Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009 (COM(2022)0151 – C9-0143/2022 – 2022/0100(COD))

P9_TA(2024)0001 A9-0050/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0151),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0143/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 15. lipnja 2022.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. listopada 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0050/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2024. radi donošenja Uredbe (EU) 2024/... Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2024/590.)

(1) SL C 365, 23.9.2022., str. 50. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 30. ožujka 2023. (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0093).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 (COM(2022)0150 – C9-0142/2022 – 2022/0099(COD))	P9_TA(2024)0002 A9-0048/2023
ISPRAVCI COR01

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0150),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9‑0142/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 15. lipnja 2022.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. listopada 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0048/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2024. radi donošenja Uredbe (EU) 2024/... Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2024/573.)

(1) SL C 365, 23.9.2022., str. 44. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 30. ožujka 2023. (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0092).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (COM(2021)0726 – C9-0438/2021 – 2021/0384(COD))

P9_TA(2024)0003 A9-0039/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0726),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0438/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskom središnjom bankom,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. listopada 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0039/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2024. radi donošenja Direktive (EU) 2024/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2024/790.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranog sustava objave, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata (COM(2021)0727 – C9-0440/2021 – 2021/0385(COD))

P9_TA(2024)0004 A9-0040/2023

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0727),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0440/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 1. lipnja 2022.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. ožujka 2022.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. listopada 2023. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0040/2023),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2024. radi donošenja Uredbe (EU) 2024/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2024/791.)

(1) SL C 286, 27.7.2022., str. 17. (2) SL C 290, 29.7.2022., str. 68.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvanrednim trgovinskim mjerama za zemlje i područja koji sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruživanja ili su s njim povezani (kodificirani tekst) (COM(2022)0503 – C9-0323/2022 – 2022/0304(COD))

P9_TA(2024)0005 A9-0001/2024

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0503),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0323/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 109. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9‑0001/2024),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični Prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju od 16. siječnja 2024. radi donošenja Uredbe (EU) 2024/... Europskog parlamenta i Vijeća o izvanrednim trgovinskim mjerama za zemlje i područja koji sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruživanja ili su s njim povezani (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2024/823.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o olakšici za povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava i o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata za potrebe poreza na dobit (COM(2022)0216 – C9-0197/2022 – 2022/0154(CNS))

P9_TA(2024)0006 A9-0387/2023

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2022)0216),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0197/2022),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0387/2023),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1. (1)  Promicanje pravednog i održivog poslovnog okruženja, među ostalim ciljanim poreznim mjerama kojima se potiču ulaganja i rast, važan je politički prioritet Unije. Kako bi se poduprlo održivo i dugoročno korporativno financiranje, porezni sustav trebao bi na najmanju moguću mjeru svesti neželjene poremećaje koji su posljedica poslovnih odluka, na primjer u pogledu financiranja zaduživanjem, a ne vlasničkim kapitalom. Iako Komisijin Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2020.14 uključuje važne mjere za potporu takvom financiranju, na primjer mjeru 4. Poticanje institucionalnih ulagatelja da povećaju dugoročno financiranje i financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi donijeti ciljane porezne mjere kako bi se unaprijedilo takvo djelovanje. Takvim mjerama trebalo bi uzeti u obzir pitanja fiskalne održivosti. (1)  Promicanje pravednog i održivog poslovnog okruženja i poboljšanje sustava poreza na dobit, među ostalim ciljanim poreznim mjerama kojima se potiču ulaganja i rast, važan je politički prioritet Unije. Kako bi se poduprlo održivo, pouzdano i dugoročno korporativno financiranje, posebno nakon tri gospodarske krize od 2008., što je mnoga poduzeća prisililo da se oslone na financiranje zaduživanjem kako bi pokrila gospodarske gubitke, porezni sustav trebao bi na najmanju moguću mjeru svesti neželjene poremećaje koji su posljedica poslovnih odluka, na primjer u pogledu financiranja zaduživanjem, a ne vlasničkim kapitalom. Iako Komisijin Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2020.14 uključuje važne mjere za potporu takvom financiranju, na primjer mjeru 4. Poticanje institucionalnih ulagatelja da povećaju dugoročno financiranje i financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi donijeti ciljane porezne mjere kako bi se unaprijedilo takvo djelovanje. Takvim mjerama trebalo bi uzeti u obzir pitanja fiskalne održivosti. __________________ __________________ 14 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM/2020/590 final (https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:61042990-fe46-11ea-b44f-01aa75ed71a1.0020.02/DOC_1&format=PDF) 14 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020)0590 (https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:61042990-fe46-11ea-b44f-01aa75ed71a1.0020.02/DOC_1&format=PDF) Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1.a (nova) (1.a)  Promicanje konkurentne i otporne unije tržišta kapitala, sa snažnim tržištem dionica kao jednim od njezinih stupova, ključno je za promicanje zapošljavanja, gospodarskog rasta i ulaganja. Potrebno je više privatnih ulaganja s pomoću vlasničkog kapitala kako bi se doskočilo predstojećim gospodarskim izazovima. Stoga se snažno preporučuje stvaranje pravnog instrumenta za usklađivanje postojećih zakonodavnih odredbi za smanjenje naklonjenosti poreznih obveznika zaduživanju pri donošenju odluka o ulaganju, ne dovodeći u pitanje zakonitu i stvarnu upotrebu dužničkih instrumenata. Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2. (2)  Porezni sustavi država članica omogućuju poreznim obveznicima da odbiju plaćanje kamata na financiranje zaduživanjem, čime se smanjuje obveza plaćanja poreza na dobit, dok se troškovi povezani s financiranjem vlasničkim kapitalom u većini država članica ne mogu odbiti od poreza. Nejednak porezni tretman financiranja zaduživanjem i vlasničkim kapitalom diljem Unije potiče zaduživanje pri donošenju odluka o ulaganjima. Nadalje, ako države članice omogućavaju poreznu olakšicu za financiranje vlasničkim kapitalom u svojem nacionalnom pravu, takve se nacionalne mjere znatno razlikuju u pogledu oblikovanja politike. (2)  Porezni sustavi država članica omogućuju poreznim obveznicima da odbiju plaćanje kamata na financiranje zaduživanjem, čime se smanjuje obveza plaćanja poreza na dobit, dok se troškovi povezani s financiranjem vlasničkim kapitalom u većini država članica ne mogu odbiti od poreza. Nejednak porezni tretman financiranja zaduživanjem i vlasničkim kapitalom diljem Unije potiče zaduživanje pri donošenju odluka o ulaganjima. Nedavne krize povezane s problemima poduzeća na unutarnjem tržištu u pogledu zaduživanja pokazale su da postoji potreba za reformom kojom bi se vlasnički kapital i dug stavili u ravnopravan položaj te kojom bi se okončala prednost financiranja zaduživanjem. Ovom se Direktivom pruža odgovor na brojne pozive Parlamenta na rješavanje pitanja povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava1a. Nadalje, ako države članice omogućavaju poreznu olakšicu za financiranje vlasničkim kapitalom u svojem nacionalnom pravu, takve se nacionalne mjere znatno razlikuju u pogledu oblikovanja politike. Stoga je ključno zaštititi ravnopravne uvjete za rješenja na osnovi vlasničkog kapitala i dužničke instrumente, uzimajući u obzir potrebu za jamčenjem minimalnih razina sustavne usklađenosti nacionalnih poreznih okvira, posebno na razini poreznih olakšica. __________________ 1a Vidi: –  rezoluciju Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o daljnjem razvoju unije tržišta kapitala (CMU): poboljšanje pristupa financiranju na tržištima kapitala, posebno za MSP-ove, te daljnje jačanje sudjelovanja malih ulagatelja (2020/2036(INI)) (SL C 395, 29.9.2021., str. 89.); –  zakonodavnu rezoluciju Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (2016/0337(CNS)) (SL C 162, 10.5.2019., str. 181.); –  rezoluciju Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. s preporukama Komisiji o pravednom i jednostavnijem oporezivanju kojim se podupire strategija oporavka (EP-ovo praćenje akcijskog plana Komisije iz srpnja i njegovih 25 inicijativa u području PDV-a, oporezivanja poslovanja i pojedinačnog oporezivanja) (2020/2254(INL)) (SL C 347, 9.9.2022., str. 211.); –  rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a (2021/2074(INI)) (SL C 342, 6.9.2022., str. 14.). Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3. (3)  Kako bi se uklonili mogući poremećaji povezani s oporezivanjem među državama članicama, potrebno je utvrditi zajednički okvir pravila kako bi se na usklađen način riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava u cijeloj Uniji. Takvim bi se pravilima trebalo osigurati da se u svrhu oporezivanja financiranje vlasničkim kapitalom i zaduživanjem tretira na sličan način na cijelom jedinstvenom tržištu. Istodobno bi zajednički zakonodavni okvir Unije trebao biti i kratkoročno održiv za proračune država članica. Stoga bi takav okvir trebao, s jedne strane, uključivati pravila o mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja vlasničkim kapitalom, a s druge strane, o ograničavanju mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja zaduživanjem. (3)  Kako bi se uklonili mogući poremećaji povezani s oporezivanjem među državama članicama, potrebno je utvrditi zajednički okvir pravila kako bi se na usklađen način riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava u cijeloj Uniji, uz potpuno poštovanje institucionalnog okvira Unije za porezna pitanja, kako je utvrđen u Ugovorima. Takvim bi se pravilima trebalo osigurati da se u svrhu oporezivanja financiranje vlasničkim kapitalom i zaduživanjem tretira na sličan način na cijelom jedinstvenom tržištu. Istodobno, s obzirom na opsežnu mogućnost odbitka poreza na dug i činjenicu da bi stvaranje olakšice za povećanje vlasničkog kapitala moglo izravno utjecati na javne prihode, zajednički zakonodavni okvir Unije trebao bi biti i kratkoročno održiv za proračune država članica. Stoga bi takav okvir trebao, s jedne strane, uključivati pravila o mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja vlasničkim kapitalom, a s druge strane, o ograničavanju mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja zaduživanjem. Cilj ove Direktive je postizanje bolje ravnoteže između različitih izazova povezanih s održivošću javnih financija država članica u kratkoročnom razdoblju te bi se pri tome trebalo izbjeći da države članice pretrpe znatne gubitke u prihodima i težiti poboljšanju financijske stabilnosti poduzeća. Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3.a (nova) (3.a)  Kako bi se dodatno razvila unija tržišta kapitala, cilj ove Direktive je diversifikacija izvora financiranja za poduzeća iz Unije, posebno za MSP-ove. Stoga bi se njome trebalo izbjeći stvaranje novih troškova i prepreka u pogledu pristupa financiranju za ona poduzeća koja još ne mogu lako pristupiti tržištima kapitala. Ograničavanje mogućnosti odbitka troškova kamata tih društava moglo bi otežati ulaganja u cijeloj Uniji, stoga odbitak kamata ne bi trebao biti ograničen za MSP-ove i srednje velike grupe. Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5. (5)  Kako bi se neutralizirao povlašteni porezni tretman duga u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi predvidjeti olakšicu na način da se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do drugog mogu odbiti od njegove porezne osnovice, pod određenim uvjetima. Olakšica bi se trebala izračunati množenjem povećanja vlasničkog kapitala s nominalnom kamatnom stopom temeljenom na nerizičnoj kamatnoj stopi kako je utvrđeno u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ. Takve nerizične kamatne stope već su dio prava Unije te se kao takve praktično i učinkovito primjenjuju. Svaki dio olakšice koji se ne može odbiti u poreznom razdoblju zbog nedovoljne oporezive dobiti može se prenijeti u buduće razdoblje. Uzimajući u obzir posebne izazove s kojima se mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) suočavaju pri pristupu tržištima kapitala, trebalo bi predvidjeti veće olakšice za vlasnički kapital za porezne obveznike koji su MSP-ovi. Kako bi odbitak olakšice za vlasnički kapital u kratkoročnom razdoblju bio održiv za javne financije, trebao bi biti vremenski ograničen. Kako bi se sustav zaštitio od zlouporaba, iz izračuna promjena vlasničkog kapitala potrebno je isključiti poreznu vrijednost vlastitih dionica poreznog obveznika kao i vrijednost njegova udjela u povezanim društvima. Isto tako, potrebno je predvidjeti oporezivanje smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do sljedećeg poreznog razdoblja kako bi se spriječilo da se povećanje vlasničkog kapitala izvrši na način koji predstavlja zlouporabu. Takvim bi se pravilom isto tako potaknulo zadržavanje razine vlasničkog kapitala. Primjenjivalo bi se tako da bi u slučaju smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika koji je ostvario korist od olakšice za povećanje vlasničkog kapitala iznos izračunan na isti način kao i olakšica postao oporeziv tijekom deset poreznih razdoblja; osim ako porezni obveznik dokaže da je to smanjenje isključivo posljedica gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili posljedica zakonske obveze. (5)  Kako bi se neutralizirao povlašteni porezni tretman duga u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi predvidjeti olakšicu na način da se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do drugog mogu odbiti od njegove porezne osnovice, pod određenim uvjetima. Olakšica bi se trebala izračunati množenjem povećanja vlasničkog kapitala s nominalnom kamatnom stopom temeljenom na nerizičnoj kamatnoj stopi kako je utvrđeno u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ. Takve nerizične kamatne stope već su dio prava Unije te se kao takve praktično i učinkovito primjenjuju. Svaki dio olakšice koji se ne može odbiti u poreznom razdoblju zbog nedovoljne oporezive dobiti može se prenijeti u buduće razdoblje. Uzimajući u obzir posebne izazove s kojima se mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te srednje grupe suočavaju pri pristupu tržištima kapitala, njihove više troškove financiranja, manju dostupnost kapitala i veću vjerojatnost da će pretrpjeti dulja razdoblja gubitaka, trebalo bi predvidjeti veće olakšice za vlasnički kapital i dulje razdoblje za mogućnost odbitka poreza za porezne obveznike koji su MSP-ovi ili srednje grupe. Kako bi odbitak olakšice za vlasnički kapital u kratkoročnom razdoblju bio održiv za javne financije, trebao bi biti propisno i razmjerno vremenski ograničen. Kako bi se sustav zaštitio od zlouporaba, iz izračuna promjena vlasničkog kapitala potrebno je isključiti poreznu vrijednost vlastitih dionica poreznog obveznika kao i vrijednost njegova udjela u povezanim društvima. Isto tako, potrebno je predvidjeti oporezivanje smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do sljedećeg poreznog razdoblja kako bi se spriječilo da se povećanje vlasničkog kapitala izvrši na način koji predstavlja zlouporabu. Takvim bi se pravilom isto tako potaknulo zadržavanje razine vlasničkog kapitala. Primjenjivalo bi se tako da bi u slučaju smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika koji je ostvario korist od olakšice za povećanje vlasničkog kapitala iznos izračunan na isti način kao i olakšica postao oporeziv tijekom deset poreznih razdoblja za MSP-ove i srednje grupe te tijekom sedam uzastopnih poreznih razdoblja za sve porezne obveznike koji nisu MSP-ovi ili srednje grupe, osim ako porezni obveznik dokaže da je to smanjenje isključivo posljedica gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili posljedica zakonske obveze. Komisija i države članice trebale bi provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti u vezi s ovom Direktivom, posebno u pogledu njezinih mogućnosti i koristi za MSP-ove. Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6. (6)  Kako bi se izbjegla zlouporaba odbitka olakšice za vlasnički kapital, potrebno je utvrditi posebna pravila za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza. Takva bi pravila posebno trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene kako bi se zaobišli uvjeti pod kojima povećanje vlasničkog kapitala ispunjava uvjete za olakšicu na temelju ove Direktive, na primjer, prijenosom udjela unutar grupe u povezanim društvima. Takva bi pravila isto tako trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene za traženje olakšice u nedostatku povećanja vlasničkog kapitala na razini grupe. Na primjer, u te svrhe mogli bi se upotrijebiti financiranje zaduživanjem unutar grupe ili gotovinski doprinosi. Posebna pravila za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza isto bi tako trebala spriječiti uspostavu sustava kojima se tvrdi da je povećanje vlasničkog kapitala i odgovarajuća olakšica veći nego što stvarno jest, na primjer, povećanjem potraživanja po financiranju zajmova ili precijenjenošću imovine. Nadalje, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe poreza iz članka 6. Direktive Vijeća (EU) 2016/116415 primjenjuje se na zlouporabe koje nisu obuhvaćene posebnim okvirom za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza iz ove Direktive. (6)  Kako bi se izbjegla zlouporaba odbitka olakšice za vlasnički kapital, potrebno je utvrditi posebna pravila za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza. Takva bi pravila posebno trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene kako bi se zaobišli uvjeti pod kojima povećanje vlasničkog kapitala ispunjava uvjete za olakšicu na temelju ove Direktive, na primjer, prijenosom udjela unutar grupe u povezanim društvima. Takva bi pravila isto tako trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene za traženje olakšice u nedostatku povećanja vlasničkog kapitala na razini grupe. Na primjer, u te svrhe mogli bi se upotrijebiti financiranje zaduživanjem unutar grupe ili gotovinski doprinosi. Posebna pravila za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza isto bi tako trebala spriječiti uspostavu sustava kojima se tvrdi da je povećanje vlasničkog kapitala i odgovarajuća olakšica veći nego što stvarno jest, na primjer, povećanjem potraživanja po financiranju zajmova ili precijenjenošću imovine. Nadalje, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe poreza iz članka 6. Direktive Vijeća (EU) 2016/116415 primjenjuje se na zlouporabe koje nisu obuhvaćene posebnim okvirom za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza iz ove Direktive. Države članice trebale bi osigurati i da su mjere koje donesu radi prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo u skladu sa smjernicama Skupine za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja). _________________ _________________ 15 Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). 15 Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6.a (nova) (6.a)  Moguće fiskalne troškove koji proizlaze iz provedbe ove Direktive trebalo bi procijeniti zajedno s koristima od osiguravanja čvršće financijske osnove za društva iz Unije, što bi bilo iznimno važno u slučajevima financijskog stresa. Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7. (7)  Kako bi se učinkovito riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava na način koji je održiv za javne financije Unije, olakšica za financiranje vlasničkim kapitalom trebala bi biti popraćena ograničenjem mogućnosti odbitka troškova financiranja zaduživanjem. Stoga bi se pravilom o ograničavanju kamata trebalo ograničiti mogućnost odbitka prekoračenih troškova zaduživanja te bi se ono trebalo primjenjivati neovisno o olakšici. S obzirom na različite ciljeve takvog pravila i postojećeg pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u pogledu ograničavanja kamata iz članka 4. Direktive (EU) 2016/1164, oba bi pravila trebalo zadržati. Porezni obveznici prvo bi trebali izračunati mogućnost odbitka prekoračenih troškova zaduživanja u skladu s ovom Direktivom, a zatim u skladu s Direktivom o suzbijanju izbjegavanja poreza. U slučaju da potonji rezultira nižim iznosom prekoračenih troškova zaduživanja koji se može odbiti, porezni obveznik trebao bi odbiti taj niži iznos i prenijeti ili odbiti bilo koju razliku između ta dva iznosa u skladu s člankom 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza. (7)  Kako bi se učinkovito riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava na način koji je održiv za javne financije Unije, olakšica za financiranje vlasničkim kapitalom trebala bi biti popraćena pravilom kojim se ograničava mogućnost odbitka poreza za prekoračene troškove zaduživanja za grupe koje nisu srednje grupe i poduzeća koja nisu MSP-ovi. Međutim, s obzirom na nepovoljne gospodarske uvjete koji su posljedica krize prouzročene bolešću COVID-19 i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, to bi se pravilo o ograničavanju trebalo uvesti tek od 2027. S obzirom na različite ciljeve takvog pravila i postojećeg pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u pogledu ograničavanja kamata iz članka 4. Direktive (EU) 2016/1164, oba bi pravila trebalo zadržati. Porezni obveznici prvo bi trebali izračunati mogućnost odbitka prekoračenih troškova zaduživanja u skladu s ovom Direktivom, a zatim u skladu s Direktivom o suzbijanju izbjegavanja poreza. U slučaju da potonji rezultira nižim iznosom prekoračenih troškova zaduživanja koji se može odbiti, porezni obveznik trebao bi odbiti taj niži iznos i prenijeti ili odbiti bilo koju razliku između ta dva iznosa u skladu s člankom 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza. Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 9. (9)  Kako bi se ocijenila učinkovitost ove Direktive, Komisija bi trebala izraditi i objaviti izvješće o evaluaciji na temelju informacija koje su dostavile države članice i drugih dostupnih podataka. (9)  Kako bi se ocijenila učinkovitost ove Direktive, kao i njezin učinak na MSP-ove i porezne prihode u državama članicama, Komisija bi trebala izraditi i objaviti izvješće o evaluaciji na temelju informacija koje su dostavile države članice i drugih dostupnih podataka. U tom bi izvješću posebnu pozornost trebalo posvetiti MSP-ovima, a osobito bi trebalo procijeniti jesu li se posebni uvjeti koji su stavljeni na raspolaganje MSP-ovima pokazali dostatnima kako bi im povećali privlačnost financiranja vlasničkim kapitalom. U slučaju negativne ocjene u tom izvješću Komisija bi bez nepotrebne odgode trebala podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za rješavanje tog pitanja. Izvješće Komisije trebalo bi objaviti. Amandman 11 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. − točka 5.a (nova) (5.a)   „veliko poduzeće” znači veliko poduzeće u smislu članka 3. stavka 4. Direktive 2013/34/EU; Amandman 12 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. − točka 5.b (nova) (5.b)   „srednja grupa” znači srednja grupa u smislu članka 3. stavka 6. Direktive 2013/34/EU; Amandman 13 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. − točka 5.c (nova) (5.c)   „velika grupa” znači velika grupa u smislu članka 3. stavka 7. Direktive 2013/34/EU; Amandman 14 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1. Olakšica za vlasnički kapital može se u deset uzastopnih poreznih razdoblja odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika za potrebe poreza na dobit do 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”). Olakšica za vlasnički kapital može se odbiti: –  u deset uzastopnih poreznih razdoblja od porezne osnovice MSP-a ili srednje grupe za potrebe poreza na dobit do 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”); –  u sedam uzastopnih poreznih razdoblja od porezne osnovice svakog velikog poduzeća ili velike grupe za potrebe poreza na dobit do 30 % EBITDA-e poreznog obveznika. Amandman 15 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi) Države članice osiguravaju da porezni obveznici tijekom najviše tri porezna razdoblja mogu prenijeti dio olakšice za vlasnički kapital koji premašuje postotke EBITDA-e u poreznom razdoblju iz prvog podstavka. Amandman 16 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2. Ako je olakšica za vlasnički kapital koja se može odbiti, u skladu s prvim podstavkom, veća od neto oporezivog dohotka poreznog obveznika u poreznom razdoblju, države članice osiguravaju da porezni obveznik može prenijeti, bez vremenskog ograničenja, višak olakšice za vlasnički kapital u sljedeća razdoblja. Ako je olakšica za vlasnički kapital koja se može odbiti, u skladu s prvim podstavkom, veća od neto oporezivog dohotka poreznog obveznika u poreznom razdoblju, države članice osiguravaju da porezni obveznik može prenijeti višak olakšice za vlasnički kapital kako slijedi: –  tijekom najviše tri porezna razdoblja ako je porezni obveznik veliko poduzeće ili velika grupa; –  bez vremenskog ograničenja ako je porezni obveznik MSP ili srednja grupa. Amandman 17 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 1. − podstavak 3. Države članice osiguravaju da porezni obveznici tijekom najviše pet poreznih razdoblja mogu prenijeti dio olakšice za kapital koji premašuje 30 % EBITDA-e u poreznom razdoblju. Briše se. Amandman 18 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 2. – podstavak 1. Podložno članku 5., osnovica olakšice za vlasnički kapital izračunava se kao razlika između razine neto vlasničkog kapitala na kraju poreznog razdoblja i razine neto vlasničkog kapitala na kraju prethodnog poreznog razdoblja. Podložno članku 5., osnovica olakšice za vlasnički kapital izračunava se kao razlika između razine neto vlasničkog kapitala na kraju poreznog razdoblja i razine neto vlasničkog kapitala na kraju prethodnog poreznog razdoblja, tj. kao godišnje povećanje neto vlasničkog kapitala. Amandman 19 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 2. – podstavak 2. Olakšica za vlasnički kapital jednaka je osnovici olakšice pomnoženoj s desetogodišnjom nerizičnom kamatnom stopom za relevantnu valutu i uvećanom za premiju rizika od 1 % ili, ako je porezni obveznik MSP, premiju rizika od 1,5 %. Olakšica za vlasnički kapital jednaka je osnovici olakšice pomnoženoj s desetogodišnjom nerizičnom kamatnom stopom za relevantnu valutu, uvećanom za premiju rizika od 1 % za MSP-ove. Amandman 20 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 3. 3.  Ako je, nakon dobivanja olakšice za vlasnički kapital, osnovica olakšice za vlasnički kapital negativna u poreznom razdoblju, iznos jednak negativnoj olakšici za vlasnički kapital oporezuje se tijekom deset uzastopnih poreznih razdoblja, do ukupnog povećanja neto vlasničkog kapitala za koji je takva olakšica dobivena u skladu s ovom Direktivom, osim ako porezni obveznik dostavi dostatne dokaze da je to posljedica računovodstvenih gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili zbog zakonske obveze smanjenja kapitala. 3.  Ako je, nakon dobivanja olakšice za vlasnički kapital, osnovica olakšice za vlasnički kapital negativna u poreznom razdoblju, iznos jednak negativnoj olakšici za vlasnički kapital oporezuje se tijekom deset uzastopnih poreznih razdoblja za MSP-ove ili srednje grupe ili sedam uzastopnih poreznih razdoblja za sve porezne obveznike koji nisu MSP-ovi ili srednje grupe, do ukupnog povećanja neto vlasničkog kapitala za koji je takva olakšica dobivena u skladu s ovom Direktivom, osim ako porezni obveznik dostavi dostatne dokaze da je to posljedica računovodstvenih gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili zbog zakonske obveze smanjenja kapitala. Amandman 21 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 3.a (novi) 3.a   Države članice osiguravaju da su mjere koje donesu radi prenošenja ovog članka u nacionalno pravo u skladu sa smjernicama Skupine za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) o sustavima odbitaka nominalnih kamata. Amandman 22 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 1. 1.  Države članice osiguravaju da porezni obveznik može od svoje porezne osnovice za potrebe poreza na dobit odbiti prekoračene troškove zaduživanja kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive Vijeća (EU) 2016/116435 do iznosa (a) koji odgovara 85 % takvih troškova nastalih tijekom poreznog razdoblja. Ako je taj iznos veći od iznosa (b) utvrđenog u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164, države članice osiguravaju da porezni obveznik ima pravo na odbitak samo manjeg od ta dva iznosa u poreznom razdoblju. Razlika između dvaju iznosa (a) i (b) prenosi se ili odbija u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164. 1.  Države članice osiguravaju da porezni obveznik koji nije MSP ili srednja grupa može od svoje porezne osnovice za potrebe poreza na dobit odbiti prekoračene troškove zaduživanja kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive Vijeća (EU) 2016/116435 do iznosa (a) koji odgovara 85 % takvih troškova nastalih tijekom poreznog razdoblja. Ako je taj iznos veći od iznosa (b) utvrđenog u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164, države članice osiguravaju da porezni obveznik ima pravo na odbitak samo manjeg od ta dva iznosa u poreznom razdoblju. Razlika između dvaju iznosa (a) i (b) prenosi se ili odbija u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164. _______________ _______________ 35 Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). 35 Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). Amandman 23 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 2. 2.  Stavak 1. primjenjuje se na prekoračene troškove zaduživanja nastale od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Direktive]. 2.  Stavak 1. primjenjuje se na prekoračene troškove zaduživanja nastale od 1. siječnja 2027. Amandman 24 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 1. – točka b (b)  broj MSP-ova koji su ostvarili korist od olakšice u poreznom razdoblju, uključujući kao postotak ukupnog broja MSP-ova obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive i broj MSP-ova koji su ostvarili korist od olakšice, a koji su dio velikih grupa u smislu članka 3. stavka 7. Direktive 2013/34/EU; (b)  broj MSP-ova i srednjih grupa koji su ostvarili korist od olakšice u poreznom razdoblju, uključujući kao postotak ukupnog broja MSP-ova i srednjih grupa obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive i broj MSP-ova koji su ostvarili korist od olakšice, a koji su dio velikih grupa u smislu članka 3. stavka 7. Direktive 2013/34/EU; Amandman 25 Prijedlog direktive Članak 8. – naslov Izvješća Izvješća i preispitivanje Amandman 26 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. 1.  Komisija podnosi izvješće o provedbi ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2027. 1.  Komisija podnosi izvješće o provedbi i učinku ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2028. te mu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive. U tom se izvješću ocjenjuje učinak ove Direktive, pri čemu se posebna pozornost posvećuje sljedećem: (a)   MSP-ovima, pri čemu se osobito ocjenjuje jesu li se posebni uvjeti koji su na raspolaganju MSP-ovima pokazali dostatnima kako bi im povećali privlačnost financiranja vlasničkim kapitalom; (b)   ograničenju odbitka kamata, naročito u pogledu učinka iznosa (a) iz članka 6. stavka 1. na fiskalne prihode država članica; (c)   povezanosti sa zakonodavnim aktima u području poreza na dobit, odnosno direktivom kojom se osigurava minimalna efektivna porezna stopa za globalne aktivnosti velikih multinacionalnih skupina i direktivom o okviru za oporezivanje dobiti u Europi (BEFIT). Amandman 27 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 2. 2.  Države članice mogu odgoditi primjenu odredaba ove Direktive na porezne obveznike koji na dan [1. siječnja 2024.] imaju koristi od olakšice za vlasnički kapital u skladu s nacionalnim pravom za razdoblje od najviše 10 godina i ni u kojem slučaju za razdoblje dulje od trajanja korištenja olakšice u skladu s nacionalnim pravom. 2.  Države članice mogu odgoditi primjenu odredaba ove Direktive na porezne obveznike koji na dan [1. siječnja 2024.] imaju koristi od olakšice za vlasnički kapital u skladu s nacionalnim pravom za razdoblje od najviše pet godina i ni u kojem slučaju za razdoblje dulje od trajanja korištenja olakšice u skladu s nacionalnim pravom. Amandman 28 Prijedlog direktive Članak 11. – stavak 3.a (novi) 3.a  Svaka država članica, prije prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo, objavljuje procjenu očekivanih fiskalnih troškova mjera koje treba donijeti i posljedičnog smanjenja efektivne porezne stope za društva te prema potrebi poduzima odgovarajuće mjere za zaštitu poreznih prihoda.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o provedbi programa Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. (2023/2002(INI))

P9_TA(2024)0007 A9-0413/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2021. o politici EU-a u pogledu sporta: ocjena i mogući putevi naprijed”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2022. o mjerama uključivanja u okviru programa Erasmus+ 2014. 2020.(6),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Programi financiranja EU-a za razdoblje 2021. – 2027. u području kulture, medija, obrazovanja, mladih i sporta: prve pouke, izazovi i buduće perspektive – Erasmus+”, koju je 11. rujna 2023. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku Unije(7),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Početna provedba četiriju programa EU-a za razdoblje 2021. – 2027.: Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i Građani, jednakost, prava i vrijednosti (3. potprogram)”, koju je 20. srpnja 2023. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku Unije(8),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0413/2023),

A.  budući da je Erasmus+ („program”) vodeći program EU-a kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi i izvan nje;

B.  budući da je Erasmus+ ključan za poticanje europskog osjećaja pripadnosti i razumijevanja među različitim kulturama, čime se jača europski identitet koji postoji uz nacionalne identitete;

C.  budući da se ukupni proračun programa za razdoblje 2021. 2027. procjenjuje na 26,2 milijarde EUR te da se stavlja snažan naglasak na uključivanje, zelenu i digitalnu tranziciju te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu;

D.  budući da je inicijativa Europska sveučilišta mnogo uspješnija i dalekosežnija nego što je to prvotno predviđeno; budući da je cilj do sredine 2024. imati 60 saveza europskih sveučilišta koji bi obuhvaćali više od 500 visokih učilišta;

E.  budući da potražnja za programom uvelike premašuje dostupna financijska sredstva, što negativno utječe na sudjelovanje i broj projekata koji se mogu financirati;

F.  budući da program doprinosi smanjenju nejednakosti i poboljšanju socijalne kohezije i rodne ravnopravnosti na europskoj razini i razini država članica tako što se sve više usredotočuje na mobilnost u svrhu učenja koja je dostupna svima, posebno osobama s manje mogućnosti i malim organizacijama;

G.  budući da službenici za uključivanje imaju ključnu ulogu u promicanju raznolikosti i uključenosti u programu Erasmus+;

H.  budući da je sudjelovanje pojedinaca s manje mogućnosti, odraslih učenika, mladih, državljana trećih zemalja te malih partnerstava i organizacija i dalje otežano zbog strogih administrativnih zahtjeva;

I.  budući da se ciljevi programa ostvaruju u okviru triju ključnih aktivnosti: „mobilnost pojedinaca u učenju” (KA1), „suradnja među organizacijama i institucijama” (KA2) i „potpora razvoju politika i suradnji” (KA3);

J.  budući da sve veći troškovi života, visoke stope inflacije i drugi izazovi stvaraju dodatni pritisak na proračun programa;

K.  budući da se studenti s manjim financijskim mogućnostima suočavaju s većim preprekama u ostvarivanju mobilnosti studenata u okviru programa Erasmus+; budući da povećanje cijena najma stambenih nekretnina i nedostatak studentskog smještaja studentima otežavaju pronalaženje cjenovno pristupačnog smještaja, a problem se posljednjih godina pogoršao;

L.  budući da nesigurnosti ili kašnjenja u vremenskom rasporedu ugovaranja i plaćanja korisnicima povećavaju njihovo administrativno opterećenje i otežavaju financijsko planiranje, što je posebno štetno za male organizacije i pridošlice, čime se ugrožavaju ambicije u pogledu uključenosti i raznolikosti;

M.  budući da je program pokretačka snaga europskog prostora obrazovanja i da bi trebao nastaviti odgovarati na buduće trendove u obrazovanju kako bi se držao korak s društvenim i tehnološkim promjenama;

N.  budući da profesionalni razvoj osoba koje rade s mladima pozitivno utječe na kvalitetu projekata u okviru programa Erasmus+, a razlike u statusu osoba koje rade s mladima u različitim državama članicama koče razvoj projekata u sektoru mladih u okviru programa;

Trenutačno stanje i uspjesi

1.  ističe da se program fokusira na sve više mjera, uključujući cjeloživotno učenje, bolju uključenost osoba s manje mogućnosti(9) i uklanjanje prepreka mobilnosti u svrhu učenja, posebno nedostatak automatskog priznavanja kvalifikacija i financijske prepreke;

2.  priznaje da postojeća struktura dobro funkcionira i uspješno objedinjuje ranije odvojene programe, čime se osigurava dobar ekosustav financiranja;

3.  prepoznaje važnost dovoljno različitih mjera umjesto univerzalnog pristupa;

4.  cijeni „zajednicu učenja” koju je program Erasmus+ uspio stvoriti, a koju čine sudionici, korisnici, dionici, nacionalne agencije i institucije EU-a;

5.  pozdravlja potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu i nacionalnih agencija; ističe važnost poboljšanja i održavanja konstruktivne i suradničke komunikacije između tih dviju strana;

6.  očekuje da će memorandum o razumijevanju između Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu i nacionalnih agencija dovesti do konkretnih poboljšanja, razmjene dobrih praksi i pojašnjenja uloga i odgovornosti kako bi se postigla dosljednost, usklađenost i učinkovita komunikacija nacionalnih agencija;

7.  ističe da su se mobilnost u svrhu učenja i mala partnerstva pokazali vrlo učinkovitim aktivnostima za dopiranje do šire javnosti u cijeloj Europi, pružajući izvrsnu vrijednost za uloženi novac s obzirom na broj pojedinačnih sudionika;

8.  uviđa da su mobilnost u svrhu učenja i osposobljavanje osoblja snažan multiplikator za mobilnost među učenicima;

9.  svjestan je da su horizontalne prioritete programa vrlo dobro prihvatili različiti sektori i dionici;

10.  pozdravlja ambiciju da se ostvari digitalna transformacija programa i prilike za digitalno učenje;

11.  naglašava da se ti formati mogu koristiti kao vrijedna dopuna fizičkoj mobilnosti u posebnim situacijama, ali ne pružaju istu kvalitetu doživljaja i koristi te nisu zamjena za konstruktivnu interakciju na terenu;

12.  cijeni korake koji se poduzimaju za povećanje broja zelenih putovanja i veće stope financiranja za ekološki prihvatljivije načine putovanja; potiče da se ulažu još veći napori za postizanje tog cilja, iako to ne bi trebalo postati prepreka za pristup programu u područjima u kojima zelene opcije još nisu dostupne;

13.  uviđa da su nove vodeće inicijative pokazale svoju dodanu vrijednost;

14.  prima na znanje da su visoka sveučilišta objeručke prihvatila inicijativu Europska sveučilišta i njezinu središnju ulogu u olakšavanju napora za uklanjanje prepreka međunarodnoj suradnji u području visokog obrazovanja; ističe da su projekti mobilnosti, izrada zajedničkih kurikuluma i suradnja u području istraživanja među sveučilištima u Europi ključni za rješavanje potreba u strateškim područjima; naglašava važnost inicijative za europsku strategiju za sveučilišta;

15.  pozdravlja korake poduzete prema oznaci zajedničke europske diplome i zajedničkim europskim diplomama;

16.  pozdravlja nove mogućnosti koje pružaju akademije za nastavnike;

17.  pozdravlja novoosnovane centre strukovne izvrsnosti i napominje da njihovo uspješno uvođenje ima ključnu ulogu u modernizaciji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Europi;

18.  napominje da je inicijativa DiscoverEU, koju je pokrenuo Parlament, dobro prihvaćea, popularna i lako dostupna neformalna aktivnost učenja koja približava mlade EU-u, uključujući one s manje mogućnosti, čime se potiče njihovo buduće sudjelovanje u drugim projektima EU-a;

19.  ističe da su se centralizirane mjere u sportu kojima upravlja Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) pokazale korisnima za promicanje europske dimenzije u sportu; uviđa da se uvođenjem mobilnosti 2023. kao decentralizirane mjere potiče razmjena sportskog osoblja i trenera;

20.  podsjeća da je apsorpcija proračuna za razdoblje 2021. 2022. iznosila gotovo 100 % unatoč kašnjenju početka provedbe programa;

21.  prima na znanje potrebne prilagodbe zbog pandemije, uz privremeno smanjenje sredstava za mobilnost u svrhu učenja i povećanje sredstava za suradnju i partnerstva za inovacije;

22.  cijeni brzu reakciju i veću fleksibilnost programa za potporu ukrajinskim studentima, nastavnicima, obrazovnim djelatnicima i obrazovnim institucijama;

23.  napominje da su se neki postupci podnošenja zahtjeva poboljšali tako što su postali jednostavniji i učinkovitiji;

