita okoliša, izravna ispuštanja biorazgradivih otpadnih voda koje nisu iz kućanstava iz određenih industrijskih sektora u okoliš trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju na nacionalnoj razini i odgovarajućim zahtjevima. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da izravna ispuštanja iz određenih industrijskih sektora podliježu sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom pročišćivanju koje je potrebno za zaštitu zdravlja u skladu s pristupom „Jedno zdravlje” i okoliša te da se u konačnoj analizi utvrdi da su ispunjeni parametri utvrđeni za pročišćene otpadne vode.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
(22)  U skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a djelovanje Unije nadopunjuje nacionalne politike i usmjereno je na poboljšanje javnog zdravlja i prevenciju bolesti. Kako bi se osigurala optimalna upotreba relevantnih javnozdravstvenih podataka dobivenih praćenjem komunalnih otpadnih voda, trebalo bi uspostaviti nadzor nad komunalnim otpadnim vodama i upotrebljavati ga u svrhu prevencije ili ranog upozoravanja, na primjer za otkrivanje određenih virusa u komunalnim otpadnim vodama kao znak pojave epidemija ili pandemija. Države članice trebale bi uspostaviti trajni dijalog i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za upravljanje komunalnim otpadnim vodama. U kontekstu te koordinacije trebalo bi utvrditi popis parametara relevantnih za javno zdravlje koje treba pratiti u komunalnim otpadnim vodama, kao i učestalost i lokacije uzorkovanja. Tim će se pristupom iskoristiti i dopuniti druge inicijative Unije u području zaštite javnog zdravlja, kao što je praćenje okoliša koje uključuje nadzor nad otpadnim vodama52. Na temelju informacija prikupljenih tijekom pandemije bolesti COVID-19 i iskustva stečenog provedbom Preporuke Komisije o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u53 („preporuka”), od država članica trebalo bi zahtijevati da redovito prate zdravstvene parametre povezane s virusom SARS-CoV-2 i njegovim varijantama. Kako bi se osigurala primjena usklađenih metoda, države članice trebale bi u mjeri u kojoj je to moguće primjenjivati metode uzorkovanja i analize utvrđene u preporuci za praćenje virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti.
(22)  U skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a djelovanje Unije nadopunjuje nacionalne politike i usmjereno je na poboljšanje javnog zdravlja i prevenciju bolesti. Kako bi se osigurala optimalna upotreba relevantnih javnozdravstvenih podataka dobivenih praćenjem komunalnih otpadnih voda, trebalo bi uspostaviti nadzor nad komunalnim otpadnim vodama i upotrebljavati ga u svrhu prevencije ili ranog upozoravanja, na primjer za otkrivanje određenih virusa u komunalnim otpadnim vodama kao znak pojave epidemija ili pandemija, kao što je bio slučaj tijekom pandemije bolesti COVID-19. Države članice trebale bi uspostaviti trajni dijalog i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za upravljanje komunalnim otpadnim vodama te jasno raspodijeliti uloge, odgovornosti i troškove među tim nadležnim tijelima. U kontekstu te koordinacije trebalo bi utvrditi popis parametara relevantnih za javno zdravlje koje treba pratiti u komunalnim otpadnim vodama, kao i učestalost i lokacije uzorkovanja. Tim će se pristupom iskoristiti i dopuniti druge inicijative Unije u području zaštite javnog zdravlja, kao što je praćenje okoliša koje uključuje nadzor nad otpadnim vodama52. Na temelju informacija prikupljenih tijekom pandemije bolesti COVID-19 i iskustva stečenog provedbom Preporuke Komisije o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u53 („preporuka”), od država članica trebalo bi zahtijevati da redovito prate zdravstvene parametre. Kako bi se osigurala primjena usklađenih metoda, države članice trebale bi u mjeri u kojoj je to moguće primjenjivati metode uzorkovanja i analize utvrđene u preporuci za praćenje virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti.
_________________
_________________
52 Komunikacija Komisije o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) – korak prema dovršetku europske zdravstvene unije (COM(2021) 576 final).
52 Komunikacija Komisije o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) – korak prema dovršetku europske zdravstvene unije (COM(2021) 576 final).
53 Preporuka Komisije (EU) 2021/472 оd 17. ožujka 2021. o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u (SL L 98, 19.3.2021., str. 3.).
53 Preporuka Komisije (EU) 2021/472 оd 17. ožujka 2021. o zajedničkom pristupu uspostavi sustavnog nadzora nad virusom SARS-CoV-2 i njegovim sojevima u otpadnim vodama u EU-u (SL L 98, 19.3.2021., str. 3.).
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23.a)   U ovoj se Direktivi pristup „Jedno zdravlje”, kako ga tumači Svjetska zdravstvena organizacija, prepoznaje kao integrirani i ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja i ekosustava. Pristupom „Jedno zdravlje” prepoznaje se da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni. Stoga je primjereno utvrditi da bi pročišćavanje otpadnih voda trebalo obuhvaćati izbjegavanje negativnih učinaka na zdravlje kao što su epidemije te poštovanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. S obzirom na obvezu skupine G7 da prizna brz porast antimikrobne rezistencije na globalnoj razini, potrebno je promicati opreznu i odgovornu uporabu antibiotika u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.
(24)  Kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje ljudi, države članice trebale bi utvrditi rizike koje uzrokuje gospodarenje komunalnim otpadnim vodama. Na temelju tog utvrđivanja i ako je to potrebno radi usklađivanja sa zahtjevima zakonodavstva Unije o vodama, države članice trebale bi poduzeti strože mjere za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od mjera potrebnih za usklađivanje s minimalnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi. Ovisno o situaciji, te strože mjere mogu među ostalim uključivati uspostavu sabirnih sustava, izradu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama ili primjenu sekundarnog, tercijarnog ili kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije ili uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ne dosežu pragove p.e., što dovodi do primjene standardnih zahtjeva. Mogu uključivati i naprednije pročišćavanje od onog potrebnog za ispunjavanje minimalnih zahtjeva ili dezinfekciju pročišćenih komunalnih otpadnih voda potrebnu za usklađivanje s Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća55.
(24)  Kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, države članice trebale bi utvrditi rizike koje uzrokuje gospodarenje komunalnim otpadnim vodama. U tu svrhu početni pristup trebao bi biti promicanje kontrole na izvoru kako bi se spriječilo onečišćenje u pogledu komunalnih otpadnih voda u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Na temelju tog utvrđivanja i ako je to potrebno radi usklađivanja sa zahtjevima zakonodavstva Unije o vodama, države članice trebale bi poduzeti strože mjere za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od mjera potrebnih za usklađivanje s minimalnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi. Ovisno o situaciji, te strože mjere mogu među ostalim uključivati preventivne mjere tj. uspostavu sabirnih sustava, izradu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama ili primjenu sekundarnog, tercijarnog ili kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije ili uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ne dosežu pragove p.e., što dovodi do primjene standardnih zahtjeva, kao i preispitivanje odobrenja za ispuštanje i uporabu ekvivalentnog pročišćavanja kojim se osigurava ista razina zaštite okoliša. Mogu uključivati i naprednije pročišćavanje od onog potrebnog za ispunjavanje minimalnih zahtjeva ili dezinfekciju pročišćenih komunalnih otpadnih voda potrebnu za usklađivanje s Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća55.
_________________
_________________
55 Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).
55 Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.
(25)  Cilj održivog razvoja br. 6 i povezani cilj kojim se od država članica zahtijeva da se do 2030.„ostvari pristup odgovarajućim i pravednim sanitarnim i higijenskim uvjetima za sve te iskorijeniti vršenje nužde na otvorenom, posebno vodeći računa o potrebama žena, djevojčica i osoba u ranjivom položaju”56. Nadalje, u 20. načelu europskog stupa socijalnih prava57 navodi se da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu i sanitarne uvjete. U tom kontekstu i u skladu s preporukama iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju58 te odredbama Protokola o vodi i zdravlju59 države članice trebale bi riješiti pitanje pristupa sanitarnim uvjetima na nacionalnoj razini. To bi se trebalo postići mjerama usmjerenima na poboljšanje pristupa sanitarnim uvjetima za sve, na primjer uspostavom sanitarnih objekata u javnim prostorima, kao i poticanjem besplatne dostupnosti odgovarajućih sanitarnih objekata u javnim upravama i javnim zgradama i\ili osiguravanjem njihove pristupačnosti za sve. Sanitarna infrastruktura trebala bi omogućiti sigurno zbrinjavanje ljudskog urina, fekalija i menstrualne krvi. Tom bi se infrastrukturom trebalo upravljati na siguran način, što znači da bi trebala biti dostupna svima u svakom trenutku, uključujući osobe s posebnim potrebama, kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici, da bi trebala biti smještena na lokacijama kojima se osigurava minimalan rizik za sigurnost korisnika te da bi trebala biti higijenski i tehnički sigurna za uporabu. Takvi objekti ujedno bi trebali biti dostatni da zadovolje potrebe ljudi i da nema neopravdano dugog čekanja.
(25)  Cilj održivog razvoja br. 6 i povezani cilj kojim se od država članica zahtijeva da se do 2030.„ostvari pristup odgovarajućim i pravednim sanitarnim i higijenskim uvjetima za sve te iskorijeniti vršenje nužde na otvorenom, posebno vodeći računa o potrebama žena, djevojčica i osoba u ranjivom položaju”56. Nadalje, u 20. načelu europskog stupa socijalnih prava57 navodi se da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu i sanitarne uvjete. U tom kontekstu i u skladu s preporukama iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju58 te odredbama Protokola o vodi i zdravlju59 države članice trebale bi riješiti pitanje pristupa sanitarnim uvjetima na nacionalnoj razini. To bi se trebalo postići mjerama kojima se osigurava pristup sanitarnim uvjetima za sve, na primjer uspostavom sanitarnih objekata u javnim prostorima, kao i poticanjem besplatne dostupnosti odgovarajućih sanitarnih objekata u javnim upravama i javnim zgradama i/ili osiguravanjem njihove pristupačnosti za sve. Sanitarna infrastruktura trebala bi omogućiti sigurno zbrinjavanje ljudskog urina i fekalija te zamjenu proizvoda za menstruaciju. Tom bi se infrastrukturom trebalo upravljati na siguran način, što znači da bi trebala biti dostupna svima u svakom trenutku, uključujući osobe s posebnim potrebama, kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici, da bi trebala biti smještena na lokacijama kojima se osigurava najveća moguća sigurnost korisnika te da bi trebala biti higijenski i tehnički sigurna za uporabu. Takvi objekti ujedno bi trebali biti dostatni da zadovolje potrebe ljudi i da nema neopravdano dugog čekanja.
_________________
_________________
56 Rezolucija koju je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015. (A/70/L.1)
56 Rezolucija koju je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015. (A/70/L.1)
57 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017) 0250 final).
57 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017) 0250 final).
58 Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju, 2018.
58 Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o sanitarnim uvjetima i zdravlju, 2018.
59 Protokol o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992., 17. lipnja 1999.
59 Protokol o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992., 17. lipnja 1999.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 26.
(26)  Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, prepoznat je u Komunikaciji Komisije od 7. listopada 2020. „Unija ravnopravnosti: Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma”, u kojoj se poziva na povećanje djelotvornog jednakog pristupa osnovnim uslugama. Općenito je primjereno da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi se poboljšao pristup tih skupina sanitarnim uvjetima. Važno je da se utvrđivanje tih skupina provodi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća60. Mjere za poboljšanje pristupa ranjivih i marginaliziranih skupina sanitarnim uvjetima mogu uključivati osiguravanje sanitarnih objekata u javnim prostorima besplatno ili uz malu naknadu, poboljšanje ili održavanje priključka s odgovarajućim sustavima za prikupljanje komunalnih otpadnih voda te informiranje o najbližim sanitarnim objektima.
(26)  Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, prepoznat je u Komunikaciji Komisije od 7. listopada 2020. „Unija ravnopravnosti: Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma”, u kojoj se poziva na povećanje djelotvornog jednakog pristupa osnovnim uslugama. Općenito je primjereno da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim skupinama ili skupinama koje su marginalizirane zbog čimbenika povezanih s njihovom socioekonomskom situacijom, etničkom pripadnošću, seksualnošću, rodom, invaliditetom, beskućništvom, pravnim statusom, vjerskim uvjerenjem ili drugim razlozima, tako što će poduzeti potrebne mjere kako bi se tim skupinama osigurao pristup sanitarnim uvjetima. Važno je da se utvrđivanje tih skupina provodi u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća. Mjere za poboljšanje pristupa ranjivih i marginaliziranih skupina sanitarnim uvjetima mogu uključivati osiguravanje sanitarnih objekata u javnim i privatnim prostorima te zgradama javne uprave besplatno ili uz malu naknadu, poboljšanje ili održavanje priključka s odgovarajućim sustavima za prikupljanje komunalnih otpadnih voda te informiranje o najbližim sanitarnim objektima.
_________________
60 Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
(28)  U evaluaciji je zaključeno da bi se gospodarenje muljem moglo poboljšati kako bi se bolje uskladilo s načelima kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada kako je definirana u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Mjere za bolje praćenje i smanjenje onečišćenja na izvoru uzrokovanog ispuštanjem otpadnih voda koje nisu iz kućanstava pomoći će u poboljšanju kvalitete proizvedenog mulja i osigurati njegovu sigurnu uporabu u poljoprivredi. Kako bi se osigurala pravilna i sigurna oporaba hranjivih tvari iz mulja, uključujući kritičnu tvar fosfor, trebalo bi utvrditi minimalne stope oporabe na razini Unije.
(28)  U evaluaciji je zaključeno da bi se gospodarenje muljem moglo poboljšati kako bi se bolje uskladilo s načelima kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada kako je definirana u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Mjere za bolje praćenje i smanjenje onečišćenja na izvoru uzrokovanog ispuštanjem otpadnih voda koje nisu iz kućanstava pomoći će u poboljšanju kvalitete proizvedenog mulja i osigurati njegovu sigurnu uporabu u poljoprivredi i drugim sektorima. Kako bi se osigurala i omogućila pravilna i sigurna oporaba hranjivih tvari iz mulja i otpadnih voda te osigurala usklađenost s ciljem Unije u pogledu sigurnih i održivih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama, uključujući kritičnu tvar fosfor, trebalo bi utvrditi minimalne stope oporabe na razini Unije, a istodobno postoji potreba za užom suradnjom s akademskom zajednicom i istraživačima kako bi se utvrdile i primijenile najprikladnije metode oporabe hranjivih tvari iz mulja za naknadnu uporabu u poljoprivredi. Komisija bi trebala promicati zakonodavne okvire za razvoj funkcionalnog tržišta za oporabljeni fosfor i dušik, a države članice trebale bi olakšati pristup tržištu i daljnju uporabu oporabljenog fosfora. Zahtjevi u pogledu oporabe trebali bi ostati otvoreni za budući razvoj tehnologije i procesnih putova za oporabu hranjivih tvari. Države članice trebale bi razmotriti vađenje vrijednih resursa iz kanalizacijskog mulja u poljoprivredne svrhe kako bi se konsolidirala otpornost i održivost tog sektora te kako bi se doprinijelo strateškoj autonomiji industrije gnojiva u EU-u. Države članice nastoje postići učinkovitu kružnost hranjivih tvari te bi trebale nastojati poboljšati oporabu hranjivih tvari i metala iz kanalizacijskog mulja s naglaskom na postizanju drugih dodatnih koristi kao što su proizvodnja bioplina ili biougljena.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)  Potrebno je dodatno praćenje kako bi se provjerila usklađenost s novim zahtjevima u pogledu mikroonečišćujućih tvari, onečišćenja koje nije iz kućanstava, energetske neutralnosti, emisija stakleničkih plinova, prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Za provjeru uspješnosti kvartarnog pročišćavanja u pogledu smanjenja mikroonečišćujućih tvari u ispuštanjima komunalnih otpadnih voda dovoljno je pratiti ograničen skup reprezentativnih mikroonečišćujućih tvari. Učestalost praćenja trebala bi biti usklađena s trenutačnim najboljim praksama, kako se trenutačno primjenjuje u Švicarskoj. Kako bi ostale troškovno učinkovite, te bi obveze trebalo prilagoditi veličini uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i aglomeracija. Praćenjem će se pridonijeti i pružanju podataka za cjelokupni okvir za praćenje stanja okoliša kako je utvrđen u Osmom programu djelovanja za okoliš63, a posebno će se pridonijeti okviru za praćenje nulte stope onečišćenja64 na kojem se temelji.
(29)  Potrebno je dodatno praćenje kako bi se provjerila usklađenost s novim zahtjevima u pogledu mikroonečišćujućih tvari, onečišćenja koje nije iz kućanstava, energetske neutralnosti, svih emisija stakleničkih plinova uključujući dušikov oksid, metana te prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja. Takvim se praćenjem podupire izvješćivanje o nacionalnom inventaru, osigurava potrebna infrastruktura za provedbu smjernica IPCC-a za praćenje i omogućuje buduća izrada akcijskih planova za znanstveno utemeljeno ublažavanje u skladu s Pariškim sporazumom. Za provjeru uspješnosti kvartarnog pročišćavanja u pogledu smanjenja mikroonečišćujućih tvari u ispuštanjima komunalnih otpadnih voda dovoljno je pratiti ograničen skup reprezentativnih mikroonečišćujućih tvari. Učestalost praćenja trebala bi se nadovezivati na trenutačne najbolje prakse, kako se trenutačno primjenjuje u Švicarskoj. Trebalo bi ga proširiti kako bi se obuhvatile posebno opasne tvari kao što su telmisartan, bisfenol A, beta-estradiol i perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS). Kako bi ostale troškovno učinkovite, te bi obveze trebalo prilagoditi veličini uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i aglomeracija. Praćenjem će se pridonijeti i pružanju podataka za cjelokupni okvir za praćenje stanja okoliša kako je utvrđen u Osmom programu djelovanja za okoliš63, a posebno će se pridonijeti okviru za praćenje nulte stope onečišćenja64 na kojem se temelji i poduprijeti digitalnu tranziciju u vodnom sektoru u skladu s digitalnom strategijom EU-a.
_________________
_________________
63 Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).
63 Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).
64 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
64 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM/2021/400 final).
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i bolje iskoristile mogućnosti koje nudi digitalizacija, izvješćivanje o provedbi Direktive trebalo bi poboljšati i pojednostavniti ukidanjem obveze država članica da svake dvije godine izvješćuju Komisiju i da Komisija objavljuje dvogodišnja izvješća. Izvješćivanje bi trebalo zamijeniti zahtjevom da države članice uz potporu Europske agencije za okoliš poboljšaju postojeće nacionalne standardizirane skupove podataka uspostavljene Direktivom 91/271/EEZ i da ih redovito ažuriraju. Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš trebalo bi omogućiti stalan pristup nacionalnim bazama podataka. Kako bi se osiguralo pružanje potpunih informacija o primjeni ove Direktive, skupovi podataka trebali bi uključivati informacije o usklađenosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda sa zahtjevima pročišćavanja (uzorci koji jesu/nisu u skladu s vrijednostima parametara, opterećenja i koncentracije ispuštenih onečišćujućih tvari), o razini postizanja ciljeva energetske neutralnosti, o emisijama stakleničkih plinova iz uređaja za pročišćavanje s p.e. većim od 10 000 i o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja, pristupa sanitarnim uslugama i pročišćavanja i pojedinačnim sustavima. Nadalje, trebalo bi osigurati potpunu usklađenost s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća65 kako bi se optimizirala upotreba podataka i poduprla potpuna transparentnost.
(30)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i bolje iskoristile mogućnosti koje nudi digitalizacija, izvješćivanje o provedbi Direktive trebalo bi poboljšati i pojednostavniti ukidanjem obveze država članica da svake dvije godine izvješćuju Komisiju i da Komisija objavljuje dvogodišnja izvješća. Izvješćivanje bi trebalo zamijeniti zahtjevom da države članice uz potporu Europske agencije za okoliš poboljšaju postojeće nacionalne standardizirane skupove podataka uspostavljene Direktivom 91/271/EEZ i da ih redovito ažuriraju. Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš trebalo bi omogućiti stalan pristup nacionalnim bazama podataka te bi one trebale biti dostupne i javnosti putem centralizirane baze podataka na razini Unije o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ta baza podataka trebala bi omogućavati usporedbu među državama članicama rada postrojenja za pročišćavanje kako bi se spriječilo onečišćenje, omogućilo uspoređivanje poduzetih mjera i poduprla usklađenost s ovom Direktivom, uključujući primjenu proširene odgovornosti proizvođača s posebnim naglaskom na izvore onečišćenja. Kako bi se osiguralo pružanje potpunih informacija o primjeni ove Direktive, skupovi podataka trebali bi uključivati informacije o usklađenosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda sa zahtjevima pročišćavanja (uzorci koji jesu/nisu u skladu s vrijednostima parametara, opterećenja i koncentracije ispuštenih onečišćujućih tvari), o razini postizanja ciljeva energetske neutralnosti, o emisijama stakleničkih plinova iz uređaja za pročišćavanje s p.e. većim od 10 000 i o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja, uključujući sustave ranog upozoravanja u slučaju otjecanja vode, pristup sanitarnim uslugama i pročišćavanje u pojedinačnim sustavima te primjenu proširene odgovornosti proizvođača. Nadalje, trebalo bi osigurati potpunu usklađenost s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća65 kako bi se optimizirala upotreba podataka i poduprla potpuna transparentnost. Administrativni teret pružanja informacija i podataka javnosti u svakom trenutku mora biti u skladu s načelom proporcionalnosti.
_________________
_________________
65 Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP), SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
65 Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP), SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.a (nova)
(31.a)   Trenutačno su dostupna znatna financijska sredstva Unije za pokrivanje troškova provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Od 2000. sredstva dodijeljena u okviru kohezijske politike iznosila su 38,8 milijardi EUR za sektor otpadnih voda. Osim financiranja u okviru kohezijske politike za izravna ulaganja u vodni sektor, sredstvima Unije, uključujući fondove kohezijske politike, Obzor 2020. i LIFE, također su se podupirala istraživanja u vodnom sektoru Unije. U razdoblju od 2000. do 2017. Unija je financirala ukupno 138 projekata u okviru programa LIFE povezanih s pročišćavanjem otpadnih voda. Bit će potrebna daljnja potpora na razini Unije kako bi se proveli novi ambiciozni ciljevi i kako nitko ne bi bio zapostavljen uz istodobno osiguravanje visoke razine pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i pristupa građana takvom pročišćavanju u cijeloj Europi. Međutim, financiranje kvartarnog pročišćavanja trebalo bi se financirati iz nacionalnih programa proširene odgovornosti proizvođača zajedno s nacionalnim financiranjem kako bi se ograničio učinak na račune građana za vodu i osiguralo poštovanje načela „onečišćivač plaća”. Kao dodatnu mjeru u skladu s procjenom provedbe Komisija bi trebala osigurati odgovarajuća financijska sredstva za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se osiguralo složeno ispunjavanje obveza predviđenih ovom Direktivom u svim državama članicama putem programa ulaganja iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO, razdoblje nakon 2027.).
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)  Sektor prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda specifičan je jer djeluje kao ograničeno tržište, pri čemu javna i mala poduzeća priključena na sabirni sustav nemaju mogućnost odabira operatora. Stoga je važno osigurati javni pristup ključnim pokazateljima uspješnosti operatora kao što su postignuta razina i troškovi pročišćavanja, potrošena i proizvedena energija te povezane emisije stakleničkih plinova i ugljični otisak. Kako bi se javnost bolje upoznala s implikacijama pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, najvažnije informacije o godišnjim troškovima prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda za svako kućanstvo trebalo bi pružiti na lako dostupan način, primjerice na računima, dok bi ostale detaljne informacije trebale biti dostupne na internetu putem internetskih stranica operatora ili nadležnog tijela.
(32)  Sektor prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda specifičan je, a javna i mala poduzeća priključena na sabirni sustav nemaju mogućnost odabira operatora. Stoga je važno osigurati pristup vodi i sanitarnim uslugama. Isto je važno osigurati javni pristup ključnim pokazateljima uspješnosti operatora kao što su postignuta razina i troškovi pročišćavanja, potrošena i proizvedena energija te povezane emisije stakleničkih plinova i ugljični otisak. Kako bi se javnost bolje upoznala s implikacijama pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, najvažnije informacije o godišnjim troškovima prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda za svako kućanstvo trebalo bi pružiti na lako dostupan način na računima, dok bi ostale detaljne informacije trebale biti prilagođene korisniku i dostupne na internetu putem internetskih stranica operatora ili nadležnog tijela.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.
(33)  Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća66 jamči se pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. („Aarhuška konvencija”). Aarhuškom konvencijom obuhvaćene su široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za razmjene podataka ta direktiva dopunjuje utvrđivanjem obveze stavljanja na raspolaganje javnosti na internetu informacija o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na način prilagođen korisnicima, a ne da se stvara zaseban pravni režim.
(33)  Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća66 jamči se pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. („Aarhuška konvencija”). Aarhuškom konvencijom obuhvaćene su široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za razmjene podataka ta direktiva dopunjuje utvrđivanjem obveze stavljanja na raspolaganje javnosti na internetu informacija o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na način prilagođen korisnicima, a ne da se stvara zaseban pravni režim. Kako bi se osiguralo da je javnost u predmetnom području obaviještena o štetnim i znatnim razinama onečišćenja u slučaju onečišćenja vode iznad praga koji je utvrđen zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom, države članice trebale bi uzeti u obzir smjernice Komisije i uspostaviti sustave upozoravanja javnosti koji se temelje na rješenjima najbolje prakse kao što je tehnologija Cell Broadcast.
_________________
_________________
66 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26. – 32.).
66 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26. – 32.).
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
(35)  Kako bi se ova Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom određenih dijelova priloga u pogledu zahtjeva za sekundarno, tercijarno i kvartarno pročišćavanje te zahtjeva za posebna odobrenja za ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te u pogledu dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz mulja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(35)  Kako bi se ova Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom određenih dijelova priloga u pogledu zahtjeva za sekundarno, tercijarno i kvartarno pročišćavanje te zahtjeva za posebna odobrenja za ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava u sabirne sustave i uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te u pogledu dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz komunalnih otpadnih voda i mulja, kako bi se potaknuo niz različitih tehnika oporabe, uključujući pirolizu i taloženje struvita te oporabu hranjivih tvari iz mulja. S obzirom na to da su fosfor i dušik vrijedni resursi za poljoprivredu, Komisija bi trebala nastojati donijeti te delegirane akte u roku od jedne godine nakon završetka prenošenja ove Direktive. U tom razdoblju posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Osim toga, Komisiju bi trebala imati ovlasti za donošenje delegiranih akata radi proširenja popisa sektora koji doprinose programima proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.
(36)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standarda za projektiranje pojedinačnih sustava, za donošenje metoda praćenja i procjene za pokazatelje kvartarnog pročišćavanja, za utvrđivanje zajedničkih uvjeta i kriterija za primjenu izuzeća za određene proizvode od proširene odgovornosti proizvođača, za utvrđivanje metodologija za potporu razvoju integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama i za mjerenje antimikrobne rezistencije i mikroplastike u urbanim otpadnim vodama te za donošenje formata i načina predstavljanja informacija o provedbi ove Direktive koje države članice trebaju dostaviti, a Europska agencije za okoliš sastaviti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća67.
(36)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standarda za projektiranje pojedinačnih sustava, za donošenje metoda praćenja i procjene za pokazatelje kvartarnog pročišćavanja, za utvrđivanje i ažuriranje popisa mikroonečišćujućih tvari, za utvrđivanje zajedničkih uvjeta i kriterija za primjenu izuzeća za određene proizvode od proširene odgovornosti proizvođača, za utvrđivanje metodologija za potporu razvoju integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama i za mjerenje antimikrobne rezistencije i mikroplastike u urbanim otpadnim vodama te za donošenje formata i načina predstavljanja informacija o provedbi ove Direktive koje države članice trebaju dostaviti, a Europska agencije za okoliš sastaviti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća67. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kako bi utvrdila zahtjeve za praćenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama iz ove Direktive, u skladu s postupkom iz ove Direktive, 12 mjeseci nakon njezina dodavanja na popis za praćenje na temelju Direktive 2022/0344 (COD).