24.  ističe vrlo niske stope pogreške u usporedbi s drugim programima financiranja EU-a, posebno s obzirom na složenost programa;

25.  ističe da se sve zainteresirane zemlje koje ispunjavaju uvjete programa, uključujući Švicarsku i Ujedinjenu Kraljevinu, mogu pridružiti programu i tako doprinijeti europskoj mobilnosti u svrhu učenja; podržava sudjelovanje organizacija civilnog društva iz pridruženih zemalja;

Izazovi i problemi

26.  ističe da među ostalim nedovoljna bespovratna sredstva za pokrivanje troškova mobilnosti u svrhu učenja i kašnjenja u plaćanjima u najvećoj mjeri odvraćaju sudionike u projektima mobilnosti;

27.  žali zbog toga što mnogi mladi s manje mogućnosti nisu u mogućnosti provoditi dulja razdoblja u inozemstvu zbog financijskih ili drugih prepreka;

28.  prima na znanje da je postupak izrade nacionalnih planova nacionalnih agencija za uključivanje i raznolikost bio težak;

29.  žali zbog činjenice da komplicirani administrativni procesi u svim fazama znatno ometaju sudjelovanje novopridošlih i malih organizacija, naročito u školskom i sportskom sektoru, sektoru mladih, sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i u obrazovanju odraslih osoba;

30.  žali što je podnošenje zahtjeva za financiranje programa Erasmus+ dugotrajan postupak i što se podnositelji zahtjeva često ne mogu prijaviti bez vanjske pomoći, čime se obeshrabruje sudjelovanje malih organizacija mladih, a istodobno se ide na ruku organizacijama za pisanje projekata i konzultantskim poduzećima;

31.  zabrinut je zbog činjenice da je gotovo trećina ispitanika izjavila da im nisu u potpunosti priznati bodovi te poziva na poduzimanje mjera radi usklađivanja s ciljevima utvrđenima u Povelji Erasmus za visoko obrazovanje; naglašava da to otežava stvaranje istinskog europskog prostora obrazovanja i predstavlja znatnu prepreku učenicima koji ovise o pravodobnom završetku školovanja;

32.  žali zbog nedostatka poticanja partnerstava između škola i neprofitnih organizacija koje posjeduju znanje koje nastavnicima može pomoći da pristupe kvalitetnoj mobilnosti u svrhu učenja;

33.  smatra da se kasni s priznavanjem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao puta koji ima jednaku vrijednost kao i akademski studiji; međutim, zabrinut je zbog preostalih prepreka neometanoj mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao što su fragmentirane politike na nacionalnoj razini i razini Unije;

34.  žali zbog nedovoljnog financiranja centara strukovne izvrsnosti s obzirom na potražnju za njima;

35.  razočaran je zbog slabog sudjelovanja u aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja odraslih, s obzirom na njihovu važnost;

36.  pozdravlja primjenu pristupa paušalnog iznosa u projektima suradnje jer ga mnogi korisnici priznaju kao učinkovitu mjeru pojednostavljenja; napominje, međutim, da zahtjev za „kontinuirano izvješćivanje” može biti opterećenje, posebno za manje organizacije;

37.  žali zbog činjenice da je 2022. broj korisnika centraliziranih bespovratnih sredstava za poslovanje mladih drastično smanjen, što je ozbiljno utjecalo na sektor civilnog društva mladih koji je već bio oslabljen uslijed bolesti COVID-19;

38.  također žali zbog znatno manjeg broja uspješnih prijava organizacija mladih i volonterskih organizacija za centralizirana bespovratna sredstva, posebno u okviru projekta Europski mladi zajedno i okviru Ključnog djelovanja 2., Partnerska suradnja u području mladih, te zbog naknadnog smanjenja proračuna tih organizacija 2023.;

39.  napominje da sektor sporta u okviru programa Erasmus+ ima vrlo ograničena sredstva u nekim područjima, posebno za organizaciju događanja, čime se ograničava njegov opseg;

40.  duboko žali zbog sporog i nepotpunog razvoja informatičke infrastrukture i nepravilnog funkcioniranja informatičkih alata kao što su moduli za korisnike i upravljanje projektima i stranice mrežne jezične potpore, čime se povećava radno opterećenje svih uključenih u provedbu programa, novi sudionici odvraćaju od sudjelovanja i potkopava ambicija programa da se proširi sudjelovanje; napominje da to ometa optimalnu provedbu, može dovesti do manjkave i nepotpune dokumentacije i praćenja programa te ugrožava razvoj utemeljen na dokazima u budućnosti; nadalje napominje da postoje slični problemi s informatičkim alatima u drugim programima koje financira EU, uključujući Europske snage solidarnosti;

41.  žali zbog činjenice da informatički problemi također ozbiljno utječu na dostupnost podataka, što je ključno za tekuću reviziju u sredini razdoblja, zbog čega je potrebna mnogo zahtjevnija metodologija evaluacije čime se pogoršava administrativno opterećenje;

42.  ističe potrebu da se ozbiljno shvati učinak umjetne inteligencije koja je već olakšala počinjenje prijevara, ali bi također mogla smanjiti radno opterećenje nacionalnih agencija i poboljšati prikupljanje podataka;

43.  ističe postojeće nedosljednosti koje se tiču očekivanja u pogledu izvješćivanja, rezultata evaluacije i opće razmjene informacija među različitim nacionalnim agencijama, čime se stvaraju različiti provedbeni standardi za korisnike i utječe na pravednost u funkcioniranju programa;

44.  zabrinut je zbog nedostatka stručnjaka i volontera za provedbu programa te zahtijeva pojašnjenje o tome utječe li to na apsorpciju sredstava;

Poboljšanje postojećeg i osmišljavanje budućeg programa Erasmus+

45.  poziva Komisiju, države članice, nacionalna tijela i nacionalne agencije da osiguraju da se program Erasmus+ približi građanima i da ostane „program građana” odozdo prema gore koji nudi kvalitetne mogućnosti obrazovanja i mobilnosti za mlade i za učenike svih dobnih skupina;

46.  naglašava da je opća svrha programa Erasmus+ široka i da nadilazi potrebe tržišta rada;

47.  traži da se program pojednostavi na svim razinama, među ostalim na način da se procijeni mogu li se postojeće (pod)mjere spojiti te da se taj vodeći program EU-a ne preopterećuje novim zadaćama i inicijativama kojima se razvodnjava njegova temeljna svrha;

48.  poziva Komisiju da ukloni sve prepreke, uključujući financijske, jezične i administrativne prepreke, poput onih uvedenih novim alatima IKT-a kako bi se postigao istinski uključiv program kojim se prihvaća raznolikost, a da se pritom ne smanji broj bespovratnih sredstava dostupnih korisnicima;

49.  ustraje u tome da bi digitalne alate trebalo optimizirati najkasnije do 2025. kako bi se stvorilo pristupačno, pouzdano, brzo i učinkovito okruženje prilagođeno korisnicima u kojem se poštuje zaštita podataka;

50.  naglašava da su problemi s informatičkom infrastrukturom poput onih uočenih tijekom trenutnog programskog razdoblja neprihvatljivi; poziva Komisiju da stablizira postojeće informatičke alate i ne mijenja ih sa svakim novim programskim razdobljem, te očekuje da će informatička infrastruktura sljedeće generacije programa Erasmus+ biti u potpunosti operativna od prvog dana, naročito u pogledu funkcioniranja modula za korisnike;

51.  poziva na provođenje temeljitih ispitivanja i savjetovanja s nacionalnim agencijama i krajnjim korisnicima prije uvođenja dodatnih značajki ili novih informatičkih alata te na osiguravanje usklađenosti s Direktivom EU-a o pristupačnosti interneta;

52.  poziva Komisiju da ispravi ograničenu transparentnost i upotrebljivost odjeljka s rezultatima „Projekti koji se financiraju u okviru ove teme” na portalu za financiranje i natječaje kako bi dionici mogli preuzeti podatke za analizu značajki uspješnih i odbijenih projekata u pogledu organizacije, iznosa proračuna, zemlje u kojoj se vodi projekt ili vrste projekta;

53.  poziva mađarsku vladu da odmah počne poštovati vladavinu prava i vrijednosti EU-a te da pokrene potrebne reforme kako bi mađarski studenti, nastavnici i istraživači mogli u potpunosti profitirati od programa Erasmus+ i doprinijeti širim ciljevima europske obrazovne i istraživačke suradnje;

54.  traži od Komisije da razmotri naplatu digitalnih alata i internetskih aktivnosti kako bi se zasebno poduprlo učenje, posebno kada se oni upotrebljavaju za pripremu za aktivnost, kako bi se izbjegli prekomjerno visoki predujmovi;

55.  ustraje u tome da pojednostavljenje postupaka i zahtjeva za podnošenje zahtjeva te poboljšanje smjernica, posebno za pojedince, moraju ostati visoko na ljestvici prioriteta jer su to prepreke programu; ističe da nedostaci često najviše utječu na mlade, koji prvi put sudjeluju u programu;

56.  zahtijeva razmjerne postupke registracije, prijave i izvješćivanja u pogledu duljine dokumenata i smanjenja administrativnih i birokratskih zahtjeva, posebno za bespovratna sredstva nižih iznosa;

57.  ističe da obrasci prijedloga moraju biti popraćeni jasnim pravilima i smjernicama na razumljivom jeziku; poziva nacionalne agencije da dodatno poboljšaju povratne informacije podnositeljima zahtjeva;

58.  poziva Komisiju da osigura kontinuirano osposobljavanje službenika za projekte iz EACEA-e i osoblja nacionalnih agencija te da jasno komunicira o tumačenju inicijativa programa Erasmus+;

59.  podsjeća da je rano, transparentno i pouzdano priopćavanje rokova i koraka temelj za pravedan i jednak pristup programu;

60.  poziva nacionalne agencije da organiziraju informativne sastanke o zahtjevima za izvješćivanje na početku projekata; predlaže sveobuhvatnu reviziju izvješćivanja i računovodstva kako se iste informacije ne bi tražile više puta;

61.  poziva nacionalne agencije da ovlaste svoje službenike da provedu planove za uključivanje i raznolikost;

62.  poziva Komisiju da ojača svoj rad s dionicima na europskim „ciljevima uključivanja” za program i da stavi na raspolaganje podatke o projektima koji uključuju sudionike s manje mogućnosti;

63.  poziva na bolju ravnotežu između kvantitativnih (broj korisnika i podržanih projekata) i kvalitativnih ciljeva u okviru programa te naglašava da poboljšanje kvalitete obrazovanja mora i dalje biti u središtu programa Erasmus+;

64.  potiče Komisiju da pojača napore u pogledu digitalne transformacije programa, posebno u pogledu postizanja „Erasmusa bez papira” za sve sektore obrazovanja i osposobljavanja; poziva Komisiju da nakon početnog planiranja uspostavi „europsku studentsku iskaznicu” te da pomogne visokim učilištima da do 2025. usvoje nominacije i transkripcija za digitalnu mobilnost u svrhu učenja;

65.  traži da se povećaju predujmove za korisnike s manje mogućnosti i da korisnicima osiguraju pravodobne isplate;

66.  traži češću i redovitu reviziju i prilagodbu indeksa stope inflacije za bespovratna sredstva i jedinične troškove kako bi ih se uskladilo s troškovima života, inflacijom i potrebama korisnika;

67.  poziva Komisiju i države članice da pomognu u rješavanju problema smještaja studenata u okviru programa Erasmus+;

68.  poziva Komisiju da zajedno s njima ocijeni spremnost saveza na autonomiju prije kraja razdoblja financiranja kako bi se utvrdilo je li im potreban neki oblik ciljane potpore za postizanje autonomije u razumnom roku, kao i za stabilizaciju i produbljivanje saveza budućim financiranjem povezanim s projektima;

69.  poziva Komisiju da sa suzakonodavcima što je prije moguće raspravi o održivom nastavku rada saveza europskih sveučilišta kao vodeće inicijative; naglašava da takva vizija usmjerena na budućnost mora dovesti do toga da ti savezi postanu predvodnici europskog visokog obrazovanja; podsjeća da bi europski savezi sveučilišta trebali služiti kao modeli i da bi Komisija i države članice trebale stvoriti okvirne uvjete koji su u potpunosti povezani s Europskim prostorom visokog obrazovanja i europskim prostorom obrazovanja, kao i pravni status saveza europskih sveučilišta;

70.  poziva Komisiju da se koristi alatima programa kako bi se potaknula prilagodba kojom bi se otvorili sektori u kojima su žene nedovoljno zastupljene, kao što su IT, znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika, poduzetništvo i strukovno obrazovanje i osposobljavanje, te da potom olakša integraciju žena u te segmente tržišta rada; predlaže da Komisija potiče rodnu ravnotežu u programu;

71.  naglašava da se poboljšanjem zajedničkog stvaranja programom Erasmus+ može poduprijeti obrazovanje kako bi se odgovorilo na nove društvene potrebe pomoću metodologija kojima se potiče razvoj prilagođenog skupa znanja, vještina, stavova i vrijednosti te posebno skreće pozornost na doprinos programa prijelazu na digitalno obrazovanje;

72.  poziva na širu primjenu i jasnija pravila za virtualno i kombinirano učenje te na izgradnju infrastrukture za digitalizirano učenje i učenje na daljinu, njihovo proširenje na druge obrazovne sektore kako bi se olakšale jednostavnije i fleksibilnije tranzicije te uključenost;

73.  predlaže razvoj sinergija između programa Erasmus+ i drugih programa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi se financirala poboljšanja u pristupu obrazovnim alatima za područja i zajednice u kojima su povezivost ili pristup tehnologijama niski, slično onome što se ispituje u pripremnom djelovanju;

74.  traži da se eTwinning i European School gateway u potpunosti i neometano integriraju u program Erasmus+ i da se bolje promiču među nastavnicima i školskim osobljem;

75.  traži od Komisije i država članica da promiču europsku dimenziju u profesionalnom razvoju nastavnika i da potiču mobilnost među njima; traži da se donesu odredbe kojima bi se našla zamjena za nastavnike ili kako bi im se nadoknadilo vrijeme koje su proveli na projektima u okviru programa Erasmus+;

76.  predlaže da aktivnost „Jean Monnet za škole” postane decentralizirana tako da njome upravljaju nacionalne agencije kako bi se olakšao pristup školama;

77.  ističe da je potrebno dodijeliti više sredstava za mogućnosti koje se nude osnovnim školama i učenicima s obzirom na vrlo visoku potražnju u većini zemalja sudionica programa;

78.  poziva Komisiju da riješi probleme uzrokovane kvantitativnim ograničenjem koje podrazumijeva davanje akreditacija instituciji, s obzirom na ambiciju programa da bude uključiv, posebno u pogledu škola, s obzirom na njihov broj u cijelom EU-u;

79.  poziva Komisiju da ispita na koji se način mogu uspostaviti i promicati sinergije između programa Erasmus+, drugih programa VFO-a i Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.) kako bi srednje škole imale bolji pristup mreži memorijalnih centara Holokausta i kako bi njihovi učenici imali priliku posjetiti barem jednu od tih lokacija u Europi tijekom svojeg školovanja;

80.  traži od Komisije da objavi poziv na podnošenje projekata kako bi se učenicima srednjih škola omogućilo da posjete lokaciju povezanu sa zlodjelama totalitarnih režima u Europi;

81.  traži od Komisije da objavi pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ kako bi se školama pružila potpora u borbi protiv svih oblika vršnjačkog nasilja i diskriminacije te kako bi se poboljšalo psihološko savjetovanje u školama;

82.  poziva Komisiju da potiče ulogu programa Erasmus+ u povećanju osjećaja pripadnosti, građanskog angažmana i boljeg razumijevanja Unije i potpore europskim vrijednostima te da ga pretvori u program kojim će se istinski promicati europska demokracija;

83.  traži od Komisije da uvede komponentu građanskog odgoja EU-a s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima povezanima s mobilnošću u svrhu učenja, koje su certificirane mikrokvalifikacijama, te da razvije aktivno građanstvo i prihvati nediskriminaciju;

84.  pozdravlja komponentu učenja te mjere i traži od Komisije da procijeni njezine ishode u cilju jačanja obrazovne dimenzije uspostavom snažnijih sinergija između mobilnosti u svrhu učenja i inicijative DiscoverEU;

85.  poziva na razvoj inicijative DiscoverEU kako bi se promicalo uključivije djelovanje;

86.  predlaže da se razmotre kvote karata za grupna putovanja jer prestrogo ustrajanje na tome da svi vršnjaci u skupini moraju imati točno 18 godina kako bi se kvalificirali za skupinu DiscoverEU može biti kontraproduktivno;

87.  traži od Komisije da procijeni mogućnosti za integriraniji pristup aktivnostima mladih u svim programima EU-a, na temelju iskustva Europske godine mladih 2022.; savjetovanjima s dionicima koji zastupaju interese mladih o temama osmišljavanja, provedbe i evaluacije bespovratnih sredstava i instrumenata u području mladih;

88.  poziva Komisiju da ojača usklađenost programa sa strategijom EU-a za mlade, 11 ciljeva za mlade i ishodima dijaloga EU-a s mladima; poziva na bolje definiranje ciljeva i uloga za projekte u okviru ključne mjere 2. u području mladih na način kojim se jača rad s mladima, profesionalni razvoj osoba koje rade s mladima i neformalno obrazovanje;

89.  poziva EACEA-u i nacionalne agencije da izrade komunikacijsku strategiju koja će doprijeti do novih organizacija mladih, posebno onih koje vode mladi s manje mogućnosti ili koje s njima surađuju, te da im pruže dodatnu potporu u pismenim prijedlozima projekata i izgradnji kapaciteta koristeći se mogućnostima potpore, naprednog učenja i osposobljavanja za mlade (SALTO);

90.  podsjeća na potrebu za dostatnim sredstvima za mala partnerstva u svim sektorima programa kako bi se malim organizacijama i neiskusnim osobama olakšao ulazak te kako bi im se ponudili stvarni izgledi za razvoj;

91.  ustraje u tome da program ima ključnu ulogu u uspostavi europskog prostora obrazovanja i traži veću sinergiju s programom Europskih snaga solidarnosti; potiče Komisiju i države članice da pokrenu otvorenu metodu koordinacije u pogledu uzajamnog priznavanja kompetencija stečenih tijekom razdoblja europske mobilnosti ili građanskog angažmana;

92.  predlaže da se programom pruži veća potpora mjerama kao što su individualni računi za učenje i mikrokvalifikacije kojima se poboljšava propusnost obrazovnih sustava;

93.  naglašava da je važno poticati mobilnost među studentima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, između ostalog kako bi se doprlo do mladih s manje mogućnosti; poziva države članice da razviju sinergije između programa Erasmus+ i drugih programa financiranja kako bi se olakšala mobilnost u svrhu učenja među polaznicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i niskokvalificiranim radnicima te kako bi se poboljšala teritorijalna i regionalna suradnja;

94.  potiče razvoj namjenskog internetskog alata prilagođenog potrebama nastavnika, instruktora i učenika u početnom i kontinuiranom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju jer su se postojeći alati pokazali nedostatnima;

95.  poziva Komisiju da sa suzakonodavcima što je prije moguće raspravi o svojoj viziji o održivom nastavku rada centara strukovne izvrsnosti kao vodeće inicijative;

96.  poziva na holistički obrazovni pristup u okviru centara strukovne izvrsnosti i poziva države članice da te centre učine pokretačkom silom razvoja zajedničkih europskih kvalifikacija, kurikuluma i diploma u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

97.  poziva Komisiju da prouči status studenata u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u području mobilnosti; ustraje u tome da organizacije domaćini naukovanja moraju potpisati povelju o kvaliteti u skladu s Poveljom Erasmus za visoko obrazovanje te poziva na bolje praćenje radnih uvjeta i odgovarajuću naknadu za pojedince koji sudjeluju u programima naukovanja Erasmus+;

98.  predlaže da se programom i dalje podupiru projekti kojima se promiče širok raspon vještina, uključujući obrtništvo, kako bi ih se očuvalo;

99.  poziva Komisiju da preispita svoju strategiju za obrazovanje odraslih u suradnji s nacionalnim agencijama i relevantnim dionicima s obzirom na cilj da do 2030. godine 60 % odraslih osoba sudjeluje u programima obrazovanja i osposobljavanja odraslih;

100.  poziva Komisiju da poveća vidljivost potpore dostupne za aktivnosti obrazovanja i obrazovanja odraslih; predlaže da se nepotrošena sredstva ne prebacuju odmah na druge mjere, već da se iskoriste za suradnju u obrazovanju odraslih i za olakšavanje uvođenja mobilnosti među odraslim učenicima s manje mogućnosti putem informativnih kampanja, jednostavnih prijava i većih sinergija s Europskim socijalnim fondom plus u svim državama članicama;

101.  poziva Komisiju da poboljša komunikaciju u vezi s financiranjem sporta i promicanje financiranja sporta u okviru programa Erasmus+; poziva na bolju zastupljenost sportskih udruga u nagrađenim projektima jer su organizacije koje nisu sportske organizacije, kao što su nevladine organizacije i konzultantska društva, prezastupljene kao korisnici;

102.  naglašava da je kapacitet programa za pružanje potpore u kriznim situacijama nužno vrlo ograničen i da bi Komisija trebala dodatno olakšati suradnju među državama članicama kako bi se na sveobuhvatan način riješili zajednički izazovi, pri čemu bi se trebalo zaštititi program od preopterećenja;

103.  poziva Komisiju i nacionalne agencije da nastoje osigurati da potencijalni sudionici, koji su državljani trećih zemalja i zakonito borave u EU-u, ne nailaze na poteškoće tijekom postupka prijave, čime bi program postao istinski uključiv;

104.  ističe da suradnja s nepridruženim trećim zemljama može biti vrlo teška te poziva Komisiju da sustavno prati, poboljšava i jača međunarodnu dimenziju programa;

105.  traži da se veća pozornost posveti pitanjima koja se odnose na međunarodnu dimenziju programa, kao što su pravila o zaštiti podataka za zemlje koje nisu članice EU-a, utjecaj geopolitičkih pitanja i pitanja povezana s vizama;

106.  poziva Komisiju da osigura potrebnu fleksibilnost programa u osmišljavanju sljedeće generacije programa Erasmus+, osiguravajući pritom ujednačenost i odgovarajući nadzor programa, među ostalim od strane Parlamenta;

107.  ustraje u tome da nacionalne agencije, korisnici i ostali dionici, uključujući mlade, te Parlament budu aktivno uključeni u kontinuirani proces koji se temelji na dijalogu kako bi se poboljšali i optimizirali tekući program i sljedeća generacija programa Erasmus+; predlaže da Komisija istraži kako se alati umjetne inteligencije mogu koristiti kao pomoć pri evaluaciji programa i pružiti jasniji uvid u potrebe i mogući razvoj događaja, a da se pritom ne zamijeni ljudsko donošenje odluka;

108.  traži od Komisije da ponovno ocijeni potrebu za većom vidljivošću izravne povezanosti između EU-a i programa Erasmus+ kao njegova vodećeg programa kako bi se povećala razina informiranosti o toj povezanosti među sadašnjim i budućim korisnicima;

109.  potiče Komisiju i države članice da osiguraju potpuno iskorištavanje sinergija između programa Erasmus+ i drugih programa kao što su Obzor Europa ili Europski socijalni fond plus te da program bude bolje povezan s drugim politikama EU-a, kao što je Akcijski plan za antirasizam za razdoblje 2020. 2025.; i Strategiju EU-a za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. 2030.;

110.  zahtijeva da nova međuprogramska skupina Glavne uprave Komisije za obrazovanje, mlade, sport i kulturu i njezine Glavne uprave za istraživanje i inovacije pravodobno ažurira svoje rezultate u pogledu sinergija između programa Obzor Europa i Erasmus+;

111.  naglašava da je potrebno ubrzati sinergije između europskog prostora obrazovanja, Akcijskog plana za digitalno obrazovanje i Programa vještina za Europu, pri oblikovanju politike digitalnog obrazovanja;

112.  traži od Komisije, EACEA-e i nacionalnih agencija da analiziraju i sustavno provode konkretne mjere kojima se razbijaju postojeći izolirani sustavi u strukturi programa kako bi se povećale sinergije između različitih obrazovnih područja i aktera kako bi se poboljšala propusnost i ponovno uspostavila ravnoteža u programu, zadržavajući pritom razlike koje su potrebne za učinkovit politički nadzor;

113.  poziva na bolje povezivanje centraliziranih i decentraliziranih mjera i poboljšanje upotrebe fleksibilnih instrumenata financiranja kao što su mikrobespovratna sredstva; predlaže da se mikrobespovratna sredstva zadrže na usmjeren način s obzirom na pozitivna iskustva s njima tijekom pandemije;

114.  poziva Komisiju da pri uvođenju novih administrativnih mjera kao što su dodatna sredstva i paušalni iznosi provede odgovarajuće pilot-projekte i ispitivanje kako bi se izbjeglo nametanje dodatnih administrativnih prepreka korisnicima;

115.  poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za poslovanje kako bi se podržao razvoj strateških sektora koji se često oslanjaju na volontere te na strukturiranu i redovitu suradnju između dionika i organizacija koje zastupaju korisnike;

116.  poziva na poboljšanje kvalitete evaluacija bespovratnih sredstava za poslovanje;

117.  potiče snažnije poticaje i bolje smjernice kako bi oznaka „pečat izvrsnosti” počela imati konkretan pozitivan učinak na Erasmus+;

118.  poziva Komisiju da dosljedno prati sve naznake da akreditirani korisnik ne poštuje europske vrijednosti kako bi se osiguralo povjerenje u uspostavljeni mehanizam akreditacije i da stoga poduzme odgovarajuće mjere koje moraju dovesti do isključivanja ako su optužbe potkrijepljene i ako se ne mogu odmah i trajno ispraviti; ističe da je potrebno provoditi strože praćenje u sljedećem programskom razdoblju;

119.  poziva Komisiju da u većoj mjeri uzme u obzir prijevare, kao što su fiktivna poduzeća ili dodatna sredstva za uključivanje koji zapravo ne dopiru do skupina s manje mogućnosti, te da mjere poduzete za borbu protiv takvih zlouporaba učini transparentnijima;

120.  poziva na postupnija i predvidljivija povećanja proračuna u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru te inzistira na tome da od samog početka 2028. razine financiranja ne smiju biti niže od onih iz posljednje godine aktualnog programa (2027.) kako bi se osigurao neometan kontinuitet i stabilnost mjera i aktivnosti programa;

121.  izražava odlučnost da osigura znatno povećanje proračuna programa Erasmus+ u programskom razdoblju 2028. – 2034. te se obvezuje na utrostručenje aktualne omotnice, uzimajući u obzir zahtjeve programa;

o
o   o

122.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim agencijama Erasmus+.

(1) SL L 189, 28.5.2021., str. 1. (2) SL C 385, 22.9.2021., str. 2. (3) SL C 205, 20.5.2022., str. 17. (4) SL C 224, 8.6.2022., str. 2. (5) SL C 479, 16.12.2022., str. 65. (6) SL C 32, 27.1.2023., str. 58. (7) Studija – „Programi financiranja EU-a za razdoblje 2021. – 2027. u području kulture, medija, obrazovanja, mladih i sporta: prve pouke, izazovi i buduće perspektive: Erasmus+”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku – Resorni odjel B – strukturna i kohezijska politiku, 11. rujna 2023. (8) Studija – „Početna provedba četiriju programa EU-a za razdoblje 2021. – 2027.: Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i Građani, jednakost, prava i vrijednosti (3. potprogram)”, Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, 20. srpnja 2023. (9) Za definiciju osoba s manje mogućnosti vidjeti članak 2. stavak 25. Uredbe (EU) 2021/817.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o provedbi programa Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027. (2023/2003(INI))

P9_TA(2024)0008 A9-0425/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167., članak 173. stavak 3. i članak 294. stavak 7.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.)(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 5. svibnja 2018. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013 (COM(2018)0366),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013(3),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013(4),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 6. veljače 2019. naslovljeno „Kreativna Europa i nova europska agenda za kulturu”(5),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 30. travnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Kreativna Europa sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0248),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije C(2023)3227 od 5. lipnja 2023. o izmjeni Provedbene odluke C(2021)3563 o financiranju programa Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2025. i donošenju programa rada za 2021., 2022. i 2023.,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije C(2022)6138 od 31. kolovoza 2022. o izmjeni Provedbene odluke C(2021)3563 o financiranju programa Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2023. i donošenju programa rada za 2021. i 2022.,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije C(2021)3563 od 26. svibnja 2021. o donošenju programa rada za provedbu programa Kreativna Europa za 2021.,

–  uzimajući u obzir godišnji program rada Komisije za provedbu programa Kreativna Europa za 2022.,

–  uzimajući u obzir godišnji program rada Komisije za provedbu programa Kreativna Europa za 2021.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. srpnja 2023. naslovljenu „Inicijativa EU-a o tehnologiji Web 4.0 i virtualnim svjetovima: prednost u pripremi za sljedeću tehnološku tranziciju” (COM(2023)0442),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji” (COM(2020)0784),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018)0267),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 7. prosinca 2022. o planu rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2023. o budućnosti europskog knjižnog sektora(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2022. o provedbi Nove europske agende za kulturu i Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o europskim medijima u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe(12),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0425/2023),

A.  budući da prikupljeni podaci potvrđuju znatan interes kulturnih i kreativnih sektora za program; budući da su se više stope sufinanciranja za različita djelovanja u okviru potprograma Kultura i potprograma Media pokazale korisnima za podupiranje kulturnih i kreativnih ekosustava te su manjim projektima pružile bolje mogućnosti, posebno u razdoblju nakon pandemije;

B.  budući da program Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027. uključuje ukupno povećanje proračuna od oko 68 % u odnosu na program koji mu je prethodio; budući da to povećanje znatno gubi na vrijednosti zbog stalnog rasta stope inflacije(13) povezanog s troškovima energije; budući da je ukupni proračun pojačano financiran na početku razdoblja trećinom dodijeljenih financijskih sredstava za 2021. i 2022. kako bi se, među ostalim, odgovorilo na posljedice pandemije bolesti COVID-19;

C.  budući da je Kreativna Europa jedini program koji pruža potporu svim kulturnim i kreativnim sektorima čije se aktivnosti temelje na kulturnim i umjetničkim vrijednostima, posebno podupiranjem stvaratelja i umjetnika, kao što su autori i izvođači, uz male projekte;

D.  budući da se programom prepoznaje intrinzična i umjetnička vrijednost kulture, koja bi trebala ostati u središtu programa, uz istodobno postizanje jednake ravnoteže s njezinim širim doprinosom inovacijama i rastu; budući da bi program Kreativna Europa, koji se financira sredstvima EU-a, trebao doprinijeti provedbi načela europskog stupa socijalnih prava i promicati poštene prakse i radne uvjete u kulturnim i kreativnim sektorima;

E.  budući da je jedna od glavnih novosti u pogledu programa to što se uvode međusektorski prioriteti inkluzije i raznolikosti, posebno rodna ravnoteža, i ekologizacije; budući da se u godišnjim programima rada za 2021. i 2022. posebna pozornost posvećuje poticanju socijalne uključenosti i rodne ravnopravnosti; budući da bi se provedbom programa trebalo osigurati najšire sudjelovanje u kulturi kako bi se, među ostalim, uključile osobe s invaliditetom i osobe u nepovoljnom položaju;

F.  budući da je cilj programa poduprijeti digitalnu tranziciju kulturnih i kreativnih sektora s obzirom na to da je tehnologija promijenila način na koji ti sektori stvaraju, proizvode i šire sadržaje; budući da digitalizacija može pružiti mogućnosti za povećanje sudjelovanja u kulturi, ali da isto tako može dovesti i do različitih izazova od onih u analognom dobu;

G.  budući da znatan broj korisnika i potencijalnih korisnika, bez obzira na određeni napredak koji je postignut u pogledu pojednostavnjenja, i dalje smatra da su postupci administrativnog upravljanja programom Kreativna Europa (podnošenje zahtjeva, evaluacija i izvješćivanje) vrlo dugotrajni i opterećujući;

H.  budući da zahtjevni postupci administrativnog upravljanja često odvraćaju od sudjelovanja manje iskusne podnositelje zahtjeva, uključujući mlade stvaratelje, uz male organizacije, posebno one iz područja u nepovoljnom položaju; budući da postupak podnošenja zahtjeva treba pojednostavniti i poboljšati, prvenstveno u pogledu povećanja broja postupovnih koraka i sučelja koje nije prilagođeno korisnicima, koje možda nije u skladu s široko dostupnim aplikacijama;

I.  budući da platforma za program uključuje složen postupak izvješćivanja koji je težak za snalaženje i koji izvorno nije bio osmišljen za vrstu projekata koji se financiraju sredstvima programa;

J.  budući da se potprogramom Kultura promiče umrežavanje kreativnih zajednica i potiče prekogranična suradnja, s posebnim naglaskom na projektima suradnje; budući da se u prve dvije godine provedbe program projekata suradnje, koji je osigurao potporu za 291 projekt, pokazao najpopularnijim u okviru potprograma Kultura; budući da bi Komisija trebala razmotriti proširenje aktivnosti informiranja u okviru potprograma Kultura kako bi se povećalo sudjelovanje svih kulturnih i kreativnih zajednica, uključujući one iz perifernih i ruralnih područja;

K.  budući da potprogram Media ima važnu ulogu u poticanju rasta i otpornosti u audiovizualnom sektoru; budući da je u dvogodišnjem razdoblju od 2021. do 2022. za taj potprogram podneseno 2124 zahtjeva i da je prosječna stopa uspješnosti 66 %;

L.  budući da je pripremno djelovanje „Scenariji na europski način”, koje dobiva potporu od 2021., razvijeno s ciljem podupiranja stvaratelja, posebno autora, u osmišljavanju i razvoju visokokvalitetnih fikcijskih serija koje mogu putovati preko granica i doprijeti do nove publike;

M.  budući da Međusektorski potprogram sadrži veći broj novosti koje odražavaju nove ciljeve; budući da su međusektorska djelovanja kojima se podupire sektor informativnih medija potpuno nov naglasak programa Kreativna Europa;

N.  budući da je jačanje mobilnosti u europskom kulturnom i kreativnom sektoru poseban cilj Programa koji se nastoji ostvariti posebnim novim programom u okviru potprograma Kultura;

O.  budući da je „Kultura pokreće Europu” najveći program mobilnosti EU-a za kulturne i kreativne sektore i da je do sredine 2023. privukao oko 4660 prijava; budući da otprilike 85 % prijava potječe iz sektora kao što su vizualna umjetnost, scenska umjetnost i glazba;

P.  budući da se programom priznaje važnost glazbenog sektora kao ključne sastavnice europske kulturne raznolikosti, koja može imati koristi od horizontalnog pristupa u okviru potprograma Kultura; budući da je u razdoblju 2021. – 2022. u okviru inicijative „Glazba pokreće Europu” 5 milijuna EUR dodijeljeno jačanju konkurentnosti, inovacija i raznolikosti europskog glazbenog sektora;

Q.  budući da djelovanje koje se odnosi na književno prevođenje ima jedinstvenu ulogu u promicanju autora izvan nacionalnih granica, dopiranju do nove publike i da pridonosi kulturno i jezično raznolikijoj Europi;

R.  budući da izvor javne potpore audiovizualnom ekosustavu u Europi uglavnom potječe s nacionalne razine, pri čemu potprogram Media nadopunjuje nacionalne sustave podupiranjem projekata s dugotrajnim učinkom;

S.  budući da deskovi programa Kreativna Europa imaju ključnu ulogu posrednika između Komisije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA), podnositelja zahtjeva i korisnika; budući da se više od 60 % svih podnositelja zahtjeva u razdoblju 2021. – 2022. prije podnošenja zahtjeva obratilo svojem lokalnom desku;

T.  budući da je, s obzirom na ključnu ulogu deskova programa Kreativna Europa u promicanju i informiranju kulturnih i kreativnih sektora o svim aspektima programa, suradnja i razmjena između Komisije – uključujući EACEA – i deskova programa Kreativna Europa treba se ojačati i treba obuhvaćati razmjenu relevantnih informacije u budućim pozivima na podnošenje prijedloga;

U.  budući da program Kreativna Europa ima stratešku ulogu u jačanju vanjske dimenzije kulturnih odnosa Europske unije jer se njime potiču partnerstva među različitim akterima iz kulturnih i kreativnih sektora, primjenjuje pristup „od građana za građane” te promiče kulturna raznolikost u Europi i izvan nje;

V.  budući da se u okviru programa prepoznaje važnost zaštite i promicanja sektora umjetnosti i obrta, posebno u području kulturne baštine, i priznaje njihova ključna uloga u podupiranju i urbanih i ruralnih gospodarstava diljem Europe, kao i njihova uloga u jačanju kulturne raznolikosti;

W.  budući da je pečat izvrsnosti novost u programu Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027. uvedena s ciljem jačanja sinergije i jednostavnije potrage za alternativnim financiranjem u slučaju proračunskih ograničenja;

X.  budući da je Europska prijestolnica kulture, kao posebno djelovanje, prestižna inicijativa s veoma važnom ulogom u svjetskim kulturnim programima te od svojeg uvođenja 1985. naglašava bogatstvo i jedinstvenost raznolikosti kultura i gradova;

1.  ističe da je interes za novu generaciju programa Kreativna Europa u kulturnim, kreativnim i audiovizualnim sektorima, kao i sektoru informativnih medija i dalje velik i da raste broj zahtjeva podnesenih u okviru triju potprograma, zbog čega dolazi do razmjernog smanjenja stope uspješnosti zahtjeva, što može dovesti do razočarenja programom u tim sektorima;

2.  pozdravlja odgovor Programa na ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 koja je ozbiljno poremetila kulturne i kreativne sektore čak i prije početka trenutačnog programa; međutim, ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da pojačaju napore za rješavanje dugoročnih posljedica pandemije na stvaratelje i kulturne djelatnike, posebno onih povezanih s njihovim usavršavanjem i prekvalifikacijom, kako bi se odgovorilo na potrebe koje proizlaze iz razvoja događaja i izazova koji utječu na sektore;

3.  žali zbog toga što sve države članice nisu dodijelile najmanje 2 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se osigurala otpornost tih sektora, kako je zatražio Parlament; stoga poziva sve države članice da ojačaju sinergije i osiguraju dostatna ciljana ulaganja za te sektore putem drugih programa EU-a;

4.  prima na znanje fleksibilnost Komisije i EACEA-e u provedbi programa, koji je prilagođen kako bi se uzele u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19; međutim, naglašava potrebu za postizanjem ravnoteže između usklađenih sustava administrativnog upravljanja za sve programe EU-a, s jedne strane, i posebnih potreba različitih korisnika, s druge strane; stoga potiče Komisiju i EACEA-u da pojačaju napore kako bi se pojednostavnili postupci administrativnog upravljanja programom Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027.; ističe, međutim, da racionalizacija i pojednostavnjenje ne bi trebali dovesti do smanjenja financijskih i ljudskih resursa namijenjenih praćenju i evaluaciji projekata;