_________________
_________________
67 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
67 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37.a)   Važno je osigurati da se ovom Direktivom omogući bolja kvaliteta vode, a da se pritom ne ugrozi pristupačnost, dostupnost i cjenovna pristupačnost osnovnih proizvoda.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.b (nova)
(37.b)   Države članice trebale bi moći predvidjeti dodatnu nadoknadu razlike troškova nastalih zbog zahtjeva iz ove Direktive u svrhu potpore osnovnim lijekovima kako bi se osigurala njihova trajna raspoloživost na tržištu i dostupnost građanima.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.
(38)  Komisija bi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva68 trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive, na svim dostupnim preporukama SZO-a te na relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima. U evaluaciji bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mogućoj potrebi za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u skladu s razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanjem znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podacima iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(38)  Komisija bi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva68 trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive, na svim dostupnim preporukama SZO-a te na relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima. U evaluaciji bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mogućoj potrebi za uvođenjem ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru pročišćavanja otpadnih voda, potrebi za uklanjanjem mikroplastike i PFAS-a iz komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja, potrebi za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u skladu s razvojem raspona proizvoda stavljenih na tržište, te metodi za uklanjanje i denaturiranje takvih proizvoda u završnoj fazi uporabe bez znatnog utjecaja na okoliš, poboljšanjem znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podacima iz novih obveza praćenja i analize mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja vode, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti i načelom „onečišćivač plaća” utvrđenima u UFEU-u te načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana.
_________________
_________________
68 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.).
68 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.).
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda , radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi uz postupno uklanjanje emisija stakleničkih plinova i poboljšavanje energetske ravnoteže u aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Njome se utvrđuju i pravila o pristupu sanitarnim objektima, transparentnosti sektora komunalnih otpadnih voda i redovitom nadzoru parametara relevantnih za javno zdravlje u komunalnim otpadnim vodama .
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda , radi zaštite okoliša i zdravlja, u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, uz postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšavanje energetske ravnoteže u aktivnostima prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda uz istodoban doprinos tranziciji na kružno gospodarstvo. Njome se utvrđuju i pravila o pristupu sanitarnim objektima za sve, transparentnosti sektora komunalnih otpadnih voda i redovitom nadzoru parametara relevantnih za javno zdravlje u komunalnim otpadnim vodama, a integriranim planiranjem upravljanja otpadnim vodama nastoje se povećati sinergije s prilagodbom klimatskim promjenama i mjerama obnove urbanih ekosustava.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
(1)  „komunalne otpadne vode” su otpadne vode iz kućanstava , mješavina otpadnih voda iz kućanstava i otpadnih voda koje nisu iz kućanstava ili mješavina otpadnih voda iz kućanstava i gradskog površinskog otjecanja ;
(1)   „komunalne otpadne vode” su bilo što od sljedećeg:
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a (nova)
a)   otpadne vode iz kućanstava;
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b (nova)
(b)   mješavina otpadnih voda iz kućanstava i otpadnih voda koje nisu iz kućanstava;
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c (nova)
(c)   mješavina otpadnih voda iz kućanstava i gradsko površinsko otjecanje;
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d (nova)
(d)   mješavina otpadnih voda iz kućanstava, otpadnih voda koje nisu iz kućanstava i gradskog površinskog otjecanje;
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – uvodni dio
(3)  „ otpadne vode koje nisu iz kućanstava ” su sve otpadne vode koje se u sabirne sustave ispuštaju iz prostora korištenih za bilo što od sljedećeg:
(3)  „otpadne vode koje nisu iz kućanstava” sve su otpadne vode koje nisu većim dijelom proizvod ljudskog metabolizma ili kućanskih aktivnosti i koje se u sabirne sustave ispuštaju iz prostora korištenih za bilo što od sljedećeg:
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 4.
(4)  „aglomeracija” je područje gdje je opterećenje od onečišćenja iz komunalnih otpadnih voda dovoljno koncentrirano (p.e. 10 po hektaru ili više) da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;
(4)  „aglomeracija” je područje gdje je opterećenje od onečišćenja iz komunalnih otpadnih voda dovoljno koncentrirano (p.e. 25 po hektaru ili više) da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.
(5)  „gradsko površinsko otjecanje” je kišnica iz aglomeracija prikupljena kombiniranim ili odvojenim kanalizacijskim sustavima;
(5)  „gradsko površinsko otjecanje” su kišnica, snijeg ili otopljeni led iz aglomeracija prikupljeni kombiniranim ili odvojenim kanalizacijskim sustavima;
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 6.
(6)  „prelijevanje oborinskih voda” znači ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda iz kombinirane kanalizacije u prihvatne vode do kojeg dolazi zbog kišnice;
(6)  „prelijevanje oborinskih voda” znači ispuštanje nepročišćenih ili djelomično pročišćenih komunalnih otpadnih voda iz kombinirane kanalizacije ili iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u prihvatne vode do kojeg dolazi zbog prekomjerne količine kiše;
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 16.
(16)  „mikroonečišćujuća tvar” znači tvar, uključujući proizvode njezine razgradnje, koja je obično prisutna u okolišu i komunalnim otpadnim vodama u koncentracijama manjim od miligrama po litri i koja se može smatrati opasnom za zdravlje ljudi ili okoliš na temelju bilo kojeg od kriterija iz dijela 3. i dijela 4. Priloga I. Uredbi EZ69;
(16)  „mikroonečišćujuća tvar” znači tvar kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 1907/2006, uključujući proizvode njezine razgradnje, koja je obično prisutna u okolišu i komunalnim otpadnim vodama u koncentracijama od mikrograma po litri ili manjima koja se može smatrati opasnom za zdravlje ljudi ili okoliš na temelju bilo kojeg od kriterija iz dijela 3. i dijela 4. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/200869;
_________________
_________________
69 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
69 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 19.
(19)  „organizacija za odgovornost proizvođača” znači organizacija koju su zajednički osnovali proizvođači radi ispunjavanja svojih obveza iz članka 9.;
(19)  „organizacija za odgovornost proizvođača” znači organizacija osnovana pod nadzorom nadležnih tijela država članica uz potporu kako bi proizvođači ispunjavali svoje obveze iz članka 9.;
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
(19.a)   „načelo „onečišćivač plaća” znači načelo prema kojemu onečišćivači snose troškove svojeg onečišćenja ili štete u okolišu, uključujući troškove mjera koje se poduzimaju za sprečavanje, kontrolu i otklanjanje onečišćenja;
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 20.
(20)  „sanitarni uvjeti” znači objekti i usluge za sigurno odlaganje ljudskog urina, fekalija i menstrualne krvi;
(20)  „sanitarni uvjeti” znači objekti i usluge za sigurno, higijensko, zaštićeno i društveno i kulturno prihvatljivo odlaganje ljudskog urina i fekalija te za promjenu i odlaganje menstrualnih proizvoda, kojima se osigurava privatnost i jamči dostojanstvo;
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.a (nova)
(21.a)   „pristup Jedno zdravlje” znači integriran, ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja, biljaka i ekosustava. Njime se uviđa da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni;
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 22.
(22)  „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili bi mogli utjecati ili skoja ima interes u postupcima donošenja odluka o provedbi obveza utvrđenih u ovoj Direktivi, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša;
(22)  „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili bi mogli utjecati postupci donošenja odluka o provedbi obveza utvrđenih u ovoj Direktivi ili koji imaju interes u tim postupcima, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja u skladu s pristupom Jedno zdravlje ili okoliša;
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 23.
(23)  „plastični biomedij” znači plastična podloga koja se upotrebljava za razvoj bakterija potrebnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;
(23)  „plastični biomedij” znači svaka plastična podloga koja se upotrebljava za razvoj bakterija, uključujući ali ne ograničavajući se na bionosače, biokuglice, kuglice od polistirena, koje su potrebne za pročišćavanje otpadnih voda.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 24.a (nova)
(24a)   „izravne emisije stakleničkih plinova” znači emisije iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava, uključujući emisije plinova kao što su metan i dušikov oksid;
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 24.b (nova)
(24b)   „neizravne emisije stakleničkih plinova” znači ispuštanje plinova koje proizlazi iz proizvodnje kupljene električne energije koja se donosi u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirne sustave, kao i iz rada tih uređaja i sustava.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Do 31. prosinca 2030. države članice osiguravaju da sve aglomeracije s p.e. od 1 000 do 2 000 ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
2.  Do 31. prosinca 2032. države članice osiguravaju da sve aglomeracije s p.e. od 750 do 2 000 ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3.a (novi)
3.a   Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da nadležna tijela provode procjenu razina istjecanja otpadnih voda i povezanih emisija na svojem državnom području i mogućnosti za smanjenje istjecanja otpadnih voda. Pri toj se procjeni uzimaju u obzir relevantni javnozdravstveni, okolišni, tehnički i gospodarski aspekti. Države članice dužne su do 31. prosinca 2030. donijeti nacionalne ciljne vrijednosti za smanjenje razina istjecanja otpadnih voda na svojem državnom području do 31. prosinca 2035. Države članice mogu uvesti znatne poticaje kako bi se pobrinule da operatori kanalizacijskih sustava na njihovu državnom području ostvare nacionalne ciljne vrijednosti.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.
1.  Odstupajući od članka 3., ako u iznimnom slučaju uspostavljanje sabirnog sustava nije opravdano, bilo stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi značilo prekomjeran trošak, države članice osiguravaju upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda („pojedinačni sustavi”) .
1.  Odstupajući od članka 3., ako u iznimnom slučaju uspostavljanje sabirnog sustava ili priključivanje na sabirni sustav nije opravdano, bilo stoga što ne bi proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi značilo prekomjeran trošak, države članice osiguravaju upotrebu pojedinačnih sustava za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda („pojedinačni sustavi”) ili drugih odgovarajućih sustava kojima se postiže ista razina zaštite zdravlja i okoliša.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – podstavak 1.
Države članice osiguravaju da se pojedinačni sustavi projektiraju, vode i održavaju na način kojim se osigurava barem ista razina pročišćavanja kao i za sekundarno i tercijarno pročišćavanje iz članaka 6. i 7.
Države članice osiguravaju da se pojedinačni sustavi iz stavka 1. projektiraju, vode i održavaju na način kojim se osigurava barem ista razina zaštite zdravlja i okoliša kao i za sekundarno i tercijarno pročišćavanje iz članaka 6. i 7.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – podstavak 2.
Države članice osiguravaju evidentiranje aglomeracija u kojima se upotrebljavaju pojedinačni sustavi u javni registar i da nadležno tijelo provodi redovite inspekcije tih sustava.
Države članice osiguravaju evidentiranje pojedinačnih sustava u javni registar i da nadležno tijelo provodi redovite inspekcije tih sustava te razmjenjuju najbolju praksu o upotrebi i radu pojedinačnih sustava od strane nadležnih tijela, kao i o redovitim inspekcijama svake četiri godine, uključujući upravljačke i operativne aspekte.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 3.
3.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih zahtjeva za projektiranje, vođenje i održavanje pojedinačnih sustava te utvrđivanjem zahtjeva za redovite inspekcije iz stavka 2. drugog podstavka.
3.  Države članice na temelju smjernica koje pruža Komisija u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Direktive utvrđuju minimalne zahtjeve za projektiranje, vođenje i održavanje pojedinačnih sustava diljem Unije te utvrđuju zahtjeve za redovite inspekcije iz stavka 2. drugog podstavka.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Države članice koje upotrebljavaju pojedinačne sustave za pročišćavanje više od 2 % opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 2 000 i više dostavljaju Komisiji detaljno obrazloženje za upotrebu pojedinačnih sustava u svakoj aglomeraciji. U tom se obrazloženju mora:
4.  Države članice koje upotrebljavaju pojedinačne sustave za pročišćavanje više od 2 % opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. od 2 000 i više dostavljaju Komisiji detaljno obrazloženje za upotrebu pojedinačnih sustava. U tom se obrazloženju mora:
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 4. – točka c
(c)   dokazati usklađenost s minimalnim zahtjevima iz stavka 3. ako je Komisija izvršila svoju delegiranu ovlast na temelju tog stavka.
Briše se.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca)   dokazati usklađenost s okolišnim ciljevima utvrđenima u Direktivi 2000/60/EZ.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio
Države članice do 31. prosinca 2025. utvrđuju popis aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 na koje se, s obzirom na povijesne podatke i najnovije klimatske projekcije, primjenjuje jedan ili više sljedećih uvjeta:
Države članice do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju popis aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 na koje se, s obzirom na povijesne podatke i najnovije klimatske projekcije, uključujući sezonske varijacije, primjenjuje jedan ili više sljedećih uvjeta:
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. − podstavak 1. − točka a
(a)  prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavlja rizik za okoliš ili zdravlje ljudi;
(a)  prelijevanje oborinskih voda ili gradsko površinsko otjecanje predstavlja rizik za okoliš ili zdravlje u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”;
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. − podstavak 1. − točka b
(b)  prelijevanje oborinskih voda iznosi više od 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima;
(b)  prelijevanje oborinskih voda iznosi više od otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima;
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c – podtočka iv.a (nova)
(iva)   zahtjevi iz članka 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 4.
4.  Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama na zahtjev se stavljaju na raspolaganje Komisiji.
4.  Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uključujući specifikaciju dovršenih dijelova i elemenata koje tek treba uvesti, na zahtjev se stavljaju na raspolaganje Komisiji u roku od tri mjeseca od njihove objave.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 5.
5.  Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama uključuju barem elemente utvrđene u Prilogu V.
5.  Integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama uključuju barem elemente utvrđene u Prilogu V. i daju prednost zelenim i plavim infrastrukturnim rješenjima kad god je to moguće.
Amandman 78
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 5.a (novi)
5.a   Komisija poduzima odgovarajuće mjere u pogledu integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama koje su uspostavile države članice u slučaju da ti planovi ne uključuju barem elemente utvrđene u Prilogu V.
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6. − podstavak 1. − točka b
(b)  predviđaju metodologije za određivanje alternativnih pokazatelja za provjeru je li postignut okvirni cilj smanjenja onečišćenja iz točke 2. podtočke (a) Priloga V.;
(b)  predviđaju metodologije za određivanje alternativnih pokazatelja kako je utvrđeno u točki 2. podtočki (a) Priloga V. kako bi se provjerilo je li postignut cilj smanjenja onečišćenja iz te točke;
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.a (novi)
6.a   Države članice nastoje povećati zelene površine u urbanim područjima kako bi se smanjilo prelijevanje oborinskih voda s pomoću prirodnih rješenja.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.b (novi)
6.b   Države članice osiguravaju da se integrirani planovi upravljanja komunalnim otpadnim vodama preispituju svakih pet godina nakon njihova uspostavljanja i prema potrebi ažuriraju.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
Odstupajući od navedenog, ispuštanje komunalnih otpadnih voda u vode koje se nalaze u regijama s hladnom klimom u kojima je teško primijeniti učinkovito biološko pročišćavanje zbog niskih temperatura može se podvrgnuti pročišćavanju (biokemijska potražnja za kisikom, BPK5 kako je definirano u Prilogu 1. tablici 1. retku 2.) koje je manje strogo od onog propisanog u stavku 1., ako je prosječna godišnja temperatura vode na ulazu ispod 6 °C i pod uvjetom da detaljna istraživanja pokažu da takva ispuštanja ne utječu negativno na okoliš. Međutim, pročišćavanje mora doseći minimalni postotak smanjenja od 40 %, mjereno najmanje jednom tjedno. Države članice koje primjenjuju takvo odstupanje o tome izvješćuju Komisiju.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.
2.  Do 31. prosinca 2030. za aglomeracije s p.e. od 1 000 do 2 000 države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu sekundarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 3. ili ekvivalentnom pročišćavanju prije ispuštanja.
2.  Do 31. prosinca 2032. za aglomeracije s p.e. od 750 do 2 000 države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu sekundarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 3. ili ekvivalentnom pročišćavanju prije ispuštanja.
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 4.
4.  Opterećenje izraženo u p.e. obračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje ulazi u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tijekom godine, isključujući neuobičajene situacije obilnih kiša.
4.  Opterećenje izraženo u p.e. obračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje ulazi u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tijekom godine, isključujući neuobičajene vremenske situacije kao što su one uzrokovane obilnim kišama.
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1.
Do 31. prosinca 2030. države članice osiguravaju da se ispuštanja iz 50 % uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2033. države članice osiguravaju da se ispuštanja iz 50 % uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1. – podstavak 2.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Do 31. prosinca 2038. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4.
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.
Do 31. prosinca 2025. države članice sastavljaju popis područja na svojem državnom području koja su osjetljiva na eutrofikaciju i taj popis ažuriraju svakih pet godina počevši od 31. prosinca 2030.
Do … [unijeti datum dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice sastavljaju i objavljuju popis relevantnih područja na svojem državnom području koja su osjetljiva na eutrofikaciju te uz taj popis šalju informacije o tome jesu li ta područja osjetljiva na fosfor i/ili dušik i taj popis ažuriraju svakih pet godina počevši od 31. prosinca 2030., uključujući i informacije o uzroku eutrofikacije.
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 2.
Popis iz prvog podstavka uključuje područja utvrđena u Prilogu II.
Popis iz prvog podstavka uključuje područja utvrđena u Prilogu II. Komisija do 31. prosinca 2024. objavljuje smjernice za usklađenu provedbu Priloga 2., posebno u pogledu prekograničnih vodnih tijela.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 1.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 koje ispuštaju u područja s popisa iz stavka 2. i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u ta područja.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do 31. prosinca 2038. države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 10 000 i više koje ispuštaju u područja s popisa iz stavka 2. i ne primjenjuju tercijarno pročišćavanje [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive] komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u ta područja.
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 2.
Do 31. prosinca 2040. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do 31. prosinca 2043. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu tercijarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 4. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više.
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.
Uzorci uzeti u skladu s člankom 21. i Prilogom I. dijelom D ove Direktive moraju biti u skladu s parametarskim vrijednostima utvrđenima u Prilogu I. dijelu B tablici 2. Najveći dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju parametarske vrijednosti iz Priloga I. dijela B tablice 2. utvrđen je u tablici 4. dijela D Priloga I.
Godišnji prosjek uzoraka uzetih u skladu s člankom 21. i Prilogom I. dijelom D ove Direktive mora biti u skladu s parametarskim vrijednostima utvrđenima u Prilogu I. dijelu B tablici 2. kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša. Najveći dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju parametarske vrijednosti iz Priloga I. dijela B tablice 2. utvrđen je u tablici 4. dijela D Priloga I.
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – točka a
(a)  82,5 % za ukupni fosfor i 80 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2035.;
(a)  90 % za ukupni fosfor i 75 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2035.;
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5. – točka b
(b)  90 % za ukupni fosfor i 85 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2040.
(b)  93 % za ukupni fosfor i 80 % za ukupni dušik do 31. prosinca 2040. Dani tijekom kojih temperatura vode koja istječe padne ispod 12 °C nisu relevantni za izračun uklanjanja dušika u svrhe navedene u prvom podstavku.
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 7.
7.  Države članice osiguravaju da ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se nalaze na području s popisa iz stavka 2. nakon jednog od redovitih ažuriranja popisa koji je propisan tim stavkom ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavcima 3. i 4. u roku od sedam godina od uvrštenja na taj popis .
7.  Države članice osiguravaju da ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji se nalaze na području s popisa iz stavka 2. i ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u područje sliva na području s popisa iz stavka 2. nakon jednog od redovitih ažuriranja popisa koji je propisan tim stavkom ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavcima 3. i 4. u roku od sedam godina od uvrštenja na taj popis.
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.
Do 31. prosinca 2030. države članice osiguravaju da se 50 % ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Do … [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se 50 % ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 150 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Do [deset godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 150 000 p.e. i više podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.
Države članice 31. prosinca 2030. sastavljaju popis područja na svojem državnom području u kojima koncentracija ili akumulacija mikroonečišćujućih tvari predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Države članice preispituju taj popis svakih pet godina i prema potrebi ga ažuriraju.
Do [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] države članice sastavljaju i objavljuju popis aglomeracija s p.e. od 100 000 i više na svojem državnom području, a do... [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] popis aglomeracija s p.e. od 35 000 i više u kojima koncentracija ili akumulacija mikroonečišćujućih tvari predstavlja rizik za zdravlje ili okoliš. Države članice preispituju taj popis najmanje svakih pet godina i prema potrebi ga ažuriraju bez nepotrebnih odgoda.
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. – uvodni dio
Popis iz prvog podstavka uključuje sljedeća područja, osim ako se na temelju procjene rizika može dokazati da u tim područjima nema rizika za zdravlje ljudi ili okoliš:
Popisi iz prvog podstavka uključuju sljedeća područja, osim ako se na temelju procjene rizika može dokazati da u tim područjima nema rizika za zdravlje ili okoliš:
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. − podstavak 2. − točka f
(f)  područja u kojima je potrebna dodatno pročišćavanje kako bi se ispunili zahtjevi iz direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ.
(f)  područja u kojima je potrebna dodatno pročišćavanje kako bi se ispunili zahtjevi iz direktiva 2000/60/EZ, 2006/118/EZ, 2008/105/EZ i 2008/56/EZ;
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. – točka fa (nova)
(fa)   posebna područja očuvanja kako su utvrđena Direktivom 92/43/EEZ i područja posebne zaštite kako su utvrđena Direktivom 79/409/EEZ koja čine ekološku mrežu Natura 2000.
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
2.a   Ako država članica ne sastavi popise iz stavka 2. u rokovima utvrđenima u tom stavku, sva ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 35 000 p.e. i više podliježu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5.
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3.a (novi)
3.a   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do [pet godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 100 000 do 150 000 komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Do [deset godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 do 150 000.
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 4. – podstavak 1.
Do 31. prosinca 2035. države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 10 000 do 100 000 komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Ne dovodeći u pitanje stavak 1., do [deset godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se za 50 % aglomeracija s p.e. od 35 000 i više komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2.
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 4. – podstavak 2.
Do 31. prosinca 2040. države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
Do [petnaest godina od stupanja na snagu ove Direktive] države članice osiguravaju da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave podvrgnu kvartarnom pročišćavanju u skladu sa stavkom 5. prije ispuštanja u područja s popisa iz stavka 2. za sve aglomeracije s p.e. od 35 000 i više. 
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 4.a (novi)
4.a   Na ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 35 000 i više u slivno područje na području uključenom na popis iz stavka 2. primjenjuju se i stavci 3. i 4.
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi izmjene dijelova B i D Priloga I. kako bi se zahtjevi i metode iz drugog podstavka prilagodili tehnološkom i znanstvenom napretku.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi izmjene dijelova B i D Priloga I. kako bi se zahtjevi i metode iz prvog podstavka prilagodili tehnološkom i znanstvenom napretku.
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da su proizvođači koji na tržište stavljaju bilo koji od proizvoda navedenih u Prilogu III. obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača.
Države članice osiguravaju da su proizvođači koji na tržište stavljaju bilo koji od proizvoda navedenih u Prilogu III. obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača.
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Proširena odgovornost proizvođača dopunjuje se nacionalnim financiranjem uspostavljenim za nadogradnju uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kako bi se osiguralo da ne dođe do neželjenih posljedica za dostupnost, cjenovnu pristupačnost i pristupačnost ključnih proizvoda, posebno lijekova, koji se utvrđuju uz pomoć EMA-e i ECHA-e, te kako bi se osiguralo da su operatorima dostupna dostatna financijska sredstva. Nacionalno financiranje ne smije iznositi više od 20 % i njime se ne smije dovoditi u pitanje načelo „onečišćivač plaća”.
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio
Takvim se mjerama osigurava da ti proizvođači pokrivaju:
Proširena odgovornost proizvođača i nacionalno financiranje obuhvaćaju:
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. − podstavak 2. − točka a
(a)  pune troškove usklađivanja sa zahtjevima iz članka 8. uključujući troškove kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda radi uklanjanja mikroonečišćujućih tvari koji nastaju iz proizvoda koje stavljaju na tržište i njihovih ostataka, za praćenje mikroonečišćujućih tvari iz članka 21. stavka 1. točke (a); i
(a)  pune troškove usklađivanja sa zahtjevima iz članka 8. uključujući (kapitalne i operativne) troškove kvartarnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda radi uklanjanja mikroonečišćujućih tvari, koje se ne mogu ukloniti primarnim, sekundarnim ili tercijarnim pročišćavanjem i koje nastaju iz proizvoda koje stavljaju na tržište i njihovih ostataka, za praćenje mikroonečišćujućih tvari iz članka 21. stavka 1. točke (a); i
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. − podstavak 2. − točka c
(c)  ostale troškove potrebne za izvršavanje proširene odgovornosti proizvođača.
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1.a (novi)
1.a   Na temelju rezultata praćenja koje se zahtijeva u skladu s člankom 21. Komisija svakih pet godina preispituje popis proizvoda iz Priloga 3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi nadopunila ovu Direktivu proširenjem popisa proizvoda obuhvaćenih člankom 3.
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1.b (novi)
1.b   Proširena odgovornost proizvođača primjenjuje se neovisno o tome jesu li proizvodi stavljeni na tržište ili su njihovi sastavni dijelovi proizvedeni u državi članici ili trećoj zemlji, i imaju li proizvođači registrirano sjedište u Uniji ili se proizvod stavlja na tržište putem digitalne platforme.
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1.c (novi)
1.c   Države članice mogu dodati druge sektore na temelju dokaza o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari koje taj sektor proizvodi.
Amandman 115
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – točka a
(a)  količina proizvoda koju stavljaju na tržište manja je od dvije tone godišnje;
(a)  količina proizvoda koju stavljaju na tržište Unije manja je od dvije tone godišnje;
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – točka b
(b)  proizvodi koje stavljaju na tržište ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe.
(b)  proizvodi koje stavljaju na tržište brzo su biološki razgradivi u skladu s dijelom 4.1.2.9.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/20081a u otpadnim vodama ili ne stvaraju mikroonečišćujuće tvari u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe.
_________________
1a Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba)   tvari u proizvodima koji se stavljaju na tržište brzo su biološki razgradive u vodenim uvjetima u skladu s dijelom 4.1.2.9.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/20081a.
_________________
1a Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.
3.  Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja detaljnih kriterija za ujednačenu primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (b) na određene kategorije proizvoda. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 28. stavka 2.
3.  Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja detaljnih kriterija za ujednačenu primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (b) na određene kategorije proizvoda. Ti se provedbeni akti donose najkasnije [datum početka primjene članka 8. stavka 1.] u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 28. stavka 2.
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
3.a   Komisija olakšava razmjenu najbolje prakse među državama članicama u pogledu uspostave programa proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – podstavak 1.
Države članice osiguravaju da proizvođači iz stavka 1. kolektivno ispunjavaju svoju proširenu odgovornost proizvođača pridržavajući se propisa organizacije za odgovornost proizvođača.
Države članice osiguravaju da proizvođači iz stavka 1. kolektivno ispunjavaju svoju proširenu odgovornost proizvođača pridržavajući se propisa organizacije za odgovornost proizvođača ili da uspostavljena organizacija omogućuje tim proizvođačima da ispune svoje obveze.
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. − podstavak 2. − točka a – podtočka ii.
ii.  informacije o razini opasnosti proizvoda iz točke i. u otpadnim vodama na kraju njihova vijeka uporabe;
ii.  informacije o razini opasnosti proizvoda iz točke i. u otpadnim vodama i njihovoj biorazgradivosti na kraju njihova vijeka uporabe;
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 5. – točka ca (nova)
(ca)   da je financijski doprinos proizvođača namijenjen za troškove navedene u stavku 1. i da operatori postrojenja za pročišćavanje mogu pristupiti financijskim sredstvima u skladu sa svojim investicijskim ciklusima i potrebama.
Amandman 123
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 5.a (novi)
5.a   Države članice osiguravaju da su zahtjevi za program proširene odgovornosti proizvođača i organizacije za proširenu odgovornost proizvođača iz članaka 9. i 10. ispunjeni prije početka provedbe zahtjeva za kvartarno pročišćavanje iz članka 8. stavaka 1., 4. i 5.
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)   da se dogovori o detaljnim pravilima o raspodjeli tereta, uzimajući u obzir čimbenike kao što je količina mikroonečišćujućih tvari u proizvodu. 
Amandman 125
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1.a (novi)
1.a   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi obavijestile potrošače o mjerama za sprečavanje nastanka otpada, sustavima povrata i prikupljanja otpada te o utjecaju neprimjerenih načina odlaganja otpada nastalog od proizvoda navedenih u Prilogu III. na prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda.
Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.
2.  Države članice uspostavljaju odgovarajući okvir za praćenje i provedbu kako bi osigurale da organizacije za odgovornost proizvođača ispunjavaju svoje obveze, da se njihova financijska sredstva pravilno upotrebljavaju i da svi subjekti obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača dostavljaju pouzdane podatke nadležnim tijelima i, na zahtjev, organizacijama za odgovornost proizvođača.
2.  Države članice uspostavljaju odgovarajući okvir za praćenje i provedbu kako bi osigurale da organizacije za odgovornost proizvođača ispunjavaju svoje obveze na transparentan način, da se njihova financijska sredstva pravilno upotrebljavaju, da se države članice mogu savjetovati s organizacijama za odgovornost proizvođača i sva ulaganja u uređaje za pročišćavanje otpadnih voda provode neovisno od organizacija za odgovornost proizvođača i da svi subjekti obuhvaćeni proširenom odgovornošću proizvođača dostavljaju pouzdane podatke nadležnim tijelima i, na zahtjev, organizacijama za odgovornost proizvođača. Kako bi ispunila zahtjeve, nadležna tijela redovito dostavljaju i razmjenjuju potrebne podatke s drugim nadležnim tijelima barem svakih šest mjeseci.
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 4.
4.  Država članica osigurava da proizvođači s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice koji stavljaju proizvode na njezino tržište:
4.  Država članica osigurava da proizvođači s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice ili u trećoj zemlji koji stavljaju proizvode na njezino tržište imenuju pravnu ili fizičku osobu s poslovnim nastanom na njezinu državnom području kao ovlaštenog predstavnika za potrebe ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača koje proizlaze iz ove Direktive na njezinu državnom području:
(a)   imenuju pravnu ili fizičku osobu s poslovnim nastanom na njezinu državnom području kao ovlaštenog predstavnika za potrebe ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača na njezinu državnom području; ili
(b)   poduzimaju mjere istovjetne točki (a).
Amandman 128
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)
Taj dijalog iz prvog podstavka takav je da omogućuje utvrđivanje i provedbu mjera za postizanje što veće gospodarske učinkovitosti proširene odgovornosti proizvođača i onečišćivača, kao što su mjere za smanjenje pritiska mikroonečišćujućih tvari na otpadne vode, kao i odabir najprikladnije tehnologije za kvartarno pročišćavanje te kako bi se spriječile sve neželjene posljedice cjenovne pristupačnosti, dostupnosti i pristupačnosti lijekova.
Amandman 129
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 5.a (novi)
5.a   Udruženja koja zastupaju operatore postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda imaju status promatrača u organizacijama za proširenu odgovornost proizvođača.
Amandman 130
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Države članice osiguravaju da se energetski pregledi uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava provode svake četiri godine. Ti se pregledi provode u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU i uključuju utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, s posebnim naglaskom na utvrđivanju i iskorištavanju potencijala za proizvodnju bioplina uz istodobno smanjenje emisija metana. Prvi se pregledi provode:
1.  Države članice osiguravaju da se energetski pregledi uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnih sustava provode svake četiri godine. Ti se pregledi provode u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU i člankom 11. Direktive (...) o energetskoj učinkovitosti (preinaka) i, s pomoću digitalnih alata ako je to izvedivo, uključuju utvrđivanje potencijala za troškovno učinkovitu uporabu, smanjenje potrošnje energije, oporabu i uporabu otpadne topline na lokaciji ili putem centraliziranog sustava ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Poseban naglasak stavlja se na utvrđivanje i iskorištavanje potencijala za proizvodnju bioplina, uz istodobno smanjenje emisija metana i dušikova oksida. Prvi se pregledi provode:
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka a
(a)  do 31. prosinca 2025. za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više te za sabirne sustave priključene na njih;
(a)  do... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Direktive] za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 100 000 p.e. i više te za sabirne sustave priključene na njih;
Amandman 132
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka b
(b)  do 31. prosinca 2030. za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. do 100 000 p.e. i za sabirne sustave priključene na njih.
(b)  do [48 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. do 100 000 p.e. i za sabirne sustave priključene na njih.
Amandman 133
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Države članice osiguravaju da je ukupna godišnja energija iz obnovljivih izvora, kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001, proizvedena na nacionalnoj razini u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više ekvivalentna barem:
2.  Države članice osiguravaju da je ukupna godišnja energija iz obnovljivih izvora, kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001, proizvedena na nacionalnoj razini na lokaciji ili izvan nje u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više, te neovisno o tome upotrebljavaju li je vlasnici ili operatori uređaja na lokaciji uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili izvan nje, ekvivalentna barem:
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka a
(a)  50 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2030.;
(a)  50 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2033.;
Amandman 135
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka b
(b)  75 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2035.;
(b)  75 % ukupne godišnje energije koju takvi uređaji potroše do 31. prosinca 2036.;
Amandman 136
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.a (novi)
2.a   Države članice olakšavaju postupke odobravanja za razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora za uporabu u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001.
Amandman 267
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.b (novi)
2.b   Odstupajući od navedenog, ako država članica ne postigne 100 % energetske neutralnosti na nacionalnoj razini za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji pročišćavaju opterećenje od 10 000 p.e. i više, unatoč tome što je provela sve mjere energetske učinkovitosti utvrđene u energetskim pregledima iz stavka 1. ovog članka i ne može povećati proizvodnju energije unutar ili izvan postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kako je utvrđeno u stavku 2. ovog članka, takve države članice iznimno mogu dopustiti kupnju obnovljive energije iz vanjskih izvora putem ugovora o kupnji energije za preostale postotke, ali do najviše 40 % ako su ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti.
Amandman 138
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.c (novi)
2.c   Komisija do 31. prosinca 2025. predlaže plan za smanjenje emisija metana do 2030. Države članice osiguravaju klimatsku neutralnost sektora pročišćavanja otpadnih voda do 2050.
Amandman 139
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.
U slučaju slučajnog onečišćenja koje može znatno utjecati na nizvodna vodna tijela ta se obavijest upućuje odmah.
U slučaju onečišćenja koje može znatno utjecati na nizvodna vodna tijela ta se obavijest upućuje odmah. Obavijest se šalje i relevantnim dionicima sliva, kao što su distributeri pitke vode. Ako dođe do bilo kakvog ispuštanja koje znatno utječe na zdravlje ili okoliš u drugoj državi članici, država članica na čijem je državnom području došlo do ispuštanja osigurava da se o tome odmah obavijesti nadležno tijelo druge države članice i Komisiju.
Amandman 140
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
Države članice jedna drugoj odgovaraju pravodobno, a najkasnije jedan mjesec nakon obavijesti druge države članice u skladu sa stavkom 1.
Amandman 141
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 3.
Države članice na koje se to odnosi surađuju kako bi utvrdile ta ispuštanja i mjere koje treba poduzeti na izvoru radi zaštite voda koje su pod utjecajem radi osiguranja usklađenosti s ovom Direktivom.
Države članice na koje se to odnosi surađuju kako bi utvrdile ta ispuštanja, ako je primjenjivo, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o onečišćujućim tvarima u vodi, i mjere koje treba poduzeti na izvoru radi zaštite voda koje su pod utjecajem radi osiguranja usklađenosti s ovom Direktivom.
Amandman 142
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka b
(b)  omogućuje operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju ispuštanje otpadnih voda koje nisu iz kućanstava da na zahtjev dobiju uvid u posebna odobrenja izdana u njihovim područjima sliva.
(b)  omogućuje operatorima sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji primaju ispuštanje otpadnih voda koje nisu iz kućanstava da na zahtjev dobiju uvid u posebna odobrenja u njihovim područjima sliva prije njihova izdavanja;
Amandman 143
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka ba (nova)
(ba)   osigurava da operator koji ispušta otpadne vode koje nisu iz kućanstava ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
i.  ispuštene onečišćujuće tvari ne ometaju rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili kapacitet za oporabu resursa;
ii.  ispuštene onečišćujuće tvari ne štete zdravlju osoblja koje radi u sabirnim sustavima i postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda;
iii.  postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda osmišljeno je i opremljeno za smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari;
Amandman 144
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka bb (nova)
(bb)   ne izdaje posebno odobrenje ako je ispuštanje koje nije iz kućanstava rizik za vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kako je definirano u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2020/2184;
Amandman 145
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 1. − podstavak 2. − točka bc (nova)
(bc)   takvi postupci ne odgađaju izdavanje posebnog odobrenja bez opravdanog razloga.
Amandman 146
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući preispitivanje posebnog odobrenja, kako bi utvrdile, spriječile i u najvećoj mogućoj mjeri smanjile izvore onečišćenja u otpadnim vodama koje nisu iz kućanstava navedenima u stavku 1. ako dođe do bilo koje od sljedećih situacija:
2.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući preispitivanje i, prema potrebi, ukidanjeposebnog odobrenja, kako bi utvrdile, spriječile i u najvećoj mogućoj mjeri smanjile izvore onečišćenja u otpadnim vodama koje nisu iz kućanstava navedenima u stavku 1. ako dođe do bilo koje od sljedećih situacija:
Amandman 147
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 2. – točka c
(c)  pročišćene komunalne otpadne vode treba ponovno upotrijebiti u skladu s Uredbom (EU) 2020/741;
(c)  pročišćene komunalne otpadne vode treba ponovno upotrijebiti u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 ili ponovno upotrijebiti u svrhe koje nisu poljoprivredne;
Amandman 148
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 4.a (novi)
4.a   U slučaju nezgode ili nesreće koja utječe na operatore uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, nadležno tijelo zahtijeva od operatora koji ima posebno odobrenje da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprečavanje daljnjih mogućih nezgoda ili nesreća. Nadležno tijelo obavještava operatore uređaja za pročišćavanja otpadnih voda, uključujući sve pogođene operatore za otpadne vode na prekograničnoj razini, o mjerama poduzetima radi sprečavanja ili otklanjanja štete za zdravlje i okoliš uzrokovane tim onečišćenjem.
Amandman 149
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.
1.  Države članice sustavno promiču ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz svih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Ako se pročišćene otpadne vode ponovno upotrebljavaju za poljoprivredno navodnjavanje, one moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741.
1.  Države članice sustavno promiču ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz svih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, posebno u područjima pogođenima nestašicom vode i u industrijske svrhe, ako ne postoje štetni učinci na okoliš i ako se primjenjuju mjere upravljanja rizicima za zdravlje. Potrebe za ponovnom uporabom vode procjenjuju se uzimajući u obzir nacionalne planove upravljanja riječnim slivovima utvrđene u skladu s Okvirnom direktivom o vodama 2000/60/EZ. Države članice osiguravaju da se ponovnom uporabom otpadnih voda ne ugrožava ekološki protok u prihvatnim vodama pri planiranju namjena za ponovnu uporabu. Ako se pročišćene otpadne vode ponovno upotrebljavaju za poljoprivredno navodnjavanje, one moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741.
Amandman 150
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.a (novi)
1.a   Kako bi se promicalo kružno gospodarstvo, zahtjevi u pogledu tercijarnog pročišćavanja kako su utvrđeni člankom 7. i tablicom 2. dijela B Priloga I., privremeno se ne primjenjuju na obnovljenu vodu koja je namijenjena isključivo za ponovnu uporabu za poljoprivredno navodnjavanje, čime se smanjuje potreba za dodavanjem dušika i fosfora u vodu koja se upotrebljava za navodnjavanje.
Ponovna uporaba obnovljene vode u poljoprivredne svrhe kako je navedeno u prvom podstavku dopuštena je samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)   ne postoji rizik za zdravlje ili okoliš, uključujući eutrofikaciju;
(b)   obnovljena voda udovoljava zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/741;
(c)   dodatno praćenje mikroonečišćujućih tvari i mikroplastike provodi se u obnovljenim komunalnim otpadnim vodama;
(d)   minimalni ekološki protok prihvatnih vodnih tijela nije ugrožen;
(e)   postoji dovoljan kapacitet za pročišćavanje ili skladištenje svih dolaznih komunalnih otpadnih voda za razdoblja u kojima se komunalne otpadne vode ponovno ne upotrebljavaju u poljoprivredi.
Ako se primjenjuje odstupanje iz prvog podstavka, na ponovno upotrijebljene komunalne otpadne vode primjenjuje se kvartarno pročišćavanje u skladu s člankom 8.
Amandman 151
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.b (novi)
1.b   Osim ako su države članice već razvile usporedive nacionalne vodne strategije, do... [unijeti datum 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] države članice, uz savjetovanje s Komisijom i relevantnim dionicima, uključujući vladine agencije te regionalne i lokalne vlasti, vodoopskrbna poduzeća, industriju, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, utvrđuju nacionalni plan za uštedu i ponovnu uporabu vode kojim se:
(a)   utvrđuju skupovi mjera potrebnih za jamčenje sigurnosti, održivosti i otpornosti vodnih resursa država članica ili prekograničnih vodnih resursa koji se dijele s drugom državom članicom ili trećom zemljom;
(b)   definiraju nacionalni ciljevi i akcijski planovi u definiranim područjima, kako je navedeno u točki (a), među ostalim za ponovnu uporabu vode i uštedu vode, ne dovodeći u pitanje članak 2. Uredbe (EU) 2020/741, uzimajući u obzir predviđanja o dostupnosti vode s obzirom na klimatske promjene, u područjima u koja se ispuštaju pročišćene komunalne otpadne vode;
(c)   pruža opis provedbenih mjera za postizanje tih ciljeva, uključujući s time povezana financijska sredstva.
Amandman 152
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 3.a (novi)
3.a   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za predviđanje i prilagodbu svoje infrastrukture za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kako bi odgovorile na povećano opterećenje otpadnih voda iz kućanstava, uključujući, prema potrebi, izgradnju nove infrastrukture. Poduzimaju se sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjeglo pogoršanje ekološkog i kemijskog stanja zahvaćenih vodnih tijela.
Smatra se da države članice ispunjavaju ciljeve utvrđene u Direktivi 2000/60/EZ ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
(a)   alternativni načini rješavanja pitanja povećanog opterećenja otpadnim vodama iz kućanstava i površinskim otjecanjem, uključujući razmatranje alternativnih točaka ispuštanja, ne bi donijeli više koristi za okoliš ili bi uključivali prekomjerne troškove;
(b)   sve tehnički izvedive mjere ublažavanja utvrđene su u odobrenju za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz članaka 14. i 15. te se učinkovito provode kako bi se utjecaj komunalnih otpadnih voda na zahvaćena vodna tijela sveo na najmanju moguću mjeru, uključujući, prema potrebi, strože kontrole emisija, s ciljem ispunjavanja ciljeva utvrđenih u Direktivi 2000/60/EZ i standarda kvalitete okoliša utvrđenih u skladu s Direktivom 2008/105/EZ.
Usklađenost s kriterijima iz drugog podstavka dokazuje se u relevantnim planovima upravljanja riječnim slivovima izrađenima u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.
Amandman 153
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 3.b (novi)
3.b   Ako standard kvalitete okoliša zahtijeva strože uvjete od onih koji su utvrđeni u dijelovima A i B Priloga I., u posebno odobrenje uključuju se dodatne mjere, ne dovodeći u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzeti kako bi se poštovali standardi kvalitete okoliša.
Amandman 154
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 1. – točka f
(f)  svih drugih parametara javnog zdravlja koje nacionalna nadležna tijela smatraju relevantnima.
(f)  svih drugih parametara javnog zdravlja, kao što su E.coli ili legionela, koje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) ili nacionalna nadležna tijela smatraju relevantnima.
Amandman 155
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Države članice za potrebe stavka 1. uspostavljaju nacionalni sustav za trajnu suradnju i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u odnosu na:
2.  Države članice za potrebe stavka 1. uspostavljaju nacionalni sustav za trajnu suradnju i koordinaciju tijela nadležnih za javno zdravlje i tijela nadležnih za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koristeći se prema potrebi digitalnim alatima i tehnologijama, u odnosu na:
Amandman 156
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2. – točka aa (nova)
(aa)   jasnu raspodjelu uloga, odgovornosti i troškova među subjektima i relevantnim nadležnim tijelima, među ostalim i za uzorkovanje i analizu;
Amandman 157
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2. – točka ab (nova)
(ab)   utvrđivanje odgovornosti uključenih nadležnih tijela, operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i drugih relevantnih sudionika, za koje se dodatni troškovi uzorkovanja i analize koji proizlaze iz obveza iz ovog članka ne dodjeljuju operatorima uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;
Amandman 158
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2. – točka b
(b)  određivanje lokacije i učestalosti uzorkovanja i analize komunalnih otpadnih voda za svaki parametar javnog zdravlja utvrđen u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir dostupne zdravstvene podatke i potrebe u pogledu podataka o javnom zdravlju i, prema potrebi, lokalne epidemiološke situacije;
(b)  određivanje lokacije i učestalosti uzorkovanja i analize komunalnih otpadnih voda za svaki parametar javnog zdravlja utvrđen u skladu sa stavkom 1., pri čemu su za provođenje uzorkovanja zadužena tijela nadležna za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a za provođenje analiza zadužena su tijela nadležna za javno zdravlje. Pritom se uzimaju u obzir dostupni zdravstveni podaci i potrebe u pogledu podataka o javnom zdravlju i, prema potrebi, lokalne epidemiološke situacije.
Amandman 159
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2. – točka c
(c)  organiziranje odgovarajućeg i pravodobnog priopćavanja rezultata praćenja tijelima nadležnim za javno zdravlje i platformama Unije, ako su takve platforme dostupne.
(c)  organiziranje odgovarajućeg i pravodobnog priopćavanja rezultata praćenja tijelima nadležnim za javno zdravlje i platformama Unije, ako su takve platforme dostupne, i poduzećima koja se bave opskrbom vodom za piće.
Amandman 160
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1.
Ako tijelo nadležno za javno zdravlje u državi članici proglasi izvanredno javnozdravstveno stanje zbog virusa SARS-CoV-2, prisutnost virusa SARS-CoV-2 i njegovih varijanti prati se u komunalnim otpadnim vodama za barem 70 % nacionalne populacije, a najmanje jedan uzorak tjedno uzima se za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više. To se praćenje nastavlja sve dok to nadležno tijelo ne proglasi da je završilo izvanredno javnozdravstveno stanje zbog virusa SARS-CoV-2.
Ako tijelo nadležno za javno zdravlje u državi članici proglasi izvanredno javnozdravstveno stanje, prate se komunalne otpadne vode najmanje 70 % nacionalnog stanovništva i uzima se najmanje jedan uzorak tjedno za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više. To se praćenje nastavlja sve dok to nadležno tijelo ne proglasi da je završilo izvanredno javnozdravstveno stanje.
Amandman 161
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 4. – podstavak 1.
Za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više države članice do 1. siječnja 2025. osiguravaju praćenje antimikrobne rezistencije barem dvaput godišnje na ulazima i izlazima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i, prema potrebi, u sabirnim sustavima.
Za aglomeracije s p.e. od 100 000 i više države članice do 1. siječnja 2025. osiguravaju praćenje antimikrobne rezistencije barem dvaput godišnje na ulazima i izlazima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i, prema potrebi, u sabirnim sustavima. Države članice potiču dodatno praćenje antimikrobne rezistencije kada su odgovarajuće tehnologije dostupne po isplativoj cijeni.
Amandman 162
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 4. – podstavak 2.
Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 28. kako bi osigurala ujednačenu primjenu ove Direktive utvrđivanjem usklađene metodologije za mjerenje antimikrobne rezistencije u komunalnim otpadnim vodama.
Komisija do 31. prosinca 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem usklađene metodologije za mjerenje antimikrobne rezistencije u komunalnim otpadnim vodama, uzimajući u obzir podatke nacionalnih zdravstvenih tijela i nacionalnih tijela odgovornih za praćenje antimikrobne rezistencije.
Amandman 163
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Države članice do [Ured za publikacije: unijeti datum = posljednji dan druge godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju rizike za okoliš i zdravlje ljudi uzrokovane ispuštanjem komunalnih otpadnih voda te barem one povezane sa sljedećim:
1.  Države članice do [Ured za publikacije: unijeti datum = posljednji dan druge godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuju rizike za okoliš i zdravlje, uzimajući u obzir sezonske fluktuacije i ekstremne događaje, te barem one povezane sa sljedećim:
Amandman 164
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 1. – točka c
(c)  dobrim ekološkim stanjem vodnog tijela kako je definirano u članku 2. točki 22. Direktive 2000/60/EZ;
(c)  dobrim ekološkim stanjem vodnog tijela kako je definirano u članku 2. točki 22., dobrim kemijskim stanjem površinskih voda kako je definirano u članku 2. točki 24. i dobrim kemijskim stanjem podzemne vode kako je definirano u članku 2. točki 25. Direktive 2000/60/EZ;
Amandman 165
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)   dobro stanje morskog okoliša kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/56/EZ; 
Amandman 166
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Ako su utvrđeni rizici u skladu sa stavkom 1., države članice donose odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje, koje prema potrebi uključuju sljedeće mjere:
2.  Ako su utvrđeni rizici u skladu sa stavkom 1., države članice donose odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje, koje mogu uključivati sljedeće mjere:
Amandman 167
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 2. – točka -a (nova)
(–a)   preventivne mjere uz mjere predviđene ili poduzete u skladu s člankom 11. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ, ako je to potrebno za zaštitu kvalitete vodnog tijela; Države članice promiču kontrolu na izvoru kako bi spriječile onečišćenje u pogledu komunalnih otpadnih voda u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 168
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 2. – točka a
(a)  uspostavljanje sabirnih sustava u skladu s člankom 3. za aglomeracije s p.e. manjim od 1 000;
(a)  uspostavljanje sabirnih sustava u skladu s člankom 3. za aglomeracije s p.e. manjim od 750;
Amandman 169
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 2. – točka b
(b)  primjenu sekundarnog pročišćavanja u skladu s člankom 6. na ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 1 000;
(b)  primjenu sekundarnog pročišćavanja u skladu s člankom 6. na ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 750;
Amandman 170
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 3.
3.  Utvrđivanje rizika u skladu sa stavkom 1. ovog članka preispituje se svakih pet godina. Sažetak utvrđenih rizika zajedno s opisom mjera donesenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka uključuje se u nacionalne programe provedbe iz članka 23. i dostavlja Komisiji na zahtjev.
3.  Utvrđivanje rizika u skladu sa stavkom 1. ovog članka preispituje se svakih šest godina i usklađuje se s vremenskim rasporedom preispitivanja planova upravljanja riječnim slivovima izrađenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. Sažetak utvrđenih rizika zajedno s opisom mjera donesenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka uključuje se u nacionalne programe provedbe iz članka 23. i dostavlja Komisiji na zahtjev. Taj se sažetak stavlja na raspolaganje javnosti.
Amandman 171
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 1.
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za poboljšanje sanitarnih uvjeta za sve, posebno za ranjive i marginalizirane skupine.
Ne dovodeći u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te uzimajući u obzir lokalnu i regionalnu perspektivu i okolnosti za sanitarne uvjete, države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje sanitarnih uvjeta za sve, posebno za ranjive i marginalizirane skupine.
Amandman 172
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2.
U tu svrhu države članice do 31. prosinca 2027.:
U tu svrhu države članice do 31. prosinca 2030.:
Amandman 173
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2. – točka a
(a)  identificiraju kategorije osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom sanitarnim objektima, uključujući ranjive i marginalizirane skupine, te navode razloge za taj nedostatak pristupa;