5.  potvrđuje da je postupak podnošenja zahtjeva često složen, posebno za pojedince, mikroorganizacije i male organizacije s ograničenim financijskim i ljudskim resursima; stoga poziva Komisiju i EACEA-u da dopuste da se troškovi povezani s postupkom podnošenja zahtjeva uključe u ukupne procijenjene proračunske troškove; nadalje, poziva deskove programa Kreativna Europa da dodatno ojačaju potporu svim podnositeljima zahtjeva;

6.  poziva Komisiju da zakaže redovite razmjene s korisnicima u vezi s izgradnjom kapaciteta kako bi se utvrdile novosti kao što su novi zahtjevi u okviru sustava izvješćivanja, uključujući rezultate koji su u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka(14); u okviru cilja programa da se povećaju raznolikost, inkluzija i rodna ravnopravnost naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem sustava izvješćivanja kako bi se osigurala dostupnost i jednostavnost korištenja za sve korisnike, uključujući osobe s invaliditetom;

7.  prima na znanje postupno uvođenje poticaja za uključivanje u sve potprograme u prve dvije godine provedbe programa; primjećuje, međutim, nedostatak sveobuhvatnih podataka o tome kako se ostvaruju ciljevi programa na način kojim se potiču uključenost, jednakost, raznolikost i sudjelovanje; potiče Komisiju da u tom pogledu dostavi detaljno izvješće u svojoj privremenoj evaluaciji;

8.  potvrđuje da program svojim djelovanjem pridonosi cilju klimatske i okolišne održivosti; napominje da su prioriteti ekologizacije različito uvedeni u tri potprograma; poziva Komisiju da pomno prati provedbu prioriteta ekologizacije i njihov utjecaj na sektore te da redovito izvješćuje o svojoj procjeni; naglašava važnost razvoja aktivnosti osposobljavanja i podizanja razine osviještenosti u cilju promicanja usvajanja održivijih praksi u kulturnim i kreativnim sektorima;

9.  ističe važnost podupiranja kulturnih i kreativnih aktera u snalaženju u mogućnostima koje se nude na razini EU-a; u tom pogledu pozdravlja inicijativu CulturEU, višejezični interaktivni vodič u kojem su prikazane sve dostupne mogućnosti financiranja; naglašava ključnu važnost održavanja redovitih i, prema potrebi, ciljanih razmjena s kulturnim, kreativnim i audiovizualnim sektorima, kao i sektoru informativnih medija u cilju postizanja korisne suradnje; podsjeća Komisiju da je važno osigurati odgovarajuću uključenost dionika u pripremu budućih godišnjih programa rada; predlaže da Komisija ocijeni bi li se program Kreativna Europa za razdoblje 2028. – 2034. mogao bolje provoditi putem godišnjih ili dvogodišnjih programa rada;

10.  poziva na jačanje komunikacije i razmjene između Komisije, EACEA-e i deskova programa Kreativna Europa kako bi se osiguralo da deskovi programa imaju pristup svim relevantnim informacijama kako bi se podnositeljima zahtjeva i korisnicima omogućila kvalitetna potpora i smjernice; u tom pogledu ističe i važnost transparentnosti u širenju rezultata poziva; stoga poziva Komisiju da nastavi pravodobno objavljivati popis svih primatelja bespovratnih sredstava zajedno s dodijeljenim iznosom za pozive;

11.  naglašava važnost utvrđivanja programa i povećanja njegove vidljivosti; u tom pogledu poziva Komisiju da izvijesti Parlament o provedbi komunikacijske strategije programa, uključujući upotrebu službenih logotipa;

12.  ističe spremnost znatnog broja korisnika da svoja postignuća i rezultate podijele s kulturnim, kreativnim i audiovizualnim sektorima i europskim građanima; u tom pogledu ističe da se platforma koja je u tu svrhu stavljena na raspolaganje smatra nezadovoljavajućom te stoga poziva Komisiju da uključi korisnike u razvoj prikladnije platforme;

13.  napominje da neke države članice ne pružaju nacionalne programe odštete ili osiguranje kako bi olakšale mobilnost kulturnih dobara; priznaje da troškovi komercijalnog osiguranja mogu biti znatni za brojne aktere u kulturi; u tom pogledu predlaže da Komisija kao prvi korak u rješavanju tog pitanja objavi studiju izvedivosti paneuropskog sustava jamstava za pokrivanje troškova odštete;

14.  potiče Komisiju da promiče antropocentričnu i transparentnu primjenu umjetne inteligencije u umjetničkom i kreativnom procesu razvijanjem odgovarajućih etičkih standarda povezanih s primjenom umjetne inteligencije; u tom pogledu poziva Komisiju da osigura da i podnositelji zahtjeva i korisnici pružaju informacije o primjeni umjetne inteligencije u projektima, među ostalim u proizvodnji, distribuciji i promicanju kreativnih djela, kako bi se ocijenio taj novi trend u kulturnim i kreativnim sektorima i njegov utjecaj na program;

15.  naglašava velik potencijal programa Kreativna Europa u razvoju i jačanju transnacionalnih partnerstava, čime se također pridonosi međunarodnim odnosima EU-a putem kulture;

16.  poziva Komisiju da uloži odgovarajuća sredstva u vanjsku dimenziju programa i da potiče daljnju suradnju između kulturnih instituta i organizacija u državama članicama te klastera nacionalnih instituta EU-a za kulturu (EUNIC) u trećim zemljama; nadalje, poziva Komisiju da podrži i olakša sudjelovanje trećih zemalja u programu, gdje je to moguće;

Proračun

17.  ističe da je potražnja za trenutačnim programom Kreativna Europa, unatoč znatno povećanom proračunu za razdoblje 2021. – 2027., i dalje veća od ponude; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da znatno povećaju dodjelu financijskih sredstava programa Kreativna Europa za razdoblje 2028. – 2034.;

18.  prepoznaje hitnu potrebu da se u dvogodišnjem razdoblju 2021. – 2022. pojačano financiraju rashodi na početku razdoblja kako bi se ublažili učinci pandemije bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu; ističe, međutim, štetan učinak koji će ta mjera imati u drugoj polovici financijskog ciklusa;

19.  potiče države članice i Komisiju da, s obzirom na izazove koji proizlaze iz digitalizacije i ekologizacije, velike potražnje, vrtoglave inflacije i s tim povezanih visokih troškova energije, koji ozbiljno utječu na operativne kapacitete korisnika, zajamče da u nadolazećim proračunskim godinama neće doći do proračunskih rezova kod raspodjele sredstava programa;

20.  žali zbog toga što oznaka pečata izvrsnosti još nije provedena; poziva Komisiju da odmah uvede tu oznaku kako bi projekti mogli iskoristiti mogućnosti kumulativnog i alternativnog financiranja tijekom ovog programskog ciklusa;

21.  žali zbog činjenice da u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. ne postoji fleksibilnost za nadopunu programa Kreativna Europa i naglašava da to isključuje financiranje novih inicijativa, vrijednih pilot-projekata i pripremnih djelovanja; u tom pogledu podsjeća da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni alati za ispitivanje novih inicijativa koje se mogu razviti u trajne programe financiranja EU-a ili biti obuhvaćene postojećima;

22.  žali zbog manjka financijskih sredstava između dvaju ciklusa VFO-a, koji je posebno utjecao na mrežni program i poziva Komisiju da učini sve što je potrebno kako se to ne bi ponovilo u budućnosti; poziva Komisiju da, s obzirom na ključnu ulogu tog programa u podupiranju sposobnosti kulturnih i kreativnih sektora da djeluju na transnacionalnoj i međunarodnoj razini, osigura odgovarajuća financijska sredstva i, osim toga, razmotri uvođenje operativnih bespovratnih sredstava za to djelovanje;

Potprogram Kultura

23.  pozdravlja uvođenje sektorskog pristupa kao nove značajke potprograma Kultura koja nadopunjuje horizontalna djelovanja; poziva na njegovo poboljšanje dodjelom odgovarajućih proračunskih sredstava kako bi se osiguralo da nijedan sektor ne bude zapostavljen i da nema smanjenja dodijeljenih sredstava za horizontalna djelovanja;

24.  podsjeća na važnost daljnje zaštite i promicanja slobode umjetničkog izražavanja, posebno u pogledu mogućnosti financiranja koje program nudi u okviru aktivnosti projekata kulturne suradnje i programa europskih mreža;

25.  uviđa da su povećane stope sufinanciranja, posebno za male projekte suradnje, korisne i da olakšavaju sudjelovanje malih organizacija; u tom pogledu poziva Komisiju i EACEA-u da dopuste projektnim konzorcijima da neovisno definiraju način raspodjele sredstava među svojim partnerima, pod uvjetom da se na razini projekta primjenjuje ukupna stopa sufinanciranja;

26.  naglašava važnost prekogranične mobilnosti za sve stvaratelje jer se zahvaljujući povećanju profesionalnih mogućnosti u inozemstvu koje ona pruža potiče kreativni proces; u tom pogledu pozdravlja djelovanje „Kultura pokreće Europu”, kao novo djelovanje u području mobilnosti u okviru programa Kreativna Europa;

27.  prima na znanje visoku kvalitetu zahtjeva zaprimljenih u okviru programa mobilnosti; međutim, poziva Komisiju da promiče djelovanje „Kultura pokreće Europu” među širom publikom, uz pomoć i potporu svih deskova programa Kreativna Europa, i to komunikacijskim aktivnostima i aktivnostima informiranja; smatra da bi te aktivnosti trebale biti posebno usmjerene na pojedinačne sektore, uključujući stvaratelje iz svih marginaliziranih skupina i manje zastupljenih zemalja i regija, kako bi se osigurala geografska ravnoteža;

28.  ističe da je, iako prepoznaje velik uspjeh novog djelovanja u području mobilnosti, ključno da se do kraja 2024. provede analiza glavnih novih trendova s ciljem istraživanja mogućnosti daljnjeg širenja tog djelovanja kako bi ono uključivalo nove aktere, primjerice predstavnike iz nakladništva; u tom pogledu poziva Komisiju da poveća proračun dodijeljen za to djelovanje od 2025. nadalje;

29.  naglašava pozitivan učinak zelenih i obiteljskih dodataka koji se provode za program mobilnosti, koji su konkretan primjer načina na koji program može biti inkluzivniji; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost primjene tog pristupa u drugim djelovanjima programa Kreativna Europa;

30.  pozdravlja povećanje financiranja za europske platforme za promicanje novih umjetnika u okviru potprograma Kultura i ističe pozitivan učinak koji je ono imalo na raznolikost povećanjem vidljivosti umjetnika i njihovih ostvarenja na međunarodnoj razini; stoga poziva Komisiju da nastavi razvijati to djelovanje osiguravanjem odgovarajućeg financiranja i promicanja;

31.  naglašava važnost mrežnog programa u pružanju mogućnosti umrežavanja i izgradnje kapaciteta, čime se jačaju raznolikost i konkurentnost europskih kulturnih i kreativnih sektora; u tom pogledu poziva Komisiju da osigura odgovarajuća financijska sredstva za to djelovanje kako bi se pružila potpora trenutačnim korisnicima i novim mrežama;

32.  ističe da je sektorski pristup izvrstan alat kojim se jača sektor nakladništva i omogućuje usklađeno djelovanje kojim se podupire i potiče pristup tržištu i širi optjecaj europskih djela;

33.  podsjeća da je program potpore za književno prevođenje glavni program potpore za nakladništvo; naglašava, međutim, da je potrebno proširiti taj sustav kako bi se obuhvatilo prevođenje europske nefikcije; poziva Komisiju da u svojem preispitivanju programa sredinom provedbenog razdoblja uvede mjerljive ciljeve u vezi s time kako se sredstva dodjeljuju za poboljšanje pristupačnosti knjiga za osobe s invaliditetom;

34.  pozdravlja povećanje broja djelovanja kojima se pruža potpora glazbenom sektoru u okviru potprograma Kultura, što je dovelo do većeg broja projekata povezanih s glazbom koji se predlažu u okviru trenutačnog programa; međutim, poziva Komisiju da razvije pristup glazbenom sektoru koji će imati izraženiju stratešku komponentu i biti više usmjeren na sektor kako bi se odgovorilo na trenutačne i buduće izazove, uz oslanjanje na rezultate pripremnog djelovanja „Glazba pokreće Europu”; u tom pogledu naglašava važnost redovitog strukturiranog dijaloga između glazbenog ekosustava i Komisije; nadalje, poziva Komisiju da u suradnji sa sektorom prikupi podatke o glazbenim tržištima država članica i izvijesti o svim novim izazovima koji utječu na cijeli ekosustav;

35.  naglašava važnost posebnog djelovanja Europske prijestolnice kulture kao katalizatora kulturne i gospodarske obnove gradova i regija; naglašava potrebu za povećanim financiranjem za to posebno djelovanje, koja postoji već dugo vremena, kako bi se pokrili dodatni troškovi nastali zbog dugoročnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i rastuće inflacije; stoga poziva Komisiju da poveća financiranje u okviru Nagrade Melina Mercouri, za koju se već nekoliko godina izdvaja iznos od samo 1,5 milijun EUR; nadalje, poziva države članice da osiguraju trajno nasljeđe za tu inicijativi i da podrže njezin doseg kako bi se povećalo sudjelovanje u kulturnim aktivnostima koje se razvijaju u okviru nje;

36.  potvrđuje da je oznaka europske baštine vrijedna inicijativa kojom se promiče važna uloga tih lokacija u povijesti i kulturi Europe te napominje da je u razdoblju od 2013. do 2021. tu oznaku dobilo 60 lokacija; međutim, poziva Komisiju da poboljša vidljivost oznake europske baštine razvijanjem sinergija s drugim relevantnim financijskim instrumentima EU-a;

37.  naglašava važnost nagrada koje se podupiru u okviru programa Kreativna Europa književnosti, arhitekturi i baštini, glazbi (suvremenoj, rock i pop glazbi) i audiovizualnoj umjetnosti; naglašava da su te dugotrajne inicijative dobro poznate u tim sektorima i da se zahvaljujući njima povećava vidljivost europskih kulturnih i kreativnih sektora jer omogućuju nagrađivanje postignuća u različitim područjima;

Potprogram Media

38.  potvrđuje da je potprogram Media i dalje glavni europski instrument kojim se pruža strateška potpora neovisnom audiovizualnom sektoru, koji se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća; ističe veliku međunarodnu konkurenciju s kojom se suočavaju europski sektor audiovizualnih medija, kinematografije i videoigara te ključnu potporu koju taj potprogram pruža za oporavak i transformaciju tih sektora i za povećanje strateške autonomije EU-a; u tom pogledu naglašava važnost osiguravanja odgovarajuće raspodjele proračunskih sredstava za potprogram Media i ustraje na potrebi za sveobuhvatnim podacima za procjenu i praćenje toga postiže li se programom učinkovito povećanje gospodarskog i kulturnog potencijala tih sektora i na koji način;

39.  prima na znanje pozitivan učinak ciljanih mjera uvedenih u okviru potprograma Media kako bi se proširilo sudjelovanje zemalja s različitim audiovizualnim kapacitetima i ojačala prekogranična suradnja;

40.  ističe da je velik broj visokokvalitetnih projekata u okviru programa skupnih projekata i mini-razvoja skupnih projekata odbijen u razdoblju 2021. – 2022. zbog proračunskih ograničenja; stoga poziva Komisiju da dodijeli veći proračun za buduću provedbu tih programa;

41.  ističe ključnu ulogu programa potpore „Distribucija europskih filmova” i „Prodaja europskih filmova” koji su doprinijeli kulturnoj raznolikosti europskog audiovizualnog sektora jer se zahvaljujući njima povećala prekogranična cirkulacija europskih filmova i neutralizirali neki rizici koje distributeri preuzimaju kada ulažu u produkciju, distribuciju i promidžbu nenacionalnih europskih filmova; stoga naglašava da je ključno povećati financijska sredstva za oba programa i uložiti dodatne napore kako bi se osigurali optjecaj i internetska dostupnost europskih djela;

42.  ističe da u mnogim europskim zemljama ne postoje programi potpore posvećeni prikazivanju filmova; u tom pogledu ističe važnost održavanja odgovarajućeg financiranja mreže Europa Cinemas, vodeće inicijative u okviru potprograma Media, koja doprinosi optjecaju europskih filmova u kinima;

43.  naglašava da se Uredbom o programu Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027. proširuje pružanje potpore aktivnostima umrežavanja audiovizualnih djelatnika, uključujući stvaratelje; ističe da to djelovanje još nije provedeno; stoga poziva Komisiju da provede ciljano djelovanje čija je svrha pravodobno podupiranje aktivnosti posvećenih umrežavanju i suradnji europskih profesionalnih i kulturnih organizacija unutar audiovizualnog vrijednosnog lanca;

44.  podsjeća na uspjeh europskog pripremnog djelovanja „Scenariji na europski način” i predlaže da Komisija uključi ciljeve tog djelovanja u program Kreativna Europa;

45.  pozdravlja uvođenje posebnog djelovanja za potporu razvoju videoigara i imerzivnih sadržaja, koje je pobudilo velik interes u tom sektoru; poziva Komisiju da podrži kulturnu i kreativnu dimenziju tog sektora uzimajući u obzir njegove posebne značajke i povezane potrebe pri izradi relevantnih poziva na podnošenje prijedloga, uključujući potrebu za ispitivanjem novih poslovnih modela u virtualnom svijetu kako bi se omogućio razvoj vještina u tom području, s posebnim naglaskom na sudjelovanju žena; napominje, međutim, da bi trenutačni proračun za to mogao biti nedostatan i poziva na dodatna sredstva za potporu rastu europskog ekosustava videoigara i poticanje razvoja i zadržavanja europskih talenata;

46.  ističe da rastuća inflacija na izrazito konkurentnom audiovizualnom tržištu utječe na troškove produkcije; stoga poziva Komisiju da prilagodi gornje granice financiranja naviše kako bi se osiguralo da potprogram Media može pružiti potporu audiovizualnoj industriji;

47.  prepoznaje uspjeh poziva na podnošenje prijedloga „Mreže europskih festivala”, u okviru kojeg je pružena potpora za 71 festival u 12 mreža koje su surađivale kako bi se, među ostalim, potaknuo angažman publike; stoga poziva Komisiju da nastavi financirati svake godine jedno od dva komplementarna djelovanja, „Europske festivale” i „Mrežu europskih festivala”;

48.  napominje da se, s obzirom na to da je instrument za ulaganje u medije privukao velik broj prijava, za njegovu buduću provedbu moraju osigurati veće proračunske sinergije s programom InvestEU; poziva Komisiju da dodatno poboljša promicanje tog instrumenta u audiovizualnom sektoru;

49.  podsjeća da se Komisijinim prijedlogom europskog akta o slobodi medija iz rujna 2022. uspostavlja novi Europski odbor za medijske usluge koji bi zamijenio Europsku skupinu regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) uspostavljenu Direktivom 2010/13/EU(15); u svjetlu ograničenih financijskih sredstava dostupnih za provedbu ciljeva programa naglašava da se proračun dodijeljen potprogramu Media i drugim proračunskim linijama programa ne smije dodijeliti za financiranje Odbora;

Međusektorski potprogram

50.  žali zbog velikih kašnjenja u provedbi djelovanja programiranih u okviru Međusektorskog potprograma, posebno tijekom 2021., koja su bila posljedica novosti uvedenih u potprogram;

51.  napominje da su pozivi za novinarska partnerstva i medijsku pismenost privukli najveći broj zahtjeva u razdoblju 2021. , što naglašava hitnu potrebu za povećanom financijskom potporom europskom medijskom sektoru;

52.  napominje da niska stopa uspješnosti zahtjeva u okviru Međusektorskog potprograma, unatoč općenito visokoj kvaliteti podnesenih zahtjeva, upućuje na veliku potražnju za financijskom potporom koja se nažalost ne može riješiti trenutačnom financijskom raspodjelom;

53.  poziva Komisiju da osigura da se u preostalom programskom razdoblju najmanje 9 %(16) ukupnog proračuna za razdoblje 2021. 2027. dodijeli za potporu ciljevima Međusektorskog potprograma;

o
o   o

54.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim deskovima programa Kreativna Europa.

(1) SL L 189, 28.5.2021., str. 34. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 221. (3) SL C 108, 26.3.2021., str. 934. (4) SL C 110, 22.3.2019., str. 87. (5) SL C 168, 16.05.2019., str. 37. (6) SL C 466, 7.12.2022., str. 1. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0329. (8) SL C 177, 17.05.2023., str. 78. (9) SL C 184, 5.5.2022., str. 71. (10) SL C 316, 6.8.2021., str. 2. (11) SL C 385, 22.9.2021., str. 2. (12) SL C 385, 22.9.2021., str. 152. (13) https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20230309-2. (14) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ. (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (15) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.). (16) Članak 8. Uredbe (EU) 2021/818 o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o provedbi programa CERV za razdoblje 2021. – 2027. – Uključenost i sudjelovanje građana (2023/2004(INI))

P9_TA(2024)0009 A9-0392/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014(1),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. svibnja 2018. naslovljen „Sažetak procjene učinka priložen dokumentu: Prijedlog uredbe o uspostavi programa Prava i vrijednosti, Prijedlog uredbe o uspostavi programa Pravosuđe, Prijedlog uredbe o uspostavi programa Kreativna Europa (SWD(2018)0290),

–  uzimajući u obzir Izvješće o građanstvu EU-a za 2020.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 9. Ugovora o Europskoj uniji,

–   uzimajući u obzir izvješće Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o Provedbi mjera građanskog odgoja i obrazovanja(2021/2008(INI)),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivom obrazovanju i europskoj dimenziji poučavanja,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u” (COM(2020)0711),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.” (COM(2020)0565),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.” (COM(2020)0698),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. listopada 2021. naslovljenu „Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.)” (COM(2021)0615),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. listopada 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (COM(2020)0620),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. ožujka 2021. naslovljenu „Strategija EU-a o pravima djeteta” (COM(2021)0142),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9‑0392/2023),

A.  budući da je aktivno sudjelovanje u političkom i kulturnom životu temeljno pravo koje bi trebalo biti jednako pristupačno svima; budući da je Općom deklaracijom o ljudskim pravima predviđeno pravo sudjelovanja u upravi i slobodnim izborima, pravo sudjelovanja u kulturnom životu zajednice i pravo na mirno okupljanje i udruživanje, čime se omogućuje puno sudjelovanje u društvu;

B.  budući da se građanstvom Unije stječu razna prava, posebno pravo na podnošenje predstavke Parlamentu o bilo kojem pitanju u nadležnosti EU-a, pravo na pritužbu Europskom ombudsmanu na uočene nepravilnosti u postupanju bilo koje institucije EU-a, pravo na obraćanje bilo kojoj instituciji EU-a na jednom od službenih jezika EU-a u pisanom obliku i na primanje odgovora na istom jeziku te pravo na pristup dokumentima Parlamenta, Vijeća i Komisije u skladu s primjenjivim pravilima EU-a;

C.  budući da sustavni izazovi, bilo aktualni bilo u nastajanju, poput klimatske krize, globalnih pandemija, digitalne tranzicije i društvenih nejednakosti zahtijevaju prilagodbu struktura i pristupa kojima se osigurava aktivno sudjelovanje građana u društvu; budući da bi se u okviru aktivne digitalne uključenosti građana trebao uzeti u obzir i pokušati riješiti problem digitalnog jaza među generacijama, društvenim skupinama kao i između dobro povezanih urbanih područja te ruralnih i udaljenih područja istovremeno poboljšavajući opću digitalnu pismenost;

D.  budući da se programima EU-a promiču građansko sudjelovanje, prava i vrijednosti, osjećaj pripadnosti i povećanje socioekonomskih kompetencija te kritičko mišljenje važniji su nego ikada prije;

E.  budući da uključenost građana treba razmatrati kao pitanje koje ima više razina odnosno obuhvaća lokalne, regionalne, nacionalne, europske i globalne procese, u okviru kojih se ljudi osvještavaju i stječu znanja te izražavaju svoja mišljenja sudjelujući u odlukama koje utječu na njihove živote i pokušavajući utjecati na njih; budući da će aktualni procesi globalizacije i europske integracije zahtijevati od nove generacije Europljana da se sve više politički angažiraju na više razina kako bi mogli živjeti i raditi u međunarodnoj zajednici i nositi se s različitostima u svojim svakodnevnim životima; budući da društva postaju sve raznolikija, zbog čega je u Europi sve važnije poštovanje ljudskog dostojanstva, različitosti kultura i podrijetla, kao i odbacivanje svake diskriminacije žena, LGBTIQ+ osoba ili etničkih manjina i drugih marginaliziranih skupina;

F.  budući da društveno-političke promjene uočene u državama članicama – od socijalne polarizacije i slabog povjerenja u institucije do nazadovanja demokracije, slabljenja vladavine prava, smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva, isključujućeg nacionalizma i instrumentalizacije euroskepticizma u političke svrhe – te jačanje ekstremističkih pokreta i autoritarizma, infiltracija vjerskih fundamentalizama i kampanje dezinformiranja i pogrešno informiranje mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju europskim demokracijama i destabilizirati Uniju u cjelini; budući da jačanje aktivnog sudjelovanja i uključenosti građana u okviru formalnog, neformalnog i informalnog cjeloživotnog učenja i obrazovanja ima važnu ulogu u suzbijanju tog trenda;

G.  budući da nedostatak znanja i osjećaja koji su često povezani s pogrešnim predodžbama o EU-u ometaju nastajanje europskog građanstva te da bi ga stoga trebalo popratiti i ojačati skupom mehanizama kojima se omogućuje sudjelovanje građana i međukulturni dijalog; budući da bolje razumijevanje naše zajedničke europske povijesti i jača uključenost građana u socijalni i politički život mogu povoljno utjecati na europski identitet u nastajanju kojim se dopunjuju višestruki lokalni, regionalni, nacionalni, geografski, kulturni ili drugi identiteti građana; budući da su aktivno sudjelovanje i dijalog građana međusobno povezani s europskom dimenzijom građanskog odgoja i mogu učinkovito doprinijeti stvaranju europskog građanstva s jasnim pravima i obvezama;

H.  budući da nedovoljna uključenost građana, njihovo ograničeno znanje o EU-u i slabo razumijevanje njegove dodane vrijednosti mogu doprinijeti stvaranju predodžbe o demokratskom deficitu i dovesti do euroskepticizma u državama članicama;

I.  budući da sužavanje prostora za građansko djelovanje u Europskoj uniji i trećim zemljama koje sudjeluju u programu utječe na demokratsko sudjelovanje i sposobnost organizacija civilnog društva da djeluju kao sustavi provjere i ravnoteže u pogledu vladavine prava; budući da su mjere kojima se pruža potpora za sudjelovanje civilnog društva, uključujući organizacije na razini manjina i na lokalnoj razini koje imaju dugu povijest djelovanja i znatno iskustvo od iznimne važnosti za obranu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u državama članicama;

J.  budući da su organizacije civilnog društva na razini manjina ključne za samozastupanje i uključenost građana iz manjinskih skupina, posebno onih koje nemaju druge službene prilike za političko predstavljanje;

K.  budući da je 2020. u EU-u boravilo više od 22 milijuna državljana trećih zemalja; budući da te skupine nemaju pristup službenim političkim aktivnostima, što dovodi do toga da na živote milijuna ljudi utječu odluke koje se donose bez njihova sudjelovanja ili doprinosa; budući da to predstavlja temeljni demokratski deficit u cijelom EU-u na svim razinama i izazov za stvaranje održivih, pravednih i učinkovitih politika i programa; budući da ostvarivanje ljudskih prava povezanih s političkim i javnim sudjelovanjem osoba koje nemaju državljanstvo ima ključnu ulogu u promicanju demokratskog upravljanja, vladavine prava, socijalne uključenosti, gospodarskog razvoja i iskorjenjivanja marginalizacije i diskriminacije iz EU-a;

Rane faze provedbe programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) (2021. – 2027.): tematsko područje br. 3. Uključenost građana

1.  čvrsto vjeruje da se programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti daje jedinstven doprinos jačanju uključenosti i sudjelovanja građana iz perspektive temeljnih prava tako što se djelotvorno kombiniraju vrijednosti, građanski dijalog i građanstvo, uz istovremeno promicanje socijalne i rodne ravnopravnosti, raznolikosti putem pomoći za očuvanje regionalne baštine, povijesne osviještenosti i borbe protiv diskriminacije i nasilja; smatra da je program Građani, jednakost, prava i vrijednosti ključan instrument za budućnost EU-a u rješavanju socijalno-političkih izazova, kao što su nedostatak znanja, euroskepticizam, sužavanje prostora za građansko djelovanje i narušavanje vladavine prava i izazovi za nju u cijeloj Europi; potiče taj program za podupiranje mjera usmjerenih na izgradnju otpornosti organizacija civilnog društva, uključujući one usmjerene na vladavinu prava i vrijednosti EU-a;

2.  podsjeća da je provedba programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti još u ranim fazama, budući da je uredba o uspostavi tog programa donesena tek 2021.; ističe da je iz tog razloga dovršeno tek nekoliko projekata obuhvaćenih tematskim područjem br. 3. te da je dostupno vrlo malo informacija od korisnika koje bi omogućile točno ocjenjivanje rezultata;

3.  poziva Komisiju da prikupljanju podataka o programu Građani, jednakost, prava i vrijednosti dade prioritet, osobito podataka o skupinama u nepovoljnom položaju uključujući marginalizirane zajednice, manjine i ranjivo stanovništvo kako bi se riješili njihovi pojedinačni izazovi i promicalo istraživanje njihovih iskustava; naglašava da je potrebno uspostaviti snažne mehanizame nadzora i evaluacije; naglašava da će taj pristup biti koristan za obavješćivanje o razvoju politike osiguravajući smisleno sudjelovanje skupina u nepovoljnom položaju u inicijativama za sudjelovanje građana i podizanje njihovih glasova te u stvaranju inkluzivnijeg i pravičnijeg programa i općenito osiguravajući kvalitetnije buduće evaluacije;

4.  naglašava da je u početnim fazama provedbe programa bilo prisutno nekoliko izazova koji su ometali njegovu provedbu, koji su se velikim dijelom odnosili na vanjske čimbenike kao što je pandemija bolesti COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu, i koji su doveli do narušavanja i ugrožavanja prava građana i njihovog sudjelovanja u demokraciji; napominje da je, međutim, nakon sporog početka, program dobio zamah i da trenutno dobro funkcionira; nadalje ističe da se moraju organizirati kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se doprlo do šireg stanovništva, posebno iz ruralnih područja;

5.  zabrinut je zbog toga što se čini da su uporaba i uvođenje novih digitalnih alata za primjenu financijskih sredstava EU-a (na primjer, alata eGrants) ključan problem za korisnike u pogledu razvoja programa; žali zbog toga što je, nadalje, sudjelovanje manjih organizacija koje nemaju vremena ni resursa potrebnih za izvršenje postupka podnošenja zahtjeva u utvrđenim rokovima otežano složenim postupcima; smatra da je dizajnom tih alata ograničena mogućnost programa za prilagodbu novim kretanjima i potrebama koje se mijenjaju; poziva na uklanjanje administrativnih opterećenja i pojednostavnjenje postupaka podnošenja zahtjeva, ugovaranja i izvješćivanja; naglašava da, pojednostavljivanje administrativnih zahtjeva također uključuje i učinkovitiji i fleksibilniji postupak podnošenja zahtjeva za organizacije koje su potpisale višegodišnji okvirne sporazume o partnerstvu, među ostalim kako bi se predvidio razvoj politike; naglašava, nadalje, potrebu da se portal za podnošenje zahtjeva učini lakšim za korisnike, posebno za male organizacije, te da se osigura da svi dokumenti povezani s postupkom budu prevedeni na sve jezike EU-a kako bi se proširilo sudjelovanje iz svih država članica i osigurala kulturna raznolikost;

6.  žali zbog činjenice da države članice nisu obvezne uspostaviti nacionalnu kontaktnu točku za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti u okviru koje se pružaju neutralni savjeti, korisne informacije i potpora podnositeljima zahtjeva, dionicima i korisnicima, uključujući pomoć oko postupka podnošenja zahtjeva, uz objavljivanje lako razumljivih informacija o rezultatima programa; sa žaljenjem primjećuje da je do lipnja 2023. samo 20 država članica imalo nacionalne kontaktne točke;

7.  duboko je zabrinut zbog utjecaja trenutačnih stopa inflacije na tekuće troškove korisnika programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti; žali zbog toga što se korisnici suočavaju s izazovima u provedbi planiranih aktivnosti, posebno s obzirom na jedinične troškove putovanja, smještaja i dnevnica, te će možda morati smanjiti opseg nekih prvobitno planiranih aktivnosti kako bi ostali u okviru proračuna;

Preporuke o politikama za budućnost programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti

8.  poziva Komisiju da uspostavi skupinu za civilni dijalog kako bi se osigurao redovit, otvoren i transparentan dijalog za jačanje civilnog dijaloga u okviru programa podupiranjem dvosmjernog procesa između institucija na svim razinama i sa svim relevantnim dionicima, posebno organizacijama civilnog društva i kao dio provedbe članka 11. Uredbe (EU) 2021/692, civilni dijalog također bi se trebao koristiti kao alat upravljanja, za određivanje prioriteta za dvogodišnji program rada i daljnje promicanje kolektivne dimenzije sudjelovanja građana kao ključnog elementa demokracije i vladavine prava; podsjeća, u tom pogledu, da bi trebalo promicati inovativne mjere za potporu dijalogu s civilnim društvom, među ostalim radi poticanja kulture temeljene na povjerenju s korisnicima bespovratnih sredstava; posebno poziva na mjere za izgradnju kapaciteta za potporu širokom sudjelovanju civilnog društva, posebno vezama s drugim programima financiranja u okviru podijeljenog upravljanja, kao što je instrument za tehničku potporu;

9.  podsjeća da treba potaknuti aktivno sudjelovanje građana jačanjem europske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja, kako u nastavnim programima tako i u izvannastavnim aktivnostima; ističe da se istinskim europskim građanskim odgojem i obrazovanjem građane može informirati i formirati u duhu građanskog angažmana i sudjelovanja te da odgovarajuće smjernice o EU-u mogu, u tom pogledu, biti koristan alat; naglašava važnost uključivanja državljana trećih zemalja koji žive u EU-u i njihovih samostalnih organizacija u ciljnu skupinu programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti čime će se poticati demokratsko upravljanje, vladavina prava i socijalna uključenost;

10.  poziva države članice koje još nisu odredile nacionalne kontaktne točke da to što prije učine te poziva Komisiju da nastavi surađivati s mrežom nacionalnih kontaktnih točaka održavanjem sastanaka te provedbom mjera osposobljavanja i posebnih razmjena, budući da je njihova organizacija dosad bila vrlo uspješna; u tom kontekstu potiče Komisiju, države članice i nacionalne kontaktne točke da uspostave europsku mrežu nacionalnih kontaktnih točaka kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i razmjena znanja; nadalje potiče Komisiju da uspostavi mrežu korisnika programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti kako bi razmjenjivali svoja iskustva i najbolje prakse radi boljeg razumijevanja lokalne i nacionalne stvarnosti diljem EU-a i izvan njega;

11.  prima na znanje rezultate uvođenja različitih vrsta mehanizama za ponovnu dodjelu u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, koji su dosad bili vrlo ohrabrujući; poziva na kvalitativnu i kvantitativnu analizu različitih poziva za ponovnu dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se njihova uporaba prema potrebi možda proširila na druga tematska područja ovog programa, posebno na tematsko područje br. 3, i osiguralo da financijska sredstva EU-a dopru do organizacija civilnog društva na lokalnoj razini koje imaju dugu povijest djelovanja i znatno iskustvo; poziva Komisiju da dodatno pojednostavni administrativne postupke i zahtjeve za ponovnu dodjelu kako bi se organizacijama koje se prijavljuju za ponovnu dodjelu omogućila veća fleksibilnost u odnosu na podugovaratelje korisnika bespovratnih sredstava, čime bi se zajamčili odgovarajući standardi rada te zdravstvene i socijalne zaštite; smatra da bi se moglo revidirati zahtjeve za sufinanciranje kako bi se pravila prilagodila položaju korisnika te kako bi se na taj način pružila potpora raznolikijim korisnicima, uključujući pojedince i mikrostrukture, i tematskim područjima; ustraje na činjenici da je važno promicati program u cjelokupnom obrazovnom sektoru, uključujući studente, nastavnike, obrazovno osoblje i osobe koje rade s mladima; naglašava da bi financijskim sredstvima koja se osiguravaju iz programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti u području prava, jednakosti, vrijednosti i građanske uključenosti, za koja su drugi izvori financiranja vrlo oskudni ili ih nema, trebao biti pokriven veći postotak iznosa bespovratnih sredstava; potiče Komisiju da osigura da se financiraju strukture koje poštuju Povelju Europske unije o temeljnim pravima, na primjer uspostavom kontrolnih mehanizama kako bi osigurala odgovarajuće standarde rada, zdravstvene zaštite i socijalne zaštite; poziva na evaluaciju mehanizama ponovne dodjele bespovratnih sredstava kako bi se ocijenila njihova učinkovitost i fleksibilnosti u dosizanju skupina koje djeluju na lokalnoj razini (grasroots skupina) i podupiranju organizacija u zemljama u kojima je sužen prostor za građansko djelovanje;

12.  poziva da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) proračun programa poveća na 2,6 milijardi EUR kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za inicijativama za sudjelovanje građana i demokratsko sudjelovanje te da se uspostavi ad hoc mehanizam za zaštitu boraca za ljudska prava, sličan mehanizmima koji postoje za borce za ljudska prava izvan EU-a ili za zaštitu novinara, te da se općenito riješi utjecaj inflacije na troškove programa, uzimajući u obzir zaključke Konferencije o budućnosti Europe o europskom državljanstvu i obrazovanju te strateški značaj programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti za provedbu prioriteta EU-a;

13.  naglašava da su učinkovite komunikacijske aktivnosti i aktivnosti podizanja razine osviještenosti ključne za uspjeh programa, stoga im je potrebno dati prednost kako bi se uključili potencijalni korisnici, posebno na lokalnoj razini;

14.  uvažava činjenicu da su razmjene i sudjelovanje u aktivnostima u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti ključni za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva za građansku uključenost i promicanje vrijednosti EU-a u trećim zemljama; naglašava da aktivna uključenost i opredijeljenost za europske vrijednosti ne počinje sporazumima o pristupanju, nego je rezultat dugogodišnjeg rada aktivista i organizacija civilnog društva na promicanju tih ideja i pružanju potpore lokalnim aktivistima u trećim zemljama; poziva Komisiju da olakša sudjelovanje građana trećih zemalja uključivanjem organizacija civilnog društva trećih zemalja u aktivnosti programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti ; stoga poziva na to da se u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti pokriju troškovi sudjelovanja predstavnika civilnog društva, barem onih iz zemalja kandidatkinja i pridruženih zemalja, bez obzira na to sudjeluje li njihova zemlja u tom programu; naglašava da je potrebno raditi na rješavanju izazova povezanih s ratom u Ukrajini poticanjem projekata koji se provode s ukrajinskim partnerima kroz aktivnosti sjećanja i demokratskog sudjelovanja te obnovu ukrajinske kulturne baštine;