(a)  identificiraju kategorije osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom sanitarnim objektima, uz poseban naglasak na ranjive i marginalizirane skupine, te navode razloge za taj nedostatak pristupa;
Amandman 174
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2. – točka b
(b)  procjenjuju mogućnosti za poboljšanje pristupa sanitarnim objektima za kategorije osoba iz točke (a);
(b)  procjenjuju mogućnosti za pristup i poboljšavaju pristup sanitarnim objektima za kategorije osoba iz točke (a);
Amandman 175
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2. – točka c
(c)  za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više potiču uspostavu dovoljnog broja sanitarnih objekata u javnim prostorima koji su besplatno i, posebno za žene, sigurno dostupni.
(c)  za sve aglomeracije s p.e. od 5 000 i više potiču uspostavu dovoljnog broja sanitarnih objekata u javnim prostorima koji su besplatno i, posebno za žene, sigurno dostupni;
Amandman 176
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)   potiču nadležna tijela da osiguraju besplatne sanitarne objekte u javnim zgradama, posebno u administrativnim zgradama, te potiču stavljanje na raspolaganje sanitarnih objekata za sve, besplatno ili uz nisku naknadu, u restoranima, trgovinama i sličnim privatnim prostorima;
Amandman 177
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 2. – točka cb (nova)
(cb)   poduzimaju dodatne mjere koje smatraju potrebnima i primjerenima kako bi se svima osigurao pristup sanitarnim uvjetima.
Amandman 178
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 1.
1.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su postupci gospodarenja muljem u skladu s hijerarhijom otpada predviđenom u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Takvim se postupcima moraju u najvećoj mogućoj mjeri povećati prevencija, ponovna uporaba i recikliranje resursa te na najmanju moguću mjeru svesti štetni utjecaji na okoliš.
1.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su postupci gospodarenja muljem u skladu s hijerarhijom otpada predviđenom u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Takvim se postupcima moraju u najvećoj mogućoj mjeri povećati prevencija, ponovna uporaba i recikliranje resursa te osigurati da ne dođe do štetnih utjecaja na zdravlje ili okoliš.
Amandman 179
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 1.a (novi)
1.a   Države članice utvrđuju stroge nacionalne standarde kvalitete za mulj koji će se dalje ponovno upotrebljavati, u skladu s Direktivom Vijeća 86/278/EEZ („Direktiva o mulju iz otpadnih voda”), s dodatnim zahtjevima u pogledu mikroplastike, kako bi se osiguralo da je njegova uporaba sigurna za zdravlje, posebno u slučaju daljnje uporabe u poljoprivredi.
Amandman 180
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 1.b (novi)
1.a  Države članice razmatraju sve mogućnosti vađenja vrijednih resursa iz mulja iz otpadnih voda te otpadnih voda koji su sigurni za zdravlje i okoliš kako bi se osiguralo kružno gospodarstvo, uključujući oporabu i recikliranje fosfora, konsolidirala otpornost i održivost poljoprivrednog sektora i doprinijelo strateškoj autonomiji industrije gnojiva u EU-u.
Amandman 181
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz mulja kako bi se uzele u obzir dostupne tehnologije za oporabu fosfora i dušika u mulju.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 27. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih stopa ponovne uporabe i recikliranja fosfora i dušika iz komunalnih otpadnih voda i mulja kako bi se uzele u obzir dostupne tehnologije za oporabu fosfora i dušika u otpadnim vodama i mulju, kao i uspostavljanjem pravila za sigurno gospodarenje muljem, pri čemu se vodi računa o tome da nema štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš. Komisija donosi te delegirane akte do... [datum posljednjeg dana godine nakon isteka razdoblja prenošenja ove Direktive].
Amandman 182
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 2.a (novi)
2.a   Države članice mogu poduzeti mjere za poticanje kupnje oporabljenih hranjivih tvari iz komunalnih otpadnih voda i mulja. Komisija promiče poticajne zakonodavne okvire za razvoj funkcionalnog tržišta oporabljenog fosfora i dušika.
Amandman 183
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – točka c
(c)  odredište pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući udio ponovno upotrijebljene vode;
(c)  odredište pročišćenih komunalnih otpadnih voda, uključujući udio ponovno upotrijebljene vode, te uključujući praćenje s ciljem da je u svakom trenutku osiguran minimalan ekološki protok u slučajevima kada se pročišćene otpadne vode ispuštaju u vodno tijelo,;
Amandman 184
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – točka d
(d)  proizvedene stakleničke plinove i energiju koja se upotrebljava i proizvodi u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za p.e. veći od 10 000.
(d)  izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova proizvedene u okviru svih operativnih aktivnosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i energiju koja se upotrebljava i proizvodi u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za p.e. veći od 10 000. Praćenje također uključuje otkrivanje istjecanja metana i nepročišćenih otpadnih voda iz sabirnih sustava;
Amandman 185
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 2.
2.  Za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, države članice osiguravaju da nadležna tijela prate koncentraciju i opterećenja onečišćujućih tvari nastalih prelijevanjem oborinskih voda i gradskim površinskim otjecanjem u vodna tijela.
2.  Za sve aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, države članice osiguravaju da nadležna ili odgovarajuća tijela prate učestalost i količinu prelijevanja oborinskih voda i gradskog površinskog otjecanja te koncentraciju i opterećenja onečišćujućih tvari ispuštenih u vodna tijela.
Amandman 186
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – uvodni dio
(a)  onečišćujuće tvari navedene u:
(a)  relevantne onečišćujuće tvari navedene u:
Amandman 187
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. − podstavak 1. − točka b
(b)  parametre navedene u Prilogu III. dijelu B Direktivi (EU) 2020/2184 ako se komunalne otpadne vode ispuštaju u području sliva iz članka 8. te direktive;
(b)  parametre navedene u dijelovima A i B Priloga III. Direktivi (EU) 2020/2184 ako se komunalne otpadne vode ispuštaju u području sliva iz članka 8. te direktive;
Amandman 188
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. − podstavak 1. − točka ca (nova)
(ca)   prisutnost perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) i klorotalonila u skladu s Direktivom (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Direktivom 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike;
Amandman 189
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 2.
Za sve aglomeracije s p.e. većim od 10 000 države članice prate prisutnost mikroplastike u mulju.
Za sve aglomeracije s p.e. većim od 10 000 države članice prate prisutnost mikroonečišćujućih tvari i mikroplastike u mulju.
Amandman 190
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 2.a (novi)
Komisija je prema potrebi dužna podnijeti zakonodavni prijedlog, popraćen procjenom učinka, u skladu sa svojom inicijativom o onečišćenju mikroplastikom i mjerama za smanjenje njihova utjecaja na okoliš.
Amandman 191
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. − podstavak 3. − točka b
(b)  barem jedan uzorak svake dvije godine za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
(b)  barem jedan uzorak svake godine za aglomeracije s p.e. od 10 000 do 100 000.
Za sve aglomeracije s p.e. iznad 10 000 države članice svake godine provode opsežan kemijski pregled, koji obuhvaća kemijske smjese, kako bi utvrdile tvari koje su problematične za vodeni okoliš, kvalitetu vode za piće ili vode za kupanje ili koje upućuju na neusklađena industrijska ispuštanja u kanalizaciju.
Amandman 192
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 4.
Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom iz članka 28. kako bi osigurala ujednačenu primjenu ove Direktive utvrđivanjem metodologije za mjerenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Komisija do 30. lipnja 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem metodologije za mjerenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Amandman 193
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 4.a (novi)
Države članice potiče se da nastave upotrebljavati dostupna financijska sredstva Unije kako bi se omogućila jednako dobra razina jer je riječ o strateškom sektoru. Isto tako, države članice potiče se na razmjenu najbolje prakse o tome kako poboljšati apsorpciju fondova Unije.
Amandman 194
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 4.b (novi)
Komisija do 30. lipnja 2025. donosi delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 27. kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem metodologije za mjerenje perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) u komunalnim otpadnim vodama i mulju.
Amandman 195
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 3. – podstavak 4.c (novi)
Do… [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija na razini Unije utvrđuje tehničke smjernice i usklađene standarde za sustave za neprekinuto i precizno, po mogućnosti internetsko, praćenje onečišćenja radi mjerenja kvalitete vode.
Amandman 196
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka a
(a)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije prikupljene u skladu s člankom 21., uključujući informacije o parametrima iz članka 21. stavka 1. točke (a) i rezultate ispitivanja s obzirom na kriterije za usklađenost uzoraka u skladu s vrijednostima parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu D. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(a)  do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije prikupljene u skladu s člankom 21., uključujući informacije o parametrima iz članka 21. stavka 1. točke (a) i rezultate ispitivanja s obzirom na kriterije za usklađenost uzoraka u skladu s vrijednostima parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu D. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 197
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka b
(b)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka u kojem se navodi postotak komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju i pročišćavaju u skladu s člankom 3. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(b)  do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka u kojem se navodi postotak komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju i pročišćavaju u skladu s člankom 3. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 198
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka c
(c)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima za provedbu članka 4. stavka 4. i o postotku opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. većim od 2 000 koji se pročišćava u pojedinačnim sustavima te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(c)  do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima za provedbu članka 4. stavka 4. i o postotku opterećenja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. većim od 2 000 koji se pročišćava u pojedinačnim sustavima te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 199
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka d
(d)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o broju prikupljenih uzoraka i broju uzoraka uzetih u skladu s Prilogom I. dijelom D koji nisu u skladu s parametarskim vrijednostima;
(d)  do 31. prosinca 2026. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o broju prikupljenih uzoraka i broju uzoraka uzetih u skladu s Prilogom I. dijelom D koji nisu u skladu s parametarskim vrijednostima;
Amandman 200
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka e
(e)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o emisijama stakleničkih plinova s raščlambom po različitim plinovima i o ukupnoj potrošenoj energiji i energiji iz obnovljivih izvora koju je proizveo svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 10 000 i više, kao i izračun postotka ostvarenja ciljeva iz članka 11. stavka 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(e)  do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o svim izravnim i neizravnim emisijama stakleničkih plinova iz svih operativnih aktivnosti s raščlambom po različitim plinovima, uključujući metan i dušikov oksid, izvorima emisija, i o ukupnoj potrošenoj energiji i energiji iz obnovljivih izvora koju je proizveo svaki uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s p.e. od 10 000 i više, kao i izračun postotka ostvarenja ciljeva iz članka 11. stavka 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 201
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka f
(f)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s točkom 3. Priloga V. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(f)  do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s točkom 3. Priloga V. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 202
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka g
(g)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja iz članka 17. stavaka 1. i 4. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
(g)  do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja iz članka 17. stavaka 1. i 4. te zatim taj skup podataka ažuriraju svake godine;
Amandman 203
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka h
(h)  do 31. prosinca 2025. uspostavljaju skup podataka koji sadržava popis područja osjetljivih na eutrofikaciju u skladu s člankom 7. stavkom 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svakih pet godina;
(h)  do 31. prosinca 2027. uspostavljaju skup podataka koji sadržava popis područja osjetljivih na eutrofikaciju u skladu s člankom 7. stavkom 2. te zatim taj skup podataka ažuriraju svakih pet godina;
Amandman 204
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1. – točka ja (nova)
(ja)   do prosinca 2025. uspostavlja skup podataka koji sadržava informacije o vrsti i obujmu (ako je primjenjivo) tehnologija koje se upotrebljavaju za biološku obradu otpada, kao što su plastični biomediji, koje upotrebljavaju pojedinačna, općinska i industrijska postrojenja, te ažurira taj skup podataka svakih pet godina nakon toga;
Amandman 205
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 3. – podstavak 2.
Kad je riječ o informacijama iz stavka 1., EEA omogućuje javnosti pristup relevantnim podacima putem Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006.
Kad je riječ o informacijama iz stavka 1., EEA omogućuje javnosti pristup relevantnim podacima putem Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006, koji omogućuje usporedbu učinkovitosti postrojenja za pročišćavanje na nacionalnoj razini i razmjenu najbolje prakse na razini Unije te preko svoje baze podataka podržava usklađenost s ovom Direktivom.
Amandman 206
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 1. − podstavak 2. − točka b
b)  utvrđivanje i planiranje ulaganja potrebnih za provedbu ove Direktive za svaku aglomeraciju, uključujući okvirnu financijsku procjenu i određivanje prioriteta tih ulaganja s obzirom na veličinu aglomeracije i utjecaj nepročišćenih komunalnih otpadnih voda na okoliš;
b)  utvrđivanje i planiranje ulaganja potrebnih za provedbu ove Direktive za svaku aglomeraciju, uključujući okvirnu financijsku procjenu, uključujući procjenu financijskog doprinosa organizacija za odgovornost proizvođača osnovanih u skladu s člankom 10. ove Direktive, i određivanje prioriteta tih ulaganja s obzirom na veličinu aglomeracije i utjecaj nepročišćenih komunalnih otpadnih voda na okoliš;
Amandman 207
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 1. − podstavak 2. − točka c
c)  procjenu ulaganja potrebnih za obnovu postojeće infrastrukture za komunalne otpadne vode, uključujući sabirne sustave, na temelju njihove starosti i trajanja razdoblja amortizacije;
c)  procjenu ulaganja potrebnih za obnovu postojeće infrastrukture za komunalne otpadne vode, uključujući sabirne sustave, na temelju njihove starosti i trajanja razdoblja amortizacije te, prema potrebi, koristeći se odgovarajućim digitalnim instrumentima;
Amandman 208
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 3.
3.  Države članice ažuriraju svoje nacionalne programe provedbe barem svakih pet godina. Dostavljaju ih Komisiji do 31. prosinca, osim ako mogu dokazati da su u skladu s člancima od 3. do 8.
3.  Države članice ažuriraju svoje nacionalne programe provedbe barem svakih šest godina i u skladu s vremenom preispitivanja programa mjera planova upravljanja riječnim slivovima izrađenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. Dostavljaju ih Komisiji do 31. prosinca, osim ako mogu dokazati da su u skladu s člancima od 3. do 8.
U roku od 12 mjeseci nakon donošenja akcijskih planova za ponovnu uporabu i uštedu vode iz članka 15. stavka 1.ab države članice provode procjenu napretka u pogledu provedbe tih akcijskih planova.
U roku od [48 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] države članice izvješćuju o ishodu procjene.
Amandman 209
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice dužne su se pobrinuti da su primjerene i ažurirane informacije o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u svakoj aglomeraciji dostupne javnosti na internetu i na način prilagođen korisnicima. Te informacije uključuju barem podatke navedene u Prilogu VI.
Države članice dužne su se pobrinuti da su primjerene, lako dostupne i ažurirane informacije o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u svakoj aglomeraciji dostupne javnosti na internetu i na način prilagođen korisnicima. Te informacije uključuju barem podatke navedene u Prilogu VI.
Amandman 210
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Države članice ujedno su se dužne pobrinuti da sve osobe povezane sa sabirnim sustavima redovito i barem jednom godišnje u najprimjerenijem obliku, među ostalim na računu ili putem pametnih aplikacija, a da to ne moraju zatražiti, dobivaju sljedeće informacije:
2.  Države članice ujedno su se dužne pobrinuti da sve osobe povezane sa sabirnim sustavima redovito i barem jednom godišnje u najprimjerenijem i lako dostupnom obliku, među ostalim na računu i digitalno, npr. putem pametnih aplikacija, a da to ne moraju zatražiti, dobivaju sljedeće informacije:
Amandman 211
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 2. – točka a
(a)  informacije o usklađenosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda s člancima 3., 4., 6., 7. i 8., uključujući usporedbu stvarnih ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode s graničnim vrijednostima utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga I.;
(a)  informacije o usklađenosti prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda s člancima 3., 4., 6., 7. i 8., uključujući usporedbu stvarnih ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode s graničnim vrijednostima utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga I.; te se informacije prikazuju na način koji omogućuje laku usporedbu, na primjer u obliku postotka usklađenosti;
Amandman 212
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)   ukupne emisije stakleničkih plinova (u tonama ekvivalenta CO2) ispuštene po godini i izvoru; .
Amandman 213
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 1. – podstavak 2.
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te mora osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan, brz i pravodoban, ne smije biti preskup te mora osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
Amandman 214
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2.a (novi)
2.a   Države članice osiguravaju da su javnosti dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.
Amandman 215
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica povrede nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba i, prema potrebi, od relevantnih nadležnih tijela odgovornih za povredu.
1.  Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ili okoliš nastala kao posljedica povrede nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba i, prema potrebi, od relevantnih nadležnih tijela odgovornih za povredu.
Amandman 216
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 2.
2.  Države članice osiguravaju da, kao dio zainteresirane javnosti, nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i koje ispunjavaju sve zahtjeve prema nacionalnom pravu mogu zastupati oštećene pojedince i pokretati kolektivne tužbe za naknadu štete. Države članice osiguravaju da oštećeni pojedinci i nevladine organizacije iz ovog stavka ne mogu dvaput podnijeti zahtjev u vezi s povredom koja je dovela do štete.
2.  Države članice osiguravaju da, kao dio zainteresirane javnosti, nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ili okoliša i koje ispunjavaju sve zahtjeve prema nacionalnom pravu mogu zastupati oštećene pojedince i pokretati kolektivne tužbe za naknadu štete. Države članice osiguravaju da oštećeni pojedinci i nevladine organizacije iz ovog stavka ne mogu dvaput podnijeti zahtjev u vezi s povredom koja je dovela do štete.
Amandman 254
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 4.
4.  U slučaju zahtjeva za naknadu štete u skladu sa stavkom 1. koji je potkrijepljen dokazima na temelju kojih se može pretpostaviti uzročno-posljedična veza između štete i povrede, države članice osiguravaju da je osoba odgovorna za povredu dužna dokazati da povreda nije prouzročila štetu niti joj pridonijela.
Briše se.
Amandman 217
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 5.a (novi)
5.a   Države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne informacije o njihovom pravu na traženje naknade štete.
Amandman 218
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 9. stavka 1., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije, unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 219
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 3.
3.  Delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. u svakom trenutku mogu opozvati Europski parlament ili Vijeće. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 9. stavka 1., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. u svakom trenutku mogu opozvati Europski parlament ili Vijeće. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 220
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 1.a (novi), članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 20. stavka 2. i članka 24. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 221
Prijedlog direktive
Članak 29. – stavak 2. – točka c
(c)  stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(c)  stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja i okoliša.
Amandman 222
Prijedlog direktive
Članak 30. – stavak 1. – podstavak 1. – točka e
(e)  analize moguće potrebe za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača u odnosu na razvoj raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanog znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podataka koji proizlaze iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(e)  analize moguće potrebe za prilagodbom popisa proizvoda obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača, posebno za polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari, u odnosu na razvoj raspona proizvoda stavljenih na tržište, poboljšanog znanja o prisutnosti mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama i njihovim učincima na javno zdravlje i okoliš te podataka koji proizlaze iz novih obveza praćenja mikroonečišćujućih tvari u ulazima i izlazima u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Amandman 223
Prijedlog direktive
Članak 31. – stavak 1.
Komisija svakih pet godina Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće o provedbi ove Direktive zajedno s, ovisno o procjeni Komisije, odgovarajućim zakonskim prijedlozima.
Komisija do 1. siječnja 2030. i svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće o provedbi ove Direktive zajedno s, ovisno o procjeni Komisije, odgovarajućim zakonskim prijedlozima. Komisija posebno procjenjuje moguću potrebu za proširenjem područja primjene proširene odgovornosti proizvođača na proizvode koji sadržavaju mikroplastiku te perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) stavljene na tržište i uzimajući u obzir sva ograničenja za PFAS-ove.
Amandman 224
Prijedlog direktive
Članak 32. – stavak 2.
2.  Članak 3. stavak 1. i članak 6. stavak 1. primjenjuju se od 31. prosinca 2027. za Mayotte.
2.  Članak 3. stavci 1. i 2. te članak 6. primjenjuju se od 31. prosinca 2030. za Mayotte. Prije isteka prijelaznog razdoblja Komisija prikuplja potrebne informacije kako bi analizirala potrebu za produljenjem trajanja tih prijelaznih rješenja.
Amandman 266
Prijedlog direktive
Članak 32. – stavak 4.a (novi)
4.a   Najudaljenije regije mogu odstupiti od odredaba članaka 6., 7. i 8. za ispuštanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s p.e. manjim od 150 000 u obalne vode i usvojiti odgovarajuću razinu pročišćavanja, koja, međutim, nije manje stroga od primarnog pročišćavanja, ako to nije tehnički izvedivo ili ako bi podrazumijevalo prekomjerne troškove u skladu s omjerom troškova i koristi, a znanstvene studije podržavaju takvo pročišćavanje.
Za potrebe prvog podstavka, države članice koje čine najudaljeniju regiju dostavljaju Komisiji studije iz prvog podstavka.
U znanstvenim studijama posebno se moraju uzeti u obzir značajke otpadnih voda koje se ispuštaju u obalne vode, kao i prihvatni okoliš.
Amandman 225
Prijedlog direktive
Članak 33. – stavak 1.a (novi)
1.a   Do... [jedna godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija donosi smjernice za provedbu programa proširene odgovornosti proizvođača.
Amandman 226
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio A – stavak 2. – uvodni dio
Konstrukcija, izgradnja i održavanje sabirnih sustava mora se provoditi u skladu s najboljim tehničkim spoznajama bez uzrokovanja prekomjernih troškova, osobito u pogledu :
Konstrukcija, izgradnja i održavanje sabirnih sustava mora se provoditi u skladu s najboljim tehničkim spoznajama i, ako je izvedivo, s pomoću odgovarajućih digitalnih alata, bez uzrokovanja prekomjernih troškova, osobito u pogledu:
Amandman 227
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio B – točka 5.
5.  Odobrenja za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u kojima se upotrebljava plastični supstrat uključuju obvezu trajnog praćenja i sprečavanja svih nenamjernih ispuštanja supstrata u okoliš.
5.  Odobrenja za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u kojima se upotrebljava plastični biomedij uključuju obvezu obavješćivanja nadležnih tijela o biomedijskim tehnologijama, među ostalim o vrsti i količini plastičnog biomedija, i ugrađenoj opremi za zadržavanje te obvezu trajnog praćenja i sprečavanja svih ispuštanja supstrata u okoliš. U slučaju ispuštanja u okoliš operatori su dužni prijaviti incident nadležnim tijelima.
Amandman 228
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio C – točka 1. – podtočka ea (nova)
(ea)   otpadne vode koje nisu iz kućanstva u skladu su s odgovarajućim najvećim dopuštenim koncentracijama utvrđenima u skladu s Direktivom 2008/105/EZ;
Amandman 229
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – stavak 4.
1 Zahtjevi za tercijarno pročišćavanje ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz članka 7. stavaka 1. i 3. . Jedan ili oba parametra mogu se primijeniti ovisno o lokalnoj situaciji. Primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja.
Zahtjevi za tercijarno pročišćavanje ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz članka 7. stavaka 1. i 3. Na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda iz članka 7. stavka 1. primjenjuju se oba parametra. Za postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda iz članka 7. stavka 3., jedan ili oba parametra mogu se primijeniti ovisno o lokalnoj situaciji. Primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja. Kao alternativa u tu svrhu može se upotrijebiti ekvivalentno digitalno mjerenje senzorom preko interneta.
Amandman 230
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – stavak 5.
Napomena 1.: Pri izračunu minimalnog postotka smanjenja ne uzima se u obzir prirodno zadržavanje dušika.
Napomena 1.: Pri izračunu minimalnog postotka smanjenja može se uzeti u obzir prirodno zadržavanje dušika ako se može dokazati da je vodi potrebno više od dvije godine da dopre do slivnog područja osjetljivog na dušik i ako bi to pridonijelo eutrofikaciji tog područja, te se o tome izvješćuje Komisiju. Koncentracije dušika u područjima iz točke (b) uvjeta (1) u skladu su s referentnim uvjetima iz Priloga V.1.2.1. Direktivi 2000/60/EZ za utvrđivanje dobrog ekološkog stanja tih područja.
Amandman 231
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – stavak 7.
Napomena 1.: Mjeri se koncentracija organskih tvari iz točaka (a) i (b).
Napomena 1.: Mjeri se koncentracija organskih tvari iz točaka (a), (b) i (c).
Amandman 232
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – stavak 8.
Napomena 2.: Postotak uklanjanja izračunava se za najmanje šest tvari. Broj tvari u kategoriji 1. dvostruko je veći od broja tvari u kategoriji 2. Ako se u dovoljnoj koncentraciji može izmjeriti manje od šest tvari, nadležno tijelo određuje druge tvari za izračun minimalnog postotka uklanjanja, ako je to potrebno. Prosjek postotaka uklanjanja svih tvari korištenih u izračunu koristi se kako bi se procijenilo je li postignut potreban minimalni postotak uklanjanja od 80 %.
Napomena 2.: Postotak uklanjanja izračunava se pri protoku suhog vremena za najmanje šest tvari u kategorijama 1. i 2. te sve tvari u kategoriji 3. Broj tvari u kategoriji 1. dvostruko je veći od broja tvari u kategoriji 2. Ako se u dovoljnoj koncentraciji može izmjeriti manje od šest tvari, nadležno tijelo određuje druge tvari za izračun minimalnog postotka uklanjanja, ako je to potrebno. Prosjek postotaka uklanjanja svih tvari korištenih u izračunu koristi se kako bi se procijenilo je li postignut potreban minimalni postotak uklanjanja od 80 %.
Amandman 233
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – točka 2. – stavak 1.
Uzorci razmjerni protoku ili na osnovi vremena kroz 24-satno razdoblje prikupljaju se na istoj dobro određenoj točki na izlazu i, prema potrebi, na ulazu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda . Međutim, svi uzorci na osnovi vremena koji se upotrebljavaju za praćenje mikroonečišćivača moraju biti 48-satni uzorci.
Države članice koriste se uzorcima na osnovi vremena kroz 24-satno razdoblje koji se prikupljaju na istoj dobro određenoj točki na izlazu i, prema potrebi, na ulazu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Međutim, svi uzorci na osnovi vremena koji se upotrebljavaju za praćenje mikroonečišćivača moraju biti 48-satni uzorci.
Amandman 234
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – točka ba (nova)
(ba)   Kategorija 3 (tvari visokog rizika)
i.   Telmisartan (CAS br. 144701-48-4);
ii.   Bisfenol A (CAS br. 80-05-7);
iii.   Beta-estradiol (CAS br. 50-28-2)
iv.   Perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS) (CAS br. 1763 – 23 – 1)
Amandman 235
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – točka 3. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

—  od 1000 do 9 999 p.e.:

Jedan uzorak mjesečno

—  od 10 000 do 49 999 p. e.:

Dva uzorka mjesečno

Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak mjesečno

—  od 50 000 do 99 999 p.e. :

Jedan uzorak tjedno

Za mikroonečišćujuće tvari dva uzorka tjedno

100 000 p.e. ili više:

Jedan uzorak dnevno

Za mikroonečišćujuće tvari dva uzorka tjedno

Izmjena

—  od 750 do 9 999 p.e.:

Jedan uzorak mjesečno

—  od 10 000 do 49 999 p. e.:

Dva uzorka mjesečno

Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak svaka dva mjeseca

—  od 50 000 do 99 999 p.e. :

Jedan uzorak tjedno

Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak svaka dva mjeseca

100 000 p.e. ili više:

Jedan uzorak tjedno

Za mikroonečišćujuće tvari jedan uzorak mjesečno

Amandman 236
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – točka 6.
6.  Analize o ispuštanjima iz laguna mogu se provesti na filtriranim uzorcima; međutim koncentracija ukupnih suspendiranih krutih tvari u nefiltriranim uzorcima vode iz takvih ispuštanja ne smije biti viša od 150 mg/l.
6.  Analize o ispuštanjima iz laguna mogu se provesti na filtriranim uzorcima; međutim koncentracija ukupnih suspendiranih krutih tvari u nefiltriranim uzorcima vode iz takvih ispuštanja ne smije biti viša od 150 mg/l. Kao alternativa u tu svrhu može se upotrijebiti ekvivalentno digitalno mjerenje senzorom preko interneta.
Amandman 237
Prijedlog direktive
Prilog I. – dio D – tablica 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Parametri

Koncentracija

Minimalni postotak smanjenja7

(vidjeti napomenu 1.)

Referentna metoda mjerenja

Ukupni fosfor

2

0,5 mg/L

90

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija

Ukupni dušik

6 mg/L

85

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija

___________

7 Smanjenje u odnosu na opterećenje vode koja utječe.

Izmjena

Parametri

Koncentracija

Minimalni postotak smanjenja7

 (vidjeti napomenu 1.)

Referentna metoda mjerenja

Ukupni fosfor

0,2 mg/L

93

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija ili ekvivalentno digitalno internetsko mjerenje senzora.

Ukupni dušik

8 mg/L7a

80

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija ili ekvivalentno digitalno internetsko mjerenje senzora.

_________________________

7 Smanjenje u odnosu na opterećenje vode koja utječe.

7a Ove vrijednosti za koncentraciju godišnje su srednje vrijednosti navedene u Prilogu I. stavku D.4. točki (c). Međutim, uvjeti za dušik mogu se provjeriti s pomoću dnevnih prosjeka ako se dokaže u skladu s Prilogom I. stavkom D.1. da je dobivena ista razina zaštite. U tom slučaju, dnevni prosjek ne smije biti viši od 20 mg/l ukupnog dušika za sve uzorke kada je temperatura iz vode koja istječe u biološkom reaktoru viša ili jednaka 12 °C. Uvjeti u pogledu temperature mogu se zamijeniti ograničavanjem vremena rada kako bi se uzeli u obzir regionalni klimatski uvjeti.

Amandman 238
Prijedlog direktive
Prilog II. – točka 1.
1.  Područja koja se nalaze u slivovima Baltičkog mora, Crnog mora, dijelovima sliva Sjevernog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ i dijelovima sliva Jadranskog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ.
1.  Područja koja se nalaze u slivovima Baltičkog mora, Crnog mora, Sjevernog mora i Jadranskog mora za koje je utvrđeno da su osjetljivi na eutrofikaciju na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2000/60/EZ.
Amandman 239
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 1. – podtočka ba (nova)
(ba)   procjenu otpornosti na stres ranjivosti sabirnih sustava i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na temelju scenarija klimatskih promjena;
Amandman 240
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.
okvirni cilj da prelijevanje oborinskih voda ne iznosi više od 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima.
cilj da prelijevanje oborinskih voda ne iznosi više od otprilike 1 % godišnjeg prikupljenog opterećenja komunalnih otpadnih voda, izračunano u suhim vremenskim uvjetima, uzimajući u obzir lokalne potrebe u pogledu zaštite okoliša koje se mogu zadovoljiti tehnički i gospodarski proporcionalnim sredstvima;
Amandman 241
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.a (novi)
Države članice mogu predvidjeti da se cilj iz prvog podstavka može dokazati i na temelju broja slučajeva prelijevanja oborinskih voda (ali ne više od 20 slučajeva godišnje) ili na temelju količine ispuštenog gradskog površinskog otjecanja (ali ne više od 15 % godišnjeg obujma, na temelju modeliranja);
Amandman 242
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 1.b (novi)
Odstupanje od obveze iz stavka 2. točke (a) na nacionalnoj razini može se odobriti u slučaju učinkovite uporabe odvojenih kanalizacijskih sustava kao u članku 2. stavku 9. točki (d) ako se time osigurava ista razina zaštite okoliša.
Amandman 243
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – uvodni dio
Taj se indikativni cilj ostvaruje do:
Mjere za postizanje tog cilja uspostavljaju se do:
Amandman 244
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – točka i.
i.  31. prosinca 2035. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više;
i.   i. 31. prosinca 2030. za sve aglomeracije s p.e. od 100 000 i više;
Amandman 245
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 2. – podtočka a – stavak 2. – točka ii.
ii.  31. prosinca 2040. za aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
ii.  31. prosinca 2035. za aglomeracije s p.e. od 10 000 i više, utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
Amandman 246
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 3.
3.  mjere koje treba poduzeti za postizanje ciljeva iz točke 2. popraćene jasnim utvrđivanjem uključenih sudionika i njihovih odgovornosti u provedbi integriranog plana.
3.  mjere koje treba poduzeti za postizanje ciljeva iz točke 2. i mjere prilagodbe klimatskim promjenama za relevantnu infrastrukturu na temelju procjene otpornosti na stres iz stavka 1. točke (ba), uz jasnu identifikaciju uključenih aktera i njihovih odgovornosti u provedbi integriranog plana.
Amandman 247
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 4. – podtočka a
(a)  kao prvo, preventivne mjere čiji je cilj izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave, uključujući mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili prikupljanje padalina te mjere za povećanje zelenih površina ili ograničavanje nepropusnih površina u aglomeracijama;
(a)  kao prvo, preventivne mjere čiji je cilj izbjegavanje ulaska neonečišćenih padalina u sabirne sustave, uključujući mjere kojima se promiče prirodno zadržavanje vode ili prikupljanje padalina te mjere za povećanje zelenih i plavih površina ili ograničavanje nepropusnih površina u aglomeracijama;
Amandman 248
Prijedlog direktive
Prilog V. – točka 4. – podtočka c
(c)  naposljetku, ako je to potrebno za postizanje ciljeva iz točke 2., dodatne mjere ublažavanja, uključujući prilagodbu infrastrukture za prikupljanje, skladištenje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili uvođenje nove infrastrukture s prioritetom zelene infrastrukture kao što su zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Prema potrebi, ponovna uporaba vode razmatra se u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama iz članka 5.
(c)  naposljetku, ako je to potrebno za postizanje ciljeva iz točke 2., dodatne mjere ublažavanja, uključujući prilagodbu infrastrukture za prikupljanje, skladištenje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao što je priključivanje novoizgrađenih gradskih područja na odvojene kanalizacijske sustave, ili uvođenje nove infrastrukture s prioritetom zelene i plave infrastrukture kao što su zelene gradske površine, zeleni krovovi, zarasli jarci, močvarna područja za pročišćavanje i skladišna vodna tijela projektirana za potporu bioraznolikosti. Ponovna uporaba vode razmatra se u kontekstu razvoja integriranih planova upravljanja komunalnim otpadnim vodama iz članka 5.
Amandman 249
Prijedlog direktive
Prilog VI. – točka 1.a (nova)
(1a)   Informacije iz sljedećih točaka dostupne su na internetu, a korisnici mogu uz opravdan zahtjev dobiti pristup tim informacijama na drugi način.
Amandman 250
Prijedlog direktive
Prilog VI. – točka 8. – podtočka c
(c)  tone ekvivalenta CO2 proizvedene ili izbjegnute godišnje zbog rada uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(c)  ukupne izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova (u tonama ekvivalenta CO2) ispuštene po godini i izvoru.
Amandman 251
Prijedlog direktive
Prilog VI. – točka 10.
(10)  Sažetak prirode i statističkih podataka o pritužbama i odgovorima operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na pitanja obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.
(10)  Informacije o tome kako uložiti pritužbu ili kako nadležnim tijelima prijaviti neusklađena ispuštanja komunalnih otpadnih voda i sažetak prirode i statističkih podataka o pritužbama i odgovorima operatora uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na pitanja obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.
Amandman 252
Prijedlog direktive
Prilog VI. – točka 10.a (nova)
(10a)   povijesni podaci unatrag barem 10 godina moraju biti dostupni na opravdani zahtjev.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0276/2023).