15.  ponavlja svoj poziv da se program Građani, jednakost, prava i vrijednosti učini pokretačem djelovanja u području europske povijesne svijesti aktivnom podrškom strukturama čiji je cilj poticati kritičko povijesno sjećanje, primjerice u pogledu transnacionalnih istraživanja i posjeta mjestima sjećanja, kako u EU-u tako i izvan njega; posebno kako bi se osudio povijesni i kulturni revizionizam; poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvećuju osjetljivim društvenim pitanjima koja bi mogla biti predmetom moguće instrumentalizacije;

16.  traži da se programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti podrži nova dinamika povezivanja bratimljenja gradova i mreža gradova s bratimljenjem obrazovnih ustanova, čime se može ojačati europska dimenzija, razmjena dobrih praksi i osjećaj pripadnosti;

17.  potiče Komisiju da dodatno pojednostavni administrativne postupke za četverogodišnja okvirna partnerstva za bespovratna sredstva za poslovanje, osobito u pogledu posebnih karakteristika informatičkog alata koji je u uporabi, koji se čini prikladnijim za karakter bespovratnih sredstava za aktivnosti;

o
o   o

18.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 156, 5.5.2021., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o provedbi teritorijalnog razvoja (Uredba o zajedničkim odredbama, glava III. poglavlje II.) i njegovoj primjeni u Teritorijalnom programu Europske unije 2030. (2023/2048(INI))

P9_TA(2024)0010 A9-0420/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike(1) (Uredba o zajedničkim odredbama),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)” koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj i iz instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013(5);

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022.(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(7),

–  uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030., posebno 11. cilj održivog razvoja o održivim gradovima i zajednicama,

–  uzimajući u obzir Teritorijalni program 2030. – Budućnost za sva mjesta, usvojen 1. prosinca 2020. na neformalnom sastanku ministara nadležnih za prostorno planiranje, teritorijalni razvoj i/ili teritorijalnu koheziju,

–  uzimajući u obzir Amsterdamski pakt kojim se uspostavlja Plan EU-a za gradove koji su na neformalnom sastanku održanom 30. svibnja 2016. odobrili ministri EU-a odgovorni za urbana pitanja,

–  uzimajući u obzir Novu povelju iz Leipziga – transformativna snaga gradova za opće dobro, donesenu na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbana pitanja 30. studenoga 2020.,

–  uzimajući u obzir Ljubljanski sporazum usvojen 26. studenoga 2021. na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbana pitanja,

–  uzimajući u obzir Novi program za gradove koji su 20. listopada 2016. usvojili Ujedinjeni narodi,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2023. naslovljenu „Iskorištavanje talenta u europskim regijama” (COM(2023)0032),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. veljače 2022. o osmom izvješću o koheziji: kohezija u Europi do 2050.(COM(2022)0034),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” (COM(2021)0345),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

–  uzimajući u obzir inicijativu Komisije Novi europski Bauhaus pokrenutu 16. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir radni dokument osoblja Komisije od 17. lipnja 2022. naslovljen „New European Bauhaus territorial development model (NEB TDM) financial instrument” (Financijski instrument za model teritorijalnog razvoja u okviru novog europskog Bauhausa) (SWD(2022)0172),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2022. o Novom europskom Bauhausu(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2022. o dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a – do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u: Osmo izvješće o koheziji(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2022. o izazovima za urbana područja u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o preokretanju demografskih trendova u regijama EU-a uz pomoć instrumenata kohezijske politike(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o ulozi regija i gradova EU-a u provođenju Pariškog sporazuma s konferencije COP 21 o klimatskim promjenama(14),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. rujna 2020. naslovljeno „Revizija Teritorijalnog programa EU-a, Povelje iz Leipziga i Plana EU-a za gradove”(15),

–  uzimajući u obzir detaljnu analizu naslovljenu Territorial Agenda 2030 – Implementation Review (Teritorijalni program 2030. – Revizija provedbe), koju je 7. lipnja 2023. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku(16),

–  uzimajući u obzir studiju provedenu za Glavnu upravu Komisije za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) naslovljenu Integrated territorial and urban strategies: how are ESIF adding value in 2014-2020 (Integrirane teritorijalne i urbane strategije: kako europski strukturni i investicijski fondovi dodaju vrijednost u razdoblju 2014. – 2020., koja je objavljena u prosincu 2017.(17),

–  uzimajući u obzir STRAT-Board, interaktivni alat koji su razvili Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije i GU REGIO koji prikazuje kako europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF-ovi) podupiru integrirani pristup urbanom i teritorijalnom razvoju(18),

–  uzimajući u obzir Handbook of territorial and local development strategies (Priručnik o strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja)(19) i Handbook of Sustainable Urban Development Strategies (Priručnik o strategijama održivog urbanog razvoja(20)), koje je objavio JRC,

–  uzimajući u obzir radni dokument Glavne uprave REGIO naslovljen „The geography of EU discontent and the regional development trap” (Geografija nezadovoljstva u EU-u i zamka nedovoljnog razvoja regija), objavljen u ožujku 2023.,

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručilo Vijeće europskih općina i regija naslovljenu „Integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice – korištenje integriranih teritorijalnih alata u kohezijskoj politici” objavljenu u prosincu 2022.,

–  uzimajući u obzir Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima iz 2007. i Novu Povelju iz Leipziga – transformativna moć gradova za opće dobro od 30. studenog 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9‑0420/2023),

A.  budući da kohezijska politika i dalje ostaje, a i trebala bi ostati, glavna investicijska politika za regije i gradove EU-a te da joj svrha nije dosljedno služiti kao prvi izbor za financijsku pomoć pri suočavanju s nepredviđenim događanjima koja utječu na naše društvo i gospodarstvo; budući da je Teritorijalni program vodeći instrument teritorijalne politike EU-a, kao što se odražava u njegovim nacionalnim programima i projektima, te pruža smjernice za strateško prostorno planiranje i regionalni razvoj, poziva na jačanje teritorijalne dimenzije sektorskih politika na svim razinama upravljanja i nastoji promicati uključivu i održivu budućnost za sva mjesta i pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja u Europi;

B.  budući da su izazovi s kojima se suočavaju regije EU-a utvrđeni i da se njima upravlja na teritorijalnoj razini;

C.  budući da se ni u prethodnoj ni u sadašnjoj Uredbi o zajedničkim odredbama posebno ne upućuje na Teritorijalni program 2020. odnosno 2030.; budući da glava III. poglavlje II. sadašnje Uredbe o zajedničkim odredbama pruža osnovu za povlačenje sredstava kohezijske politike putem strategija teritorijalnog razvoja; budući da se članak 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013(21) odnosi na održivi urbani razvoj temeljen na integriranim održivim urbanim strategijama kao okvir za odabir pojedinačnih operacija;

D.  budući da se lokaliziranim pristupom donošenju politika koji se temelji na integriranom teritorijalnom razvoju nastoji osloboditi jedinstveni potencijal povezan s teritorijalnim resursima, znanjem i imovinom, istodobno prepoznajući potrebu za prilagođenim rješenjima na različitim vrstama teritorija;

E.  budući da se čini da su glavne poteškoće s kojima su se lokalne i regionalne institucije i civilno društvo susreli u razdoblju 2014. – 2020. bile nedovoljna tehnička i administrativna potpora, nesrazmjerne birokratske prepreke, nedostatak vještina i osposobljavanja, znanja i izgradnje kapaciteta te loša suradnja među različitim razinama upravljanja, uz sporu apsorpciju sredstava;

F.  budući da se čini da u regijama i upravnim jedinicama u kojima se provodi LEADER, obvezni upravitelj lokalne akcijske skupine doprinosi poboljšanju uspješnosti i iskorištavanju regionalnog financiranja;

G.  budući da se bogatstvo teritorijalne raznolikosti EU-a treba smatrati dinamičnim i složenim sustavom u kojem se svaka regija suočava s razvojnim izazovima u skladu sa svojim posebnostima; budući da su sve veće nejednakosti među mjestima i među ljudima dosegle kritičnu razinu i da je potrebno usklađeno djelovanje na svim geografskim i upravljačkim razinama kako bi se osigurali pozitivni izgledi za budućnost za sve ljude i mjesta diljem EU-a;

H.  budući da Priručnik o strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja nudi metodološku potporu na svim razinama;

I.  budući da je mikrokohezija oblik ravnoteže za nerazvijena područja unutar razvijenijih regija; budući da se Teritorijalnim programom 2030., koji je izričito usmjeren na „mjesta i ljude”, razvija „ideja međuljudske kohezije” uz teritorijalnu koheziju, uzimajući u obzir da se te razlike mogu riješiti samo posvećivanjem veće pozornosti raznolikosti i potencijalu teritorija, kao i osmišljavanjem lokaliziranih politika i strategija u cilju boljeg uključivanja teritorijalne dimenzije u sve fondove EU-a;

J.  budući da se u članku 28. UZO-a integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice određuju kao instrumenti za provedbu strategija teritorijalnog razvoja te se poziva na usklađenost i koordinaciju među fondovima kada se nekoliko njih primjenjuje na istu strategiju za regionalni ili lokalni razvoj; budući da su ti instrumenti usmjereni na teritorijalni razvoj odozdo prema gore te se njima jača aktivno sudjelovanje lokalnih dionika;

K.  budući da je u razdoblju 2014. – 2020. programirano 1975 strategija u tadašnjih 28 država članica, za koje su dodijeljena sredstva u iznosu od 19 milijardi EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), od čega je 13,8 milijardi EUR dodijeljeno za integrirana teritorijalna ulaganja u devet država članica;

L.  budući da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice bio drugi najčešće upotrebljavani alat država članica za razvoj teritorijalnih ili lokalnih strategija u razdoblju 2014. – 2020. i da se njime jamči da će lokalne i regionalne vlasti i dionici biti potpuno uključeni u pripremu, provedbu i praćenje sredstava EU-a koja primaju; budući da ne postoji izdvajanje sredstava za korištenje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine;

M.  budući da je provedba integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i dalje neujednačena diljem EU-a te da nekoliko država članica i upravljačkih tijela pokazuju slabu predanost njihovoj provedbi; budući da se tumačenje i provedba cilja politike br. 5 „Europa bliža građanima” razlikuju među državama članicama, što dovodi do niske razine provedbe integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; budući da bi suzakonodavci u budućnosti trebali razmotriti fleksibilniju provedbu cilja politike br. 5 bez strogih zahtjeva u pogledu strategija i upravljanja, čime bi se doprinijelo njegovoj otvorenosti za sve vrste inicijativa kojima se doprinosi regionalnom i lokalnom razvoju;

N.  budući da su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice instrumenti koji bi trebali biti usmjereni ne samo na olakšavanje pristupa teritorijalnom razvoju odozdo prema gore uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti od samog početka, već i olakšavanjem dijaloga između različitih dionika i povećanjem suradnje između javnog i privatnog sektora, kao i poticanjem suradnje i prijenosa informacija između svih razina vlasti;

O.  budući da se u Teritorijalnom programu 2030. Parlament i njegov Odbor za regionalni razvoj kao nadležni odbor za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju pozivaju da uzmu u obzir njegove ciljeve zagovaranjem njegovih prioriteta u zakonodavnim postupcima EU-a;

P.  budući da su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalizirane politike nužni uvjeti za postizanje strateških ciljeva EU-a kao što su zelena i digitalna tranzicija; budući da lokalizirane politike mogu pomoći područjima da pobjegnu od dugoročnog gospodarskog pada i „zamke regionalnog razvoja” u kojoj regija ne može zadržati svoju gospodarsku dinamičnost u pogledu prihoda, produktivnosti i zapošljavanja;

Q.  budući da se u Teritorijalnom programu 2030. utvrđuju dva sveobuhvatna cilja, „Pravedna Europa” i „Zelena Europa”, koji imaju šest prioriteta (Uravnotežena Europa, Funkcionalne regije, Integracija koja prelazi granice, Zdrav okoliš, Kružno gospodarstvo i Održive veze) za razvoj europskog područja kao cjeline zajedno sa svim njegovim mjestima; budući da se Teritorijalnim programom 2030. ciljevi teritorijalnog razvoja EU-a dodatno usklađuju s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. i europskim zelenim planom; budući da se planom EU-a za gradove, a na temelju Povelje iz Leipziga, podupiru ciljevi Teritorijalnog programa 2030.;

R.  budući da snažan zajednički teritorijalni razvoj putem Uredbe o zajedničkim odredbama i provedbe Teritorijalnog programa 2030. može poslužiti kao sredstvo za jačanje solidarnosti i demokratskih procesa te za pravedan i zeleni EU; budući da teritorijalni pristupi donose dodanu vrijednost primjenom strateške, prostorne perspektive koja obuhvaća posebne kombinacije društvenih, institucionalnih, gospodarskih i ekoloških izazova i mogućnosti koji utječu na razvoj svih vrsta teritorija;

S.  budući da je provedba prioriteta Teritorijalnog programa 2030. i dalje neujednačena diljem EU-a, posebno uzimajući u obzir prostorne razlike kao što je inzularnost; budući da zaključci Teritorijalnog programa 2030. pokazuju sve veće nejednakosti unutar EU-a, što naglašava razlike između ljudi i teritorija;

T.  budući da se u Teritorijalnom programu 2030. poziva na jačanje teritorijalne dimenzije sektorskih politika na svim razinama upravljanja; budući da su vodeća načela Teritorijalnog programa 2030. obuhvaćena dvama prioritetima „Ljudi i mjesta se razdvajaju” i „Održivi razvoj i klimatske promjene”;

U.  budući da je usvajanjem Teritorijalnog programa 2030. pokrenuto sedam pilot-aktivnosti, koje služe kao primjer primjene njegovih ciljeva na terenu, na lokalnoj i regionalnoj razini, i kojima se nadahnjuju zajednička djelovanja diljem EU-a, a to su: „Budućnost za regije koje zaostaju”, „Razumijevanje načina na koji sektorske politike oblikuju prostorne (ne)ravnoteže”, „Mala mjesta su važna”, „Prekogranično prostorno planiranje”, „Klimatske mjere u alpskim gradovima”, „Prilagodba klimatskim promjenama i otpornost na klimatske promjene putem tranzicije krajolika” te „Smanjenje artificijalizacije zemljišta, širenje urbanih područja i prekrivanje tla u gradovima različitih veličina i funkcionalnim urbanim područjima”;

V.  budući da je, uzimajući u obzir ograničenu geografsku ravnotežu u razvoju tih pilot-mjera i administrativne poteškoće do kojih je dolazilo kada su se pilot-aktivnosti financirale iz nekoliko programa, potrebno bolje prikupljanje podataka, kao i dosljedna revizija Teritorijalnog programa 2030.;

1.  naglašava da je u razdoblju 2014. – 2020. samo 28 % strategija održivog urbanog razvoja provedeno putem integriranih teritorijalnih ulaganja; poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje upotrebe takvih alata za razvoj Teritorijalnog programa 2030., posebno intenziviranjem komunikacijskih aktivnosti;

2.  naglašava vrijedan doprinos teritorijalnom razvoju koji je rezultat mjera koje se provode u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, kao što su mjere u okviru programa LEADER; poziva Komisiju i države članice da ojačaju program LEADER povećanjem njegove proračunske omotnice, jamčenjem visoke razine autonomije lokalnih akcijskih skupina u pogledu njihova osnivanja i donošenja odluka te smanjenjem administrativnog opterećenja;

3.  poziva Komisiju da za potporu programima za razdoblje 2021. – 2027. upotrijebi rezultate predstojećeg izvješća o evaluaciji za 2024. za programsko razdoblje 2014. – 2020., kao i rezultate mjera u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, kao što su rezultati u okviru programa LEADER; primjećuje važnost kvalitativne analize instrumenata teritorijalnog razvoja; u tom pogledu žali zbog zaključka tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o LEADER-u i lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice po kojem nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihove koristi;

4.  pozdravlja Priručnik o strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja i Priručnik o strategijama održivog urbanog razvoja kao smjernice za sve administrativne razine za izradu, provedbu i praćenje strategija teritorijalnog i lokalnog razvoja, uključujući urbani razvoj; smatra da treba poticati širenje dobrih primjera iz prakse u području teritorijalnog razvoja kako bi se osigurala učinkovitost i održivost projekata; međutim, žali zbog zakašnjelog objavljivanja tih priručnika i potiče Komisiju da izradi pravodobne smjernice za pojednostavljenje postupka razvoja programa; ističe da je potrebno državama članicama ponuditi više smjernica i veću fleksibilnost u pogledu provedbe cilja politike br. 5 „Europa bliža građanima” i mjera za postizanje tog cilja, uskladiti te mjere s onima iz Teritorijalnog programa 2030. i stvarati poticaje za dodjelu više sredstava za cilj politike br. 5;

5.  poziva države članice da promiču strateško prostorno planiranje u kojem se uzimaju u obzir područja u cjelini izvan gradskih, urbanih i funkcionalnih urbanih područja; nadalje, poziva države članice da ojačaju ruralno-urbane veze kako bi se postigao uravnoteženiji teritorijalni razvoj diljem EU-a te da razmotre prekogranično planiranje i provedbu s pomoću pristupa odozdo prema gore kao što su lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i integrirana teritorijalna ulaganja;

6.  poziva Komisiju i Vijeće da namijene sredstva za ruralna područja i regije izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama na isti način na koji je 8 % sredstava kohezijske politike namijenjeno za razvoj programa u okviru plana za gradove; napominje da bi se ta sredstva trebala pretežito koristiti s pomoću alata za integrirani teritorijalni razvoj;

7.  uzima u obzir kapacitete koje su lokalne i regionalne vlasti pokazale u provedbi teritorijalnih alata i upravljanju njima te smatra da je potrebna promjena paradigme u uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u planiranje i provedbu teritorijalnih alata i upravljanje njima; poziva na učinkovitu provedbu načela partnerstva i temeljito savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima i ostalim dionicima prije definiranja mjera integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; ističe važnost pristupa „odozdo prema gore” za teritorijalni razvoj, uz istodobno osnaživanje građana da preuzmu odgovornost za razvoj svojih teritorija;

8.  poziva da se strategije teritorijalnog ili lokalnog razvoja koje se financiraju iz više programa objedine, u skladu s člankom 28. Uredbe o zajedničkim odredbama i uz potporu Komisije, ako je to potrebno, kako bi se spriječila kašnjenja i administrativne prepreke; pozdravlja mogućnost uvedenu u programskom razdoblju 2021. – 2027. da se odredi vodeći fond za strategije koje se financiraju iz više fondova;

9.  napominje da su teritorijalni instrumenti kao što su lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i integrirana teritorijalna ulaganja dokazane mjere kojima se EU može približiti građanima; konstatira da podaci interaktivnog alata STRAT-Board za razdoblje 2014. – 2020. pokazuju da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice imao važnu ulogu u razvoju teritorijalnih strategija, naglašavajući snažan interes na lokalnoj razini za aktivno sudjelovanje u razvoju tih strategija; poziva države članice i Komisiju da pojednostave administrativno upravljanje fondovima, posebno u slučajevima u kojima se lokalni razvoj pod vodstvom zajednice oslanja na više fondova; naglašava da su integrirana teritorijalna ulaganja glavni alat kojim se koriste države članice s većom dodjelom sredstava iz EFRR-a jer mogu brzo apsorbirati iznose te su u mogućnosti pokriti nekoliko glavnih osi prisutnih u jednom ili više programa;

10.  naglašava jasnu razliku između država članica koje su se zauzele za razvoj integriranih teritorijalnih ulaganja ili lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i onih koje nisu; poziva Komisiju da pojasni tu razliku kako bi se izbjegle geografske razlike te da osigura prilagođenu tehničku potporu onim državama članicama koje nisu iskoristile te teritorijalne alate; potiče sve države članice da u većoj mjeri iskoriste alate integriranog teritorijalnog razvoja kako je definiran u članku 28. Uredbe (UZO) i osiguraju poštovanje partnerstva kako je definirano u članku 8. Uredbe (UZO); smatra da bi alati za integrirana teritorijalna ulaganja trebali biti obvezni za države članice;

11.  pozdravlja tehnička pojednostavnjenja u teritorijalnom razvoju uvedena u programskom razdoblju 2021. – 2027.; međutim, poziva Komisiju i države članice da zadrže potrebne dodatne administrativne propise na najnižoj mogućoj razini i da se još više usredotoče na proporcionalnost jer mali projekti trenutačno imaju razmjerno veće administrativno opterećenje (za korisnike) i administrativne troškove (za programska tijela) od većih projekata;

12.  smatra da je Teritorijalni program 2030. stvaran i odgovarajući instrument usmjeren na smanjenje prostorne dimenzije nejednakosti i jamčenje kohezije EU-a putem upravljanja svakom od njegovih regija s njihovim posebnostima; stoga smatra da bi društva i područja trebali biti više uključeni u priznavanje važnosti tog programa; poziva Komisiju da izmijeni ulogu Teritorijalnog programa 2030. koja bi nadilazila ulogu vodiča za teritorijalno upravljanje;

13.  primjećuje da se Teritorijalnim programom 2030. ne zagovaraju samo odgovori lokalizirane politike na teritorijalne izazove, već se njime pruža i vizija i ambicija za cilj teritorijalne kohezije kroz bolje uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti i građana;

14.  ističe da, iako je financiranje iz više fondova jedna od glavnih svrha teritorijalnih integriranih alata, trenutačni nalazi pokazuju da se u nekim zemljama korištenje financiranja iz više fondova i dalje može pokazati teškim, posebno s obzirom na to da u trenutačnom razdoblju EPFRR (ruralni razvoj) više nije uključen u Uredbu o zajedničkim odredbama te bi stoga bile potrebne dodatne i posebne mjere za usklađivanje pravila EPFRR-a i drugih fondova kohezijske politike (tj. upotreba različitih fondova EU-a za integrirane projekte na lokalnoj razini koji se odnose na nekoliko ciljeva politike);

15.  poziva države članice da aktivno promiču uključivanje rodno osviještene politike u pripremu i provedbu pilot-projekata Teritorijalnog programa 2030. na terenu;

16.  naglašava da su pravedni i dostojanstveni prihodi i kvaliteta života građana i njihovih obitelji u ruralnim područjima ključni za osiguravanje društvenog napretka i uspješnog teritorijalnog i lokalnog razvoja; ustraje u potrebi za osiguravanjem pristojnih uvjeta života i rada te socijalne zaštite za sve;

17.  naglašava važnost bolje usklađenosti politika i procjene učinka budućih inicijativa integriranog teritorijalnog razvoja EU-a i drugih važnih inicijativa za ruralna područja kako bi se procijenila usklađenost i komplementarnost politika EU-a i njihov mogući učinak na ruralna područja, čime bi se na učinkovit način spriječilo raseljavanje iz ruralnih područja i olakšala generacijska obnova, pristup osnovnim uslugama i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima; naglašava važnost mehanizma procjene učinka na ruralna područja, među ostalim i za države članice pri procjeni učinaka predloženog zakonodavstva u ruralnim područjima; naglašava važnost uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u definiranje i provedbu mehanizama procjene učinka na ruralna područja, kao i u upravljanje tim mehanizmima na razini EU-a i nacionalnoj razini, kako bi se suzbilo socijalno isključivanje povezano s prijevozom i poboljšala teritorijalna pristupačnost tih područja i time unaprijedila prekogranična suradnja te suradnja ruralnih i urbanih područja, pristup širokopojasnom internetu i odgovarajućim uslugama, u prvom redu zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, kao i diversifikacija ruralnog gospodarstva i revitalizacija ruralnih područja povećanjem njihove atraktivnosti te zajamčila održiva budućnost tih zajednica;

18.  naglašava da bi aktivnosti Teritorijalnog programa 2030. trebale imati središnju ulogu u sporazumima o partnerstvu i programima; naglašava da bi te aktivnosti trebale biti odlučnije u dodjeli sredstava i da je potrebno promicati integraciju Teritorijalnog programa 2030. u politike EU-a, s naglaskom na niže razine upravljanja; smatra da bi u budućem višegodišnjem financijskom okviru za Teritorijalni program 2030. trebalo osigurati odgovarajuća financijska sredstva i metodologiju dodjele sredstava;

19.  naglašava da je uključivanje prioriteta i ciljeva Teritorijalnog programa 2030. u zakonodavne instrumente i programe fondova kohezijske politike ključno te bi oni trebali biti prilagođeni svakom području; pozdravlja pilot-aktivnosti koje su razvijene u okviru Teritorijalnog programa 2030. te poziva države članice i Komisiju da nastave ulagati u te aktivnosti, poboljšavajući njihovu geografsku ravnotežu i bolje ih usklađujući s načelima Teritorijalnog programa 2030.;

20.  naglašava potrebu za uključivanjem Parlamenta, posebno njegova nadležnog Odbora za regionalni razvoj, u pilot-aktivnosti, kako bi se osiguralo da su u skladu s trenutnim prioritetima EU-a, i promicanjem rezultata pilot-aktivnosti odnosno njihovim objavljivanjem na razini EU-a, uz njihovu integraciju i koordinaciju s inicijativama kao što je kohezijska politika, uključujući posebno EFRR i Interreg;

21.  poziva na strategiju za olakšavanje sinergija između različitih fondova EU-a za projekte koji se provode s pomoću teritorijalnih alata i administrativno pojednostavnjenje pilot-aktivnosti koje se financiraju iz više fondova kako bi se smanjile administrativne prepreke i olakšale prijave za te projekte;

22.  smatra da bi poduzeća mogla imati ključnu ulogu u strategijama teritorijalnog razvoja; poziva Komisiju da podrži mehanizme suradnje između poduzeća te lokalnih i regionalnih vlasti u cilju izrade projekata teritorijalnog razvoja kojima bi se poticalo otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast;

23.  ističe golem potencijal Teritorijalnog programa 2030. i njegovih trenutačnih i budućih pilot-projekata za rješavanje vrlo raznolikih potreba neurbanih područja, uključujući ruralna područja, planinska područja, otoke i obalna područja, udaljena i rijetko naseljena područja te mnoge druge vrste područja u kojima postoji kombinacija urbanih i ruralnih obilježja; posebno ističe činjenicu da se ruralna područja često suočavaju s demografskim izazovima, niskom gustoćom naseljenosti i ograničenim pristupom uslugama od općeg interesa odnosno njihovom lošom kvalitetom, te da nemaju uvijek kapacitete za osmišljavanje i provedbu inovativnih rješenja, pa stoga mogu uvelike profitirati od razmjene najboljih praksi;

24.  naglašava potrebu za boljim širenjem mjera i postignuća pilot-projekata kao primjera provedbe EU-fondova; podržava ideju o dvogodišnjoj konferenciji kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima, kao i relevantnim akterima na nacionalnoj razini i razini EU-a, predstavile pilot-aktivnosti koje ih povezuju s drugim događanjima kao što su događanja u okviru pakta za ruralna područja ili Foruma gradova;

25.  poziva države članice da razviju svoje teritorijalne programe u skladu s Teritorijalnim programom 2030. kao osnovom za programiranje svojih teritorijalnih strategija, uzimajući u obzir specifičnosti i vrlo raznolike potrebe svake svoje regije, te služeći kao poticaj, te kako bi potaknule proces donošenja odluka i osmišljavanje teritorijalnih i urbanih politika; nadalje poziva države članice da omoguće različite teritorijalne strategije za sve regije EU-a, uključujući ruralna područja, područja pogođena industrijskom tranzicijom, regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama kao što su najsjevernije regije i regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci, prekogranične regije i planinske regije;

26.  ističe da dobri rezultati upravljačkih struktura mogu odrediti optimalnu kombinaciju prioriteta ulaganja kako bi se postigla potrebna vertikalna i horizontalna koordinacija na više razina za osmišljavanje i provedbu integriranih razvojnih strategija;

27.  poziva države članice i Komisiju da promiču provedbu Teritorijalnog programa 2030. izvan okvira pilot-aktivnosti, čineći taj instrument referentnim okvirom za djelovanje koji pruža konkretne i prilagođene smjernice kako bi područja EU-a poboljšala svoju učinkovitost; ističe priliku da se regionalno financiranje uvjetuje postizanjem prioriteta Teritorijalnog programa 2030. te poziva Komisiju da razvije pokazatelje praćenja koji povezuju Teritorijalni program 2030. i upotrebu fondova kohezijske politike, posebno EFRR-a;

28.  ponavlja da je potrebno hitno ojačati politiku EU-a u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, među ostalim u svjetlu sve izraženijih ekstremnih vremenskih uvjeta u EU-u posljednjih godina i mjeseci; stoga poziva javne vlasti da nastave borbu protiv klimatskih promjena; u tom kontekstu ističe da je potrebno povećati ambicije i kvalitetu pilot-projekata u okviru cilja „Zelena Europa” i njegova prvog prioriteta „Zdrav okoliš”; naglašava da je teritorijalni razvoj ključan za izgradnju otpornih regija i osiguravanje održive provedbe financiranja kohezijske politike;

29.  pozdravlja prijedlog Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) za promicanje europske povelje o ruralnim/urbanim pravima i odgovornostima; osim toga, uvjeren je da je potrebna veća suradnja s urbanim područjima kako bi se osiguralo da nijedno područje ili građanin ne bude zapostavljen u pravednoj tranziciji prema klimatski neutralnoj, održivoj i prosperitetnoj Europskoj uniji, težeći tome da postoji predanost pravednom pristupu u ruralnim i urbanim područjima i prikazujući dodanu vrijednost suradnje ruralnih i urbanih organizacija;

30.  naglašava da je potrebno osigurati uravnoteženiji razvoj regija EU-a osiguravanjem bolje raspodjele sredstava EU-a, uključujući potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike unutar država članica i među njima; naglašava da je nemoguće postići održiv i dugoročan teritorijalni razvoj ako se potpora dodjeljuje različitim regijama na temelju povijesnih podataka;

31.  napominje da sve više ljudi odlučuje živjeti u gradovima i raditi u ruralnim područjima; poziva Komisiju da osmisli programe kojima se uzimaju u obzir sva područja, uključujući velegradska, gradska i funkcionalna područja; potiče Komisiju da program LEADER osmisli na način da ga mogu upotrebljavati i mali gradovi;

32.  poziva Komisiju da poveže iskustvo stečeno u provedbi Teritorijalnog programa 2030. s budućom kohezijskom politikom i preporukama Skupine na visokoj razini za budućnost kohezijske politike kako bi se na učinkovitiji način prevladale teritorijalne neravnoteže i funkcionalne neusklađenosti; ističe priliku koju pruža Teritorijalni program 2030. kao alat za procjenu učinka kohezijske politike s obzirom na cilj teritorijalne kohezije;

33.  poziva Komisiju i države članice da do 2024. provedu usklađenu reviziju Teritorijalnog programa 2030., uključujući temeljitu reviziju njegova sustava upravljanja, napretka ostvarenog u provedbi i relevantnosti njegovih prioriteta, kako je navedeno u Teritorijalnom programu 2030.;

34.  pozdravlja obvezujuću prirodu metodologije opisane u Priručniku o strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja u kojoj se teritorijalnim politikama daje isti značaj kao urbanim politikama;

35.  poziva na jedinstveni okvir za strategije usmjerene na urbani i širi teritorijalni razvoj, uz sagledavanje teritorijalnih zahtjeva u cjelini; naglašava da bi se time mogle znatno smanjiti birokratske prepreke u prikupljanju sredstava;

36.  poziva Komisiju da osigura pravilnu provedbu fondova i provedbu teritorijalnih instrumenata i da prednost učinkovitom upravljanju bez nesrazmjerne birokracije; ističe da je potrebno pojednostavniti pristup sredstvima uspostavom „jedinstvenih kontaktnih točaka” za potencijalne korisnike kohezijskih fondova EU-a i projekata integriranih teritorijalnih ulaganja ili lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, posebno radi pristupa informacijama o vrsti financiranja, administrativnim zahtjevima i prihvatljivosti;

37.  prepoznaje ulogu Europskog vijeća u razvoju teritorijalnih aktivnosti država članica; traži od država članica da predvide dostatne ljudske resurse u upravljačkim tijelima i provedbenim tijelima zaduženima za integrirana teritorijalna ulaganja ili lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u cilju osiguravanja tehničke potpore i savjetodavnih usluga, posebno za lokalne akcijske skupine i za partnere integriranih teritorijalnih ulaganja te kako bi se omogućila usklađenost s propisima;

38.  poziva Komisiju da poveća svoju uključenost u teritorijalnu politiku putem kohezijske politike te da ojača upravljanje regijama kako bi se promicala kohezija i mikrokohezija obuhvaćanjem posebnosti svake regije, poboljšanjem donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini i primjenom postojećih alata za poboljšanje upravljanja zakonodavnim instrumentima; nadalje, poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati fondove kohezijske politike kako bi se povećala otpornost teritorijalnog razvoja, posebno kako bi se ublažili učinci neočekivanih događaja, zaštitile regije od posljedica i poštovalo načelo „nenanošenja štete koheziji”;

39.  svjestan je utjecaja odluka europskog semestra na teritorijalnu koheziju, a time i na razvojni kapacitet teritorijalnih programa; stoga ponovno ističe potrebu za jačanjem teritorijalne dimenzije u europskom semestru i poboljšanjem povezivanja kohezijske politike i europskog gospodarskog upravljanja, uz uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u sve faze postupaka povezanih s europskim semestrom i preporukama za pojedine zemlje;

40.  poziva Europski odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor, da preuzmu aktivniju ulogu u praćenju i daljnjem razvoju Teritorijalnog programa 2030.; poziva Komisiju da provede studiju o kapacitetima svake regije za ublažavanje budućih globalnih izazova koji utječu na teritorijalnu koheziju; napominje da bi se time osigurao alat za brzi odgovor kojim bi se omogućila fleksibilnost u dodjeli ili povećanju tih resursa, u skladu sa stanjem u stvarnom vremenu u regijama EU-a;

41.  ističe važnost teritorijalnih alata u smislu povećanog i uključivog sudjelovanja civilnog društva i lokalnih te regionalnih vlasti; poziva Komisiju da istraži nove načine za daljnje podizanje razine osviještenosti o njihovim razlozima postojanja i znatno povećanje upotrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, među ostalim mogućim izdvajanjem postotka koji će se upotrebljavati u okviru kohezijske politike nakon 2027.;

42.  poziva Europsku investicijsku banku da poveća financijska sredstva predviđena za fondove kohezijske politike u cilju očuvanja ravnoteže i pravilnog funkcioniranja naših regija;

43.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 231, 30.6.2021., str. 159. (2) SL L 231, 30.6.2021., str. 60. (3) SL L 231, 30.6.2021., str. 94. (4) SL L 231, 30.6.2021., str. 1. (5) SL L 435, 6.12.2021., str. 1. (6) SL L 437, 28.12.2020., str. 1. (7) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (8) SL C 125, 5.4.2023., str. 56. (9) SL C 177, 17.5.2023., str. 35. (10) SL C 125, 5.4.2023., str. 100. (11) SL C 342, 6.9.2022., str. 2. (12) SL C 15, 12.1.2022., str. 125. (13) SL C 494, 8.12.2021., str. 26. (14) SL C 162, 10.5.2019., str. 31. (15) SL C 429, 11.12.2020., str. 145. (16) Detaljna analiza – Territorial Agenda 2030 – Implementation Review (Teritorijalni program 2030. – Revizija provedbe), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 7. lipnja 2023. (17) Europska komisija, „Integrirane teritorijalne i urbane strategije:kako europski strukturni i investicijski fondovi dodaju vrijednost u razdoblju 2014. – 2020.?– Završno izvješće”, prosinac 2017. (18) Europska komisija, „STRAT-Board”. (19) Europska komisija, „Priručnik o strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja”. (20) Europska komisija, „Priručnik o strategijama održivog urbanog razvoja” (21) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o politici tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2023. (2023/2077(INI))

P9_TA(2024)0011 A9-0427/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke od 101. do 109.,

–  uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, rezolucije, javna savjetovanja, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 4. travnja 2023. naslovljeno „Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2022.” (COM(2023)0184) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2023)0076),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2023. o politici tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2022.(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir Komisijine revidirane smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja objavljene 6. prosinca 2021.;

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 13. srpnja 2022. u predmetu T-227/21(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. ožujka 2022. naslovljenu „Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu”(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima)(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 773/2004 od 7. travnja 2004. o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2022. naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.”(9),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. siječnja 2023. naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za širokopojasne mreže”(10),

–  uzimajući u obzir Nacrt obavijesti Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta za potrebe prava tržišnog natjecanja Unije,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. prosinca 2022. naslovljen „Evaluacija pravila o državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge od općeg gospodarskog interesa i Uredbe o potporama de minimis za usluge od općeg gospodarskog interesa” (SWD(2022)0388),

–  uzimajući u obzir da je 1. rujna 2023. stupio na snagu paket mjera donesenih 20. travnja 2023., čiji je cilj pojednostavniti i racionalizirati postupke za preispitivanje određenih koncentracija koje nisu problematične iz perspektive tržišnog natjecanja (C(2023)2400, C(2023)2401, C(2023)2402),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište(11),

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije predsjednice Komisije Ursule von der Leyen iz 2023. godine(12),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 6. rujna 2023. o utvrđivanju nadzornika pristupa u skladu s Aktom o digitalnim tržištima,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/914 оd 20. travnja 2023. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 802/2004(13),

–  uzimajući u obzir zajedničku Europsku deklaraciju Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće od 23. siječnja 2023.(14),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-252/21 od 4. srpnja 2023.(15),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Kodeks dobre prakse Glavne uprave za tržišno natjecanje za transparentan, uključiv, brži dizajn i procjenu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa” od 17. svibnja 2023.(16),

–  uzimajući u obzir „Izvješće o izračunu tržišnog udjela agencija za kreditni rejting” Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 15. prosinca 2022.,

–  uzimajući u obzir Obavijest Komisije od 27. travnja 2004. o neslužbenim smjernicama koje se odnose na nova pitanja u vezi s člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u koja se pojavljuju u pojedinačnim slučajevima (pismo s uputama)(17),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. srpnja 2023. naslovljenu „Smjernice o primjenjivosti članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na sporazume o horizontalnoj suradnji”(18),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 25. rujna 2023. kojom se društvu Booking Holdings („Booking”) zabranjuje predloženo stjecanje društva Flugo Group Holdings AB („eTraveli”),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(19),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0427/2023),

A.  budući da politika tržišnog natjecanja EU-a ima važnu ulogu u postavljanju poštenih uvjeta poslovanja na jedinstvenom tržištu kako bi se tržišta zaštitila od koncentracija i nepotrebnog gomilanja tržišne snage te kako bi se potaknule inovacije i rast za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP), na jedinstvenom tržištu, a time i poboljšanje dobrobiti potrošača i pružanje većeg izbora potrošačima i poduzećima;

B.  budući da je potrebno uspješno međudjelovanje politike tržišnog natjecanja i drugih sektorskih politika; budući da bi politika tržišnog natjecanja mogla doprinijeti jačanju otpornosti, integriteta i konkurentnosti unutarnjeg tržišta, kao i postizanju ciljeva europskog zelenog plana i Digitalnog kompasa te ciljeva EU-a kako su utvrđeni u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU);