Stanje u Gorskom Karabahu nakon napada Azerbajdžana
PDF 147kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o stanju u Gorskom Karabahu nakon napada Azerbajdžana i stalnim prijetnjama Armeniji (2023/2879(RSP))
P9_TA(2023)0356RC-B9-0393/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Gorskom Karabahu, Azerbajdžanu i Armeniji, posebno one od 19. siječnja 2023. o humanitarnim posljedicama blokade u Gorskom Karabahu(1), od 10. ožujka 2022. o uništavanju kulturne baštine u Gorskom Karabahu(2) i od 20. svibnja 2021. o ratnim zarobljenicima nakon najnovijeg sukoba Armenije i Azerbajdžana(3),

–  uzimajući u obzir relevantne dokumente i međunarodne sporazume, uključujući, ali ne ograničavajući se na Povelju Ujedinjenih naroda, Helsinški završni akt od 1. kolovoza 1975. i Deklaraciju iz Alma Ate od 21. prosinca 1991.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Ženevsku konvenciju i njezine protokole, Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972. i Deklaraciju UNESCO-a o namjernom uništenju kulturne baštine od 17. listopada 2003.,

–  uzimajući u obzir temeljna načela Skupine iz Minska Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 2009.,

–  uzimajući u obzir trilateralnu izjavu od 9. studenoga 2020. koji su potpisali čelnici Rusije, Armenije i Azerbajdžana,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove, predsjednika Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s južnim Kavkazom i njegovih stalnih izvjestitelja za Armeniju i Azerbajdžan od 19. rujna 2023. o napadu Azerbajdžana na Gorski Karabah,

–  uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2023. o vojnoj eskalaciji u Azerbajdžanu, od 21. rujna 2023. o razvoju događaja u Gorskom Karabahu i govor Visokog predstavnika od 21. rujna 2023. u Vijeću sigurnosti UN-a o Gorskom Karabahu,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD-a) od 29. rujna 2023. o raseljavanju stanovnika iz Gorskog Karabaha,

–  uzimajući u obzir poziv glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa od 19. rujna 2023. na hitan prekid neprijateljstava i komentar visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka od 26. rujna 2023.,

–  uzimajući u obzir rješenja Međunarodnog suda (ICJ) od 22. veljače 2023. i 6. srpnja 2023. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera u okviru primjene Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (Armenija protiv Azerbajdžana),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954., čije su stranke Armenija i Azerbajdžan, njezin prvi protokol koji se primjenjuje na okupirana područja i drugi njezin protokol o pojačanoj zaštiti kulturnih dobara,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjedateljâ Skupine iz Minska u okviru OESS-a, od 11. studenoga 2021. u kojoj se ponavlja važnost zaštite povijesnih i kulturnih lokaliteta u regiji,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Vijeća sigurnosti UN-a koje je sastavila Komisija stručnjaka osnovana u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 780 (1992),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeća Europe protiv rasizma i netolerancije o Azerbajdžanu od 29. ožujka 2023. i memorandum povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 21. listopada 2021. o humanitarnim posljedicama i posljedicama za ljudska prava nakon što je 2020. između Armenije i Azerbajdžana izbio sukob oko Gorskog Karabaha,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je sukob u Gorskom Karabahu povijesno i geopolitički veoma složen; budući da je Azerbajdžan 19. rujna 2023. pokrenuo unaprijed planirani neopravdani vojni napad na Gorski Karabah, što je dovelo do znatnih gubitaka života; budući da je 20. rujna 2023. dogovoren prekid vatre, ali da nije zajamčena sigurnost civila koji su ostali u Gorskom Karabahu; budući da postoje izvješća da su stotine armenskih civila ubijene i ranjene tijekom vojne operacije Azerbajdžana protiv Gorskog Karabaha; budući da postoje izvješća o nestalim osobama; budući da su se u okviru sporazuma o prekidu vatre s Azerbajdžanom de facto vlasti Gorskog Karabaha složile da će raspustiti svoje civilne institucije i razoružati samoobrambene snage, predati sve oružje i povući se sa svih borbenih položaja i vojnih funkcija; budući da, unatoč tomu, postoje opetovana izvješća o kršenju primirja;

B.  budući da taj napad predstavlja teško kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava i očito kršenje trilateralne izjave o prekidu vatre od 9. studenoga 2020. i obveza koje je Azerbajdžan preuzeo u pregovorima u kojima je posredovao EU; budući da je 22. svibnja 2023. premijer Armenije Nikol Pašinjan izrazio spremnost svoje zemlje da prizna teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana, uključujući Gorski Karabah, u zamjenu za sigurnosna jamstva za armensko stanovništvo u toj regiji, u okviru mirovnog procesa između tih dviju zemalja;

C.  budući da je od azerbajdžanske ofenzive 19. rujna 2023. više od 100 000 Armenaca iz Gorskog Karabaha bilo prisiljeno pobjeći u Armeniju; budući da stoga u Gorskom Karabahu gotovo više nema armenskog stanovništva koje je tamo živjelo stoljećima; budući da je azerbajdžanska vlada izjavila da će zajamčiti prava civilnog stanovništva, uključujući prava na obrazovanje, kulturna i vjerska prava te biračka prava na lokalnim izborima; budući da armenski stanovnici Gorskog Karabaha koji se boje odmazde ili gubitka slobode da koriste svoj jezik i prakticiraju svoju vjeru i običaje nisu smatrali vjerodostojnima obećanja Azerbajdžana o poštovanju prava lokalnog stanovništva; budući da vjerodostojna izvješća svjedoče o pljački, uništenju, nasilju i uhićenjima koje su počinile azerbajdžanske postrojbe od početka ofenzive; budući da je Azerbajdžan od 19. rujna 2023. uhitio nekoliko dužnosnika i bivših dužnosnika iz Gorskog Karabaha;

D.  budući da Vijeće sigurnosti UN-a opisuje etničko čišćenje kao stvaranje etničke homogenosti na određenom području uporabom sile ili zastrašivanja kako bi se iz određenog područja uklonile osobe druge etničke ili vjerske skupine, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom; budući da je hitno potrebno zaustaviti i obrnuti prisilni egzodus lokalnog armenskog stanovništva, koji predstavlja etničko čišćenje, te zajamčiti uvjete za njihov siguran povratak u Gorski Karabah; budući da Armenci iz Gorskog Karabaha imaju pravo dostojanstveno i sigurno živjeti u svojim domovima; budući da su azerbajdžanske vlasti najavile registraciju svih armenskih stanovnika Gorskog Karabaha;

E.  budući da su i Azerbajdžan i Armenija obvezani međunarodnim humanitarnim pravom; budući da Treća ženevska konvencija štiti ratne zarobljenike od svih oblika mučenja i okrutnog postupanja; budući da se takva djela počinjena tijekom oružanog sukoba smatraju ratnim zločinima; budući da je Četvrtom ženevskom konvencijom predviđena zaštita civila u međunarodnim oružanim sukobima i da je utvrđeno da nezakonito zatvaranje, namjerno ubijanje te nečovječno i ponižavajuće postupanje prema zaštićenoj osobi predstavljaju ratne zločine;

F.  budući da je toj vojnoj agresiji prethodila devetomjesečna blokada azerbajdžanskog Lačinskog koridora, koja je bila na snazi od 12. prosinca 2022., jedinog kopnenog koridora koji povezuje regiju Gorskog Karabaha s Armenijom te je više od 100000 Armenaca u Gorskom Karabahu lišeno slobode kretanja i pristupa hrani, lijekovima, higijenskim proizvodima i drugoj robi, kao i uspostavom kontrolne točke na istom koridoru u travnju 2023., čime se krši trilateralna izjava iz studenoga 2020., povećanjem vojne prisutnosti oko Gorskog Karabaha i duž granice s Armenijom te agresivnom i huškačkom retorikom azerbajdžanskog vodstva;

G.  budući da je na temelju trilateralne izjave od 9. studenoga 2020., kojom je okončan 44-dnevni rat, Lačinski koridor trebao ostati pod kontrolom ruskih mirovnih snaga, dok je Azerbajdžan trebao jamčiti sigurnost osoba, vozila i tereta koji se kreću duž Lačinskog koridora u oba smjera; budući da ruske takozvane mirovne snage nisu djelovale u skladu sa svojim mandatom niti poduzele mjere protiv azerbajdžanske blokade Lačinskog koridora nakon uspostave kontrolne točke ili protiv najnovije vojne agresije Azerbajdžana; budući da je održavanjem blokade Lačinskog koridora Azerbajdžan prekršio svoje međunarodne obveze iz trilateralne izjave o prekidu vatre iz studenoga 2020.;

H.  budući da je više od devet mjeseci organiziranog izgladnjivanja i izolacije posebno pogodilo ranjive skupine u Gorskom Karabahu, kao što su djeca, starije osobe te osobe s invaliditetom i kroničnim zdravstvenim problemima; budući da je to, među ostalim, dovelo do porasta broja spontanih pobačaja i preranih porođaja zbog toga što trudnice nemaju pristup odgovarajućoj prehrani i prenatalnoj skrbi; budući da je Azerbajdžan također prekinuo opskrbu regije plinom i električnom energijom, što znatno utječe na životne uvjete u regiji, među ostalim na rad medicinskih i obrazovnih ustanova; budući da zdravstvene ustanove u Gorskom Karabahu zbog blokade nemaju dovoljno kapaciteta za liječenje osoba ozlijeđenih u azerbajdžanskom napadu;

I.  budući da je Međunarodni sud u slučaju Armenija protiv Azerbajdžana odlukom od 22. veljače 2023. naložio Azerbajdžanu da omogući slobodan prolaz kroz Lačinski koridor i da poduzme sve mjere koje su mu na raspolaganju kako bi osigurao neometano kretanje osoba, vozila i tereta duž Lačinskog koridora u oba smjera;

J.  budući da je 28. rujna 2023. de facto predsjednik Gorskog Karabaha Samvel Šahramanjan bio prisiljen potpisati dekret kojim se od 1. siječnja 2024. ukidaju sve strukture i institucije samoproglašene republike, pri čemu samoproglašena Republika Gorski Karabah prestaje postojati;

K.  budući da je EU Međunarodnom odboru Crvenog križa osigurao 5 milijuna EUR humanitarne pomoći; budući da će se tim sredstvima pomoći osobama raseljenima iz Gorskog Karabaha u Armeniju i ranjivim osobama u Gorskom Karabahu; budući da je armenska vlada zatražila pomoć EU-a pri pružanju odgovora na priljev izbjeglica iz Gorskog Karabaha;

L.  budući da je predsjednik Europskog vijeća uspostavio jednu od triju sastavnica mirovnih pregovora između Armenije i Azerbajdžana;

M.  budući da se u Gorskom Karabahu nalaze brojne crkve, džamije, hačkari i groblja; budući da je, nakon što je Azerbajdžan tijekom rata 2020. namjerno nanio znatnu štetu armenskoj kulturnoj baštini, Međunarodni sud (ICJ) u svojem rješenju od 7. prosinca 2021.(4) naveo da Azerbajdžan mora „poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječio i kaznio vandalizam i oskvrnuća nad armenskom kulturnom baštinom, uključujući, ali ne ograničavajući se na crkve i druga mjesta bogoslužja, spomenike, znamenitosti, groblja i artefakte”;

N.  budući da su druge države poput Turske pružile političku, diplomatsku i vojnu potporu Azerbajdžanu, zbog čega je sukob dodatno eskalirao; budući da je u skladu s točkom 9. Sporazuma o prekidu vatre u Gorskom Karabahu iz 2020. Armenija trebala zajamčiti sigurnost prometnih veza između kontinentalnog Azerbajdžana i njegove eksklave Nahičevan, koje su Azerbajdžan i Turska promicali kao „Zangezurski koridor” te budući da su ih dužnosnici tih dviju zemalja upotrebljavali na način kojim se prijeti suverenitetu Armenije;

O.  budući da je tijekom proteklih godina azerbajdžansko vodstvo u nekoliko navrata davalo iredentističke izjave u vezi sa suverenim teritorijem Armenije; budući da je azerbajdžanska vojska u više navrata tijekom posljednje dvije godine okupirala različite dijelove suverenog teritorija Armenije i bombardirala civilne mete na državnom području Armenije;

P.  budući da prethodna upozorenja Parlamenta o toj situaciji nisu dovela ni do kakve znatne promjene u politici EU-a prema Azerbajdžanu; budući da nakon tri desetljeća diplomacije i napora za izgradnju mira iza kojih su stajali OESS, EU i drugi međunarodni akteri Azerbajdžan nije odustao od upotrebe vojne sile;

1.  najoštrije osuđuje unaprijed planirani i neopravdani vojni napad Azerbajdžana na Armence u Gorskom Karabahu i poziva na trenutačno i potpuno okončanje nasilja nad stanovništvom koje je ostalo u toj regiji; ističe da je Azerbajdžan bio na jasnom putu prema ponovnoj uspostavi kontrole nad Gorskim Karabahom diplomatskim pregovorima i da je taj napad u suprotnosti s iskazanim namjerama Azerbajdžana da radi na postizanju održivog mira s Armenijom te da napad potkopava tekuće mirovne pregovore između Armenije i Azerbajdžana;

2.  naglašava da taj napad predstavlja teško kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava te očitu povredu trilateralne izjave o prekidu vatre od 9. studenoga 2020. i obveza koje je Azerbajdžan preuzeo u pregovorima uz posredovanje EU-a; podsjeća da se napad dogodio u kontekstu velike humanitarne krize u Gorskom Karabahu nakon azerbajdžanske blokade Lačinskog koridora tijekom posljednjih devet mjeseci, čime su prekršene obveze Bakua i pravno obvezujuća rješenja Međunarodnog suda; podsjeća Azerbajdžan da primjena prisilnih praksi za uklanjanje civilnog stanovništva s određenog teritorija može predstavljati zločin protiv čovječnosti i da bi mogla biti obuhvaćena Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida;

3.  žali zbog ljudi koji su smrtno stradali ili su ozlijeđeni zbog posljedica nedavnog napada Azerbajdžana, među ostalim i nakon eksplozije u spremištu goriva 25. rujna 2023.; izražava solidarnost s Armencima iz Gorskog Karabaha koji su prisiljeni pobjeći iz svojih domova i sa zemlje svojih pradjedova; smatra da trenutačna situacija predstavlja etničko čišćenje i oštro osuđuje prijetnje i nasilje azerbajdžanskih postrojbi usmjereno protiv stanovništva Gorskog Karabaha; pohvaljuje armenske vlasti za njihove napore u pružanju pomoći i skloništa izbjeglicama; poziva institucije EU-a i države članice da Armeniji odmah ponude svu potrebnu pomoć za suočavanje s priljevom izbjeglica iz Gorskog Karabaha i posljedičnom humanitarnom krizom;

4.  poziva EU i njegove države članice da donesu ciljane sankcije protiv pojedinaca u azerbajdžanskoj vladi odgovornih za višestruka kršenja prekida vatre i povrede ljudskih prava u Gorskom Karabahu; poziva da se provedu istrage zlostavljanja koje su počinile azerbajdžanske snage, a koja bi mogla predstavljati ratne zločine;

5.  podsjeća Azerbajdžan da snosi punu odgovornost za sigurnost i dobrobit svih ljudi u Gorskom Karabahu te da mora preuzeti odgovornost za svoje djelovanje; zahtijeva da Azerbajdžan zajamči sigurnost i zaštitu stanovništva Gorskog Karabaha i da pritom poštuje Povelju UN-a i sve relevantne međunarodne konvencije, načela međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, svoje međunarodne obveze i načela OESS-a; poziva azerbajdžanske vlasti da omoguće siguran povratak armenskog stanovništva u Gorski Karabah, da pruže čvrsta jamstva u pogledu zaštite njihovih prava i da se suzdrže od svih oblika huškačke retorike koja bi mogla potaknuti diskriminaciju nad Armencima; podsjeća azerbajdžanske vlasti da je pravo na povratak u vlastiti dom temeljno načelo međunarodnog prava o ljudskim pravima; poziva azerbajdžanske vlasti da se hitno i istinski uključe u sveobuhvatan i transparentan dijalog s Armencima iz Gorskog Karabaha kako bi se osiguralo poštovanje njihovih prava i zajamčila njihova sigurnost, uključujući pravo na dostojanstven i siguran život u njihovim domovima kao i njihova zemljišna i vlasnička prava, pravo da zadrže svoj zaseban identitet i u potpunosti uživaju svoja građanska, kulturna, socijalna i vjerska prava; poziva azerbajdžanske vlasti da se blisko savjetuju s Vijećem Europe, UN-om, OESS-om i drugim međunarodnim organizacijama o najboljim praksama za jamčenje prava etničkih Armenaca te naglašava da je to posebno važno s obzirom na katastrofalno postupanje Azerbajdžana u području ljudskih prava u prošlosti;

6.  zahtijeva trenutačno ukidanje blokade Lačinskog koridora kako bi se osigurala isporuka humanitarne pomoći onima kojima je potrebna u Gorskom Karabahu i poziva da se Lačinski koridor u potpunosti otvori jer se njime osigurava fizička povezanost Armenaca iz Gorskog Karabaha s njihovom zemljom, imovinom, kulturom i baštinom; potiče azerbajdžanske vlasti da ulože sve napore kako bi se osiguralo da Armenci koji su otišli imaju pristup svim potrebnim informacijama o tome kako ponovno vratiti svoje boravište u Gorskom Karabahu i u potpunosti ostvariti sva ostala prava na vlasništvo, socijalne naknade, obrazovanje i slično, ako se odluče vratiti;

7.  poziva EU i njegove države članice da se hitno posvete osiguravanju međunarodnih jamstava kojima se jamči sigurnost i dobrobit Armenaca koji su ostali živjeti u Gorskom Karabahu te hitnoj ponovnoj uspostavi potpunog humanitarnog pristupa toj regiji; poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoju prisutnost na terenu i znatno povećaju humanitarnu pomoć stanovništvu koje je raseljeno iz Gorskog Karabaha i nalazi se u Armeniji ili onima koji žive u Gorskom Karabahu; izražava razočaranje načinom na koji je organizirana i provedena prva misija UN-a u Gorskom Karabahu u 30 godina; poziva na uspostavu međunarodne prisutnosti u Gorskom Karabahu pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kako bi se pratilo stanje na terenu i stanovnicima Gorskog Karabaha osigurala transparentnost, sigurnost i povjerenje, s naglaskom na humanitarne potrebe i zaštitu te očuvanje lokaliteta kulturne i povijesne baštine; poziva na hitnu zamjenu ruskih mirovnih snaga mirovnom misijom UN-a u Gorskom Karabahu i duž međunarodne granice između Armenije i Azerbajdžana kako bi se istinski omogućila sigurnost i zaštita armenskog stanovništva Gorskog Karabaha;

8.  izražava duboku zabrinutost za očuvanje kulturne, vjerske i povijesne baštine u Gorskom Karabahu nakon masovnog egzodusa karabaških Armenaca; potiče Azerbajdžan da se suzdrži od daljnjeg uništavanja, zanemarivanja ili mijenjanja porijekla kulturne, vjerske i povijesne baštine u toj regiji, s obzirom na razaranje kulturne, vjerske i povijesne baštine od početka sukoba u Gorskom Karabahu, te da umjesto toga nastoji očuvati, zaštititi i promicati tu bogatu raznolikost u skladu s rješenjem Međunarodnog suda od 7. prosinca 2021.; zahtijeva zaštitu armenske kulturne, povijesne i vjerske baštine u Gorskom Karabahu u skladu sa standardima UNESCO-a i međunarodnim obvezama Azerbajdžana; ustraje u tome da Azerbajdžan dopusti slanje misije UNESCO-a u Gorski Karabah i da joj omogući potreban pristup lokalitetima baštine kako bi se utvrdio njihov trenutačni status i provelo popisivanje;

9.  zahtijeva da se zaštiti imovina onih članova armenske zajednice koji su bili prisiljeni napustiti zemlju te poziva Azerbajdžan da pusti na slobodu sve stanovnike Gorskog Karabaha koji su uhićeni od 19. rujna 2023., uključujući bivše dužnosnike iz te regije, i sve ostale koji su uhićeni prije i nakon 19. rujna 2023. i da se obveže na široku amnestiju tih osoba;

10.  ponovno osuđuje azerbajdžanske vojne upade na međunarodno priznato državno područje Armenije; ponavlja svoj zahtjev za povlačenje azerbajdžanskih postrojbi s cjelokupnog suverenog teritorija Armenije; odbacuje iredentističke i provokativne izjave azerbajdžanskog predsjednika i drugih azerbajdžanskih dužnosnika koje sadržavaju prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Armenije, uključujući one u vezi s takozvanim Zangezurskim koridorom, te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog njih; upozorava Azerbajdžan na bilo kakav mogući vojni avanturizam protiv Armenije; osuđuje sudjelovanje Turske u naoružanju Azerbajdžana i njezinu punu potporu azerbajdžanskim ofenzivama 2020. i 2023. i poziva Tursku da spriječi Azerbajdžan, svojeg saveznika, da poduzima bilo kakve neodgovorne radnje takve vrste; osuđuje potporu koju su druge zemlje tijekom ove krize pružile Azerbajdžanu i poziva na povlačenje te potpore kako bi se spriječila daljnja eskalacija; upozorava da bi Azerbajdžan mogao biti ohrabren nedostatkom ozbiljnih napora međunarodne zajednice u cilju odvraćanja;

11.  poziva na sveobuhvatnu reviziju odnosa EU-a s Azerbajdžanom, s obzirom na nedavne događaje i pogoršanje stanja ljudskih prava u toj zemlji; žali zbog činjenice da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen okarakterizirala Azerbajdžan kao „pouzdanog dobavljača energije”; poziva Komisiju da hitro ponovno razmotri „strateško partnerstvo” s Azerbajdžanom u području energetike, s obzirom na to da Azerbajdžan opetovano krši svoje međunarodne obveze, uključujući obveze preuzete u pregovorima uz posredovanje EU-a i obvezujuće odredbe međunarodnog prava; napominje da, s obzirom na azerbajdžansku agresiju na Armeniju u rujnu 2022. i njegovu neopravdanu uporabu sile nad stanovništvom Gorskog Karabaha u rujnu 2023. i prisilno raseljavanje tog stanovništva, kao i na zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj zemlji, razvoj takvog „strateškog partnerstva” nije u skladu s ciljevima vanjske politike EU-a kako su definirani u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji; izražava svoje uvjerenje da EU ne može moralno prihvatiti pregovore o budućem sporazumu o partnerstvu sa zemljom koja očito krši načela međunarodnog prava i svoje međunarodne obveze te stoga nije ni pouzdan ni vjerodostojan partner; stoga apelira na visokog predstavnika i ESVD da obustave pregovore o obnovljenom sporazumu o partnerstvu dok Azerbajdžan ne pokaže stvarnu spremnost na poštovanje prava i sigurnosnih pitanja armenskog stanovništva Gorskog Karabaha; poziva EU i njegove države članice da, ako Azerbajdžan nastavi zanemarivati svoje obveze, razmotre suspenziju sporazuma o pojednostavljenom izdavanju viza s Azerbajdžanom i smanjenje razine suradnje s tom zemljom u drugim područjima; smatra neprihvatljivima sve komentare i prijetnje koje azerbajdžanske vlasti, među ostalim i veleposlanik Azerbajdžana pri EU-u, upućuju zastupnicima u Europskom parlamentu;