C.  budući da su međunarodna razmjena i suradnja ključne za postizanje globalnih i konkurentnih jednakih uvjeta te za koordinirano suočavanje s izazovima usporedne digitalne i zelene tranzicije;

D.  budući da globalne geopolitičke okolnosti također zahtijevaju odgovorna i konkurentna rješenja u području politike tržišnog natjecanja; budući da bi EU trebao iskoristiti sve političke i zakonodavne instrumente koji su mu na raspolaganju kako bi obranio integritet, otpornost i konkurentnost svojeg unutarnjeg tržišta s obzirom na izazove koje predstavljaju sve veći broj sukoba diljem svijeta, trgovinske napetosti među konkurentnim zemljama, kriza klimatskih promjena te pritisak inflacije i niske razine gospodarskog rasta; budući da je potrebno smanjiti štetne ovisnosti EU-a o trećim zemljama i globalnim silama u područjima kao što su energija, lijekovi, tehnologija i sirovine;

E.  budući da Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje moraju djelovati nepristrano i objektivno kako bi se očuvala vjerodostojnost politike tržišnog natjecanja EU-a;

F.  budući da globalna snaga i važnost jedinstvenog tržišta EU-a proizlaze iz njegove unutarnje konkurentnosti i ravnopravnih uvjeta;

Uloga tržišnog natjecanja i politički odgovor na rat u Ukrajini, američki Zakon o smanjenju inflacije i trajne izazove koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19

1.  poziva Komisiju da zaštiti cjelovitost jedinstvenog tržišta; podsjeća da se odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije ne smije temeljiti samo na korištenju državnih potpora, već i na stvaranju povoljnijeg okruženja za poslovanje i obnovljenog okvira tržišnog natjecanja, čime bi se poduzećima koja pošteno ulažu i natječu se u Europi osigurale brzina i fleksibilnost, uz istodobno poštovanje klimatskih ciljeva EU-a;

2.  prima na znanje privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji (TCTF), kao i ažuriranje pravilnika o državnim potporama kojim se omogućuju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju; prima na znanje donošenje i uključivanje „klauzule o usklađivanju” 2023.; poziva Komisiju da pažljivo izbjegava stvaranje uvjeta za natjecanje u subvencijama i upotrijebi alate koji su joj na raspolaganju kako bi spriječila i sankcionirala nepošteno tržišno natjecanje u području subvencija; naglašava da svaka dodatna državna potpora mora biti ciljana i privremena; smatra da bi državne potpore trebale biti u skladu s ciljevima politike EU-a kao što su zeleni plan i europski stup socijalnih prava; poziva Komisiju da istraži neusklađenost mehanizama povrata sredstava u državama članicama;

3.  poziva Komisiju da zajamči da su svi privremeni instrumenti državne potpore dovoljno usmjereni kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta;

4.  naglašava da će za suočavanje s novim izazovima biti potrebna dodatna javna i privatna ulaganja; naglašava da proračun EU-a treba biti odgovarajuće opremljen za rješavanje budućih izazova, uključujući rascjepkanost unutarnjeg tržišta, podupiranje industrijske strategije EU-a, smanjenje naših ključnih ovisnosti i osiguravanje naše otvorene strateške autonomije; ističe da se ti izazovi ne mogu riješiti samo javnom potrošnjom;

5.  podsjeća da fragmentirani pristup državnim potporama može dovesti do neravnopravnih uvjeta za subjekte unutar unutarnjeg tržišta EU-a budući da različite države članice imaju različite fiskalne mogućnosti za pružanje potpore; stoga poziva na praćenje mogućih štetnih učinaka i na primjenu fleksibilnosti javne potpore isključivo na potporu koja se pruža na razini EU-a;

6.  poziva Komisiju da razmotri kako inflacija utječe na tržišno natjecanje stvaranjem poticaja za poduzeća da surađuju s konkurentima kako bi koordinirale cijene(20), kao i njezine posljedice za tržišta i dobrobit potrošača; ističe potrebu za poboljšanjem podataka o dobiti kako bi se učinkovito riješile moguće posljedice, s obzirom na to da istraživanja Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda upućuju na to da je dobit trgovačkih društava bila važan privremeni pokretač inflacije; poziva Komisiju da zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje pomno prati posljedice protutržišnog ponašanja i njegovu ulogu u kretanjima inflacije; ponavlja da Komisija mora iskoristiti sve dostupne alate u okviru prava tržišnog natjecanja kako bi riješila krizu troškova života;

7.  pozdravlja inicijative tijela nadležnih za tržišno natjecanje u nekoliko država članica(21) za uvođenje novih ovlasti za istraživanje tržišta sve dok one ne dovode do fragmentacije unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da uvede sličan alat za istraživanje tržišta kako bi se izbjegli nedostaci u provedbi u slučajevima u kojima se prakse događaju preko nacionalnih granica unutar EU-a te da donese korektivne mjere na razini sektora kada je to potrebno za učinkovito rješavanje protutržišnog ponašanja; podsjeća na inicijativu Komisije za „novi instrument za tržišno natjecanje”, čiji je cilj bio riješiti problem nedostataka između pravila EU-a o tržišnom natjecanju i intervencijskih instrumenata protiv strukturnih problema tržišnog natjecanja na tržištima; napominje da bi Komisija novim instrumentom za tržišno natjecanje mogla istražiti probleme tržišnog natjecanja u svim sektorima; poziva Komisiju da ponovno procijeni „novi instrument za tržišno natjecanje”;

8.  naglašava koliko su bitni važni projekti od zajedničkog europskog interesa za financiranje velikih transnacionalnih projekata i postizanje strateških prioriteta EU-a; prima na znanje posebne kriterije za važne projekte od zajedničkog europskog interesa za analizu spojivosti državnih potpora s unutarnjim tržištem; žali zbog toga što dugotrajni i složeni postupci često predstavljaju preveliko opterećenje za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da sve obavijesti budu dovršene najkasnije u roku od šest mjeseci; naglašava da bi važni projekti od zajedničkog europskog interesa trebali imati istinsku europsku dodanu vrijednost;

9.  poziva Komisiju da procijeni kako su načela tržišnog natjecanja EU-a utjecala na pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, među ostalim u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19 i povećanih troškova života; poziva Komisiju da ocijeni položaj socijalnih usluga od općeg interesa i izuzeće od usluga od općeg gospodarskog interesa za cjenovno pristupačno stanovanje;

10.  pozdravlja smjernice Komisije za primjenu prava EU-a o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore, u kojima se pojašnjava da se pravom EU-a o tržišnom natjecanju ne sprečava samozaposlene radnike da sudjeluju u kolektivnom pregovaranju; podsjeća da samozaposleni radnici često imaju ograničen ili nikakav pristup kolektivnom pregovaranju, što može dovesti do nesigurnih radnih uvjeta;

11.  podsjeća na ključnu vezu između politike tržišnog natjecanja i unutarnjeg tržišta, što jasno proizlazi iz samog teksta članaka 101. i 102. UFEU-a kojima se uređuje politika tržišnog natjecanja EU-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojem zakonodavnom i političkom radu prepoznala potrebu za integracijom politike tržišnog natjecanja s ciljevima unutarnjeg tržišta koji je oblikuju;

12.  ističe potrebu za učinkovitim rješavanjem problema narušavanja tržišta i tržišnih nedostataka te za poboljšanjem tržišnog natjecanja uklanjanjem postojećih neopravdanih regulatornih prepreka i smanjenjem nepotrebnih administrativnih opterećenja kako bi se olakšao ulazak novih konkurenata na tržište;

13.   naglašava važnost presuda Suda Europske unije u predmetima C-555/21 (UniCredit Bank Austria) i C-383/18 (Lexitor sp. z o.o.) za osiguravanje jednakih uvjeta na tržištu potrošačkih kredita i izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja;

Provedba politike tržišnog natjecanja i globalni trendovi

14.  pozdravlja najavu Komisije da će pokrenuti antisubvencijski ispitni postupak o kineskim električnim vozilima u skladu s Uredbom (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije(22); naglašava važnost učinkovite provedbe instrumenata EU-a o stranim subvencijama, uključujući Uredbu (EU) 2022/2560 o stranim subvencijama, kako bi se osiguralo ublažavanje potencijalno negativnih učinaka na jedinstveno tržište; skreće pozornost na nedostatak sredstava jer Komisija raspolaže sa samo osam jedinica ekvivalenta punog radnog vremena;

15.  poziva Komisiju da modernizira pravila o javnoj nabavi kako bi se suočila s novim prioritetima i operativnim izazovima u cilju poticanja zelenije industrije i europskih standarda;

16.  Ističe da bi pravila EU-a o tržišnom natjecanju trebala pridonijeti cilju Unije utvrđenom u članku 3. UEU-a; naglašava da „pravedna cijena” proizvoda nije najniža moguća cijena za potrošača, nego cijena koja omogućuje pravednu naknadu svim stranama duž lanca opskrbe, a ne dovodi do negativnih vanjskih učinaka; naglašava da provedba politike tržišnog natjecanja u korist potrošača ne bi trebala uključivati samo razmatranja o razinama cijena, već i pitanja održivosti i učinke na privatnost građana;

17.  ističe ključnu ulogu Europske mreže za tržišno natjecanje (ECN) kao foruma za poticanje suradnje među europskim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje; poziva Komisiju da teži kontinuiranom konstruktivnom dijalogu i suradnji na međunarodnoj razini; naglašava potrebu za povećanjem suradnje između protumonopolskih i drugih sektorskih regulatora, kao što su oni koji se bave privatnošću podataka, kako bi se nadzirala zlouporaba korporativnih podataka i spriječilo poduzeća da koriste podatke o potrošačima kako bi stekla nepoštenu konkurentsku prednost; pozdravlja relevantnu ulogu nacionalnih nadležnih tijela u provedbi pravila Akta o digitalnim tržištima i nacionalnih zakonodavnih inicijativa koje se provode kako bi se suzbilo protutržišno ponašanje velikih internetskih platformi u digitalnim sektorima; u tom pogledu naglašava važnost koordiniranog i ujednačenog djelovanja kojim se ne ugrožava primjena Akta o digitalnim tržištima, s jedne strane, i nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju u digitalnom sektoru, s druge strane, kako je predviđeno člankom 1. stavkom 6. Akta o digitalnim tržištima;

18.  ističe da je međunarodna suradnja ključna u kontekstu globalizacije kako bi se osigurala učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja; naglašava da namjenski sporazumi o suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a u području politike tržišnog natjecanja mogu smisleno doprinijeti njezinoj učinkovitosti; poziva Komisiju da razvije utjecaj politike tržišnog natjecanja u svijetu, posebno jačanjem suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a putem sporazumâ o suradnji druge generacije kojima se omogućuje učinkovitija razmjena informacija među tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

19.  poziva Komisiju da u većoj mjeri iskoristi dodatne alate za dokazivanje kao što su bihevioralni uvidi i financijska analitika, kao i veću upotrebu podataka, znanstvenika u području računala i umjetne inteligencije te bihevioralnih ekonomista u provedbi prava tržišnog natjecanja;

20.  prima na znanje i dalje visok stupanj tržišne koncentracije za agencije za kreditni rejting s obzirom na to da tri najveće agencije za kreditni rejting imaju tržišni udio veći od 90 %(23); ponavlja da je potrebno poboljšati tržišno natjecanje na tom tržištu kako bi se zajamčila nepristranost i povjerenje;

21.  žali zbog odluke društva Ernst & Young da zaustavi postupak razdvajanja svojih revizorskih i savjetodavnih poduzeća; napominje da kombinacija revizorskih i savjetodavnih poduzeća može dovesti do sukoba interesa i povećati dominantan položaj na tržištu svakog od četiriju velikih poduzeća; poziva Komisiju da istraži reviziju i spajanje savjetodavnih poduzeća te da eventualno predstavi mjere za sprečavanje sukoba interesa i problema dominacije na tržištu;

Kontrola koncentracija

22.  napominje da bi se kupnjom novoosnovanih poduzeća od strane dominantnih aktera moglo izazvati smanjenje inovacija i, u konačnici, tržišnog natjecanja; naglašava da je važno da Komisija posveti posebnu pozornost fenomenu „ubojitih preuzimanja” u digitalnom sektoru, koji se mora prijaviti u okviru Akta o digitalnim tržištima te da, prema potrebi, poduzme odlučne mjere u skladu s člankom 22. Uredbe EZ-a o koncentracijama;

23.  pozdravlja nedavne odluke Komisije o slučajevima spajanja(24); naglašava važnost strukturnih pravnih sredstava u odlukama o spajanju; napominje da najveće i najutjecajnije internetske platforme utječu na svakodnevno poslovanje desetaka tisuća MSP-ova; naglašava da kupnja ne smije dovesti do jačanja dominantnog položaja poduzeća na hotelskom tržištu jer mu omogućuje unakrsnu prodaju njegovih različitih usluga;

24.  pozdravlja inicijativu Komisije da preispita svoju obavijest o definiciji „relevantnog tržišta” i sa zanimanjem iščekuje ishode javnog savjetovanja; naglašava potrebu za usvajanjem dinamičnijeg pristupa koji nadilazi tradicionalni pristup, posebno za nova tržišta u nastajanju, primjerice u digitalnom sektoru, te uzima u obzir dugoročniju viziju koja obuhvaća globalnu dimenziju i potencijalnu buduću konkurenciju; žali zbog činjenice da je Komisija u prošlosti ponekad imala preusku perspektivu na relevantnom tržištu, čime je europskim poduzećima uskratila mogućnost da se učinkovito natječu u globaliziranom okruženju; podržava Komisiju da pri procjeni koncentracija u kojima bi širenje na susjedna tržišta imalo učinak daljnjeg jačanja vladajućeg položaja na temeljnom tržištu poduzeća preuzimatelja u većoj mjeri uzima u obzir moguću štetu za tržišno natjecanje;

25.  zabrinut je zbog dalekosežne koncentracije u određenim dijelovima lanca opskrbe hranom na štetu potrošača, poljoprivrednika, okoliša i biološke raznolikosti;

26.  podsjeća da u skladu s Uredbom EZ-a o koncentracijama države članice mogu poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu pitanja od javnog interesa, kao što su zaštita klime, održivost i vladavina prava te traži da se Komisiji pruži ista mogućnost pri ispitivanju učinka koncentracije na unutarnje tržište;

Borba protiv monopola i karteli

27.  poziva Komisiju da bolje iskoristi instrument privremenih mjera kako bi se zaustavile sve prakse koje bi ozbiljno naškodile tržišnom natjecanju, posebno kada je riječ o dinamičnim tržištima koja se brzo razvijaju, kao što su digitalna tržišta;

28.  pozdravlja novi pristup u posljednjim protumonopolskim predmetima, u kojima Komisija prvi put i pod određenim uvjetima predviđa uvođenje strukturnih mjera kako bi se zaustavilo protutržišno ponašanje, posebno kada je isto poduzeće tijekom godina ponovilo predmetnu praksu protivnu tržišnom natjecanju u drugim segmentima tržišta; u tom pogledu potiče Komisiju da u tom smjeru nastavi s učinkovitom ex post provedbom protumonopolskih pravila;

29.  poziva Komisiju da ubrza protumonopolske postupke, odredi odgovarajuće rokove za postupke i osigura učinkovito praćenje odluka kako bi se izbjegli dugotrajni postupci, primjerice u slučaju Spotifya, koji je 2019. podnio pritužbu protiv Applea i u kojem, unatoč tome što je Komisija izdala obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama, nisu poduzete nikakve konkretne mjere za rješavanje pitanja ograničenja društva Apple, kojim se stvaratelji aplikacija sprječavaju da slobodno komuniciraju s vlastitim korisnicima;

30.  pozdravlja pokretanje inicijative o smjernicama o zlouporabi vladajućeg položaja u smislu istiskivanja, koja će biti izrađena 2024. i usvojena 2025., te predanost Komisije snažnoj, učinkovitoj i brzoj primjeni članka 102. UFEU-a u području zlouporabe istiskivanja; poziva Komisiju da konkretno potvrdi provedbu protumonopolskih pravila koja se temelje na učinku, a posebno relevantnost gospodarskih dokaza u odgovarajućim slučajevima; poziva na to da se pri procjeni izrabljivačkih zlouporaba kao što su previsoke cijene i nepošteni uvjeti uzme u obzir osjetljivost potrošača;

31.  prima na znanje pokretanje službene istrage o mogućim protutržišnim praksama nadzornika pristupa vezanjem ili objedinjavanjem usluga platforme za komunikaciju i suradnju s vlastitim dominantnim i popularnim softverom(25); poziva Komisiju da pažljivo ocijeni ustupke koje je nadzornik pristupa jednostrano ponudio s uključenim poduzećima kako bi se osiguralo da se njima rješavaju problemi sudionika na tržištu u pogledu novih i postojećih korisnika, kao i pitanja interoperabilnosti i određivanja cijena;

32.  ustraje na učinkovitim pravnim sredstvima koja bi mogla zahtijevati bolju koordinaciju među provedbenim tijelima i daljnji dijalog s trećim stranama, kao i odgovarajuću provedbu; podsjeća da su poduzeća koja su određena kao nadzornici pristupa bila predmet prethodnih protumonopolskih presuda, koje nisu dovele do učinkovitih promjena u ponašanju, posebno u pogledu davanja prednosti vlastitim proizvodima na digitalnim tržištima; poziva Komisiju da bolje iskoristi strukturne mjere kao krajnju mjeru; ponavlja svoj poziv Komisiji da ukine nadređenost mjera praćenja poslovanja u pravu EU-a;

33.  ponavlja poziv Komisiji da riješi problem negativnog učinka koji teritorijalna ograničenja opskrbe imaju na tržišno natjecanje kako bi se osiguralo potpuno funkcionalno jedinstveno tržište i iskoristile njegove potencijalne koristi za potrošače;

34.  ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi aktivno pratiti i uklanjati neopravdano geografsko blokiranje i druga ograničenja prekogranične internetske prodaje, na temelju pristupa koji je prvenstveno usmjeren na potrošače kako bi im se omogućio pristup većem izboru proizvoda i usluga diljem EU-a;

Politika tržišnog natjecanja u digitalnom dobu

35.  pozdravlja određivanje šest nadzornika pristupa – Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Meta i Microsoft(26) – za 22 osnovne usluge platforme u okviru Akta o digitalnim tržištima, četiri istraživanja tržišta radi pobijanja, kao i prvo istraživanje tržišta u skladu s člankom 3. stavkom 8. Akta o digitalnim tržištima; potiče Komisiju da odmah donese delegirane akte kako bi se proširili načini primjene ili odredili načini provedbe obveza utvrđenih u člancima 5., 6., 7. i 12. Akta o digitalnim tržištima; poziva Komisiju da strogo procijeni poštuju li nadzornici pristupa obveze Akta o digitalnim tržištima prije 6. ožujka 2024. i da zatraži povratne informacije od trećih strana o tome dovode li rješenja za usklađenost koja nude nadzornici pristupa do pravednijih digitalnih tržišta s većim tržišnim natjecanjem; poziva Komisiju da osigura da mjere nadzornika pristupa u pogledu sigurnosti i integriteta njihovih platformi, koje bi mogle utjecati na usklađenost s Aktom o digitalnim tržištima, provjeravaju neovisne treće strane, a ne da se provjeravaju samo na temelju vlastite procjene nadzornika pristupa;

36.  isiče da je u studiji Komisije o utjecaju nedavnih kretanja u digitalnom oglašavanju na privatnost, izdavače i oglašivače zaključeno da bi masovno prikupljanje i obrada osobnih podataka u svrhe oglašavanja te netransparentnost tržišta digitalnog oglašavanja mogli potaknuti prijevare povezane s oglasima(27); poziva Komisiju da, u skladu s preporukama iz studije, dodatno analizira zakonodavne mogućnosti za buduće političke intervencije, uključujući uvođenje strukturnih mjera, kako bi se riješio problem protutržišnog ponašanja dopunjavanjem Akta o digitalnim tržištima i Akta o digitalnim uslugama u tom pogledu(28);

37.  prima na znanje istraživanja tržišta Microsoftova Edgea i Binga(29) te Appleova sustava iOS iMessage(30) kako bi se ocijenila njihova uloga pristupnih točaka i njihov čvrst položaj na tržištu, u skladu s odlukom da se Apple i Microsoft smatraju nadzornicima pristupa u okviru Akta o digitalnim tržištima; upozorava da je sustav iMessage automatski uključen na svim uređajima iOS-a za više od 144 milijuna korisnika; naglašava važnost pametnih telefona kao ključnog osobnog i profesionalnog alata; ističe da na današnjem tržištu dominiraju dva operativna sustava s vlastitim neinteroperabilnim uslugama za razmjenu poruka, što korisnicima i poduzećima ograničava mogućnost slobodnog kretanja iz jednog ekosustava u drugi i da međusobno neometano komuniciraju bez obzira na operativni sustav, što je u osnovi protivno duhu i sadržaju Akta o digitalnim tržištima; stoga poziva Komisiju da žurno nastavi s istragom i njezinom učinkovitom provedbom kako bi se svima pravodobno pružila korist od interoperabilnosti poruka;

38.  prima na znanje odluku Suda u predmetu Meta Platforms Inc. i drugi protiv Bundeskartellamta kojom se potvrđuje nadležnost nacionalnih tijela za tržišno natjecanje za provedbu pravila o zaštiti podataka u skladu s protumonopolskim zakonima; ističe da Sud EU-a potvrđuje da je zaštita osobnih podataka važan čimbenik pri ispitivanju zlouporabe dominantnog položaja i da nameće zahtjeve u pogledu upotrebe osobnih podataka pojedinaca za ciljano oglašavanje; potiče tijela nadležna za tržišno natjecanje da istraže kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka(31), a tijela za zaštitu podataka da sankcioniraju takva kršenja;

39.  prima na znanje zaključke postupaka Bundeskartellamta i društva Alphabet Inc. koji korisnicima Googlea daju bolji izbor u pogledu načina na koji Google obrađuje njihove podatke; tvrdi da potrošači u EU-u moraju imati izbor hoće li dopustiti aglomeraciju i obradu svojih osobnih podataka među različitim uslugama; potiče Komisiju da nastavi s koordinacijom provedbenih aktivnosti i surađuje s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje kako bi se olakšalo učinkovito međudjelovanje prava tržišnog natjecanja i Akta o digitalnim tržištima, posebno u kontekstu „daljnjih obveza” Akta o digitalnim tržištima;

40.  ističe da je internet stvari rastuće tržište; nadalje ističe da su pametni kućanski uređaji, kao što su robotski usisavači, glavni izvor podataka o potrošačima; napominje da spajanja i preuzimanja u tom sektoru mogu nanijeti veliku štetu tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da u procjenu slučajeva spajanja i preuzimanja u tom sektoru uključi podatke kao izvor tržišne snage, posebno kada ti slučajevi uključuju etablirana velika tehnološka poduzeća; nadalje, poziva na uvođenje uvjeta za upotrebu podataka, ako je to potrebno;

41.  žali zbog toga što na popisu nadzornika pristupa nema pružatelja usluga računalstva u oblaku; poziva Komisiju da razmotri pokretanje istraživanja tržišta u skladu s člankom 3. stavkom 8. Akta o digitalnim tržištima (kvalitativna procjena) u tom sektoru, posebno s obzirom na koncentriranu strukturu tržišta i štetne prakse kojima se narušava tržišno natjecanje koje ističu nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje; ističe da europskim tržištem računalstva u oblaku dominira nekoliko vrlo velikih aktera; poziva Komisiju da osigura da se odrede sve prihvatljive usluge kako bi se ponovno uspostavilo pošteno i ravnopravno tržišno natjecanje na europskom tržištu računalstva u oblaku;

42.  poziva Komisiju da procijeni potrebu za pokretanjem istraživanja tržišta u skladu s člankom 19. Akta o digitalnim tržištima dodavanjem novih kategorija osnovnih usluga platforme u skladu s člankom 2. stavkom 2. Akta o digitalnim tržištima s obzirom na najnovija tehnološka dostignuća koja mogu dovesti do novih vrsta usluga koje nisu obuhvaćene postojećim kategorijama kao što je generativna umjetna inteligencija; uviđa da se nove značajke koje potiče generativna umjetna inteligencija mogu ugraditi u postojeće digitalne usluge, kao što su internetske tražilice, i da se mogu obuhvatiti postojećim popisom osnovnih usluga platforme koje bi mogle dovesti do jačanja postojećih nadzornika pristupa;

43.  prima na znanje zajedničku izjavu tijela za tržišno natjecanje skupine G7 o tržišnom natjecanju i umjetnoj inteligenciji, u kojoj se naglašava važnost suradnje za promicanje tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima(32); poziva Komisiju da bude oprezna u pogledu sporazuma o suradnji u kontekstu razvoja umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da takvi sporazumi o suradnji ne budu potencijalno skrivena spajanja ili takozvana „ubojita preuzimanja”;

44.  ponavlja da Akt o digitalnim tržištima ima različitu pravnu osnovu u odnosu na okvir tržišnog natjecanja; naglašava potrebu za učinkovitim supostojanjem ex post provedbe prava tržišnog natjecanja i ex ante provedbe Akta o digitalnim tržištima, s obzirom na njihovu komplementarnu prirodu; naglašava potrebu za raspoređivanjem dostatnih ljudskih resursa i sinergija za učinkovitu provedbu pravila te za izbjegavanjem preklapanja ili udvostručavanja postojećih struktura i mjera;

45.  ističe buduće potrebe EU-a u pogledu povezivosti u smislu infrastrukture i ulaganja; poziva Komisiju da razmotri reviziju trenutačne prakse tržišnog natjecanja na telekomunikacijskom tržištu kako bi se olakšalo stvaranje potpuno integriranog jedinstvenog tržišta za telekomunikacijske usluge; napominje da bi konsolidacija tržišta mogla biti jedini način da se izbjegne prodaja pojedinačnih dijelova infrastrukture stranim poduzećima izvan EU-a i da se učinkovito natječe u globalnom kontekstu; ističe da je rast tog sektora u Europi tijekom posljednjeg desetljeća bio vrlo nizak i da je rascjepkanost glavni razlog za to; u tom pogledu pozdravlja najavu povjerenika Bretona o radu Komisije na novom prijedlogu Akta o digitalnim mrežama kako bi se riješio problem fragmentacije tržišta, privukla ulaganja i osigurala telekomunikacijska infrastruktura i inovacije bez dodatnih troškova za potrošače i bez ugrožavanja neutralnosti mreže i poštenog tržišnog natjecanja među svim sudionicima;

46.  sa zabrinutošću napominje da nadzornici pristupa koji razvijaju prednost u odnosu na konkurenciju na temelju podataka mogu postići kritične ekonomije razmjera, što doprinosi daljnjoj neravnoteži u pogledu tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima i guši inovacije;

47.  naglašava da bi pri odlučivanju o digitalnim spajanjima i preuzimanjima trebalo uzeti u obzir i procijeniti imovinu osobnih podataka na isti način kao i drugu tradicionalnu imovinu; nadalje naglašava da konsolidacija podataka spajanjem i preuzimanjem može ojačati dominantan položaj;

Oporezivanje

48.  žali zbog negativnih učinaka agresivnog poreznog planiranja i poreznih sustava određenih država članica na pošteno tržišno natjecanje jer se time mogu gušiti inovacije i ugroziti neograničeno tržišno natjecanje na tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća; poziva na to da se poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza koristeći se poreznim oazama trećih zemalja isključe iz postupaka javne nabave i da im se zabrani primanje državne potpore jer se ta poduzeća pod nepoštenim uvjetima natječu s poduzećima s poslovnim nastanom izvan poreznih oaza; pozdravlja preporuku Komisije od 14. srpnja 2020. da se financijska potpora ne dodjeljuje poduzećima povezanima s poreznim oazama, uz istodobnu zaštitu poštenih poreznih obveznika;

49.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost kažnjavanja država koje prekrše pravila o državnim potporama EU-a; potiče Komisiju da nastavi s istragama o praksama donošenja odluka o porezima u državama članicama;

50.  prima na znanje obvezu potpredsjednika Šefčoviča i povjerenika Hoekstru da pokrenu raspravu o postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva; podsjeća na svoj zahtjev da se uvedu konkretne politike, rokovi i mjere kako bi se što prije postupno ukinule subvencije za fosilna goriva poreznim mjerama;

51.  pozdravlja povećani oprez Komisije u provođenju pravila o državnim potporama u području oporezivanja;

52.  istodobno žali zbog toga što je Sud Europske unije poništio nekoliko nedavnih odluka Komisije u istaknutim predmetima tržišnog natjecanja u području oporezivanja; poziva Komisiju da detaljnije pripremi svoje predmete u području politike tržišnog natjecanja kako bi se mogli voditi pred sudom; sa zabrinutošću napominje da poništenje novčanih kazni i retroaktivno plaćanje zateznih kamata u poništenim predmetima također predstavljaju proračunski rizik za EU;

Sudjelovanje Parlamenta

53.  naglašava da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u oblikovanju politike tržišnog natjecanja i biti više uključen u aktivnosti radnih i stručnih skupina; smatra da bi se pravo Parlamenta na intervenciju u sudskim postupcima koji se odnose na pravo tržišnog natjecanja trebalo češće primjenjivati;

54.  poziva nadležnog povjerenika zaduženog za politiku tržišnog natjecanja da ostane u bliskom kontaktu s nadležnim odborom Parlamenta i njegovom radnom skupinom za pitanja tržišnog natjecanja;

o
o   o

55.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u državama članicama.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0227. (2) Presuda Općeg suda od 13. srpnja 2022., Ilumina, Inc. / Europska komisija, T-227/21, ECLI:EU:T:2022:447. (3) SL C 131 I, 24.3.2022., str. 1. (4) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. (5) SL L 265, 12.10.2022., str. 1. (6) SL L 11, 14.1.2019., str. 3. (7) SL L 1, 4.1.2003., str. 1. (8) SL L 123, 27.4.2004., str. 18. (9) SL C 80, 18.2.2022., str. 1. (10) SL C 36, 31.1.2023., str. 1. (11) SL L 330, 23.12.2022., str. 1. (12) Europska komisija, „Govor o stanju Unije”, 13. rujna 2023. (13) SL L 119, 5.5.2023., str. 22. (14) SL C 23, 23.1.2023., str. 1. (15) Presuda Suda (veliko vijeće) od 4. srpnja 2023., Meta Platforms Inc. i drugi protiv Bundeskartellamta, C-252/21, ECLI:EU:C:2023:537. (16) DG COMP Code of good practices for a transparent, inclusive, faster design and assessment of IPCEIs. (17) SL C 101, 27.4.2004., str. 78. (18) SL C 259, 21.7.2023., str. 1. (19) Europski gospodarski i socijalni odbor, „Report on Competition Policy 2022” (Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2022.), 25. listopada 2023. (20) OECD, „Competition and Inflation: OECD Competition Policy Roundtable Background Note” (Tržišno natjecanje i inflacija: OECD-ov okrugli stol o politici tržišnog natjecanja), 2022. (21) Grčka, Njemačka. (22) Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.). (23) Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, „Report on CRA Market Share Calculation” (Izvješće o izračunu tržišnog udjela agencija za kreditni rejting), 15. prosinca 2022. (24) Europska komisija, „Booking Holdings/Etraveli Group”, datum odluke 25. rujna 2023. (25) Europska komisija, „Antitrust: Commission opens investigation into possible anticompetitive practices by Microsoft regarding Teams” (Borba protiv monopola: Komisija pokreće istragu mogućih praksi Microsofta protivnih tržišnom natjecanju u pogledu Teamsa”, 27. srpnja 2023. (26) Vidjeti službene odluke o Aktu o digitalnim tržištima: 100044, 100040, 100035, 100027, 100026, 100025, 100024, 100020, 100018, 100017, 100016, 100013, 100011. (27) Europska komisija, „Study on the impact of recent developments in digital advertising on privacy, publishers and advertisers” (Studija o utjecaju nedavnih kretanja u digitalnom oglašavanju na privatnost, izdavače i oglašivače), str. 263. – 264. (28) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.). (29) Odluka o aktu o digitalnim tržištima. 100015; Akt o digitalnim tržištima. 100028 i Akt o digitalnim tržištima. 100034. (30) Odluka o aktu o digitalnim tržištima 100047 i Akt o digitalnim tržištima. 100022. (31) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (32) Sastanak na vrhu skupine G7 u Hirošimi „Compendium of approaches to improving competition in digital markets” (Sažetak pristupa poboljšanju tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima), 8. studenoga 2023.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2023. (2023/2078(INI))

P9_TA(2024)0012 A9-0431/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. srpnja 2023. naslovljenu „Bankovna unija – godišnje izvješće za 2022.”(1),

–  uzimajući u obzir mjere koje je Komisija poduzela na temelju Rezolucije Parlamenta od 11. srpnja 2023. naslovljene „Bankovna unija – godišnje izvješće za 2022.”,

–  uzimajući u obzir dokument Europske središnje banke „Feedback on the input provided by the European Parliament as part of its resolution on Banking Union 2022’” (Povratne informacije o komentarima Europskog parlamenta u sklopu njegove Rezolucije o bankovnoj uniji za 2022.) objavljen 20. listopada 2023.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2022. o nadzornim aktivnostima, izdano 21. ožujka 2023.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora za 2022., izdano 30. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (COM(2018)0135),

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Vijeća od 7. prosinca 2022. naslovljeno „Sprečavanje pranja novca: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o poboljšanim pravilima”,

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Vijeća od 27. lipnja 2023. naslovljeno „Bankovni sektor: postignut privremeni dogovor o provedbi reformi Basel III ”,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja sanacijskih mjera (COM(2023)0226),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije (COM(2023)0227),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Direktive 2014/49/EU u pogledu opsega zaštite depozita, korištenja sredstava sustava osiguranja depozita, prekogranične suradnje i transparentnosti (COM(2023)0228),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu Euroskupine od 16. lipnja 2022. o budućnosti bankovne unije,

–  uzimajući u obzir standarde Bazelskog odbora za nadzor banaka o bonitetnom tretmanu izloženosti kriptoimovini, objavljene 16. prosinca 2022.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2020. o rješavanju problema neprihodonosnih kredita nakon pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020)0822),

–  uzimajući u obzir preporuku ESB-a od 15. prosinca 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir seriju povremenih publikacija ESB-a „The Road to Paris: stress testing the transition towards a net-zero economy”, (Put prema Parizu: testiranje otpornosti na stres u pogledu prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija),

–  uzimajući u obzir ishod ispitivanja transparentnosti Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za 2023. na razini EU-a, objavljenog 28. srpnja 2023.,

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e o ulozi okolišnih i socijalnih rizika u bonitetnom okviru,

–  uzimajući u obzir dokument ESB-a iz svibnja 2023. naslovljen „Financial Stability Review” (Pregled financijske stabilnosti),

–  uzimajući u obzir izvješće ESB-a od 12. prosinca 2022. o njegovim nadzornim prioritetima za razdoblje 2023. – 2025.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda od 12. svibnja 2023. naslovljeno „Tematsko izvješće 12/2023: Nadzor koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka – ESB je pojačao svoje napore, ali potrebno je učiniti više kako bi se dobilo veće jamstvo da su upravljanje kreditnim rizikom i njegovo pokriće primjereni”,

–  uzimajući u obzir izjave Andree Enrija, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, koja su održana 21. ožujka 2023. i 28. lipnja 2023.,

–  uzimajući u obzir izjave s javnog saslušanja pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku s kandidatkinjom predloženom za predsjednicu Nadzornog odbora ESB-a, održanog 20. rujna 2023.,

–  uzimajući u obzir izjave Dominiquea Laboureixa, predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, održanima 1. ožujka 2023. i 18. srpnja 2023.,

–  uzimajući u obzir Polugodišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora Euroskupini od 15. svibnja 2023.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka, EBA-e i Jedinstvenog sanacijskog odbora od 20. ožujka 2023. o priopćenju švicarskih tijela od 19. ožujka 2023.,

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju od 27. lipnja 2023. o uspostavi okvira za regulatornu suradnju Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u području financijskih usluga,

–  uzimajući u obzir izjavu o europskom sustavu osiguranja depozita od 7. prosinca 2022., koju je potpisao predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i s kojom su se složili koordinatori šest klubova zastupnika u Parlamentu (Europska pučka stranka, Progresivni savez socijalista i demokrata, Renew Europe, Zeleni/Europski slobodni savez, Europski konzervativci i reformisti i The Left),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o jačanju međunarodne uloge eura(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u imenovanjima u području ekonomske i monetarne politike EU-a(3),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0431/2023),

A.  budući da je bankovna unija, koja trenutačno obuhvaća jedinstveni nadzorni mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam, te jedinstvena pravila kao temelj, ključan čimbenik financijske stabilnosti Unije te jamči visok minimalni standard u području zaštite depozita u nedostatku europskog sustava osiguranja depozita (EDIS);

B.  budući da bi rješavanje rizika koji proizlaze iz problema pretjerano koncentrirane veze između države i banaka pružilo ključnu dodatnu stabilnost i sigurnost za europski bankarski sustav i njegove korisnike;

C.  budući da bi potpuno razvijena bankovna unija predstavljala pozitivan razvoj za građane i gospodarstvo EU-a jer bi pružila osnovu za stabilniji bankarski sustav, smanjenje sistemskog rizika, poboljšano tržišno natjecanje, bolji izbor i zaštitu za potrošače, veće mogućnosti za prekogranično bankarstvo i pristup maloprodajnim financijskim uslugama, veća gospodarska ulaganja, bolji pristup financiranju za kućanstva i poduzeća te manje troškove za klijente banaka, osiguravajući pritom da se javna sredstva ne koriste za spašavanje bankarskog sektora;

D.  budući da su se banke u EU-u oduprle posljedicama ruske agresije; budući da one imaju ključnu ulogu u osiguranju aktualne provedbe sankcija koje je EU nametnuo Rusiji kao odgovor na invaziju, kao i usklađenosti s njima; budući da je potrebna daljnja koordinacija kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija;

E.  budući da su klimatske promjene, uništavanje okoliša i prijelaz na niskougljično gospodarstvo čimbenici koje prilikom procjene održivosti bilanci banaka treba uzeti u obzir kao izvor rizika koji potencijalno utječe na ulaganja u svim regijama i sektorima;

F.  budući da dogovor o EDIS-u još nije postignut; budući da je, nakon poziva Parlamenta, Komisija predložila reformu okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita (CMDI), prepoznajući pritom da se taj okvir ne bi trebao smatrati zamjenom za EDIS;

G.  budući da, iako je 2020. postignut politički dogovor o uspostavi zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, taj zaštitni mehanizam i dalje ne postoji; budući da je, prema najnovijim dostupnim podacima, 16 od 36 sustava osiguranja depozita u EU-u bilo ispod potrebne (minimalne) razine financiranja;

H.  budući da nedostatak prekogranične konsolidacije bankarskog sektora EU-a utječe na njegovu globalnu konkurentnost te da potrošačkim bankarstvom u nekim državama članicama i dalje dominira mali broj banaka; budući da se jaz u profitabilnosti između banaka u EU-u i SAD-u povećao tijekom posljednjeg desetljeća te da je povrat na kapital banaka u EU-u 5 postotnih bodova niži od povrata na kapital banaka u SAD-u(4);

I.  budući da bankarski sektor EU-a pokazuje znakove rasta profitabilnosti, djelomično zbog viših kamatnih stopa i povećanja depozita ESB-a; budući da je rast kamatnih stopa također doveo do pogoršanja bilance određenih banaka zbog nerealiziranih kapitalnih gubitaka;

J.  budući da je snažan, stabilan, otporan, dinamičan i konkurentan bankarski sektor ključan za ostvarivanje gospodarskog rasta, financiranje malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i start-up poduzeća, za veće mogućnosti vlasništva nad vlastitim domom, te za hitni prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo;

K.  budući da se bankarski sektor suočava s rizicima nakon pandemije i invazije, posebno u vezi s pogoršanjem kvalitete imovine; budući da je, iako se udio neprihodonosnih kredita smanjio na 2,24 % u prvom tromjesečju 2023. te se od kraja velike recesije stalno smanjuje, potrebno da se još dodatno smanji;

L.  budući da su zakonodavci EU-a dogovorili pravila za provedbu standarda Basel III na način kojim se štiti konkurentnost banaka i uzimaju u obzir posebnosti bankarskog sektora EU-a;

M.  budući da digitalizacija financija pruža važne prilike za bankarski sektor te je donijela važan tehnološki napredak u bankarskom sektoru EU-a i to povećanjem učinkovitosti u pružanju bankarskih usluga i većom sklonosti inovacijama; budući da ona predstavlja i izazove, među ostalim u pogledu zaštite podataka, reputacijskih rizika, sprečavanja pranja novca i zaštite potrošača;

N.  budući da se financijske institucije sve više oslanjaju na upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT); budući da bankarski sektor EU-a mora povećati svoju kibernetičku otpornost kako bi se zajamčilo da su sustavi IKT-a sposobni izdržati različite vrste prijetnji kibernetičkoj sigurnosnih;

O.  budući da razina izloženosti prema državi raste u brojnim bankama; budući da je potrebno riješiti rizike koji proizlaze iz problema pretjerano koncentrirane veze između države i banaka;

P.  budući da bi bankovna unija trebala pomoći u rješavanju problema veze između države i banaka ili „začaranog kruga”, koji i dalje postoji; budući da razina izloženosti prema državi raste u brojnim bankama; budući da bi bonitetni tretman državnog duga trebao biti usklađen s međunarodnim standardima;

Q.  budući da su povećanja kamatnih stopa negativno utjecala na sposobnost zaduživanja kućanstava i sposobnost zajmoprimaca da otplaćuju dug, što banke EU-a čini osjetljivima na moguće gubitke u budućnosti; budući da se, kada je riječ o rizicima koji proizlaze iz povećanja kamatnih stopa, do sada primjereno djelovalo;

R.  budući da dovršetak unije tržišta kapitala iziskuje uspostavu zajedničkih pravila i učinkovitih alata za smanjenje fragmentacije unutarnjeg tržišta i olakšavanje pristupa alternativnom financiranju;

S.  budući da su EU i Ujedinjena Kraljevina potpisali Memorandum o razumijevanju o regulatornoj suradnji u području financijskih usluga i da bi taj pristup zasnovan na suradnji trebao biti temelj dugoročnih odnosa EU-a i Ujedinjene Kraljevine, posebno u području bankarstva; budući da je Komisija ponovo produljila valjanost svoje privremene dozvole zahvaljujući kojoj je bankama i upraviteljima fondova u EU-u dopušteno da se koriste uslugama klirinških kuća u Ujedinjenoj Kraljevini;

Opća razmatranja

1.  osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu i njezin utjecaj na ukrajinski narod, EU i druge dijelove svijeta; poziva banke da nastave prilagođavati svoje strateške odluke novom europskom i međunarodnom kontekstu koji proizlazi iz te okolnosti, da odgovore na problem sistemskog rizika te da nastave provoditi i poštovati financijske sankcije donesene kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu;

2.  podsjeća da, iako su države članice odgovorne za utvrđivanje kršenja sankcija EU-a, bankarski sektor ima ključnu ulogu u provedbi sankcija i praćenju usklađenosti; poziva Komisiju da uspostavi bazu podataka na razini EU-a u svrhu poticanja koordinacije među bankama, uklanjanja nedostataka u provedbi sankcija od strane država članica i ocjenjivanja načina na koji banke EU-a provode sankcije; prima na znanje stajalište Parlamenta o prijedlogu uredbe o Tijelu za suzbijanje pranja novca (AMLA), kojim se novom Tijelu povjerava zadaća podupiranja dosljedne primjene ciljanih financijskih sankcija EU-a;

3.  konstatira da je ukupna izravna izloženost bankarskog sektora prema Rusiji i Ukrajini ograničena jer su banke u procesu smanjenja svoje izloženosti, te poziva nadzorne institucije i ESB u svojstvu tijela za nadzor banaka da pomognu preostalim bankama EU-a koje posluju u Rusiji da uredno izađu s ruskog tržišta;

4.  ističe da je bankovna unija i dalje ključna dopuna ekonomskoj i monetarnoj uniji, a time i unutarnjem tržištu; podsjeća da su ključni ciljevi bankovne unije sigurnost bankarskog sustava, zaštita deponenata i sprečavanje spašavanja banaka novcem poreznih obveznika; prepoznaje napredak postignut u posljednjih 15 godina uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma, te činjenicu da su banke u EU-u sada u boljem položaju da se nose s financijskim šokovima; poziva na dovršetak bankovne unije te konstatira da njezin treći stup, EDIS, još nije realiziran;

5.  traži od Komisije da dovršenje bankovne unije i unije tržišta kapitala ostanu ključni prioriteti tijekom njezina preostalog mandata te za njezin sljedeći mandat; ističe da oba projekta:

6.  prima na znanje izjavu EBA-e od 13. srpnja 2023. u kojoj se navodi da bankarski sektor EU-a/EGP-a pokazuje rastuću profitabilnost, ali da su prisutni rizici povezani s kvalitetom imovine i profitabilnosti; prima na znanje nedavna kratkoročna povećanja profitabilnosti banaka EU-a (godišnji povrat na vlasnički kapital porastao je na 10,04 % u drugom tromjesečju 2023., dok je u istom razdoblju 2022. iznosio 7,59 %, dosegnuvši tako najvišu razinu u 14 godina(5)), ali upozorava da ta povećanja moraju biti održiva kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost;

7.  potiče korištenje dobiti za izgradnju rezervi, a time i očuvanje stabilnosti financijskog sustava, te za financiranje europskog gospodarstva; konstatira da je privremena obustava raspodjele dividendi i otkupa dionica bila učinkovita u zaštiti otpornosti banaka tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19;

8.  konstatira da je istraživanje o kreditiranju banaka europodručja u drugom tromjesečju iz 2023. pokazalo da su banke dodatno postrožile svoje kreditne standarde za kredite poduzećima i kućanstvima za kupnju stambenih nekretnina zbog veće percepcije rizika, niže tolerancije na rizik i povećanih troškova financiranja, te da su banke također postrožile uvjete kreditiranja kao rezultat veće zabrinutosti zbog neprihodonosnih kredita(6); podsjeća na ključnu ulogu bankarskog sektora EU-a u financiranju oporavka gospodarstva EU-a te smatra da će oporavak ovisiti i o tome da banke raspolažu dostatnim kapitalom za kreditiranje, posebno u kontekstu postupnog ukidanja mjera javne potpore u državama članicama;

9.  poziva Komisiju da procijeni prepreke prekograničnim spajanjima, kao i moguće poticaje za namjensko izdvajanje; prima na znanje da, prema izjavi Andree Enrija, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, bankarski sektor i dalje u velikoj mjeri čini skup nacionalnih bankarskih sektora; konstatira da bi integriraniji bankarski sektor EU-a mogao poboljšati sposobnost banaka za provedbu strateških ulaganja i potaknuti razvoj tržišta kapitala EU-a, istodobno prepoznajući da raznolikost bankarskih poslovnih modela u europodručju povećava otpornost financijskog sustava; prima na znanje moguće rizike u pogledu institucija koje su „prevelike da bi propale” i konstatira da bi se financijska stabilnost mogla povećati reformom globalnih sistemski važnih banaka EU-a kojom se odgovara na rizike moralnog hazarda; ističe da bi prekogranična konsolidacija bez prekomjerne koncentracije mogla povećati profitabilnost bankarskog sektora EU-a i potencijalno poboljšati trenutačno stanje u pogledu manjeg broja usluga koje se nude i većih troškova za građane u mnogim državama članicama;

10.  konstatira da uslugama bankarskog poslovanja sa stanovništvom u određenim državama članicama i dalje dominira mali broj banaka, što za posljedicu ima smanjenje izbora za korisnike bankarskog poslovanja sa stanovništvom; smatra da se integrirana bankovna unija mora temeljiti na jedinstvenom tržištu maloprodajnih financijskih usluga koje dobro funkcionira; žali zbog preostalih prepreka prekograničnim uslugama bankarskog poslovanja sa stanovništvom i poziva Komisiju da analizira prepreke i poteškoće s kojima se potrošači susreću kada koriste proizvode bankarskog poslovanja sa stanovništvom; naglašava potencijal koji integrirana bankovna unija ima za poboljšanje tržišnog natjecanja i izbora potrošača u području bankarskog poslovanja sa stanovništvom, među ostalim preko boljih mogućnosti za pružanje prekograničnih usluga bankarskog poslovanja sa stanovništvom; ističe prednosti diversificiranog i konkurentnog bankarskog sektora u EU-u;

11.  naglašava da se kamatne stope koje se nude kućanstvima i MSP-ovima izrazito razlikuju po državama članicama; potiče institucije i tijela EU-a da razmotre mjere za poboljšanje izbora potrošača i tržišnog natjecanja te za smanjenje opterećenja za nositelje hipotekarnih kredita i MSP-ove u državama članicama s višim stopama kreditiranja kako bi se zajamčilo da svi građani i poduzeća imaju pristup prijeko potrebnom kapitalu po poštenim i konkurentnim cijenama;

12.  ističe ulogu bankarskog sektora u podupiranju prelaska na digitalizirano i ugljično neutralno gospodarstvo, u usmjeravanju sredstava na obnovljive izvore energije i podupiranju postizanja ciljeva zelenog plana EU-a i Europskog zakona o klimi(7); prima na znanje da banke u EU-u nastavljaju smanjivati svoju izloženost prema energetski intenzivnim poduzećima i poduzećima u sektoru fosilnih goriva te prima na znanje različite čimbenike koji utječu na financijsku stabilnost, uključujući vrijednosti imovine povezane s fosilnim gorivima; očekuje objavu izvješćâ EBA-e o ključnim pitanjima rizičnosti izloženosti institucija imovini u području okolišnih, socijalnih ili upravljačkih čimbenika i mogućim učincima prilagođenog bonitetnog tretmana tih izloženosti, koja će se objaviti do kraja 2024. i 2025.;

13.  žali zbog toga što financijske institucije nisu uspjele osigurati rodnu ravnotežu, posebno u svojim upravljačkim tijelima; naglašava da rodna ravnoteža u odborima i radnoj snazi donosi i društvenu i gospodarsku dobit; poziva financijske institucije da redovno ažuriraju svoje politike raznolikosti i uključenosti te da doprinose poticanju zdravih radnih kultura u kojima se prednost daje uključivosti; poziva nadzorna tijela da iskoriste svoje nadzorne ovlasti kako bi se uhvatila u koštac s nedostatkom raznolikosti i rodne ravnoteže u upravljačkim tijelima financijskih institucija;

14.  izražava žaljenje zbog nedostatka rodne ravnoteže u Upravnom vijeću ESB-a, njegovu Nadzornom odboru i Jedinstvenom sanacijskom odboru; poziva aktere da osiguraju da se u kontekstu budućih imenovanja smanji taj jaz; podsjeća na Rezoluciju Parlamenta od 14. ožujka 2019. s ciljem osiguravanja rodne ravnoteže na predstojećem popisu kandidata za imenovanje za ekonomske i monetarne politike EU-a i ponavlja svoju predanost da u obzir ne uzima popise kandidata koji ne poštuju načelo rodne ravnoteže;

15.  žali zbog toga što je ESB u okviru postupka odabira predsjednika Nadzornog odbora ESB-a zanemario povratne informacije Parlamenta; apelira na ESB da u predstojećim postupcima odabira na odgovarajući način uzme u obzir mišljenje Parlamenta;

16.  konstatira da je izloženost banaka domaćem državnom dugu u bankovnoj uniji i dalje visoka; podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi zahtijeva detaljno ispitivanje u okviru međunarodnih foruma i da bi trebalo biti u skladu s međunarodnim standardima, te poziva Komisiju da to uzme u obzir dok se bude bavila s tim pitanjem u svim budućim prijedlozima; dijeli zabrinutost EBA-e da su izloženosti prema državi značajne za banke u EU-u i da bi mogle postati izvor potencijalne ranjivosti(8);

17.  ističe da bi uspostava sigurne imovine EU-a mogla pomoći u ublažavanju negativnih povratnih veza između država i domaćih bankarskih sektora; smatra da se instrumentom NextGenerationEU osigurava visokokvalitetna, niskorizična europska imovina, čime se omogućuje ponovna ravnoteža državnih obveznica u bilancama banaka;

Nadzor

18.  konstatira da se stopa redovnog osnovnog kapitala povećala u drugom tromjesečju 2023. na 15,72 % (povećanje s 14,96 % u drugom tromjesečju 2022.); žali zbog toga što je koeficijent likvidnosne pokrivenosti pao na 158,00 % u drugom tromjesečju 2023. (smanjenje sa 164,36 % u drugom tromjesečju 2022.)(9);

19.  konstatira da se udio neprihodonosnih kredita dodatno smanjio te poziva na daljnje smanjenje; podsjeća da bi smanjenje rizika u bankarskom sektoru doprinijelo bankovnoj uniji koja je stabilnija, snažnija i usmjerenija na gospodarski rast; poziva nadzorna tijela da prate i razvoj kredita u 2. fazi; primjećuje nedostatak napretka u pogledu Prijedloga direktive o ubrzanoj izvansudskoj naplati kolaterala, kojim se bankama pod određenim uvjetima namjerava staviti na raspolaganje mehanizam za ubrzanje povrata vrijednosti iz osiguranih kredita preko izvansudskih izvršenja postupaka kako bi se dodatno razvila sekundarna tržišta neprihodonosnih kredita; ističe da je Direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita(10) povećala učinkovitost sekundarnog tržišta neprihodonosnih kredita, uz istodobno uspostavljanje visokih zaštitnih mjera za dužnike; ističe da je prodaja neprihodonosnih kredita drugo najbolje rješenje u usporedbi s vraćanjem kredita u prihodonosni status;

20.  prima na znanje pogoršanje makroekonomske situacije; ističe da bi se banke u EU-u trebale pripremiti za moguće pogoršanje kvalitete imovine; naglašava stoga važnost opreznog upravljanja rizicima i primjerenog rezerviranja; poziva Komisiju te nacionalna nadzorna tijela i nadzorna tijela EU-a da se pripreme za moguće pogoršanje kvalitete imovine;

21.  konstatira da je posljednji niz propasti banaka u SAD-u i Švicarskoj pokazao slabosti financijskog sustava, posebno u tim zemljama; ističe da je, u kontekstu tih događaja, stanje kapitala i likvidnosti banaka u EU-u i dalje stabilno, što pokazuje otpornost bankarskog sektora EU-a; ističe da su nadzorna tijela EU-a i nacionalna nadzorna tijela odgovorila na te rizike i pozdravlja rezultate testiranja otpornosti na stres na razini EU-a iz 2023. i činjenicu da bi banke u EU-u mogle prebroditi gospodarski pad;

22.  poziva nadzorna tijela da nastave procjenjivati izloženost banaka kamatnim rizicima koji proizlaze iz daljnjih promjena u razinama kamatnih stopa; konstatira da izloženost banaka kamatnom riziku ovisi o strukturi njihove imovine i poslovnom modelu, te iščekuje Komisijinu procjenu regulatornog okvira za banke; izražava zabrinutost zbog znatne razine državnog duga u bilancama banaka u bankovnoj uniji; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi zahtijeva detaljno ispitivanje u okviru međunarodnih foruma i da bi trebalo biti u skladu s međunarodnim standardima; podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika;

23.  podsjeća da ESB u svojem dokumentu „Financial Stability Review 2023” (Pregled financijske stabilnosti 2023.) naglašava važnost uzimanja u obzir pogoršanja bilanci banaka povezanog s rastom kamatnih stopa i naglašava da će makrobonitetna tijela morati postupno jačati mjere povezane s kapitalom i/ili zajmoprimcima;

24.  poziva na daljnje usklađivanje regulatornog okvira EU-a, kada je to primjereno, uz promicanje konvergencije među nacionalnim tijelima i korištenje dijaloga o nadzoru za procjenu razvoja prijetnji bankarskom sektoru;

25.  pozdravlja dogovor postignut na međuinstitucijskoj razini o provedbi standarda Basel III u EU-u; ističe da će se okvirom postići različite razine povećanja bonitetnih zahtjeva ovisno o oslanjanju banaka na upotrebu internih modela za izračun svojih pondera rizika; ističe da su nova pravila ojačala i bolje utvrdila proporcionalnost u nadzoru banaka te da će nastaviti povećavati financijsku stabilnost u EU-u; naglašava važnost jednakih uvjeta u jurisdikcijama;

26.  prima na znanje stajališta EBA-e i ESB-a o odstupanjima od međunarodnog sporazuma uvedenih Uredbom o kapitalnim zahtjevima(11);

27.  ističe da kriptoimovina donosi nove mogućnosti i izazove za banke; konstatira da se bazelski standardi još uvijek ne provode za kriptoimovinu; pozdravlja prijelazni režim koji je već uključen u trenutačnu reviziju Direktive o kapitalnim zahtjevima(12) i Uredbe o kapitalnim zahtjevima; očekuje zakonodavni prijedlog Komisije do 30. lipnja 2025. o uvođenju posebnog bonitetnog tretmana za izloženosti kriptoimovini, uzimajući u obzir bazelske standarde;

28.  konstatira da sektor nebankarskih financijskih posrednika i dalje raste; naglašava potrebu za jačanjem otpornosti nebankarskih financijskih posrednika i uspostavljanjem ravnopravnih uvjeta u odnosu na bankarski sektor, među ostalim oblikovanjem posebnih regulatornih i nadzornih alata za sprečavanje krize likvidnosti; pozdravlja izvješće MMF-a o svjetskoj financijskoj stabilnosti, objavljeno u travnju 2023., u kojem se utvrđuju mogući izvori rizika za financijski sektor; upozorava da međupovezanost nebankarskih financijskih institucija i banaka povećava rizik od prenošenja poteškoća s jedne strane na drugu;

29.  ističe važnost kombiniranja daljnje integracije s primjerenim zaštitnim mjerama za rješavanje pitanja matične zemlje / zemlje domaćina na proporcionalan i vjerodostojan način;

30.  prima na znanje uključivanje financijskih rizika povezanih s klimom i prirodom u nadzorne prioritete ESB-a za nadolazeće godine; pozdravlja, među ostalim, drugo testiranje otpornosti na stres u pogledu klimatskih rizika u cijelom gospodarstvu, koje je ESB proveo u rujnu 2023.; prima na znanje zaključke serije povremenih publikacija ESB-a br. 328 pod naslovom „The Road to Paris: stress testing the transition towards a net-zero economy”, (Put prema Parizu: testiranje otpornosti na stres u pogledu prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija) u kojem se tvrdi da je najbolji način za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija za poduzeća, kućanstva i banke u europodručju ubrzavanje zelene tranzicije na stopu bržu od one u okviru postojećih politika; konstatira da ESB u svojim nadzornim praksama uzima u obzir financijske rizike povezane s klimom i prirodom te da pomno prati rastuće fizičke i tranzicijske rizike;

31.  prima na znanje prijedlog Komisije o transparentnosti, usporedivosti i kvaliteti okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga; konstatira da EBA preporučuje da se u vanjske kreditne procjene uključe okolišni i/ili socijalni čimbenici kao pokretači kreditnog rizika kad god je to relevantno;

Sanacija

32.  pozdravlja pristupe Jedinstvenog sanacijskog odbora produbljivanju ocjena provedivosti sanacije preko razvoja mjera za kontrolu kvalitete sanacijskih planova i procjena o tome mogu li se ti planovi provesti u kratkom roku; ističe da planovi sanacije, kako bi bili u potpunosti usklađeni s pravnim zahtjevima, moraju uključivati sveobuhvatnu procjenu mogućnosti sanacije svake banke, među ostalim postoje li bitne prepreke provedivosti sanacije i kako se te prepreke mogu ukloniti, uključujući, prema potrebi, promjene u strukturi i organizaciji banke;

33.  pozdravlja činjenicu da su banke u okviru nadležnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora općenito ostvarile dobar napredak prema provedivosti sanacije i jačanju sposobnosti da pokriju gubitke; očekuje da će se taj pozitivan trend nastaviti te podsjeća da postizanje provedivosti sanacije za sve institucije ne bi trebao biti „promjenjivi cilj” i da bi se provedivost sanacije trebala u potpunosti ostvariti za sve banke do kraja 2023.; konstatira da je potreban daljnji napredak u pogledu svih banaka;

34.  pozdravlja odluku novog predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora o provedbi sveobuhvatne strateške revizije i izradi novog akcijskog plana; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da dodatno poboljša transparentnost svojih odluka;

35.  ističe važnost zaštite hijerarhije vjerovnika prilikom sanacije banaka i postupaka u slučaju nesolventnosti; pozdravlja izjavu ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka, Jedinstvenog sanacijskog odbora i EBA-e u kojoj se ističe da u EU-u instrumenti redovnog osnovnog kapitala apsorbiraju gubitke, a dodatni osnovni kapital može se otpisati samo ako su navedeni instrumenti u potpunosti iskorišteni; podsjeća da je, kako je naveo predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora, potrebno da se u potpunosti i u cijelosti poštuje hijerarhija otpisa u slučaju propasti banke;

36.  konstatira da su fosilna goriva glavni čimbenik u ubrzavanju klimatskih promjena i da će se brojna imovina povezana s fosilnim gorivima morati napustiti prije kraja njezinog gospodarskog vijeka, čime će se izgubiti sva njezina vrijednost te će ona postati neupotrebljiva imovina;

37.  prima na znanje prijedlog za reformu okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita (CMDI) na temelju poziva Parlamenta; poziva na proširenje područja primjene sanacije, pojašnjenje procjene javnog interesa, zaštitu poreznih obveznika od troškova propadanja banaka i ograničavanje područja primjene državnih potpora, kao i na ublažavanje svih mjera koje bi mogle dovesti do prekomjernog moralnog hazarda; poziva na brzo i učinkovito donošenje revizije CMDI-ja;

38.  konstatira da se propadajuća banka šalje u sanaciju samo ako ne može proći redovni postupak u slučaju nesolventnosti bez nanošenja štete javnom interesu ili izazivanja financijske nestabilnosti; također konstatira da prijedlozi za buduću reformu uključuju davanje pristupa okviru za sanaciju na razini EU-a malim i srednjim bankama s pozitivnom ocjenom javnog interesa pod uvjetom da ispunjavaju uvjete za pristup Jedinstvenom fondu za sanaciju;

39.  ističe ulogu koju Jedinstveni sanacijski odbori i sigurnosne mreže koje financira sektor imaju kada je riječ o zaštiti poreznih obveznika od plaćanja sanacija javnim sredstvima; smatra da se doprinosi sigurnosnim mrežama koje financira sektor uvijek moraju izračunavati razmjerno riziku koji institucija predstavlja; žali zbog toga što se, unatoč političkom dogovoru iz studenoga 2020. o ranom uvođenju, zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju, koji se sastoji od kreditne linije iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), još nije počeo primjenjivati zbog kašnjenja u postupku ratifikacije Sporazuma o izmjeni Ugovora o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma; naglašava važnost Jedinstvenog fonda za sanaciju za osiguravanje čvrstog i vjerodostojnog okvira za upravljanje krizama; poziva sve države članice da u potpunosti ratificiraju Sporazum o izmjeni Ugovora o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma, uključujući uspostavu zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju;

40.  podsjeća da banke moraju nastaviti ispunjavati svoje obveze i obavljati svoje ključne funkcije nakon provedbe odluke o sanaciji; zabrinut je zbog toga što bi se banke mogle suočiti s likvidnosnim stresom pri sanaciji odmah nakon što ponovno dobiju pristup tržištu; poziva institucije EU-a da postignu dogovor o rješenju koje ulijeva povjerenje i povećava predvidljivost;

Osiguranje depozita

41.  podržava pozive pregovaračkog tima Europskog parlamenta za EDIS, zajedno s pozivima koordinatora i predsjednice odbora ECON iz izjave od 7. prosinca 2022. o tome da se provede ambiciozna revizija okvira za CMDI koja bi mogla pomoći u prevladavanju prepreka uspostavi EDIS-a te da se nastave pregovori o EDIS-u; slaže se s pozivom ESB-a o nastavku rada na uspostavi EDIS-a;

42.  pozdravlja zakonodavni rad na parlamentarnoj razini na prijedlogu o EDIS-u realiziran od izjave pregovaračkog tima Parlamenta za EDIS iz prosinca 2022.; ponovno ističe predanost Parlamenta radu na postizanju sporazuma o EDIS-u; poziva suzakonodavce da rade na uspostavi realističnog, vjerodostojnog i čvrstog EDIS-a;

43.  pozdravlja napore Komisije da razjasni opseg zaštite deponenata i unaprijedi konvergenciju reformom Direktive 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita u okviru revizije CMDI-ja(13); ističe da, iako se revizija CMDI-ja ne može smatrati zamjenom za EDIS, usklađeniji okvir može pomoći u prevladavanju prepreka uspostavi EDIS-a; naglašava važnost proporcionalnosti rizika za doprinose sustavima osiguranja depozita;

44.  ističe potrebu za sveobuhvatnim EDIS-om s doprinosima temeljenima na riziku, koji omogućuje podjelu gubitaka; poziva na ciljanu procjenu kvalitete imovine banaka; preporučuje da se započne s udruživanjem likvidnosti te postupnom stvaranjem fonda EU-a;

45.  poziva na to da se u okviru bilo kojeg oblika EDIS-a uzmu u obzir institucijski sustavi zaštite, a posebno njihov učinak ublažavanja rizika, uz istodobno očuvanje ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu;

46.  podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika; konstatira da je izloženost banaka domaćem državnom dugu u bankovnoj uniji i dalje visoka; dijeli zabrinutost EBA-e o tome da su izloženosti prema državi značajne za banke u EU-u i da bi mogle postati izvor potencijalne ranjivosti; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi mora biti u skladu s međunarodnim standardima, te poziva Komisiju da to uzme u obzir pri radu na svim budućim prijedlozima o tom pitanju;

47.  pozdravlja znatan napredak kada je riječ o smanjenju rizika koji je postignut od 2015.; s druge strane, primjećuje ograničeni napredak u podjeli rizika; konstatira, međutim, da je za uspjeh bankovne unije potrebno odgovarajuće i učinkovito smanjenje rizika;

o
o   o

48.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom sanacijskom odboru i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0270. (2) SL C 494, 8.12.2021., str. 118. (3) SL C 23, 21.1.2021., str. 105. (4) De Vito, L. i dr., Understanding the profitability gap between euro area and US global systemically important banks (Razumijevanje razlika u profitabilnosti između globalnih sistemski važnih banaka europodručja i SAD-a), Serija povremenih publikacija ESB-a 327, 2023. (5) ESB, Supervisory Banking Statistics for significant institutions. Second quarter 2023 (Statistika u pogledu nadzora banaka za značajne institucije. Drugo tromjesečje 2023.). listopad 2023. (6) ESB, Euro area bank lending survey (Anketa o bankovnom kreditiranju u europodručju). (7) Uredba (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.). (8) EBA, Risk Assessment of the European Banking System (Procjena rizika za europski bankovni sustav), prosinac 2022. (9) ESB, Supervisory Banking Statistics for significant institutions.Second quarter 2023 (Statistika u pogledu nadzora banaka za značajne institucije. Drugo tromjesečje 2023.), listopad 2023. (10) Direktiva (EU) 2021/2167 od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (SL L 438, 8.12.2021., str. 1.). (11) Uredba (EU) br. 575/2013 od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.). (12) Direktiva 2013/36/EU od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.). (13) SL L 173, 12.6.2014., str. 149.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o ulozi Europskog parlamenta i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (2023/2105(INI))

P9_TA(2024)0013 A9-0405/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 14. stavak 1., 21. i 36. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 20. srpnja 2010. o političkoj odgovornosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. lipnja 2016. o usvajanju izvješća naslovljenog „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. ožujka 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.” (JOIN(2020)0005),

–  uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti” usvojen 21. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2020)0017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(1),

–  uzimajući u obzir stavak 34. Izjave sa sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država održanog 18. srpnja 2023. u kojoj se parlamentarna diplomacija priznaje kao važna dimenzija uzajamnih odnosa,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. ožujka 2023. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kojom se sagledava djelovanje ESVD-a i zalaže za snažniju ulogu EU-a u svijetu(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2022.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2022.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje(5),

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 13. rujna 2023. o izmjenama Poslovnika Europskog parlamenta radi jačanja integriteta, neovisnosti i odgovornosti(6),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0405/2023),

A.  budući da uloga Parlamenta kao suzakonodavca i jedne grane proračunskog tijela ne obuhvaća samo unutarnje politike EU-a, nego i, u velikoj mjeri, vanjsko djelovanje EU-a;

B.  budući da se člankom 36. UEU-a zahtijeva da se potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito savjetuje s Parlamentom o glavnim aspektima i opredjeljenjima u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te da informira Parlament o razvoju te politike;

C.  budući da je za stupanje na snagu većine međunarodnih sporazuma potrebna suglasnost Parlamenta; budući da se u članku 218. stavku 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da se Europski parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama postupka pregovora o tim sporazumima;

D.  budući da Parlament nadzire vanjske poslova EU-a i raspravlja o njima, posebno u okviru Odbora za vanjske poslove i njegovih dvaju pododbora, za ljudska prava te za sigurnost i obranu, kao i u okviru Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj; budući da ta nadzorna uloga uključuje pitanja koja se odnose na donošenje, provedbu i preispitivanje tematskih, regionalnih i strategija EU-a za pojedine zemlje i drugih dokumenata povezanih s javnim politikama, primjerice Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost, kao i na financijsku pomoć i imenovanja na visoke položaje u vanjskim predstavništvima EU-a;

E.  budući da Parlament, kao jedina institucija EU-a koju građani EU-a izravno biraju, održava javne rasprave na plenarnim sjednicama i u odborima te da donosi izvješća i rezolucije u vezi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i stanjem u zemljama izvan EU-a, posebno u pogledu ljudskih prava, te tako doprinosi osviještenosti javnosti i poticanju rasprava unutar EU-a, ali i u dotičnim zemljama; budući da ta izvješća i rezolucije doprinose normativnom razvoju diljem svijeta i da ih akteri iz zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući vlade, parlamente i predstavnike civilnog društva i medija, pomno iščitavaju te da mogu izazvati reakcije i posljedice u tim zemljama;

F.  budući da Parlament ima jedinstvenu mrežu od 45 stalnih izaslanstava koja održavaju i produbljuju odnose s drugim parlamentima iz zemalja, regija i organizacija izvan EU-a; budući da ta tijela često predstavljaju parlamentarnu dimenziju bilateralnih sporazuma EU-a s takvim zemljama;

G.  budući da je uloga Parlamenta u utvrđivanju godišnjeg proračuna Unije ključna za pružanje potpore zemljama kojima je najpotrebnija pomoć za prevladavanje dugoročnih razvojnih izazova putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, kao i za rješavanje humanitarnih katastrofa i kriznih situacija velikih razmjera, posebno povećanjem humanitarne pomoći;

H.  budući da je promicanje rodne ravnopravnosti cilj vanjske politike EU-a; budući da su se sve države članice EU-a i Europski parlament obvezali na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama i miru i sigurnosti;

I.  budući da je Europski parlament postao jedan od najaktivnijih parlamenata u pogledu svojih parlamentarnih diplomatskih aktivnosti i sredstava koja se u tu svrhu izdvajaju; budući da parlamentarna diplomacija doprinosi postizanju ciljeva EU-a i promicanju vrijednosti, interesa i politika EU-a, uključujući na multilateralnoj razini, čime se ostvaruje dodana vrijednost promicanjem dosljednijeg i povezanijeg vanjskog djelovanja EU-a; budući da se parlamentarnom diplomacijom može poboljšati strateška komunikacija te vidljivost i učinkovitost odluka i provedbenih mjera u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) EU-a;

J.  budući da Parlament putem parlamentarne diplomacije kontinuirano održava odnose sa svjetskim čelnicima, izabranim dužnosnicima, predstavnicima vlada i diplomatima, javnim institucijama, predstavnicima i organizacijama civilnog društva, uključujući one iz ranjivih i ugroženih dijelova stanovništva, te drugim dionicima iz zemalja izvan EU-a i multilateralnih institucija, posebno kroz rad svojih izaslanstava i odbora, među ostalim održavanjem saslušanja, usvajanjem izvješća i rezolucija te službenim putovanjima u strane zemlje;

K.  budući da se u skladu s člankom 36. UEU-a potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik mora najmanje dvaput godišnje pojaviti pred Parlamentom kako bi izvijestio o trenutačnom stanju ZVSP-a/ZSOP-a i odgovarao na pitanja; budući da treba ažurirati Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike(7);

L.  budući da Skupina Parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora, kojoj su na čelu predsjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj te čiji su članovi zastupnici u Europskom parlamentu iz cijelog političkog spektra, nadzire rad Parlamenta na podupiranju demokracije izvan EU-a, među ostalim u pogledu promatranja izbora, posredovanja i dijaloga; budući da u okviru Dijaloga Jean Monnet za mir i demokraciju Parlament okuplja političke vođe izvan EU-a radi promicanja međustranačke komunikacije i postizanja konsenzusa; budući da zastupnici u Europskom parlamentu mogu djelovati kao posebni izaslanici i posrednici za sprečavanje sukoba u određenim situacijama velike napetosti diljem svijeta;

M.  budući da Europski parlament pomaže nacionalnim parlamentima i međunarodnim regionalnim skupštinama izvan granica EU-a u poboljšanju njihovih institucionalnih kapaciteta; budući da je Parlament uspostavio kontinuirani dijalog s tim zakonodavnim tijelima i da se redovito razmjenjuju najbolje prakse;

N.  budući da je Parlament međunarodno priznat promatrač izbora; budući da su izaslanstva Parlamenta za promatranje izbora ili dio misija EU-a za promatranje izbora ili dio međunarodnih misija za promatranje izbora;

O.  budući da klubovi zastupnika i pojedinačni zastupnici u Parlamentu imaju bogatu i široko rasprostranjenu mrežu kontakata s političkim strankama, parlamentarnim zastupnicima, vladinim dužnosnicima te dionicima iz privatnog sektora i civilnog društva u zemljama izvan EU-a, posebno u zemljama pristupnicama EU-u i u susjedstvu EU-a;

P.  budući da, uz urede za vezu Europskog parlamenta u Londonu i Washingtonu, Parlament izvan EU-a ima područne urede pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, pri Afričkoj uniji u Adis Abebi i pri Udruženju država jugoistočne Azije u Jakarti, čiji je cilj jačanje parlamentarne suradnje s tim multilateralnim organizacijama;

Q.  budući da se u članku 5. stavku 7. Odluke Vijeća 2010/427/EU navodi da „delegacije Unije mogu odgovoriti na potrebe drugih institucija Unije, posebno Europskog parlamenta, u svojim kontaktima s međunarodnim organizacijama ili trećim zemljama u kojima su delegacije akreditirane”;

Jačanje parlamentarne diplomacije

1.  pozdravlja sve veću ulogu Parlamenta u vanjskom djelovanju EU-a, koja je postupno rasla i postala značajna, pri čemu se njegove zakonodavne, proračunske i nadzorne ovlasti isprepliću s višestrukim oblicima javne i tihe suradnje s međunarodnim organizacijama, zemljama, društvima i pojedincima izvan EU-a;

2.  ističe posebnu ulogu i vrijednost parlamentarne diplomacije EU-a u nadopunjavanju i jačanju vidljivosti i učinka vanjske i sigurnosne politike EU-a, uz bok Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD), Komisiji i diplomatskim službama i parlamentima država članica, uz istodobno očuvanje autonomije Parlamenta;

3.  ističe važnost parlamentarne diplomacije kao sredstva za dopiranje do raznolikijih dionika u partnerskim zemljama izvan EU-a s ciljem povećanja svijesti o zakonodavstvu i stajalištima EU-a, boljeg razumijevanja percepcija, učinaka i posljedica takvog zakonodavstva i stajališta u tim zemljama te stvaranja ravnopravnih saveza i čvrstih partnerstava u sve složenijem i multipolarnom međunarodnom kontekstu;

4.  žali zbog toga što, unatoč njegovu jasnom doprinosu postizanju vanjskopolitičkih i sigurnosnih ciljeva EU-a, kao i dodanoj vrijednosti i komplementarnosti parlamentarne diplomacije, Komisija, Vijeće i ESVD još uvijek nisu u potpunosti priznali Parlament kao sastavni dio pristupa Tima Europa;

5.  smatra da postoji znatan neiskorišteni potencijal da Parlament dodatno razvije svoju diplomatsku ulogu i doprinese postizanju ciljeva vanjske i sigurnosne politike EU-a;

Alati, sredstva i vrijednosti parlamentarne diplomacije

6.  ističe specifičan, dinamičan i javni doprinos Parlamenta vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a i rješavanju globalnih izazova kroz rad njegovih odbora koji se bave vanjskim poslovima, uključujući njegove pododbore za ljudska prava te sigurnost i obranu, čime se doprinosi odnosima sa zemljama izvan EU-a, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom diljem svijeta;

7.  ističe da stalna izaslanstva svojim važnim radom nadopunjuju rad odbora uspostavom redovitih i postojanih foruma za politički dijalog sa zemljama koje nisu države članice EU-a i međunarodnim organizacijama, među ostalim kroz zajednička parlamentarna tijela i multilateralne skupštine;

8.  ističe da stalna izaslanstva imaju ključnu ulogu u posredovanju između Parlamenta i njegovih partnera diljem svijeta na način da pospješuju interakciju, dosljedno pružaju informacije odborima i drugim parlamentarnim tijelima, vode rasprave o stajalištima i politikama od zajedničkog interesa te slušaju različite partnere i druge dionike i prenose njihova stajališta nadležnim tijelima u Parlamentu;

9.  smatra da službena putovanja Parlamenta izvan EU-a čine sastavni dio vanjske politike EU-a i da stoga moraju imati punu potporu delegacija EU-a te u tom smislu moraju dobiti najvišu razinu informacija i sigurnosti od ESVD-a; poziva da se Centru ESVD-a za odgovor na krizne situacije osiguraju sva potrebna sredstva; smatra da bi se boljom koordinacijom, planiranjem i određivanjem prioriteta između različitih tijela Parlamenta u pogledu misija povećala dosljednost, vjerodostojnost i učinak diplomatske uloge Parlamenta;

10.  predlaže da relevantna tijela Parlamenta uspostave unutarnju koordinaciju, među ostalim, periodičnim utvrđivanjem popisa prioritetnih zemalja s kojima će se surađivati, ovisno o predstojećim zakonodavnim predmetima te geopolitičkim ili strateškim prioritetima, održavanjem zajedničkih razmjena gledišta s tim prioritetnim zemljama o odnosima s EU-om ili o horizontalnim geopolitičkim pitanjima i žarištima sukoba te poticanjem sinergija među službenim putovanjima Parlamenta u inozemstvo kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, racionalizirali resursi i poboljšala dosljednost poruka Parlamenta;

11.  ističe da bi zastupnici uoči službenog putovanja trebali biti u potpunosti pripremljeni u pogledu dimenzija kulturnih i međunarodnih kulturnih odnosa određene treće zemlje, kako bi mogli potaknuti kulturu dijaloga u kontekstu dijaloga kultura; u tom pogledu poziva ESVD, a posebno njegov Odjel za stratešku komunikaciju i predviđanja, da u potpunosti podupire službena putovanja Parlamenta u treće zemlje;

12.  smatra da politički dijalog koji Parlament i njegovi pojedinačni zastupnici diljem svijeta vode s akterima iz vlada i parlamenata te s akterima iz civilnog društva doprinosi promicanju stajališta i vrijednosti EU-a u pogledu globalnih standarda u područjima kao što su univerzalna ljudska prava i demokracija, prava pripadnika LGBTI zajednice, ženska prava i rodna ravnopravnost, klimatska i energetska diplomacija, povezivost, umjetna inteligencija te digitalne i tehnološke politike;

13.  ističe dosljednu predanost Parlamenta stavljanju ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u središte vanjskog djelovanja EU-a i pružanju ključnog foruma na kojem se može čuti i proširiti glas dionika civilnog društva i demokratskih aktera iz cijelog svijeta; u tom pogledu ističe svoje djelovanje za potporu borcima za ljudska prava, ugroženim parlamentarnim zastupnicima i mladim političkim vođama, kao i za potporu sudjelovanju žena u političkom životu i borbi protiv dezinformacija; poziva na to da se u sljedećem parlamentarnom sazivu aktivnosti Parlamenta dodatno razviju i da se omogući da se čuje glas onih čija su prava ugrožena;

14.  ističe ključnu važnost rasprava i rezolucija o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kao jednog od alata Parlamenta s najvećim učinkom u inozemstvu kad je riječ o reagiranju na stanje ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a; stoga poziva na veću vidljivost tih rasprava i rezolucija, među ostalim u pogledu dnevnog reda plenarnih sjednica, u skladu s radom odbora i drugih stalnih parlamentarnih tijela;

15.  naglašava važnost i jedinstvenu prirodu uloge Parlamenta u misijama za promatranje izbora i, u širem smislu, programima potpore demokraciji, kao što je jačanje parlamentarne demokracije u zemljama izvan EU-a, te u inicijativama koje se odnose na posredovanje, olakšavanje izgradnje kapaciteta, sprečavanje sukoba, poticanje sporazumne i demokratske parlamentarne kulture i promicanje ljudskih prava; poziva na to da se rezultati aktivnosti Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora u određenim zemljama, kao i oni koji proizlaze iz misija EU-a za promatranje izbora, bolje integriraju u relevantan rad odbora i izaslanstava, kao i plenarnih sjednica kada se usredotočuju na te iste zemlje;

16.  poziva na pojačanu koordinaciju s Komisijom, uključujući Glavnu upravu za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju i Glavnu upravu za međunarodna partnerstva, u podupiranju parlamentarne demokracije diljem svijeta i jačanju institucionalne potpore parlamentima; predlaže da mreža s nacionalnim parlamentima za potporu demokraciji, koju je uspostavio Parlament, postane redovito institucionalno mjesto za koordinaciju aktivnosti i korištenje stručnog znanja;

17.  naglašava potrebu postizanja rodne ravnoteže u svim aktivnostima i službenim putovanjima izvan EU-a, što se odnosi i na predstavnike Parlamenta, te proširenja stručnog znanja o rodnoj ravnopravnosti raspoređivanjem stručnjaka za rodnu ravnopravnost u okviru aktivnosti i programa parlamentarne pomoći;

Doprinos Parlamenta vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

18.  smatra da bi sljedeći parlamentarni saziv i uspostava novog sastava Komisije trebali biti prilika za jačanje okvira međuinstitucijskih odnosa između Parlamenta, ESVD-a i Komisije, što uključuje i delegacije EU-a, kako bi se poboljšala parlamentarna diplomacija i ojačali instrumenti EU-a za vanjsko djelovanje;

19.  posebno poziva na to da se nadzor Parlamenta nad djelovanjima u okviru aktivnosti vanjske i sigurnosne politike EU-a poboljša na način da se poveća razina odgovornosti i transparentnosti ESVD-a i vanjskih službi Komisije; u tom kontekstu ističe da je potrebno ažurirati Deklaraciju o političkoj odgovornosti iz 2010. kako bi se redefinirali odnosi između ESVD-a i Parlamenta;

20.  poziva Komisiju, Vijeće i države članice da istinski uključe Parlament u provedbu i nadzor pitanja od strateške važnosti u vanjskim poslovima EU-a, među ostalim i u primjenu mjera ograničavanja, kao i u nadzor instrumenata za vanjsko financiranje;

21.  ustraje u pravu Parlamenta na informacije u području ZVSP-a u skladu s člankom 36.UEU-a, što se odnosi i na pristup izvješćima i strategijama za pojedine zemlje te drugim povjerljivim informacijama na kojima se temelji provedba ZVSP-a EU-a; u tom smislu naglašava važnost dovršetka, što je prije moguće, ažuriranja Međuinstitucionalnog sporazuma od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike;

22.  naglašava da bi njegova nadzorna funkcija i ovlasti u pogledu praćenja pregovora o međunarodnim sporazumima i njihove provedbe Parlamentu trebala dati ključnu ulogu u oblikovanju suradnje Unije sa zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama te njezina općenitoga djelovanja na međunarodnoj sceni, čime bi se EU-u omogućilo da nastavi s rodno osviještenom politikom i klimatskom diplomacijom u međunarodnim odnosima; u tom pogledu izražava žaljenje zbog takozvanih neformalnih ili ad hoc aranžmana za koje nije potrebna suglasnost Parlamenta, čime se potkopavaju ovlasti Parlamenta kao suzakonodavca i njegova nadzorna uloga;

23.  smatra da bi veleposlanike EU-a u strateškim zemljama i posebne predstavnike EU-a trebalo potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora za vanjske poslove Parlamenta;

24.  poziva na sustavnije sudjelovanje predsjednika vanjskih odbora Parlamenta na sastancima i događanjima u okviru ZVSP-a na visokoj razini, uključujući Vijeće za vanjske poslove; poziva na zajednička izaslanstva ESVD-a, Komisije i Parlamenata na velikim multilateralnim i regionalnim okupljanjima;

25.  ustraje u tome da bi sve ključne strateške dokumente o politikama koje Komisija i Vijeće donose u vezi s vođenjem vanjske politike EU-a trebalo pripremati uz savjetovanje s Parlamentom te u njih integrirati ulogu i doprinose Parlamenta;

26.  poziva na jačanje odnosa Parlamenta s nacionalnim parlamentima država članica, kao dobro pozicioniranim tijelima za ulogu posrednika prema izvršnim tijelima država članica; stoga naglašava da međuparlamentarna konferencija o ZVSP-u/ZSOP-u i međuparlamentarne konferencije koje svake godine održava Pododbor za ljudska prava predstavljaju važne forume za razmjenu informacija i najboljih praksi između nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u dotičnim područjima te da bi ih trebalo ojačati;

27.  smatra da Parlament može imati jedinstvenu ulogu u približavanju vanjske politike EU-a europskim građanima i jačanju demokratskog legitimiteta, uključujući suradnjom s tijelima na poddržavnoj razini kao što su regionalne vlade i parlamenti, čime se omogućuje da „višerazinska diplomacija” u skladu s pravnim i institucionalnim okvirima EU-a i država članica bude dio vanjskog djelovanja na razini EU-a i da se na njemu temelji;

28.  ponovno apelira na razvoj autonomne diplomacije EU-a koju određuje zajednička diplomatska kultura iz perspektive EU-a i naglašava ulogu Parlamenta u tom pogledu; smatra da je provedba pilot-projekta Parlamenta o osnivanju Europske diplomatske akademije, a posebno njezine budućnosti i stalne strukture, konkretan korak u tom pogledu; poziva da se zajamči trajno i aktivno sudjelovanje Parlamenta u upravljačkim tijelima buduće Europske diplomatske akademije, kao i u njezinim programima i aktivnostima osposobljavanja;

29.  smatra da, u kontekstu nazadovanja u pogledu ljudskih prava i demokracije diljem svijeta, Parlament ima posebnu ulogu u obrani multilateralizma utemeljenog na pravilima, demokracije i vladavine prava, u promicanju ljudskih prava i političkog pluralizma, u borbi protiv dezinformacija i vanjskog upletanja u zemljama izvan EU-a te na globalnoj razini u pomaganju demokratski izabranim parlamentima da putem ciljanih programa konsolidiraju svoje institucionalne uloge i interne metode rada; napominje da se zastupnici u Europskom parlamentu mogu baviti osjetljivijim pitanjima, kao što su kršenja ljudskih prava, javno davati izjave o njima, koristiti javne ili privatne komunikacijske kanale ili surađivati s lokalnim partnerima u slučajevima kada je prostor za tradicionalnu diplomaciju ograničeniji;

30.  ističe specifičnu ulogu parlamentarnih tijela u pomaganju partnerskim zemljama, a posebno u zemljama proširenja i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu i u istočnom susjedstvu; poziva da se ojača njihova uloga u procesu pristupanja EU-u, s obzirom na posebnu i ključnu ulogu koju nacionalni parlamenti imaju u zahtijevanom procesu reformi, među ostalim u pogledu usklađivanja zakonodavstva, parlamentarnog nadzora i informiranja građana; podsjeća da delegacije EU-a trebaju aktivno podupirati takvu međuparlamentarnu suradnju u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

31.  pozdravlja inovativne pristupe kao što je suradnja na razini odbora koja je nedavno pokrenuta između Europskog parlamenta i Vrhovne Rade Ukrajine te potiče razvoj daljnjih inicijativa u tom području s obzirom na političku važnost procesa proširenja;

32.  ponovno upućuje poziv da se ojačaju institucionalni kapaciteti EU-a za preventivnu diplomaciju, sprečavanje sukoba i posredovanje te smatra da Parlament putem svojih tijela i djelovanja u tom području može pružiti stručno znanje i znatan doprinos, među ostalim u okviru mehanizama ranog upozoravanja i terenskih posjeta;

33.  naglašava da široka međuparlamentarna mreža koju je Parlament razvio preko svojih stalnih izaslanstava i multilateralnih skupština predstavlja odlično sredstvo za raspravu i koordinaciju stajališta s međunarodnim partnerima na multilateralnim forumima, primjerice u vezi s rezolucijama UN-a, uključivanjem rodnih pitanja, klimatskom diplomacijom ili stajalištima na sastancima skupine G20, kao i za pojašnjavanje namjera EU-a partnerima i promicanje njegova djelovanja; ističe značajan doprinos Parlamenta radu multilateralnih foruma, zahvaljujući njegovu sudjelovanju, među ostalim, na parlamentarnim sastancima na vrhu skupina G7 i G20 te na sastancima Međuparlamentarne unije;

34.  ističe ulogu Europskog parlamenta u globalnom promicanju rodne ravnopravnosti, uključujući borbu protiv femicida i rodno uvjetovanog nasilja te pitanje prava LGBTI osoba u vanjskom djelovanju EU-a; ističe važnost parlamentarnih zastupnika u promicanju rodne osjetljivosti diljem vanjskih odnosa EU-a podizanjem razine osviještenosti, izgradnjom kapaciteta i razmjenom dobrih praksi, uključujući, ali ne ograničavajući se na dodanu vrijednost jamčenja rodno uravnoteženih parlamenata i rodne perspektive u funkcioniranju parlamentarnih tijela; poziva Parlament da dodatno ojača tu relevantnu dimenziju svoje parlamentarne diplomacije u svojim interakcijama s partnerskim zemljama;

35.  smatra da, s obzirom na cilj održivog razvoja br. 5 (postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica), Parlament mora imati značajnu ulogu u postizanju ključnih strateških mjerila za rodnu ravnopravnost;

36.  ističe zalaganje Parlamenta za ratifikaciju i provedbu relevantnih međunarodnih konvencija i konvencija UN-a te njihovih fakultativnih protokola, kao što su Pariški sporazum i Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;

Tim Europa: Parlament kao partner u području vanjske politike

37.  smatra da, iako bi Parlament trebao zadržati potpunu autonomiju u provedbi svojega vanjskopolitičkog programa, zajednički ad hoc posjeti i izjave s predstavnicima Komisije i Vijeća u vezi s ključnim zbivanjima u zemljama koje nisu članice EU-a predstavljaju obećavajuće područje za provedbu pristupa Tima Europa; u tom pogledu poziva na pokretanje međuinstitucijskog pilot-programa Tima Europa u odabranom broju trećih zemalja; poziva na to da se tim pilot-programom osigura potpuna integracija alata Parlamenta u zajednički međuinstitucijski pristup dotičnim zemljama;

38.  osuđuje odluku nekih zemalja, uključujući neke koje imaju sporazume s EU-om, da se izaslanstvima Parlamenta i pojedinačnim zastupnicima u Europskom parlamentu zabrani ulazak na neka ili sva njihova državna područja; osuđuje prijetnje i sankcije usmjerene protiv zastupnika u Europskom parlamentu iz zemalja koje nisu članice EU-a; ustraje u tome da Vijeće i države članice poduzmu hitne i snažne mjere, uključujući, prema potrebi, sankcije, u slučajevima kada tijela Parlamenta ili pojedinačni zastupnici u Europskom parlamentu postanu mete mjera ograničavanja iz trećih zemalja;

39.  ističe da je promatranje izbora područje u kojem je suradnja između Parlamenta i ESVD-a najstrukturiranija, pri čemu obje institucije provode aktivnosti promatranja izbora koje su na više načina međusobno dobro integrirane;

40.  ponovno poziva na bolju stratešku koordinaciju među institucijama EU-a u vezi s hitnim pojedinačnim slučajevima u koje su uključeni borci za ljudska prava, novinari ili članovi posebno ranjivih skupina; uvjeren je da bi se parlamentarna diplomacija u takvim slučajevima mogla pokazati djelotvornim i komplementarnim mehanizmom za suradnju sa zemljama koje nisu države članice EU-a; poziva na osnivanje međuinstitucijske radne skupine za borce za ljudska prava koja bi koordinirala europske napore u prioritetnim slučajevima boraca za ljudska prava;

41.  ponavlja svoj zahtjev da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u suradnji s državama članicama i Parlamentom donese godišnji popis zemalja koje izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog teškog položaja boraca za ljudska prava i aktivista za demokraciju, čime bi se, među ostalim, omogućio potpuno koordiniran praktični odgovor Tima Europa na terenu; smatra da bi Parlament mogao imati odlučujuću ulogu zahvaljujući svojim institucionalnim i drugim sredstvima za potporu tom ciljanom i zajedničkom pristupu;

42.  potiče sve delegacije EU-a da promoviraju rad Parlamenta relevantan za zemlje domaćine, među ostalim na lokalnim jezicima na svojim internetskim stranicama, te da se uključe u popratne aktivnosti u suradnji s lokalnim vlastima i skupinama civilnog društva;

o
o   o

43.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30. (2) SL C, C/2023/410, 23.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/410/oj. (3) SL C 214, 16.6.2023., str. 26. (4) SL C 214, 16.6.2023., str. 54. (5) SL C 23, 21.1.2021., str. 16. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0316. (7) SL C 298, 30.11.2002., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o električnom zrakoplovstvu – rješenje za letove kratkog i srednjeg dometa (2023/2060(INI))

P9_TA(2024)0014 A9-0438/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 90.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 3. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. ožujka 2023. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akt o industriji s nultom neto stopom emisija) (COM(2023)0161),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2021)0559),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2021. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 (COM(2021)0812), a posebno njegov odjeljak 5. o infrastrukturi za zračni promet,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 7. lipnja 2018. o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (COM(2018)0435),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. lipnja 2013. o provedbi jedinstvenog europskog neba (COM(2013)0410),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenoga 2022. naslovljenu „Strategija za dronove 2.0 za pametan i održiv ekosustav bespilotnih zrakoplova u Europi” (COM(2022)0652),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnostiˮ (COM(2020)0789),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)(1), kojom su ciljevi europskog zelenog plana preoblikovani u zakon,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 598/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja povezanih s bukom u zračnim lukama Unije unutar uravnoteženog pristupa kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2002/30/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ(3), a posebno osnivanje Inovacijskog fonda,

–  uzimajući u obzir europski zeleni plan, čiji je cilj usmjeriti EU na put do zelene tranzicije i u konačnici ostvariti klimatsku neutralnost do 2050.,

–  uzimajući u obzir donošenje paketa „Spremni za 55 %” i prijedloge koje on sadržava, posebno prijedlog za povećanje proizvodnje i primjene održivih zrakoplovnih goriva koji je poznat i kao inicijativa ReFuelEU Aviation, i prijedlog za reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kad je riječ o emisijama CO2 iz zrakoplovstva,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. svibnja 2023. o novom okviru EU-a za gradsku mobilnost(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2015. o zrakoplovstvu(5),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2012. o budućnosti regionalnih zračnih luka i usluga zračnog prijevoza u EU-u(6) i svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o strategiji zrakoplovstva za Europu(7),

–  uzimajući u obzir posebne uvjete certifikacije Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) SC E-19 za električne/hibridne pogonske sustave,

–   uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9‑0438/2023),

A.  budući da su se do 2019. emisije iz međunarodnog zrakoplovstva povećale za 146 % u odnosu na razinu iz 1990.(8); budući da se očekuje rast tog udjela zajedno s povećanjem potražnje za zračnim prometom;

B.  budući da bi se 50 – 55 % emisija moglo smanjiti prelaskom na održiva zrakoplovna goriva, 30 – 35 % uporabom novih tehnologija, 5 – 10 % optimizacijom uporabe zrakoplova i infrastrukture, a 5 % odabirom novih tržišnih mjera(9);

C.  budući da će se, kako bi se potrebna smanjenja emisija ostvarila do 2050., 75 % globalne civilne flote morati zamijeniti od 2035. nadalje;

D.  budući da je za istinski čisto zrakoplovstvo potrebna bliskija suradnja istraživača, proizvođača, zračnih prijevoznika, vlada i drugih dionika; budući da dio zrakoplovne industrije već sudjeluje u razvoju naprednih koncepata zrakoplova(10) kao što su električni zrakoplovi s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem (eVTOL);

E.  budući da je Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo (CAJU) vodeći program EU-a za istraživanje i inovacije kako bi se zrakoplovstvo preusmjerilo prema održivoj budućnosti; budući da CAJU i EASA surađuju u prilagođavanju standardnog sustava certifikacije za novu generaciju zrakoplova;

F.  budući da mali električni testni zrakoplovi kapaciteta do devet sjedećih mjesta već lete u različitim regijama EU-a; budući da se električni zrakoplov kapaciteta do 30 sjedećih mjesta planira za kraj 2020-ih, a regionalni zrakoplov za 2030-e(11); budući da prva flota električnih zrakoplova koje je certificirala EASA(12) već sudjeluje u aktivnostima osposobljavanja pilota u sigurnom i ekološki prihvatljivom okruženju; budući da je nekoliko modela eVTOL-a već podnijelo zahtjev EASA-i za certifikaciju tipa;

G.  budući da je EASA predložila pravila za sigurno upravljanje zrakoplovima s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem (VTOL), uključujući zračne taksije, te sveobuhvatan skup operativnih zahtjeva za pilotske električne zračne taksije koji obuhvaćaju područja operacija, licenciranja letačke posade i pravila o upravljanju zračnim prostorom i zračnim prometom;

H.  budući da bi električno i hibridno električno zrakoplovstvo moglo osnažiti gradsku i regionalnu zračnu mobilnost i povezivost uz cijeli niz inovativnih rješenja javnog prijevoza; budući da se u međuvremenu pripremaju planovi izgradnje zrakoplova s pogonom na vodik kako bi oni mogli letjeti u velikim razmjerima do 2035.;

I.  budući da će električno i hibridno električno zrakoplovstvo povećati konkurentnost trajanja putovanja na kraćim udaljenostima zahvaljujući bržem prijevozu; budući da će električni zrakoplov prevoziti manje putnika u malim zrakoplovima, što znači da će se na ukrcaj i zemaljske usluge trošiti manje vremena;

J.  budući da je EU svjedok brzog razvoja tehnologije baterija u smislu obujma proizvodnje i rashoda za razvoj;

K.  budući da uspješnost iznimno složenih projekata istraživanja i razvoja u području čistog zrakoplovstva izravno ovisi o financijskoj i političkoj potpori, uključujući potporu institucija EU-a i država članica; budući da su uspostavljeni brojni savezi za čisto zrakoplovstvo, kao što je Savez za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija (AZEA), koji trenutačno rade na portfeljima projekata, ali im je potrebna učinkovita potpora EU-a; budući da je javni poticaj tim projektima ključan za privlačenje privatnih ulaganja;

L.  budući da će u nadolazećim godinama biti potrebna ulaganja država članica u opskrbu električnom energijom zrakoplova u mirovanju kako bi se ispunili ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva(13), koja bi mogla postati odskočna daska prema budućem uvođenju infrastrukture za punjenje električnih zrakoplova;

M.  budući da se izračun ugljičnog otiska električnog zrakoplovstva i zrakoplovstva s pogonom na vodik mora temeljiti na njihovu cijelom životnom ciklusu, uključujući izvor proizvodnje energije i proizvodnje baterija;

N.  budući da je zrakoplovni sektor, premda se jasno pokazalo da je osjetljiv na pandemije, geopolitiku i gospodarske šokove, dokazao svoju ključnu ulogu u održavanju neprekinutog lanca opskrbe, posebno kad je riječ o osnovnim dobrima;

O.  budući da su zelene i digitalne vještine u tehničkom obrazovanju i stručnom znanju, kao što su zrakoplovna tehnologija i inženjerstvo, znanost i matematika, ključne za održivi razvoj zrakoplovstva i stvaraju privlačna radna mjesta za mlade;

P.  budući da sigurnost mora ostati glavni prioritet u zrakoplovstvu;

Prednosti elektrifikacije zrakoplova

1.  primjećuje važnost regionalnih zračnih luka u Uniji za električne letačke operacije kratkog i srednjeg dometa; ističe potencijal regionalnih zračnih luka kao multimodalnih čvorišta za inovacije te malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u cijelom opskrbnom lancu, što koristi istraživanju i tržišnom natjecanju ne samo u sektoru zrakoplovstva, nego i u drugim sektorima prometa kao što su cestovni, pomorski i željeznički promet; stoga traži od Komisije da potvrdi svoju financijsku potporu regionalnim zračnim lukama, posebno onima koje djeluju u području električnog zrakoplovstva;

2.  uvjeren je da bi čišće, brže i praktičnije opcije zračnog prijevoza povećale povezanost i pristupačnost u manjim, izoliranijim i rijetko naseljenim područjima, uključujući otočne regije i najudaljenije regije, osobito u smislu pristupa javnim uslugama, otvaranja radnih mjesta i održivijeg turizma;

3.  napominje da će najudaljenije regije biti teško povezati s kontinentalnim dijelom Europe električnim zrakoplovstvom zbog njihove udaljenosti i ograničenog kapaciteta baterije zrakoplova; međutim, ističe potencijal električnog zrakoplovstva da osigura povezanost najudaljenijih regija, čime bi se pridonijelo njihovu razvoju i djelomično ublažile negativne posljedice za njihovo gospodarstvo koje proizlaze iz njihove nepovoljne topografije; naglašava potrebu za financijskom, materijalnom i tehničkom potporom perifernim regijama kako bi se osiguralo da se infrastruktura potrebna za brzo i pouzdano punjenje baterija, servisiranje zrakoplova eVTOL i osposobljavanje visokokvalificiranih tehničara i operatera razvija odgovarajućim tempom;

4.  ističe da se, kad je riječ o zemljopisnim preprekama, može uštedjeti puno vremena upotrebom električnih letova kao novog sredstva javnog prijevoza koje ne ovisi o postojećim prometnicama ili željezničkoj pruzi; upućuje na iskustvo nordijskih zemalja koje objedinjuju zemljopisne značajke kao što su fjordovi, jezera i planine, nisku gustoću naseljenosti i snažnu usredotočenost na održivu energiju(14), te najudaljenijih regija koje karakteriziraju njihova izoliranost, udaljenost, mala površina te nepovoljna topografija i klima; poziva Komisiju da istraži taj potencijal u bliskoj suradnji s relevantnim regijama i državama članicama;

5.  smatra da bi zahvaljujući elektrifikaciji regionalnog zrakoplovstva prethodno napuštene rute mogle postati ekonomski isplative, čime bi se poboljšala povezivost, potaknuo regionalni razvoj i privukla nova regionalna ulaganja; ističe vjerodostojne izglede za hibridizaciju s obzirom na ograničenja regionalnog zrakoplovstva povezana s autonomijom i brojem putnika;

6.  ponavlja viđenje Komisije da će eVTOL-ovi, kako je izraženo u Komisijinoj strategiji za dronove 2.0, postati važan element putničkog prijevoza do 2030. te će biti integrirani u postojeće prometne sustave i doprinijeti dekarbonizaciji Europske unije, uz istodobno smanjenje negativnih učinaka na okoliš(15); ističe činjenicu da su, unatoč brzom tehnološkom razvoju električnih zrakoplova s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem (eVTOL-ovi), oni trenutačno ograničeni na šest sjedala, dok električni zrakoplovi s fiksnim krilima već mogu prevoziti više putnika na postojećim i novim gradskim zračnim rutama; traži od Komisije da razlikuje te dvije opcije jer upotrebljavaju različite tehnologije i služe različitim tržištima; uvjeren je da se i eVTOL-ovi i električni zrakoplovi s fiksnim krilima moraju smatrati komplementarnim oblicima nove gradske zračne mobilnosti;

7.  ističe da zrakoplov s električnim motorom ne uzrokuje gotovo nikakvo operativno onečišćenje, što znači da se smanjuju lokalne emisije koje bi mogle štetno utjecati na zdravlje građana koji žive blizu zračnih luka; stoga smatra da bi posebno za zrakoplove s niskom emisijom buke trebali biti na snazi pojednostavnjeni postupci za dobivanje dozvola povezanih s bukom ili odstupanja od ograničenja letenja; naglašava da smanjenje buke postignuto električnim zrakoplovstvom s niskom emisijom buke može poboljšati situaciju u nekim zračnim lukama i obližnjim stambenim područjima;

8.  naglašava da je potrebno iskoristiti potencijal znatno niže razine buke električnih i hibridnih električnih zrakoplova; potiče industriju da iskoristi rad EASA-e pri utvrđivanju prve tehničke specifikacije za zaštitu okoliša(16) za procjenu buke određenih zrakoplova eVTOL čiji je cilj osigurati visoku i ujednačenu razinu zaštite okoliša za europske građane i olakšati njihovu integraciju u zrakoplovni ekosustav i urbani okoliš;

9.  čvrsto vjeruje da će električni i hibridni električni zrakoplovi imati znatan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovstvu te će ponuditi nove mogućnosti za gradsku mobilnost; pozdravlja dosadašnji rad EASA-e na zrakoplovima eVTOL namijenjenima korištenju kao zračnim taksijima, na projektiranju potrebne zemaljske infrastrukture za sigurne operacije zračne mobilnosti u gradovima(17) i na prilagodbi regulatornog okvira za zrakoplovstvo kako bi se olakšao ulazak na tržište zrakoplova koji upotrebljavaju električni pogon i pogon na vodik; naglašava ključnu ulogu EASA-e u certificiranju tih vrsta zrakoplova jer bi se time mogao ubrzati njihov razvoj; podržava komercijalizaciju okolišu prihvatljivih zrakoplova koji koriste alternativne pogonske tehnologije kako bi se dopunile mjere pokrenute u okviru inicijativa za održiva zrakoplovna goriva; poziva Komisiju da u budućnosti poduzme mjere kako bi osigurala da električni letovi opslužuju kratke regionalne rute za potrebe obveza pružanja javnih usluga u skladu s primjenjivim pravilima EU-a;

Ulaganje u budućnost

10.  smatra da, iako letovi kratkog i srednjeg dometa predstavljaju tek dio emisija, svaka elektrificirana ruta predstavlja smanjenje klimatskog i ekološkog otiska zrakoplovstva te je vrijedna ulaganja; ustraje u tome da se odmah mora započeti s prikupljanjem potrebnih ulaganja;

11.  smatra da će se ciljevi niskih i nultih stopa emisija postići i upotrebom hibridnih i električnih tehnologija razvijenih za regionalne i međunarodne letove kratkog i srednjeg dometa kako u svrhe komercijalnog tako i poslovnog zrakoplovstva, te poziva na potrebna ulaganja u istraživanje i razvoj u području projektiranja zrakoplova i pogonskih sustava, baterija i drugih hibridnih rješenja; napominje da bi uz komercijalizaciju električnog zrakoplovstva, države članice trebale razmotriti preispitivanje svojeg zakonodavstva kojim se zabranjuju letovi kratkog i srednjeg dometa;

12.  konstatira da znatne potrebe povezane sa zamjenom civilne flote predstavljaju izazov i zahtijevaju golema financijska ulaganja, a istodobno su i velika tržišna prilika koja bi mogla dovesti do novih radnih mjesta i vještina u cjelokupnom sektoru prometa u Europi;

13.  ustraje u tome da je za razvoj električnog zrakoplovstva za komercijalnu uporabu potrebna djelotvorna financijska i regulatorna potpora na nacionalnoj razini i razini EU-a; ističe vrlo pozitivne rezultate ostvarene uz pomoć javne nabave i smatra da je to djelotvoran alat za elektrifikaciju industrije, a da se time ne uzrokuju poremećaji na tržištu;

14.  poziva države članice da istraže tržišne poticaje i korist za dotične proizvođače električnih zrakoplova, operatore i mala i srednja poduzeća kako bi se promicao razvoj i usvajanje te ekološki prihvatljive tehnologije; smatra da ti poticaji i korist za komponente električnog zrakoplovstva, električnu energiju i emisijske jedinice mogu potaknuti rast tržišta;

15.  napominje da se u Europi provodi velik broj letova kratkog i srednjeg dometa; poziva Komisiju da u suradnji s Eurocontrolom i EASA-om utvrdi zračne rute koje su najprikladnije za potpunu elektrifikaciju i koje bi dovele do značajnijeg smanjenja emisija CO2 jer će to pomoći dotičnim zračnim lukama da započnu potrebne prilagodbe; naglašava da vodik može imati važnu ulogu u smanjenju emisija; podsjeća da su poduzeća usmjerena na električne zrakoplove za manja rješenja i zrakoplove s pogonom na vodik za veća;

16.  smatra da je potrebno ispitati mogućnost izmjene postojećih pravila EU-a o državnim potporama kako bi se omogućilo stvaranje ciljanog investicijskog okvira koji se temelji na javnom i privatnom financiranju kako bi se pružila potpora novom resursno intenzivnom sektoru eVTOL-a u cilju jačanja strateške autonomije Europe u tom području, s obzirom na to da će eVTOL-ovi vjerojatno postati strateški dio prometnog sektora;

17.  smatra da bi poduzeća EU-a koja djeluju u području elektrifikacije sektora zrakoplovstva trebala bliskije surađivati s nacionalnim tijelima i tijelima EU-a kako bi se izradili integrirani tehnički plan i zajednički istraživački programi; pozdravlja rad u okviru AZEA-e; naglašava da je ta suradnja ključna kako bi EU zadržao svoje vodeće mjesto u industriji i konkurentnost na međunarodnoj sceni;

18.  napominje da manji električni zrakoplov može prometovati iz postojećih i jednostavnijih zrakoplovnih pista, čime bi se mogla smanjiti potreba za velikom i skupom infrastrukturom u budućnosti;

19.  naglašava da su planiranje i spremnost energetske infrastrukture ključni faktori u određivanju upotrebe električnog zrakoplovstva i zrakoplovstva temeljenog na vodiku jer će uvođenje električnog zrakoplovstva biti moguće tek nakon što se infrastruktura pripremi i ispita; napominje da bi nakon prelaska na alternativne pogonske sustave postojeće velike zračne luke do 2050. mogle potrošiti 5 – 10 puta više električne energije nego danas(18) te primjećuje da infrastruktura za električne zrakoplove i elektrifikacija lokacija kao što su zračne luke još nisu dovoljno razvijene; ističe da, kako bi se zadovoljila očekivana potražnja za energijom, prvi elementi infrastrukture zračne luke moraju biti uspostavljeni do 2025. te poziva da se osiguraju potrebna ulaganja; nadalje, u tom pogledu naglašava da za pravilno uvođenje električnih zrakoplova Komisija i države članice moraju pravilno provesti Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva(19) kako bi dodatno promicale elektrifikaciju lokacija; ističe korisnost namjenskih projekata financiranja infrastrukture u tom pogledu, kao što je Instrument za povezivanje Europe u području prometa i energetike; podsjeća da u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva Komisija krajem 2026. i nakon toga svakih pet godina mora evaluirati trenutačno stanje i budući razvoj tržišta za zrakoplovstvo s pogonom na vodik i električnim pogonom; apelira na Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se ta evaluacija provede, uključujući studiju izvedivosti o uvođenju relevantne infrastrukture za pogon zrakoplova, nakon čega će uslijediti plan uvođenja infrastrukture za alternativna goriva u zračnim lukama, posebno za mjesta za punjenje električnom energijom i opskrbu vodikom; potiče industrije na globalnoj razini da što prije postignu dogovor o globalnim standardima za zemaljske postaje za punjenje zrakoplova u mirovanju;

Tehnološki izazovi i rješenja

20.  s obzirom na to da se tehnološka kretanja u različitim prometnim sektorima kreću u istom smjeru, pozdravlja postojeća međuindustrijska partnerstva u području istraživanja i razvoja(20) između zračne i automobilske industrije (u pogledu razvoja sljedeće generacije baterija i gorivnih ćelija), zračne i brodarske industrije (u pogledu upotrebe alternativnih goriva) te zračne i željezničke industrije (u pogledu sustava za distribuciju električne energije);

21.  ističe da, iako električni i hibridni električni zrakoplovi sa sobom nose golemo obećanje za održiviju budućnost zrakoplovstva, njihova trenutačna generacija baterija predstavlja znatne izazove, prvenstveno povezane s težinom i gustoćom energije; napominje da ta ograničenja utječu na domet, kapacitet korisnog tereta i ukupnu učinkovitost električnih zrakoplova;

22.  podsjeća da operacije električnog zrakoplova podrazumijevaju stroge zahtjeve za baterije, uz prioritet sigurnosti, ali i zahtjev da budu lagane, kompaktne, brzo punjive te moraju imati veliku snagu koja je potrebna za polijetanje i uspinjanje; ističe da su za takve baterije visoke učinkovitosti potrebne kritične sirovine, koje često nisu dostupne u Europi; poziva zrakoplovnu industriju da se priključi nastojanjima industrije da osigura održiv lanac opskrbe;

23.  podsjeća da uvjeti nadmorske visine specifični za zračni prijevoz nameću posebna tehnička ograničenja za baterije u usporedbi s drugim načinima prijevoza;

24.  ističe potencijal zrakoplovstva s pogonom na vodik koje se temelji na gorivnim ćelijama, alternativnom obliku električnog zrakoplovstva, posebno u pogledu autonomije; ističe da stalno poboljšanje u tehnologijama baterija i gorivnih ćelija, zajedno s energetski učinkovitijim dizajnima zrakoplova, može omogućiti bolju ekološku učinkovitost; ponavlja da neki od najvećih tehnoloških izazova s kojima se industrija trenutačno suočava uključuju težinu i dimenzije baterija, maksimalnu izlaznu snagu gorivnih ćelija, električnu distribuciju i termalne sustave, integraciju konstrukcije i poboljšanje aerodinamike;

25.  naglašava da će za povećanu uporabu baterija u aeronautici biti potrebna hitna uspostava industrije recikliranja EU-a u skladu s potrebama tog sektora kako bi se izbjeglo stvaranje novih ovisnosti o trećim zemljama;

Djelovanje u okviru EU-a

26.  podsjeća da aeronautička industrija nije samo važan pokretač gospodarske djelatnosti, nego i jedan od najuspješnijih sektora visoke tehnologije u EU-u; poziva Komisiju da donese proaktivne politike za potporu i razvoj industrije u bliskoj suradnji s postojećim forumima kao što su Savjetodavno vijeće za istraživanje i inovacije u zrakoplovstvu (ACARE) i AZEA; poziva Komisiju da osigura da se postojeći propisi EU-a u tom području međusobno ne poništavaju i ne sprečavaju aeronautičku industriju da razvija svoje projekte dekarbonizacije i elektrifikacije;

27.  smatra da je potrebno daljnje usklađivanje zrakoplovno-svemirskog i obrambenog ekosustava te energetskog ekosustava kako bi se poboljšalo letenje na električni pogon; napominje da Komisija radi na zasebnim tranzicijskim putovima za oba ekosustava; prepoznaje iznimnu važnost tranzicijskih putova kako bi se industriji omogućilo da težnje u području klime učinkovito pretvori u konkretne klimatske mjere, čime se čuva i stvara vrijednost za naše društvo, naš planet i poduzeća; međutim, izražava zabrinutost zbog različitih tranzicijskih putova dvaju ekosustava, posebno u svjetlu zajedničkog imperativa uspostavljanja dovoljno stabilnih elektroenergetskih mreža i osiguravanja cjenovne pristupačnosti čiste električne energije, među ostalim za elektrifikaciju zrakoplova; s obzirom na navedeno ističe važnost zajedničke strategije za električne zrakoplove i apelira na Komisiju da poduzme proaktivne korake za oblikovanje takve strategije; nadalje, poziva Komisiju da u tom pogledu inicira zajednički strukturni dijalog između glavnih uprava za mobilnost i promet te energetiku te da dovrši put prije europskih izbora 2024. kako bi ga nova predstojeća Komisija 2024. mogla koristiti kao referencu za buduće regulative;

28.  podsjeća da je AZEA osnovan na inicijativu Komisije kako bi se okupili svi privatni i javni partneri iz cijelog zrakoplovnog ekosustava u cilju pripreme za početak komercijalne uporabe zrakoplova s pogonom na vodik i električnih zrakoplova; poziva Komisiju da surađuje s AZEA-om i da ga podrži u razvoju znanja o električnom zrakoplovstvu; konstatira da bi se u tom pogledu mogle koristiti akademije za vještine u okviru Akta o industriji s nultom neto stopom emisija te poziva Komisiju i države članice da ih promiču;

29.  ističe trenutačni nedostatak vještina u području električnog i sistemskog inženjerstva; podsjeća da bi se natječaj EU-a za mlade znanstvenike mogao koristiti kao referenca za razvoj tematskog natječaja EU-a za mlade talente za sve industrijske ekosustave, uključujući letove na električni pogon; poziva Komisiju i države članice da podižu razinu osviještenosti o mogućnostima zelenih karijera u zrakoplovstvu te da u tom smislu potiču nacionalne projekte i projekte EU-a;

30.  pozdravlja namjeru Komisije da uspostavi koordinirane usluge poziva u okviru postojećih instrumenata EU-a i zajmova Europske investicijske banke (EIB) za potporu novom vodećem projektu o tehnologijama bespilotnih letjelica; apelira na EIB da uvede i primijeni ciljane instrumente financiranja usmjerene na poticanje europske industrije električnog zrakoplovstva u nastajanju i potporu njezinim potrebama, prepoznajući da je riječ o kapitalno intenzivnom sektoru s jedinstvenim potrebama, te uzimajući u obzir da će za uvođenje eVTOL-a biti potrebna i ulaganja u zemaljsku infrastrukturu, uključujući vertiportove i infrastrukturu za punjenje;

31.  zabrinut je zbog toga što je proračun koji je u okviru programa Obzor Europa predviđen za CAJU daleko ispod razine njegove ambicije; podsjeća da je razina inovacija koja se povezuje sa svakim projektom vrlo visoka te da potpora mora biti razmjerna i kontinuirana u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2027.; smatra da bi i CAJU trebalo poticati na to da se bavi električnim zrakoplovstvom i daje prednost financiranju inovativnih projekata u području zrakoplovstva s nultom stopom emisija, kao što su električni zrakoplovi i zrakoplovi s pogonom na vodik; ističe da su potrebna nova sredstva kako bi se nadišla razina tehnološke spremnosti 6. kako bi se tehnologije stavile na tržište; pozdravlja nedavnu najavu da će Ujedinjena Kraljevina kao pridružena zemlja sudjelovati u programu Obzor Europa, što će potaknuti naše zajedničke napore u pogledu čistog zrakoplovstva;

32.  žali zbog činjenice što, unatoč znatnim naporima i predanosti zrakoplovnog sektora u nastojanju da se ostvari dekarbonizacija, ne postoji poseban fond EU-a za zrakoplovstvo izričito namijenjen pružanju potpore zrakoplovstvu; poziva Komisiju da objavi posebne pozive za financiranje projekata kojima se podupire elektrifikacija i mjere za smanjenje ukupnih učinaka zrakoplovstva; međutim, podsjeća da su Inovacijski fond u okviru ETS-a i upotreba ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važni instrumenti za uvođenje i dovođenje na razinu industrije tehnologija kojima bi se mogao utrti put prema električnom zrakoplovstvu i zrakoplovstvu s pogonom na vodik; podsjeća na Direktivu (EU) 2023/959(21), kojom je izmijenjena Direktiva 2003/87/EZ i proširen raspon prihvatljivih projekata za financiranje u okviru Inovacijskog fonda kako bi se obuhvatio širi raspon proizvoda, procesa i tehnologija s nultim emisijama ugljika;

33.  naglašava da je potrebno poboljšati upravljanje temperaturom baterija i upravljanje punjenjem i zamjenom baterija te ubrzati razvoj sektora recikliranja baterija; poziva Komisiju da ulaže u istraživanje i razvoj sljedeće generacije čvrstih baterija koje imaju dvostruko više energije od litij-ionskih baterija i otprilike tri puta veći potencijal skladištenja; stoga poziva Komisiju da s pomoću instrumenata kao što su Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Europski savez za baterije potakne smanjenje ovisnosti u lancu opskrbe baterijama i osiguravanje dostatne opskrbe kritičnim sirovinama, čime bi se smanjila naša vanjska ovisnost o baterijama; potiče Komisiju i države članice da nastave raditi na razvoju u paralelnim strateškim partnerstvima s trećim zemljama istomišljenicama u području sirovina za aeronautiku;

34.  poziva Komisiju da osigura dosljednost između razvoja električnog prijevoza i mobilnosti, potrebne infrastrukture i politika EU-a usmjerenih na povećanje europskog kapaciteta za proizvodnju baterija, uključujući opskrbu potrebnim sirovinama i naprednim materijalima za proizvodnju baterija; stoga poziva Komisiju da revidira Strateški akcijski plan za baterije koji povezuje navedene aspekte i posebno uključuje uvođenje kvantificiranih i vremenski ograničenih ciljeva za proizvodnju baterija u EU-u; poziva države članice i Komisiju da, s obzirom na navedeno, u suradnji s industrijom utvrde moguće sinergije sa sektorom cestovnog prometa kako bi se maksimalno povećala javna i privatna ulaganja, posebno u proizvodnju i recikliranje baterija i gorivnih ćelija.