12.  poziva na smanjenje ovisnosti EU-a o izvozu plina iz Azerbajdžana; ozbiljno je zabrinut zbog uvoza ruskog plina iz Azerbajdžana i velikog ruskog udjela u proizvodnji i prijevozu azerbajdžanskog plina za EU, što je u suprotnosti s ciljem EU-a da se poremeti sposobnost Rusije da nastavi s ratnom agresijom protiv Ukrajine smanjenjem prihoda od izvoza nafte i plina u EU; potiče Komisiju da istraži sumnje da Azerbajdžan zapravo izvozi ruski plin u EU; poziva na potpunu obustavu uvoza nafte i plina iz Azerbajdžana u EU u slučaju vojne agresije protiv armenske teritorijalne cjelovitosti ili znatnih hibridnih napada na armenski ustavni poredak i demokratske institucije; s obzirom na nedavnu invaziju Azerbajdžana na Gorski Karabah, poziva na obustavu Memoranduma o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike između Europske unije i Azerbajdžana;

13.  osuđuje nedjelovanje ruskih „pripadnika mirovnih snaga” i sveukupnu ulogu Rusije, koja desetljećima potpiruje taj sukob i koristi ga za ostvarenje vlastitih političkih ciljeva;

14.  osuđuje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana zbog iskorištavanja oružanog sukoba u Gorskom Karabahu za promicanje imperijalističkog programa i za poticanje daljnjih napada na suverenitet Armenije; odlučno poziva Tursku da zauzme konstruktivan i odgovoran pristup teritorijalnoj cjelovitosti Armenije i da promiče mir u regiji;

15.  pohvaljuje armenskog premijera Nikolu Pašinjana za njegovu predanost miru; ponavlja da EU predano podupire suverenitet, demokraciju i teritorijalnu cjelovitost Armenije; oštro osuđuje sve veće hibridne pokušaje Rusije da destabilizira političku situaciju u Armeniji; pozdravlja ratifikaciju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda od strane Armenije; smatra da EU mora iskoristiti priliku potencijalnoga geopolitičkog vakuuma, Armeniji ponuditi ambiciozan plan suradnje unapređenjem postojećeg Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu, čime će se učvrstiti njezin položaj u zajednici zapadnih demokracija i pomoći joj da u uspostavi odnose sa susjedima, posebno s Turskom;

16.  poziva EU da pozitivno odgovori na zahtjev Armenije za potporu putem Europskog instrumenta mirovne pomoći ako Armenija ponovno razmotri svoje postojeće vojne saveze; poziva EU da znatno poveća humanitarnu i financijsku pomoć Armeniji, koja se suočava s dolaskom desetaka tisuća izbjeglica; poziva EU da s obzirom na narušen tijek obrazovanja tisuća etničkih Armenaca pomogne u uspostavi i financiranju stipendija za evakuirane učenike i studente kako bi mogli nastaviti svoje školovanje;

17.  ponovno izražava potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti i Azerbajdžana i Armenije; poziva Azerbajdžan da ponovno potvrdi svoju bezrezervnu predanost teritorijalnoj cjelovitosti Armenije; smatra da je istinski dijalog između Azerbajdžana, Armenije i predstavnika Armenaca iz Gorskog Karabaha jedini održiv put naprijed te poziva EU i njegove države članice da podrže takve napore; podržava mirovne pregovore između Armenije i Azerbajdžana koji su u tijeku, a koje je nedavna vojna operacija protiv Gorskog Karabaha ozbiljno otežala; naglašava potrebu za sveobuhvatnim mirovnim sporazumom između Armenije i Azerbajdžana koji mora uključivati uzajamno priznavanje teritorijalne cjelovitosti, jamstva za prava i sigurnost armenskog stanovništva Gorskog Karabaha i oslobađanje zatvorenika; ističe da je dostojanstven i trajan regionalni mir kojim se održavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost obiju zemalja preduvjet za stabilnost u susjedstvu;

18.  poziva civilnu misiju EU-a u Armeniji (EUMA) da pomno prati razvoj sigurnosne situacije na terenu, osigura transparentno izvješćivanje Parlamenta i aktivno pridonosi naporima za rješavanje sukoba; poziva EU i njegove države članice da ojačaju mandat EUMA-e, povećaju njezinu veličinu, produže njezino trajanje i rasporede promatrače duž granice s Turskom; žali zbog činjenice što Azerbajdžan nikada nije dopustio raspoređivanje EUMA-e na svojem državnom području i poziva Azerbajdžan da dopusti prisutnost EUMA-e na svojoj strani granice i u Gorskom Karabahu;

19.  izražava duboko nezadovoljstvo činjenicom da su Komisija i Vijeće zanemarivali redovita upozorenja Parlamenta o stanju u Gorskom Karabahu i rizicima od katastrofalnog ishoda; žali zbog toga što djelovanje EU-a dosad nije dovelo do pozitivnih rezultata; zahtijeva od ESVD-a da ponovno razmotri svoje djelovanje na Južnom Kavkazu i zamijeni specijalizirano osoblje; žali zbog sporog odgovora institucija EU-a i činjenice da je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao izjavu tek dva dana nakon što je Azerbajdžan pokrenuo napad na Gorski Karabah;

20.  žali zbog činjenice da su zastupnici u Europskom parlamentu prihvatili i propustili prijaviti putovanja u Azerbajdžan, posjete regiji Gorski Karabah i luksuzne hotelske boravke koje su organizirali i platili azerbajdžanski dužnosnici; ponovno poziva na stroža pravila za putovanja dužnosnika koja plaćaju strane zemlje i subjekti; žali zbog činjenice da ta obveza nije provedena Odlukom od 13. rujna 2023. o izmjenama Poslovnika Parlamenta u cilju jačanja integriteta, neovisnosti i odgovornosti; poziva svoj Odbor za ustavna pitanja da predloži reviziju Poslovnika Parlamenta kako bi se zastupnicima u Europskom parlamentu zabranilo primanje putovanja i smještaja koje plaćaju treće strane, uključujući dužnosnike iz trećih zemalja i predstavnike korporativnih interesa;

21.  poziva EU i njegove države članice da hitno preispitaju diplomatsku i sigurnosnu arhitekturu EU-a i geopolitičke konfiguracije u široj regiji južnog Kavkaza s obzirom na nove činjenice na terenu i interese zemalja kao što su Rusija, Turska i Iran, ali i da razviju strategiju kao odgovor na rastući trend autokratskih režima koji zanemaruju diplomatske napore dajući prednost nasilnoj vojnoj sili;

22.  žali zbog odluke mađarske vlade da blokira zajedničku izjavu svih država članica EU-a kojom se osuđuje vojna operacija Azerbajdžana protiv armenskog stanovništva Gorskog Karabaha; potiče Vijeće da ujedinjeno podupre aktivnije sudjelovanje EU-a u zaštiti ljudskih prava i promicanju mira između Azerbajdžana i Armenije;

23.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Azerbajdžana, predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Armenije, glavnom direktoru UNESCO-a, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe.

(1) SL C 214, 16.6.2023., str. 104.
(2) SL C 347, 9.9.2022., str. 198.
(3) SL C 15, 12.1.2022., str. 156.
(4) Rješenje Međunarodnog suda od 7. prosinca 2021. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera u okviru primjene Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (Armenija protiv Azerbajdžana).


Pregled napretka Moldove na njezinu putu prema EU-u
PDF 144kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o pregledu napretka Moldove na njezinu putu prema EU-u (2023/2838(RSP))
P9_TA(2023)0357RC-B9-0408/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje nedavne rezolucije o Republici Moldovi,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane(1), koji uključuje detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (AA/DCFTA),

–  uzimajući u obzir zahtjev Republike Moldove za članstvo u EU-u od 3. ožujka 2022. i naknadno odobrenje statusa zemlje kandidatkinje koje je 23. lipnja 2022. dalo Europsko vijeće na temelju pozitivne ocjene Komisije i u skladu sa stajalištima Parlamenta,

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 17. lipnja 2022. o zahtjevu Republike Moldove za članstvo u Europskoj uniji (COM(2022)0406) i zajednički radni dokument službi od 6. veljače 2023. naslovljen „Izvješće o provedbi pridruživanja u Republici Moldovi” (SWD(2023)0041),

–  uzimajući u obzir analitičko izvješće Komisije od 1. veljače 2023. o usklađivanju Moldove s pravnom stečevinom EU-a (SWD(2023)0032,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 7. sastanka Vijeća za pridruživanje između EU-a i Moldove od 7. veljače 2023. i završnu izjavu s 13. sastanka Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU-a i Moldove od 23. ožujka 2023.,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 49. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022., 23. ožujka 2023. te 29. i 30. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir ažurirani Program pridruživanja između EU-a i Republike Moldove za razdoblje 2021. – 2027. od 22. kolovoza 2022. i paket potpore Republici Moldovi koji je Komisija predstavila 28. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Republika Moldova 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za pristupanje EU-u te da je od 23. lipnja 2022. zemlja kandidatkinja za članstvo u Uniji;

B.  budući da su se odnosi između EU-a i Moldove od tada intenzivirali na temelju uzajamne obveze jačanja njihova političkog povezivanja; budući da se u Zaključcima Vijeća od 13. prosinca 2022. o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja naglasak stavlja na daljnje produbljivanje sektorske suradnje EU-a s Moldovom i na njezinu integraciju u unutarnje tržište EU-a;

C.  budući da je vlada Republike Moldove započela ambiciozan proces političkih, pravosudnih i institucijskih reformi te pokazala odlučnost i sposobnost provedbe devet koraka utvrđenih u mišljenju Komisije kako bi ispunila uvjete za započinjanje pristupnih pregovora; budući da je proces pristupanja EU-u i dalje proces utemeljen na zaslugama koji zahtijeva ispunjavanje kriterija za članstvo u EU-u;

D.  budući da je Komisija 22. lipnja 2023. usmeno izvijestila Vijeće o napretku Moldove te da će detaljnije preispitivanje biti dio izvješća o paketu za proširenje iz 2023. za deset zemalja proširenja; budući da je Komisija u lipnju u svojem usmenom izvješću Vijeću, koje su zatražile države članice EU-a, ocijenila da su ispunjena tri koraka (2., 8. i 9.) te da je ostvaren znatan napredak u trima drugim koracima (1., 4., 7.);

E.  budući da Republika Moldova ulaže goleme napore i značajno napreduje u provedbi svih uvjeta koje je postavila Komisija, posebno otklanjanjem nedostataka koje su utvrdili Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava i Venecijanska komisija u pogledu reforme pravosuđa i reformi izbornog zakona, jačanjem sudjelovanja civilnog društva u postupcima donošenja odluka, jačanjem zaštite ljudskih prava, posebno ranjivih skupina, te poboljšanjem rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama; budući da će predstojeća ocjena Komisije o napretku Republike Moldove poslati jasnu političku poruku i znatno utjecati na budućnost te zemlje;

F.  budući da je u lipnju 2023. dogovoren i prioritetni akcijski plan EU-a i Moldove koji će funkcionirati kao plan za potpunu provedbu detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine između EU-a i Moldove (DCFTA) i daljnju integraciju Moldove u jedinstveno tržište EU-a, sa zajednički dogovorenim prioritetima za razdoblje 2023. – 2024.; budući da je Komisija 28. lipnja 2023. predstavila paket potpore za Republiku Moldovu, koji se bavi posljedicama ruske ratne agresije na Ukrajinu i čiji je cilj približiti Moldovu EU-u;

G.  budući da je Republika Moldova, unatoč dramatičnim posljedicama rata u Ukrajini, uspjela znatno učvrstiti svoju demokraciju i zadržati planirani smjer reformi; budući da su poboljšanja demokratskog sustava te zemlje vidljiva u njezinu napretku u različitim međunarodnim indeksima: 28. mjesto od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica za 2023. (skok s 40. mjesta 2022.); 91. mjesto od 180 zemalja na Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2022. (skok sa 105. mjesta 2021.); 68. mjesto od 140 zemalja na Indeksu vladavine prava organizacije World Justice Project za 2022. (skok sa 73. mjesta 2021.);

H.  budući da se Ruska Federacija koristi provokacijama, dezinformacijama, nezakonitim financiranjem političkih stranaka, kibernapadima i drugim hibridnim sredstvima kako bi ugrozila stabilnost, suverenitet, ustavni poredak i demokratske institucije Republike Moldove; budući da se subverzivnim aktivnostima Rusije u Moldovi nastoji ugroziti javna potpora europskom putu koji je odabrao moldavski narod te potaknuti destabilizacija; budući da je Rusija svoj izvoz plina iskoristila kao sredstvo pritiska na moldavsku vladu, među ostalim na njezinu proeuropsku orijentaciju; budući da je ruska upotreba energije kao oružja dodatno razotkrila krhkost moldavskog energetskog sektora, a veze Moldove s tržištem i mehanizmima EU-a za plin i električnu energiju pomogle su toj zemlji u prevladavanju te krize; budući da su visoke cijene energije dovele do povećanja inflacije na iznad 30 %, dok se gospodarska proizvodnja Moldove 2022. u realnim vrijednostima smanjila za 5,9 % u odnosu na prethodnu godinu; budući da, iako je Republika Moldova diversificirala svoju opskrbu prirodnim plinom iz izvora izvan Rusije, njezina opskrba električnom energijom i dalje uvelike ovisi o ruskoj elektrani Kučurgan u regiji Pridnjestrovlje; budući da, unatoč svim tim pokušajima destabilizacije, moldavski narod i moldavsko vodstvo i dalje odlučno slijede odabrani proeuropski put;

I.  budući da su ruski projektili usmjereni na Ukrajinu u nekoliko navrata prelijetali državno područje Republike Moldove, čime je očito narušen suverenitet Moldove, te da je u nekoliko navrata ruski raketni otpad pao na državnom području Moldove, uzrokujući štetu i ugrožavajući civile; budući da su hitno potrebna ulaganja u nadzor nad zračnim prostorom i protuzračnu obranu Moldove te da je moldavska vlada od svojih zapadnih partnera zatražila sustave protuzračne obrane;

J.  budući da je EU 20. srpnja 2023. produljio za još jednu godinu, do 24. srpnja 2024., privremenu suspenziju carina i sustava ulaznih cijena koja se i dalje primjenjuju na sedam moldavskih poljoprivrednih proizvoda;

K.  budući da je EU 24. travnja 2023. uspostavio misiju partnerstva u Moldovi u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike u cilju jačanja otpornosti sigurnosnog sektora u upravljanju krizama, hibridnim prijetnjama te borbe protiv manipulacije informacijama i upletanja iz inozemstva;

L.  budući da se Moldova 18. rujna 2023. pridružila Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu kao država sudionica;

1.  ponovno iskazuje svoju predanost budućem članstvu Republike Moldove u Europskoj uniji i potvrđuje da je njezino mjesto u EU-u; smatra da bi to bilo geostrateško ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu; sa zanimanjem iščekuje ocjenu Komisije o tome je li Republika Moldova ispunila korake utvrđene u mišljenju Komisije u okviru paketa za proširenje iz 2023.;

2.  ponovno poziva Komisiju i Europsko vijeće da do kraja 2023. s Republikom Moldovom započnu pregovore o pristupanju Europskoj uniji;

3.  ističe važnost nastavka procesa reformi u zemlji, ne samo kako bi se ostavio politički cilj članstva u EU-u, već i kako bi se vidljivo poboljšao životni standard stanovništva, posebno ranjivijih skupina stanovništva, te kako bi se mlađim generacijama pružile dobre prilike za život i rad u zemlji; pozdravlja široku potporu moldavske javnosti europskoj integraciji, što pokazuju najnovija ispitivanja javnog mnijenja i što se moglo vidjeti na nacionalnom skupu za europsku Moldovu 21. svibnja 2023. kada se na Trgu Velike narodne skupštine u Kišinjevu okupilo više od 80 000 ljudi kako bi izrazili svoju potporu europskoj budućnosti Moldove;

4.  poziva Uniju i njezine države članice da povećaju financijsku i tehničku pomoć Republici Moldovi kako bi se olakšao proces brze i učinkovite integracije te zemlje u EU; poziva Komisiju da brzo isplati sljedeći obrok tekuće makrofinancijske pomoći Republici Moldovi i da tijekom revizije višegodišnjeg financijskog okvira 2023. godine odredi dodatna sredstva za Moldovu; u tom pogledu pozdravlja odluku Europskog vijeća o povećanju makrofinancijske pomoći Moldovi; poziva Komisiju da osigura da svi njezini budući zahtjevi budu jasni i precizni te da izbjegava postavljanje promjenjivih ciljeva za zemlje kandidatkinje; ističe da će suradnja Komisije s vlastima u ranoj fazi izrade politika i reformi, uz pružanje tehničke pomoći, omogućiti Republici Moldovi da održi brzinu i kvalitetu reformi potrebnih za pristupanje Uniji;

5.  pozdravlja prijedlog Komisije o uspostavi namjenskog instrumenta za Ukrajinu za potporu oporavku, obnovi i modernizaciji te zemlje; napominje da će planirana dodjela do 50 milijardi EUR za instrument od 2024. do 2027. za bespovratna sredstva i zajmove zamijeniti planiranu potporu Ukrajini u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa; poziva na to da se sva bilateralna potpora Ukrajini pružena u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa preusmjeri na Republiku Moldovu, kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u koja graniči s Ukrajinom, a koja je također najviše pogođena posljedicama ruske ratne agresije na Ukrajinu;

6.  poziva Komisiju da radi na uključivanju Republike Moldove u revidiranu Uredbu IPA III(2), među ostalim dostatnim povećanjem ukupnog proračuna instrumenta IPA III. i pružanjem potpore kako bi se toj zemlji pomoglo da se na odgovarajući način pripremi za optimalno korištenje pretpristupnih fondova; pozdravlja trenutnu provedbu šireg Sporazuma o pridruživanju/DCFTA-a i poziva moldavske vlasti da nastave raditi na njegovoj potpunoj i učinkovitoj provedbi, kao i na reformama povezanima sa demokracijom, upravljanjem i vladavinom prava općenito, kao dokaz njihove ambicije za pripremanjem za članstvo u EU-u i ispunjavanjem obveza države članice EU-a; zadovoljan je predstavljanjem prioritetnog akcijskog plana EU-a i Moldove u lipnju 2023., koji će funkcionirati kao plan za potpunu provedbu DCFTA-e i daljnju integraciju Moldove u jedinstveno tržište EU-a, sa zajednički dogovorenim prioritetima za razdoblje 2023. – 2024.;

7.  ponavlja poziv na inovativnu, komplementarnu i fleksibilnu interakciju između provedbe Sporazuma o pridruživanju i procesa pregovora o pristupanju, čime bi se omogućila postupna integracija Republike Moldove u jedinstveno tržište EU-a na temelju prioritetnog akcijskog plana i relevantnih sektorskih programa te pristup relevantnim fondovima EU-a, dok bi moldavski građani mogli koristiti prednosti pristupanja tijekom cijelog procesa, a ne samo na njegovu završetku;

8.  pozdravlja znatne napore moldavskih vlasti da unaprijede program reformi kako bi se ostvario napredak prema članstvu u Uniji; pohvaljuje napredak Republike Moldove u reformi pravosudnog sektora, posebno u kontekstu provedbe preporuka Komisije o zahtjevu Moldove za pristupanje; potiče vladu da surađuje sa svim dionicima na održivoj i sveobuhvatnoj pravosudnoj i antikorupcijskoj reformi u skladu s preporukama EU-a i Venecijanske komisije; poziva vladu da nastavi s radom na iskorjenjivanju oligarhizacije, reformi upravljanja javnim financijama, borbi protiv organiziranog kriminala i reformi javne uprave;

9.  naglašava apsolutni prioritet jačanja vladavine prava što je znatno dobilo na važnosti u procesu pristupanja EU-u i ostaje jedan od najvažnijih uvjeta za članstvo u EU-u kako bi se osiguralo da proširenje EU-a jača, a ne oslabljuje EU i njegovo jedinstveno tržište; stoga očekuje da Republika Moldova nastavi i dovrši postupak provjere svojeg pravosuđa te preporučuje da ojača koordinaciju među svim institucijama koje su uspostavljene za borbu protiv korupcije i koje u toj borbi sudjeluju te da razvije cjelovit pristup borbi protiv korupcije kojim bi se obuhvatile sve faze od prevencije do kaznenog progona;

10.  podsjeća na brz ritam transformativnih gospodarskih reformi koje je Republika Moldova započela, uključujući pokretanje masovnog procesa deregulacije za svoje gospodarstvo, smanjenje administrativnog opterećenja i ograničavanje birokracije, uz istodobno ubrzavanje digitalne transformacije, kako bi se poboljšala poslovna klima u Moldovi i olakšalo poslovanje u toj zemlji; podsjeća da su trgovinske sinergije između Republike Moldove i EU-a znatne i da čine gotovo polovicu trgovine Moldove prošle godine, pri čemu više od 58 % njezina izvoza ide u zemlje EU-a;

11.  pozdravlja napore poduzete kako bi se povećala uključenost civilnog društva u postupke donošenja odluka; prima na znanje da je portal za savjetovanje particip.gov.md ažuriran i sada omogućuje automatsko prosljeđivanje nacrta političkih i pravnih dokumenata dionicima te prikupljanje njihovih komentara i prijedloga; potiče vlasti da nastave poboljšavati transparentnost donošenja odluka i uključivati civilno društvo na svim razinama jer će se tako ojačati javna potpora reformama; pozdravlja sve inicijative civilnog društva i međunarodne zajednice za potporu integritetu i reformi pravosuđa u zemlji, posebno one napore kojima se javnost informira o pozitivnom učinku koji neovisno, kompetentno i učinkovito pravosuđe ima na svakodnevni život građana;

12.  pozdravlja sporazum o pridruživanju Republike Moldove Instrumentu za povezivanje Europe potpisan 9. svibnja 2023. i sporazum o njezinu sudjelovanju u programu EU-a za jedinstveno tržište koji je potpisan 8. rujna 2023.; ponovno poziva Uniju i njezine države članice da podrže integraciju Republike Moldove uključivanjem te zemlje u programe, instrumente i agencije EU-a, kao što je program Digitalna Europa, Europska agencija za okoliš, Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), DiscoverEU i program Pravosuđe (JUST), te povećanjem sudjelovanja te zemlje u programima kojima se već pridružila, kao što je Erasmus Mundus; pozdravlja nedavni razvoj događaja u pogledu procesa „u roamingu kao kod kuće” i sigurnosti, što će ubrzati usklađivanje zakonodavstva i dovesti do konkretne koristi od bližih veza između EU-a i građana Republike Moldove;