35.  poziva Komisiju da izradi politički okvir kojim će se poduprijeti uvođenje tehnologija za električne zrakoplove, kao što je usmjeravanje dijela prihoda ETS-a od zrakoplovstva ili bilo kakvog njegova oporezivanja Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo (CAJU), u skladu s prijedlogom Direktive o oporezivanju energije(22);

36.  poziva Komisiju da izradi strategiju kako bi se osiguralo uvođenje potrebne infrastrukture za električno zrakoplovstvo, uključujući proizvodnju električne energije, priključivanje na mrežu i infrastrukturu za punjenje, razmjerno upotrebi električnih zrakoplova; podsjeća da bi nedostupnost zelenog vodika i nedostatak infrastrukture mogli odgoditi početak uporabe zrakoplova s pogonom na vodik; apelira na Komisiju da osmisli ciljanu strategiju za proizvodnju i skladištenje vodika;

37.  poziva EASA-u da nastavi raditi u smjeru utvrđivanja standarda certificiranja i programima kako bi električni i hibridni električni zrakoplovi postali održivi i kako bi se moglo znatno skratiti vrijeme potrebno za stavljanje na tržište takvih zrakoplova; poziva Komisiju da u tom pogledu osigura potrebne resurse, posebno osoblje;

38.  poziva Komisiju da osmisli europsku strategiju za koordinirani pristup razvoju, certificiranju i uvođenju nove generacije zrakoplova, uključujući električne zrakoplove s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem, kako bi se među europskim građanima podigla razina svijesti o njegovim prednostima i potaknula privatna i javna ulaganja, uz istodobno zadržavanje tehnološke baze i vodstva u Europi; smatra da električno zrakoplovstvo sa sobom donosi obećanje o održivijoj budućnosti zračnog prijevoza te da je ciljana informativna kampanja ključna za podizanje razine osviještenosti javnosti o njegovoj mogućoj koristi i učinku;

o
o   o

39.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 243, 9.7.2021., str. 1. (2) SL L 173, 12.6.2014., str. 65. (3) SL L 275, 25.10.2003., str. 32. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0130. (5) SL C 366, 27.10.2017., str. 2. (6) SL C 261 E, 10.9.2013., str. 1. (7) SL C 252, 18.7.2018., str. 284. (8) Europski parlament, Emisije iz zrakoplovstva i brodarstva:činjenice i brojke (infografika), ažurirano 15. lipnja 2023. (9) Waypoint 2050, „Aviation: Benefits Beyond Borders (Zrakoplovstvo: korist koja prelazi granice), slika 2. (10) ATR, Avinor, Deutsche Aircraft (u suradnji s Private Wingsom), Heart Aerospace (u suradnji s Finnairom i Icelandairom), Pipistrel, SAS (u suradnji s Airbusom), Tecnam itd. (11) Informativni članak, „Net zero 2050:new aircraft technology”, (Nulta neto stopa do 2050.: nova zrakoplovna tehnologija), IATA, lipanj 2023. (12) Pipistrel Velis Electro. (13) SL L 234, 22.9.2023., str. 1. (14) Accessibility study for electric aviation.Part of the project Electric Aviation and the Effect on Nordic Regions (Studija o pristupačnosti električnog zrakoplovstva. Dio projekta Električno zrakoplovstvo i utjecaj na nordijske regije). (15) Isto. (16) https://www.easa.europa.eu/en/newsroom-and-events/press-releases/easa-publishes-worlds-first-proposal-assessment-and-limitation. (17) EASA, „Vertiports. Prototype Technical Specifications for the Design of VFR Vertiports for Operation of with Manned VTOL-Capable Aircraft Certified in the Enhanced Category (PTS-VPT-DSN)” („Vertiportovi. Tehničke specifikacije prototipa za dizajn VFR vertiportova za rukovanje VTOL zrakoplovom s posadom certificiranom u pojačanoj kategoriji (PTS-VPT-DSN))”, ožujak 2022. (18) Target True Zero:Delivering the Infrastructure for Battery and Hydrogen-Powered Flight (Cilj stvarne nulte stope: izgradnja infrastrukture za letove na baterijski i vodikov pogon), Svjetski gospodarski forum, travanj 2023., str. 10.–15. (19) Uredba (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU (SL L 234, 22.9.2023., str. 1.). (20) Airbus and Renault Group to advance research on electrification (Airbus i grupacija Renault unapređuju istraživanja u području elektrifikacije). (21) Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (SL L 130, 16.5.2023., str. 134.). (22) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o aktualnim i budućim izazovima u pogledu prekogranične suradnje sa susjednim zemljama (2023/2076(INI))

P9_TA(2024)0015 A9-0415/2023

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 4. i 162., članke od 174. do 178. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)” koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj i iz instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/562 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 223/2014 u pogledu djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS)(5),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 2018. o mehanizmu za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu (COM(2018)0373),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (COM(2017)0534),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. travnja 2020. naslovljenu „Smjernice za izvanrednu pomoć EU-a u području prekogranične suradnje u zdravstvenoj zaštiti u kontekstu krize izazvane bolešću COVID-19”(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. (COM(2020)0625),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u: Osmo izvješće o koheziji(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. svibnja 2023. o ulozi kohezijske politike u suočavanju s višedimenzionalnim okolišnim izazovima u sredozemnom bazenu(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o regijama koje zaostaju u EU-u(9),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „EU lagging regions: state of play and future challenges” (Regije EU-a koje zaostaju: trenutačno stanje i budući izazovi) koju je 26. listopada 2020. objavila Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a(11),

–  uzimajući u obzir izvješće Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama iz 2022. naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: Ublažavanje klimatskih promjena. Doprinos radne skupine III. Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama”(12),

–  uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) na 21. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o „Obnovljenom partnerstvu s južnim susjedstvom – Nova agenda za Sredozemlje” od 19. travnja 2021.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog odbora regija od 1. srpnja 2021. o viziji za Europu: Budućnost prekogranične suradnje(13),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017. naslovljeno „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima”(14),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9‑0415/2023),

A.  budući da je prekogranična suradnja EU-a sa susjednim zemljama, bilo na kopnenim ili morskim granicama, koja obuhvaća 184 regije, 33 zemlje i 260 milijuna stanovnika, ključna za politike EU-a;

B.  budući da se člankom 8. UEU-a predviđa da bi Unija trebala razviti poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljenog na vrijednostima Unije i obilježenog bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji.

C.  budući da je prekogranična suradnja važan korak u pretpristupnom procesu zemalja kandidatkinja;

D.  budući da prekogranična suradnja doprinosi miru i održivom razvoju duž vanjskih granica EU-a i da se njome podupiru demokratske reforme, potiče poštovanje europskih vrijednosti, gospodarski i društveni razvoj pograničnih područja, uključujući zaštitu okoliša, razvoj usluga javnog zdravlja te mjera sigurnosti i zaštite, doprinosi ciljevima EU-a za pametnije, zelenije i povezanije EU i susjedstvo, kao i rješavanju regionalnih potreba u pogledu dobre suradnje, upravljanja i zajedničkih izazova, pomaže u promicanju uzajamnog razumijevanja i povjerenja te doprinosi sprečavanju budućih sukoba i ratova s pomoću instrumenata kao što je program PEACE+;

E.  budući da trenutačna geopolitička situacija potvrđuje važnost stabilnosti i demokratskog razvoja u zemljama i regijama na vanjskim granicama EU-a;

F.  budući da su pandemija bolesti COVID-19, a posebno agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, snažno utjecali na sve programe prekogranične suradnje s Rusijom i Bjelarusom koji se podupiru iz Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI-CBC), s velikim učinkom na polovinu programa predloženih za razdoblje 2021. – 2027.; budući da kohezijska politika može pomoći u prekograničnoj suradnji pod uvjetom da se zadrži njezin strateški pristup i da se postigne dogovor o snažnom proračunu;

G.  budući da odljev mozgova nerazmjerno pogađa neke slabije razvijene pogranične regije i da će, ako se ne riješi, imati dugoročne negativne učinke na budućnost EU-a;

H.  budući da masovna emigracija u nekim pograničnim regijama, posebno mladih i kvalificirane radnika, ukazuje na nedostatak gospodarskog razvoja u tim regijama; budući da prekogranična suradnja može pomoći u stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja i održivom gospodarskom razvoju;

I.  budući da nestabilna politička, ekonomska i sigurnosna situacija u sjevernoj Africi i upravljanje migracijskom krizom ukazuju na potrebu za suradnjom u sredozemnom bazenu;

J.  budući da su pogranične regije često podložne napetostima i sukobima, a prekogranična suradnja i regionalna diplomacija imaju pozitivan učinak na sprečavanje i rješavanje sporova i potencijalnih kriza;

Opća razmatranja o programima Interreg NEXT

1.  pozdravlja usklađivanje programa Interreg NEXT s programima Interreg jer bi se time mogli pojednostavniti postupci, poboljšati sinergije među programima i povećati učinkovitost europskih ulaganja; ističe, međutim, potrebu za jednostavnijim postupcima i u fazi evaluacije i u fazi provedbe projekata, s većim naglaskom na mjerljivim rezultatima, prema potrebi, i ukupnom učinku na razvoj regija i živote građana;

2.  naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u prekograničnoj suradnji sa susjednim zemljama jer poznaju geografsku, kulturnu, jezičnu i socijalnu situaciju, mogućnosti, ograničenja i zajedničke izazove;

3.  naglašava važnost prekograničnih projekata, uključujući projekte „od građana za građane”, za zbližavanje ljudi, čime se stvaraju nove mogućnosti za održivi lokalni razvoj i prekograničnu suradnju; ističe važnost prekograničnih ulaganja u unapređenje inovacija, prijenos tehnologije, zajednička rješenja i sinergije među različitim programima te na taj način povećanje teritorijalne kohezije izvan administrativnih granica i jačanje solidarnosti;

4.  naglašava da dodjela sredstava za razdoblje 2021. – 2027. nije ni približno dovoljno te stoga naglašava važnost jačanja financiranja tih programa; pozdravlja veću odgovornost trećih zemalja za povrate od korisnika iz privatnog sektora; naglašava važnost vladavine prava i jednakih uvjeta za sve korisnike, javne ili privatne, te naglašava potrebu za poticanjem uključivanja privatnih ulagača, uz javna ulaganja, u održivi razvoj pograničnih regija i trećih zemalja tako što će se više sredstava staviti na raspolaganje;

5.  pozdravlja mogućnost da upravljačka tijela Komisiji šalju podatke elektroničkim putem, ali ističe da češći prijenos podataka ne bi smio dovesti do pojačane birokratizacije; stoga naglašava važnost interoperabilnih sustava koji bi mogli automatski prenositi podatke u zajedničku bazu podataka i potiče Komisiju da dodatno razvije suradnju s trećim zemljama u tom pogledu;

6.  izražava zabrinutost zbog toga što velike infrastrukturne projekte više neće morati odobriti Komisija;

7.  pozdravlja ukidanje ograničenja financiranja EU-a za velike infrastrukturne projekte i vjeruje da održivi razvoj infrastrukture pridonosi socioekonomskom rastu u prekograničnim regijama; istodobno ističe potrebu za uključivanjem javnog i privatnog sektora, što bi moglo dovesti do više inovacija i razvoja infrastrukture povezane s energetskim sektorom, prometom, komunikacijom i digitalizacijom;

8.  ističe da se glavni izazovi s kojima se EU suočava mogu riješiti i promicanjem prekogranične suradnje među susjednim regijama (npr. održiva budućnost Sredozemlja, Crnog mora, Baltičkog mora i drugih morskih bazena; održiva budućnost Alpa, Pireneja, Karpata i drugih planinskih lanaca; održiva budućnost velikih riječnih slivova npr. Rajne, Dunava i rijeke Maas itd.);

9.  naglašava da je prekogranična suradnja važan korak u pretpristupnim procesima EU-a, čime se zemlje kandidatkinje potiču na razmjenu iskustava i učenje o unutarnjem funkcioniranju EU-a; ističe da to pomaže u približavanju inicijativa i ciljeva EU-a zemljama kandidatkinjama, razmjeni iskustava i pokretanju procesa gospodarske i socijalne konvergencije; naglašava da će zemlje kandidatkinje koje su sudjelovale u prekograničnoj suradnji u trenutku pristupanja EU-u već biti upoznate s programima i projektima EU-a;

10.  ističe ključnu ulogu prekogranične suradnje u održivom upravljanju prirodnim resursima i izazovima povezanima s klimatskim promjenama, uključujući prirodne katastrofe, okoliš, biološku raznolikost i sigurnost opskrbe hranom, kao i ekosustave u pograničnim područjima; u tom kontekstu naglašava važnost prevencije i razvoja lokalnih i regionalnih planova za prekogranične mjere prilagodbe klimatskim promjenama; naglašava potrebu za povećanjem napora za suzbijanje klimatskih promjena i poboljšanje ublažavanja klimatskih promjena u tim regijama, posebno radi usklađivanja s klimatskim ciljevima EU-a;

11.  ističe potencijal prekogranične suradnje, posebno u rijetko naseljenim prekograničnim područjima, u područjima kao što su energija iz obnovljivih izvora i kružno gospodarstvo, te poziva na bolje iskorištavanje postojećih mogućnosti za razvoj održivog gospodarstva i kvalitetnih radnih mjesta;

Prekogranična suradnja s istočnim susjedstvom

12.  pozdravlja obustavu prekogranične suradnje s Rusijom i Bjelarusom kao posljedicu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, kao i preusmjeravanje sredstava Ukrajini i Republici Moldovi, što je iz temelja promijenilo europsku sigurnosnu strukturu; stoga naglašava potrebu za suradnjom u području sigurnosne politike kako bi se postigli zajednički ciljevi pouzdanog kolektivnog odvraćanja i obrane u okviru prekogranične suradnje;

13.  skreće pozornost na tešku situaciju u regijama koje dijele granicu s Rusijom i Bjelarusom nakon obustave prekogranične suradnje s tim zemljama te potiče Komisiju da blisko surađuje s pogođenim državama članicama kako bi se pronašla održiva rješenja za rješavanje socijalnih i gospodarskih izazova u tim regijama;

14.  poziva na korištenje sredstava iz prekograničnih programa za razvoj održive prometne infrastrukture, uključujući izgradnju željezničkih veza i skladišnih objekata u blizini granica EU-a s Ukrajinom i Republikom Moldovom, kako bi se pojednostavnio protok robe i žitarica i tako zajamčila globalna sigurnost opskrbe hranom, doprinijelo poticanju razvoja održivog gospodarstva za obje zemlje i pomoglo najizloženijim državama članicama, kao i Moldovi i Ukrajini, u suočavanju s tim izazovima;

15.  prepoznaje važnost promicanja lokalne i regionalne kulture i očuvanja baštine te obrazovnih i gospodarskih razmjena između pograničnih regija kako bi se ojačalo uzajamno razumijevanje susjednih zemalja i stvorila važna motivacija za višejezično obrazovanje; naglašava važnost uključivog obrazovanja u pogledu demokratskih vrijednosti i potrebu za podupiranjem veće kvalitete u tom području;

16.  poziva na pružanje potpore održivijim infrastrukturnim projektima kojima se doprinosi poboljšanju povezanosti prekograničnih regija, poticanju mobilnosti unutar tih regija i među njima te poboljšanju kvalitete života i prilika za stanovnike tih regija, kao i projektima koji se bave potrebom za infrastrukturom;

17.  prepoznaje goleme napore nacionalnih vlada, regionalnih i lokalnih vlasti te civilnog društva u državama članicama EU-a koje se nalaze oko Ukrajine, kao i napore Republike Moldove, da prime raseljene Ukrajince i riješi sve izazove koji proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, uključujući pitanje žitarica iz Ukrajine i nedostatak prometne infrastrukture; u tom pogledu poziva na pružanje odgovarajuće potpore, među ostalim putem programa prekogranične suradnje, kako bi se zadovoljile nove potrebe.

18.  ističe da, iako nije u otvorenom ratu s Rusijom, Republika Moldova također ima zone sukoba koje Rusija podupire, da je primila velik broj ukrajinskih izbjeglica te da je na gospodarsku i socijalnu situaciju Moldove uvelike utjecao prekid njezinih trgovinskih odnosa s Rusijom; stoga naglašava da su čvrsta ulaganja i otvoreno tržište prijeko potrebni te da su zajednički projekti u svim gospodarskim i socijalnim područjima više nego dobrodošli;

19.  zgrožen je ljudskim žrtvama te uništenjem domova i infrastrukture u Ukrajini; naglašava aktivnu ulogu koju bi programi prekogranične suradnje i novi europski Bauhaus trebali imati u održivoj poslijeratnoj obnovi i naglašava hitnu potrebu za pružanjem potpore lokalnim i regionalnim vlastima u Ukrajini, uz nastavak pružanja pomoći susjednim regijama i poticanje pojačane suradnje;

20.  pozdravlja inicijativu za uključivanje Ukrajine u program europske teritorijalne suradnje URBACT te pristupanje Ukrajine i Republike Moldove kao promatrača u Europskoj promatračkoj mreži za teritorijalni razvoj i koheziju (ESPON);

21.  žali zbog toga što se Rusija koristi svojim izvorima energije kao sredstvom za vršenje političkog i gospodarskog pritiska; poziva na brze istrage o gospodarskoj suradnji u energetskom sektoru nekih država članica s Rusijom, te na daljnje mjere za jačanje obnovljivih izvora energije i jačanje energetske učinkovitosti kako bi se smanjila ovisnost o Rusiji u državama članicama koje su drastično smanjile suradnju s agresorom i na koje su utjecale sankcije, uključujući susjedne zemlje;

22.  žali zbog sve većeg utjecaja Rusije u susjednim zemljama, posebno upotrebom manipulacija i dezinformacija u tradicionalnim medijima i na internetskim društvenim mrežama, te naglašava važnost jačanja suradnje s tim zemljama, posebno u sektorima obrazovanja i kulture, kako bi građani bili informirani i obrazovani o demokratskim vrijednostima;

Suradnja u području morskih bazena

Crnomorski bazen

23.  naglašava važnost dodjeljivanja veće financijske potpore programu s obzirom na sigurnosne izazove u Crnom moru zbog ruskih napada i blokade pomorskih i dunavskih luka, čiji je cilj spriječiti pošiljke žitarica koje su ključne za ukrajinsko gospodarstvo; ističe sigurnosni rizik koji ti napadi predstavljaju za države članice koje graniče s Ukrajinom;

24.  ističe potencijal crnomorskih izvora energije, koji također mogu pridonijeti održivoj energetskoj budućnosti u EU-u; naglašava da su obnovljivi izvori energije i dalje uglavnom neiskorišteni, iako je njihov potencijal velik;

25.  smatra da bi program Interreg NEXT za crnomorski bazen trebao olakšati održivi gospodarski razvoj i učinkovito upravljanje zajedničkim resursima;

26.  naglašava važnost razvoja održivog turizma u obalnim regijama Crnog mora i zalaže se za to da se svi uključeni akteri zauzmu za odgovoran pristup zaštiti okoliša;

27.  poziva na snažnu usredotočenost na Crno more, jačanje regionalne suradnje u rješavanju sigurnosnih pitanja, uključujući pitanja povezana s regionalnim sukobima i energetskom sigurnošću, te poticanje projekata za unapređenje luka i povezane infrastrukture te veću povezanost s postojećim prometnim čvorištima; stoga posebno poziva na njihovo povezivanje s koridorima mreže TEN-T;

28.  ustraje u tome da bi trebalo donijeti usklađenu strategiju za područje Crnog mora i da bi trebalo razviti sinergije s programom za Podunavlje za razdoblje 2021. – 2027.;

Sredozemni bazen

29.  naglašava važnost snažnih gospodarskih i socijalnih partnerstava s trećim zemljama iz sredozemnog bazena; pozdravlja činjenicu da je broj zemalja koje sudjeluju u programima Interreg Euro-MED za razdoblje 2021. – 2027. u porastu;

30.  traži koordiniraniju i učinkovitiju upotrebu postojećih fondova u okviru trenutačnih socijalnih, klimatskih i ekoloških pravila kako bi se povećala konkurentnost sredozemnog bazena uz istodobno jačanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na kopnu i na moru;

31.  smatra da prekogranični programi moraju imati aktivnu ulogu u rješavanju zajedničkih sigurnosnih izazova i težiti regionalnoj stabilnosti;

32.  poziva na upravljanje migracijskim tokovima i borbu protiv nezakonite migracije i trgovine ljudima, među ostalim financiranjem projekata čiji je cilj primanje, skrb i osposobljavanje imigranata kako bi im se pomoglo u suočavanju s izazovima konkurentnog gospodarskog okruženja te boljem razumijevanju i poštovanju europskih vrijednosti, uz istodobno poticanje uključivosti s obje strane Sredozemlja;

33.  priznaje ključnu ulogu istraživanja i inovacija u sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa, održivom upravljanju vodama i smanjenju CO2 te naglašava da je potrebno dati prednost projektima koji imaju mjerljive ciljeve u smislu gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka;

34.  naglašava da su obnovljivi izvori energije i dalje uglavnom neiskorišteni iako je njihov potencijal velik i da bi taj potencijal trebalo poticati, među ostalim uključivanjem MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

35.  pozdravlja strategiju za morski bazen u okviru inicijative WestMed u zapadnom Sredozemlju i programe Interrega, kao što je MARITTIMO, kao dobre primjere izravne i raznovrsne suradnje, među ostalim na regionalnoj razini, sa zajedničkim ciljevima;

36.  pozdravlja napredak jadransko-jonske makroregionalne strategije (EUSAIR) kojom su mobilizirane države članice i njihove regije, treće zemlje i njihova lokalna tijela vlasti; smatra da je EUSAIR uspješan primjer u kojem se Unija pokazala pokretačkom silom i vektorom otvorenosti; smatra da se ta ista načela i sličan zajednički pristup moraju primijeniti na druga područja Sredozemlja;

37.  poziva Europsko vijeće da zatraži od Komisije da podnese detaljnu makroregionalnu strategiju za Sredozemlje, uzimajući u obzir svoj Novi program za Sredozemlje, a posebno njegov odjeljak 5. („Zelena tranzicija: otpornosti na klimatske promjene, energija i okoliš”) te da ga usvoji; žali zbog stalne degradacije okoliša u cijelom sredozemnom morskom bazenu, gubitka biološke raznolikosti i sve većeg onečišćenja zraka i mora, posebno plastikom i otpadom iz kućanstava, te poziva na izbjegavanje, ograničavanje i upravljanje njima promicanjem kružnog gospodarstva;

Izazovi u području prekogranične suradnje

38.  napominje da postojanje različitih pravnih i institucionalnih okvira stvara dodatne prepreke provedbi projekata i stoga predstavlja izazov za provedbu projekata; podsjeća da administrativni postupci mogu biti složeni i dugotrajni, što bi moglo odvratiti lokalne i regionalne vlasti od sudjelovanja u teritorijalnoj suradnji; poziva Komisiju da pomogne pojednostavniti te postupke tako što će ih učiniti dostupnijima i transparentnijima;

39.  napominje da jezične prepreke i kulturne razlike otežavaju komunikaciju i mogu dovesti do administrativnog opterećenja koje bi trebalo prevladati odgovarajućim mjerama;

40.  naglašava da se nadležnosti tijela razlikuju među državama i da se regionalne vlasti mijenjaju, što može uzrokovati kašnjenja; smatra da bi trebalo poticati dijalog među lokalnim vlastima i poticati sudjelovanje civilnog društva u projektima teritorijalne suradnje, uz sudjelovanje nevladinih organizacija, socijalnih poduzeća i drugih dionika;

41.  naglašava potrebu za razvojem dugoročnih programa razmjene i poduzetničke suradnje između institucija i poduzeća u prekograničnim regijama kako bi se promicao održivi gospodarski razvoj i poboljšala administrativna koordinacija među državama sudionicama daljnjim razvojem, reorganizacijom ili, prema potrebi, uspostavom održivih funkcionalnih struktura za prekograničnu suradnju i mreže;

42.  naglašava važnost uspostave kratkoročnog i srednjoročnog međukulturnog sustava razmjene radi promicanja učenja zajedničkih jezika, poticanja boljeg razumijevanja regionalnih kultura te olakšavanja suradnje među prekograničnim zajednicama, naglašavajući da bi taj sustav trebao uključivati i poduzetničke i administrativne aspekte kako bi se potaknuo gospodarski i administrativni razvoj;

43.  navodi potrebu za prilagodbom programa pojedinačnim potrebama i posebnostima svake zemlje/regije sudionice; poziva na ulaganje dodatnih napora u tom pogledu;

44.  napominje da je pandemija bolesti COVID-19 negativno utjecala na pogranične regije i na provedbu aktualnih programa i projekata;

45.  ističe da nedostatak odgovarajuće prometne infrastrukture i mreža, posebno kad je riječ o pomorskoj i otočnoj prekograničnoj suradnji, onemogućuje trgovinu i mobilnost te otežava suradnju;

46.  ističe posebne izazove morskih granica i potrebu da ih se prepozna kao posebne granice s vlastitim potrebama, posebno s obzirom na jezične i kulturne razlike, administrativna i pravna opterećenja, socioekonomske razlike i pitanja povezanima s okolišem;

Mogućnosti prekogranične suradnje

47.  naglašava da, s obzirom na višestruke krize i sukobe, prekogranična suradnja sa susjednim zemljama zahtijeva ulaganje u otpornost zemalja i društava te da bi prioriteti partnerstva trebali doprinijeti znatnom poboljšanju životnih uvjeta s obje strane granice, među ostalim osiguravanjem uključivog održivog razvoja, socijalne pravde, mogućnosti zapošljavanja i gospodarskog blagostanja;

48.  smatra da prekogranična suradnja može znatno pridonijeti jačanju lokalne i regionalne demokracije i administrativnih kapaciteta partnerskih zemalja; ističe važnost Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) u olakšavanju i promicanju teritorijalne suradnje, a posebno u pogledu upravljanja prekograničnim prometnim uslugama ili bolnicama, provedbi prekograničnih razvojnih projekata ili upravljanja njima te razmjeni znanja i najboljih praksi;

49.  ističe da je važno da se u prekogranične programe EU-a uključi kultura kao važan pokazatelj regionalnog razvoja, posebno u pograničnim područjima u kojima ljudi koji žive s obje strane granice imaju istu kulturnu i jezičnu pozadinu, kako bi se osigurala živost regija i povećala njihova privlačnost, povećala kulturna razmjena i promicala raznolikost i solidarnost izvan granica EU-a;

50.  ističe činjenicu da programi nude mogućnosti za temeljit dijalog s nizom dionika, uključujući predstavnike civilnog društva, lokalne i regionalne vlasti, akademsku zajednicu, građane, nevladine organizacije i privatni sektor; posebno naglašava važnost prekograničnih programa za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u jer oni lokalnim i nacionalnim vlastima pružaju priliku da se upoznaju sa zakonodavstvom EU-a;

51.  napominje da prekogranična suradnja može dodatno doprinijeti smanjenju regionalnih razlika, promicanju gospodarskog i socijalnog razvoja, rodno osviještenoj politici, zapošljavanju, trgovini i teritorijalnoj koheziji te poboljšanju mobilnosti ljudi i povezanosti regija;

52.  naglašava važnost prekogranične suradnje u području digitalizacije, posebno digitalizacije i ističe potrebu za zajedničkim projektima u području digitalne infrastrukture, posebno u području javnih usluga, kako bi se osigurao dosljedan i učinkovit javni sektor usmjeren na potrebe svih;

53.  naglašava da bi EU i države članice trebali intenzivnije surađivati sa susjednim zemljama u području zdravstvene skrbi i hitnih službi te povećati kapacitet MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za prekogranično djelovanje;

54.  naglašava važnost umrežavanja i ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima u uklanjanju prepreka koje utječu na prekograničnu suradnju i napominje da bi to trebalo omogućiti bolju upotrebu alata kao što je EGTS, Instrument integriranog teritorijalnog ulaganja i strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

55.  naglašava ključnu ulogu koju ulaganja u visokokvalitetne javne usluge imaju u izgradnji socijalne otpornosti i rješavanju gospodarske, zdravstvene i socijalne krize;

56.  pozdravlja trajnu predanost vlade Ujedinjene Kraljevine programu PEACE, koji ima ključnu ulogu u suradnji između pograničnih regija Irske i Sjeverne Irske;

57.  ističe ključnu ulogu programa PEACE PLUS u održavanju dobrosusjedski odnosi u regijama i osigurava njihov društveno-gospodarski razvoj;

Preporuke politika

58.  preporučuje povećavanje komplementarnosti projekata i naglašava potrebu za sinergijama s drugim alatima EU-a za financiranje koje se geografski i tematski preklapaju, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje; ističe da je tijekom programskog razdoblja 2021. – 2027. ciljanim programima potrebno jasno utvrditi zahtjeve i prioritete koji su zajednički regijama duž vanjskih granica EU-a te da se dopunjuju druge inicijative koje financira EU, a ne da se preklapaju;

59.  smatra da treba dodatno ojačati ulogu makroregionalnih strategija EU-a u rješavanju izazova povezanih s pograničnim regijama;

60.  preporučuje da se u području prekograničnog upravljanja razvije potpuno integrirana infrastrukturna strategija (cestovna, željeznička, vodna), uzimajući u obzir prekograničnu regiju u cjelini; naglašava važnost razvoja održivijih rješenja za mobilnost u prekograničnim područjima, među ostalim u okviru politike TEN-T-a; poziva Komisiju i države članice da promiču pametnu mobilnost;

61.  preporučuje promicanje financijskih instrumenata EU-a s dodanom društvenom i gospodarskom vrijednošću kako bi se podigla razina osviještenosti o prednostima EU-a;

62.  poziva Komisiju da smanji birokratsko opterećenje, znatno pojednostavi postupke i smanji prepreke povezane s različitim zakonodavstvom; ustraje u tome da bi to trebalo omogućiti zadovoljavanje stvarnih potreba prekograničnih područja; naglašava da je za održiv i uključiv razvoj potrebno djelovanje na svim razinama; izričito prepoznaje važnost posvećivanja pozornosti ruralnim područjima u prekograničnim regijama jer su ona posebno pogođena demografskim izazovima;

63.  poziva na bolju koordinaciju, dijalog i daljnju razmjenu najboljih praksi među regijama i državama, primjerice putem platforme kao što je INTERREG Europe; potiče Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju u tom pogledu i poziva države članice da lokalnim i regionalnim vlastima osiguraju alate i resurse koji su im potrebni za poticanje ambiciozne prekogranične suradnje; navodi da bi javne obrazovne i kulturne usluge trebale biti otvorene, dostupne i cjenovno pristupačne građanima s obje strane granica;

64.  naglašava da bi, u skladu s načelom partnerstva, regionalne i lokalne vlasti te predstavnici civilnog društva i privatnog sektora trebali, u najvećoj mogućoj mjeri, biti uključeni u pripremu i provedbu projekata od samog početka; poziva Komisiju da razmotri pružanje tehničke potpore lokalnim i regionalnim vlastima u susjednim zemljama kako bi im se pomoglo u razvoju i provedbi projekata teritorijalne suradnje; nadalje poziva na izradu smjernica u tom pogledu;

65.  poziva Komisiju da nastavi uključivati ciljeve održivog razvoja u buduće akcijske planove prekogranične suradnje kako nijedno područje i nijedna osoba ne bi bili zapostavljeni;

66.  poziva Komisiju da nastavi suradnju s partnerskim državama u promicanju prekogranične suradnje, pružajući, prema potrebi, znanje i iskustvo kako bi se tijelima partnerskih država i poboljšala kvaliteta informacija u pogledu postupaka i uvjeta za pristup financijskim sredstvima EU-a koje im se pružaju;

67.  poziva na povećanje ukupnog proračuna za prekograničnu teritorijalnu suradnju;

68.  smatra da bi stvaranje zajedničkih prekograničnih vijeća lokalne uprave, kao što je ono osnovano između Rumunjske i Moldove radi pomoći u razvoju zajedničkih projekata od zajedničkog interesa, moglo biti primjer koji treba slijediti;

69.  potiče napore za približavanje partnerskih zemalja EU-u, poticanje unutarnjih reformi i izgradnje kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te promicanje lokalne demokracije, višerazinskog upravljanja i decentralizirane suradnje, među ostalim suradnjom unutar EuroNesta i Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP) za istočno susjedstvo, Euromediteransku skupštinu lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) i Parlamentarnu skupštinu Unije za Mediteran (PA-UfM) za južno susjedstvo;

70.  naglašava da je potrebno pojačati napore i dodijeliti više sredstava za prekogranične projekte usmjerene na razvoj informatičke infrastrukture i širenje pristupa širokopojasnim mrežama kako bi se podržala gospodarska i socijalna suradnja među prekograničnim regijama; ističe ključnu ulogu koju tehnologija i inovacije koje donosi umjetna inteligencija mogu imati u jačanju veza, promicanju održivog razvoja te poboljšanju i pojednostavljenju administrativnih postupaka;

71.  naglašava važnost utvrđivanja i izbjegavanja preklapanja projekata i nepotrebnih rashoda među različitim europskim programima i inicijativama;

72.  preporučuje provođenje periodičnih evaluacija projekata prekogranične suradnje kako bi se osigurala učinkovita upotreba financijskih sredstava EU-a;

o
o   o

73.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 231, 30.6.2021., str. 159. (2) SL L 231, 30.6.2021., str. 60. (3) SL L 231, 30.6.2021., str. 94. (4) SL L 109, 8.4.2022., str. 1. (5) SL L 210, 31.7.2006., str. 19. (6) SL C 111 I, 3.4.2020., str. 1. (7) SL C 125, 5.4.2023., str. 100. (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0133. (9) SL C 162, 10.5.2019., str. 24. (10) Studija – Europske regije koje zaostaju: trenutačno stanje i budući izazovi, Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, rujan 2020. (11) SL C 433, 23.12.2019., str. 24. (12) Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Klimatske promjene 2022.: Ublažavanje klimatskih promjena. Doprinos radne skupine III. Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Shukla, P.R. i dr., ur.), Cambridge University Press, Cambridge, UK i New York, NY, SAD, 2022. (13) SL C 440, 29.10.2021., str. 6. (14) SL C 207, 30.6.2017., str. 19.