13.  poziva Uniju i njezine države članice da nastave pružati političku, gospodarsku i humanitarnu potporu Republici Moldovi, uključujući preko platforme za potporu Moldovi;

14.  pozdravlja obnavljanje privremenih mjera trgovinske liberalizacije koje podrazumijevaju suspenziju svih carinskih kvota u cilju potpore gospodarstvu Republike Moldove te poziva na njihovo daljnje produljenje; poziva EU da poduzme brze i važne mjere u cilju trajne liberalizacije svojih carinskih kvota kako bi se osigurala predvidljivost i povećala srednjoročna i dugoročna privlačnost Moldove za ulagače; ponovno poziva EU da, s obzirom na strukturu malog moldavskog gospodarstva i na temelju pozitivnih ocjena revizije, ujedno dopusti uvoz moldavske robe životinjskog podrijetla te poveća financijsku pomoć moldavskim poljoprivrednicima koji su pogođeni tržišnim poremećajima zbog rata u Ukrajini; konstatira da bi navedene mjere također trebalo popratiti potporom za održivost moldavske poljoprivredne proizvodnje;

15.  oštro osuđuje dosad nezabilježene hibridne operacije iza kojih stoji Ruska Federacija, a koje provode njezini kriminalni posrednici, i koje ugrožavaju izborne procese u Republici Moldovi nezakonitom financijskom potporom političkim strankama u cilju podrivanja sigurnosti, suvereniteta i demokratskih temelja te zemlje; u tom kontekstu poziva EU da pruži dodatnu potporu moldavskoj vladi u njezinim naporima da spriječi takvo uplitanje u demokratske procese te zemlje, među ostalim dodatnim ciljanim sankcijama;

16.  poziva sve političke aktere da doprinesu ispunjavanju europskih težnji moldavskog naroda tako što će nastojati postići konsenzus o najvažnijim i najhitnijim reformama aktivnim sudjelovanjem u zakonodavnom radu moldavskog parlamenta s ciljem daljnjeg usklađivanja zakonodavstva Moldove sa standardima EU-a te suradnjom s civilnim društvom u pogledu svih velikih reformi, kao i europske orijentacije te zemlje; izražava spremnost da doprinese podupiranju i jačanju parlamentarne demokracije u Republici Moldovi, među ostalim putem dijaloga „Jean Monnet”, prema potrebi u okviru njezina domaćeg konteksta; u tom pogledu pozdravlja tekući rad na reviziji poslovnika i kodeksa ponašanja moldavskog parlamenta; u tom pogledu poziva da se razmotri jačanje svakodnevne suradnje između Parlamenta Republike Moldove i Europskog parlamenta uspostavom stalne prisutnosti osoblja druge strane u dotičnim parlamentima, što bi moglo podrazumijevati imenovanje stalnog predstavnika Europskog parlamenta u moldavskom parlamentu i pozivanje moldavskog parlamenta da imenuje stalnog predstavnika u Bruxellesu; smatra da bi takva odluka bila proaktivan znak da EU i Moldova na najbolji način iskorištavaju postojeće mogućnosti među njima te da će ojačati razmjenu informacija, provedbu zajedničkih projekata i buduće pregovore o pristupanju EU-u; poziva moldavsku vladu da pozove predstavnike civilnog društva da također sudjeluju u 35 radnih skupina odgovornih za pregovore o poglavljima o pristupanju EU-u te da pojača suradnju s civilnim društvom kako bi se toj zemlji pomoglo da napreduje na europskom putu;

17.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo novi okvir sankcija usmjeren na djelovanja kojima se želi destabilizirati Moldova, uključujući pokušaje da se korupcijom podriva njezin suverenitet i neovisnost; pozdravlja odluku Vijeća da upotrijebi taj okvir kako bi se sankcionirali Ilan Șor, Vladimir Plahotniuc, Igor Ceaika, Gheorghe Cavcaliuc i Marina Tauber; poziva EU i nacionalne vlasti da osiguraju pravilnu provedbu tih sankcija; poziva relevantne države i područja domaćine da izruče Ilana Șora i Vladimira Plahotniuca kako bi im se sudilo u Republici Moldovi; poziva Komisiju i Vijeće da ojačaju politiku usmjerenu na pravne subjekte i pojedince koji pokušavaju ometati ili potkopavati demokratski politički proces Republike Moldove;

18.  ponovno poziva ruske vlasti da poštuju neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Moldove, da prestanu s provokacijama i pokušajima destabilizacije te zemlje i podrivanja njezina ustavnog poretka i demokratskih institucija, da povuku svoje vojne snage s državnog područja Republike Moldove te da podrže mirno rješavanje sukoba u Pridnjestrovlju, u skladu s načelima međunarodnog prava i odlukama sa sastanka na vrhu OSCE-a u Istanbulu 1999.;

19.  poziva Europsku uniju i njezine institucije da nastave podupirati Moldovu u njezinim naporima da modernizira svoj platni sustav kako bi što prije ispunila sve uvjete za integraciju u jedinstveno područje plaćanja u eurima;

20.  poziva Uniju i njezine države članice da osiguraju pružanje sve potrebne pomoći Republici Moldovi kako bi se ojačali njezini institucionalni mehanizmi i sposobnost odgovora na hibridne prijetnje; poziva Uniju i njezine države članice da u potpunosti operacionaliziraju i ojačaju misiju partnerstva EU-a u Republici Moldovi (EUPM Moldova) kako bi ona mogla ispuniti svoju zadaću jačanja otpornosti Republike Moldove; u tom pogledu pozdravlja potpisivanje Sporazuma o statusu misije EUPM 29. rujna 2023. kao važan korak prema tome da se toj misiji omogući da u potpunosti provede svoj mandat; poziva na to da se osiguraju potrebna financijska sredstva za učinkovitu provedbu projekata, posebno u području osposobljavanja i opremanja, kako bi se ojačale sposobnosti Republike Moldove;

21.  sa zadovoljstvom prima na znanje kontinuirani rad u okviru političkog i sigurnosnog dijaloga na visokoj razini između EU-a i Republike Moldove kako bi se poboljšala suradnja u području vanjske i sigurnosne politike, riješila pitanja relevantna za regionalnu sigurnost i stabilnost te razmotrile mogućnosti za blisku koordinaciju i učinkovite mjere pomoći i potpore; naglašava važnost takvog dijaloga u kontekstu aktualne ratne agresije Rusije protiv Ukrajine i njezinih izravnih posljedica za sigurnost u Republici Moldovi i stabilnost političkog, gospodarskog i socijalnog stanja: pohvaljuje sposobnost Republike Moldove da izdrži te destabilizirajuće okolnosti i djelovanja; posebno pohvaljuje činjenicu da Republika Moldova postupno povećava koordinaciju i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, što svjedoči o dobroj volji i spremnosti te zemlje da doprinese politici i pozitivno je razlikuje od nekih drugih zemalja kandidatkinja;

22.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da poboljšaju stratešku komunikaciju o Europskoj uniji u Republici Moldovi; poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati medijsku pismenost i neovisnost medija u Republici Moldovi te da podupru digitalno jačanje njezine ključne infrastrukture i zamjenu IKT sustava ruskog podrijetla;

23.  pozdravlja potpisivanje Sporazuma 29. rujna 2023. kojim se Republici Moldovi omogućuje da postane država sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu; naglašava da se ta zemlja već dokazala kao pouzdani partner jer je prihvatila i zbrinula Ukrajince koji su pobjegli od rata te ističe da će pristupanjem Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu Republika Moldova izravno doprinijeti poboljšanju pripravnosti na hitne situacije i izgradnji otpornijeg sustava upravljanja rizicima od katastrofa u Europi;

24.  poziva Uniju i njezine države članice da konsolidiraju Centar EU-a za potporu unutarnjoj sigurnosti i upravljanju granicama u Moldovi, u okviru kojega će se koordinirati potpora koju Unija i njezine države članice pružaju Moldovi kako bi se ojačala provedba zakona, a time i bolje rješavale kriminalne i sigurnosne posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu;

25.  ponovno poziva Uniju i njezine države članice da nastave pomagati Republici Moldovi u postizanju energetske neovisnosti, među ostalim povećanjem njezina proizvodnog kapaciteta, povezivosti, diversifikacije i energetske učinkovitosti; potiče EU da iskoristi sredstva za hitne slučajeve kako bi se poboljšalo povezivanje Republike Moldove na elektroenergetsku mrežu EU-a i putem projekata kao što je interkonekcija Bălți-Suceava; poziva Uniju i njezine države članice da povećaju svoju potporu obnovi i nadogradnji prometne infrastrukture Republike Moldove, među ostalim postavljanjem veze s europskom širinom kolosijeka od Kišinjeva do Iașija (Rumunjska), kao načina pružanja potpore koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine te gospodarstvima Moldove i Ukrajine;

26.  ponavlja svoj poziv Komisiji da, s obzirom na izazove i status Republike Moldove kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, dodatno poveća svoje kapacitete u pogledu osoblja koje se bavi procesom pristupanja te zemlje i podupire ga, i u Bruxellesu i u Kišinjevu te da u okviru Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju osnuje poseban odjel za Republiku Moldovu; poziva Komisiju da poveća mogućnosti sudjelovanja Moldove u radu institucija EU-a i njegovu promatranju te da poboljša strukturirani politički dijalog, uključujući dijalog na marginama Europskog vijeća;

27.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i parlamentu Republike Moldove, Ruskoj Federaciji, Ujedinjenim narodima, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Vijeću Europe.

(1) SL L 260, 30.8.2014., str. 4.
(2) Uredba Vijeća (EZ) 2021/1529 od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (SL L 330, 20.9.2021., str. 1.).


Nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)
PDF 136kWORD 49k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2023. o novoj europskoj strategiji za bolji internet za djecu (BIK+) (2023/2670(RSP))
P9_TA(2023)0358B9-0386/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije(1) („Direktiva o seksualnom zlostavljanju djece”),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga („Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama”)(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”)(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ („Opća uredba o zaštiti podataka”)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ („Akt o digitalnim uslugama”)(5),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2022. o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece (COM(2022)0209) i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. svibnja 2022. naslovljenu „Digitalno desetljeće za djecu i mlade: nova Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)” (COM(2022)0212),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenu „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće.” (COM(2021)0118),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. ožujka 2021. naslovljenu „Strategija EU-a o pravima djeteta” (COM(2021)0142),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. (COM(2020)0625),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 23. siječnja 2023. naslovljenu „Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće”(6) (Europska deklaracija),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenoga 2012. o zaštiti djece u digitalnom svijetu(7) i popratne mjere Komisije usvojene 20. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela za strukturnu i kohezijsku politiku Glavne uprave za unutarnju politiku od 15. veljače 2023. naslovljenu „Utjecaj društvenih medija na razvoj djece i mladih”(8),

–  uzimajući u obzir studiju organizacije EU Kids Online od 12. veljače 2020. naslovljenu „EU Kids Online 2020: Rezultati ankete iz 19 zemalja”(9),

–  uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra od 9. veljače 2021. naslovljenu „Kako su djeca (10 – 18) doživjela rizike na internetu tijekom ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19: Proljeće 2020.”(10),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o novoj Europskoj strategiji za bolji internet za djecu (BIK+)(O‑000030/2023 – B9‑0029/2023),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za kulturu i obrazovanje,

A.  budući da dijete ima pravo na sva prava i vrijednosti sadržana u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Povelji i Konvenciji UN-a o pravima djeteta, među ostalim i digitalna prava; budući da najbolji interesi djeteta uvijek moraju biti na prvom mjestu u svim digitalnim djelovanjima i odlukama koje se odnose na njih i njihovo fizičko i mentalno zdravlje, sigurnost i dobrobit;

B.  budući da se Općom uredbom o zaštiti podataka, Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, Aktom o digitalnim uslugama i Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi prepoznaje da djeca zaslužuju posebnu zaštitu prilikom korištenja interneta u digitalnom okruženju koje se neprestano razvija;

C.  budući da su za odgovarajuću zaštitu djece na internetu potrebne posebne mjere i obrazovni programi usmjereni ne samo na djecu, već i na njihove nastavnike, roditelje i njegovatelje; budući da bi se tim mjerama prvenstveno trebale nastojati razviti i provesti preventivne tehnike te kampanje za podizanje razine osviještenosti i digitalnu pismenost; budući da bi roditelji i pružatelji skrbi trebali biti informirani o postojanju i funkcioniranju digitalnih alata kojima se ograničava i usmjerava iskustvo njihove djece na internetu te ograničava pristup dobno neprikladnom ili štetnom internetskom sadržaju;

D.  budući da učenici ne smiju postati pasivni potrošači tehnologije već moraju imati aktivnu kontrolu nad tehnologijama kojima se koriste; budući da su u tom pogledu promicanje digitalnog obrazovanja i poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija, uključujući medijsku pismenost, djece, roditelja i edukatora, posebno djece iz ranjivih skupina, u skladu s Poveljom, Konvencijom UN-a o pravima djeteta, Europskom deklaracijom i Digitalnim kompasom 2030., ključni za osiguravanje sigurnih digitalnih iskustava za djecu, kao i za njihovo digitalno osnaživanje i aktivno sudjelovanje na internetu;

E.  budući da bi ciljane mjere za borbu protiv digitalnog jaza i povećanje jednakih mogućnosti trebale biti dostupne kako bi se svakom djetetu u EU-u ponudila uključiva i pristupačna digitalna okruženja, posebno za djecu iz ranjivih skupina, kao što su djeca s invaliditetom ili djeca u nepovoljnom položaju, među ostalim opremanjem modernom digitalnom infrastrukturom, također u udaljenim ili ruralnim područjima;

F.  budući da su ograničenja kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 ukazala na obrazovni i digitalni jaz, što je utjecalo na pristup djece alatima i informacijama za digitalno obrazovanje te na njihovo sudjelovanje i uključenost u društvo te je negativno utjecalo i na njihovo fizičko i mentalno zdravlje; budući da je to također dovelo do porasta nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja te seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu, i na površinskoj i na mračnoj mreži;

G.  budući da su u nekoliko studija o praćenju pronađeni dokazi da su djeca od rane dobi aktivna na društvenim mrežama, pri čemu je znatan broj djece ispod minimalne dobi koju je odredila većina platformi društvenih medija;

H.  budući da je digitalno okruženje koje se neprestano razvija od središnje važnosti u svakodnevnom životu djece, što obuhvaća i njihovo obrazovanje, komunikaciju i razmjenu podataka; budući da pristup djece internetu i platformama društvenih medija i njihovo iskustvo na njima imaju brojne koristi, ali i predstavljaju određene rizike i izlažu djecu opasnom ponašanju i sadržaju zbog njihove raširenosti, kao što su seksualno zlostavljanje i mamljenje djece na internetu (engl. grooming), kibermržnja, različiti oblici kiberzlostavljanja, seksualizirani sadržaj, nasilne slike, sadržaj kojim se promiču poremećaji prehrane i dezinformacije; budući da to može utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje djece, uključujući povećanu agresiju, problematično seksualno ponašanje, nezdrave prehrambene navike, nezadovoljstvo vlastitim tijelom te iskrivljene vrijednosti i stavovi;

I.  budući da se u istraživanju EU-a o djeci na internetu 2020. procjenjuje da je 23 % djece u dobi od 9 do 16 godina zlostavljano na internetu; budući da je studijom „Kako su djeca (10 – 18) doživjela rizike na internetu tijekom ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19: proljeće 2020.” utvrđeno da je 49 % djece doživjelo barem jedan oblik internetske agresije ili zlostavljanja; budući da su, čak i ako ne postoji pojednostavnjeni pristup, neke države članice već poduzele mjere kao što je takozvani Zakon za Koko (engl. Coco’s Law) u Irskoj;

J.  budući da je nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+) jedna od temeljnih mjera strategije EU-a o pravima djeteta, koja uključuje inicijative kojima se osigurava zaštita i osnaživanje djece na internetu u njezinim tematskim područjima;

1.  pozdravlja i podržava Komisijinu novu Europsku strategiju za bolji internet za djecu (BIK+);

2.  naglašava da je svoj djeci potrebna zaštita na internetu, ali su određena djeca u ranjivijem položaju, kao što su djeca s invaliditetom ili u nepovoljnom položaju, te da bi trebala imati koristi od ciljanih mjera, prema potrebi, kako bi se premostio digitalni jaz i poboljšale njihove digitalne vještine i kompetencije, uključujući medijsku pismenost;

3.  ponavlja svoj poziv EU-u da pojača svoje djelovanje u cilju zaštite djece na internetu te da podigne razinu osviještenosti o seksualnom zlostavljanju djece i da ga spriječi, uključujući mamljenje djece na internetu (engl. online grooming);

4.  naglašava da bi digitalne vještine i kompetencije, uključujući medijsku pismenost, trebalo prepoznati kao obvezne vještine i uključiti ih u školske programe diljem EU-a; naglašava da su one ključan dio obrazovanja i cjeloživotnog učenja te da bi se trebalo usredotočiti na obrazovanje djece, roditelja, skrbnika, edukatora i šire javnosti o sigurnosti na internetu, uključujući roditeljsku kontrolu na internetu i o tome kako prepoznati i prijaviti mamljenje djece na internetu;

5.  poziva Uniju i njezine države članice da više ulažu u obrazovanje i osposobljavanje kako bi se osigurala digitalna pismenost te kako bi se zaštitilo djecu različitih dobnih skupina od vršnjačkog nasilja i kiberzlostavljanja u školama i izvan njih, uzimajući u obzir nova tehnološka dostignuća kao što je metaverzum (engl. metaverse);

6.  poziva države članice i obrazovne ustanove da zajamče pravo na uključivo obrazovanje i da promiču, na način primjeren dobi, spolni odgoj, digitalne vještine i kompetencije, uključujući medijsku pismenost, i kibersigurnost formalnim, neformalnim i informalnim obrazovanjem koje je usmjereno na edukatore, roditelje, skrbnike i učenike;

7.  poziva Komisiju da u koordinaciji s europskim prostorom obrazovanja razvije europsku strategiju protiv vršnjačkog nasilja i kiberzlostavljanja u školama, kojom će se utvrditi paket mjera za poboljšanje prikupljanja podataka te da u suradnji s državama članicama predloži potrebna rješenja;

8.  naglašava da bi se strategijom države članice trebale pozvati da dodijele sva potrebna sredstva za jačanje kapaciteta dežurnih telefonskih linija, telefonskih linija za pomoć i centara za sigurniji internet te da razviju i provedu smislene kampanje prevencije i podizanja razine osviještenosti s vidljivim rezultatima u svojim školama, koje će biti ključan dio njihovih nastavnih programa za rano obrazovanje i obrazovnih ustanova; smatra da je suradnja između istraživača i stručnjaka ključna u tom pogledu;

9.  ističe da je važno da se strategijom uvedu mjere za ažuriranje postojećeg okvira EU-a za djelovanje u području mentalnog zdravlja i dobrobiti, koji bi trebao biti u potpunosti uključiv, kako bi se zadovoljile i potrebe djece koja se suočavaju sa seksualnim zlostavljanjem ili mamljenjem na internetu, posebno djece iz ranjivih skupina; poziva na procjenu dostupnosti i primjerenosti pružatelja skrbi za mentalno zdravlje djece provođenjem detaljnog mapiranja postojećih usluga s obzirom na pogoršanje stanja mentalnog zdravlja, koje je pogoršano pandemijom bolesti COVID-19 i jedinstvenim skupom izazova koje predstavlja internetsko okruženje, uključujući kiberzlostavljanje i izloženost štetnom sadržaju;

10.  prima na znanje izradu europske norme za provjeru dobi na internetu do 2024. i nedavnu uspostavu posebne skupine za Kodeks dobrih praksi EU-a za dobno primjereni dizajn (dalje u tekstu: „Kodeks”); naglašava važnost pravodobnog razvoja Kodeksa osiguravanjem njegove potpune usklađenosti s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i Općom uredbom o zaštiti podataka; naglašava važnost uključivanja civilnog društva, akademske zajednice i mladih u proces izrade Kodeksa; naglašava da platforme društvenih medija koje se oslanjaju na privolu korisnika na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka imaju obvezu uložiti razumne napore u provjeru roditeljske suglasnosti prije nego što djeca mlađa od dobne granice mogu otvoriti račun;

11.  poziva Komisiju i države članice da povećaju ulaganja u pružanje potpore žrtvama zlostavljanja ili mamljenja djece na internetu, uključujući anonimno javno prijavljivanje, te ulaganja u usluge za mentalno zdravlje i psihosocijalne usluge za žrtve i njihove obitelji; poziva na to da se omogući osposobljavanje stručnjacima i službenicima, među ostalim u tijelima kaznenog progona, koji se bave predmetima koji uključuju djecu, ovisno o njihovim konkretnim potrebama;

12.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju sustavnije prikupljanje podataka o preventivnim mjerama i programima pomoći žrtvama, među ostalim o broju djece u osnovnoškolskom obrazovanju koja sudjeluju u kampanjama za podizanje razine osviještenosti, te putem obrazovnih programa o rizicima svih oblika seksualnog iskorištavanja djece, uključujući u internetskom okruženju;

13.  ističe nedostatak dostatnog komparativnog istraživanja na razini EU-a, kao i studija o razvoju djece u okolnostima digitalizacije; u tom pogledu naglašava da vrtoglavi razvoj tehnologija može brzo nadmašiti politike, čime se stvaraju nove izvore ranjivosti za djecu; stoga podsjeća na potrebu za razvojem opsežne istraživačke aktivnosti na razini EU-a;

14.  poziva Komisiju da osigura da je strategija BIK+ usklađena s drugim prioritetima i zakonodavnim prijedlozima, da se informacije pružaju djeci na jeziku prilagođenom djeci, da su djeca svih dobnih skupina uključena u postupak praćenja i učinkovitu provedbu strategije te da postoje odgovarajuće daljnje mjere za usporedbu najboljih praksi i rezultata u svim državama članicama;

15.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 335, 17.12.2011., str. 1.
(2) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.
(3) SL L 149, 11.6.2005., str. 22.
(4) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(5) SL L 277, 27.10.2022., str. 1.
(6) SL C 23, 23.1.2023., str. 1.
(7) SL C 419, 16.12.2015., str. 33.
(8) O’Neill, B., „Istraživanje za odbor CULT – Utjecaj društvenih medija na razvoj djece i mladih”, Europski parlament, Resorni odjel za strukturnu i kohezijsku politiku, Bruxelles, 15. veljače 2023.
(9) Smahel, D. i dr., „EU Kids Online 2020: Survey results from 19 countries” („Rezultati ankete iz 19 zemalja”), EU Kids Online, 12. veljače 2020.
(10) Lobe, B. i dr., „How children (10 – 18) experience online risks during the Covid-19 lockdown – Spring 2020” („Kako su djeca (10 – 18) doživjela internetske rizike tijekom ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 – proljeće 2020.”), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 9. veljače 2021.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti