Financiranje ZPP-a: činjenice i brojke

Zajednička poljoprivredna politika dugi se niz godina financirala iz samo jednog fonda — Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi — koji je 1. siječnja 2007. zamijenjen Europskim fondom za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR). Uredbom o ZPP-u za razdoblje 2023.–2027. uvodi se novi model ostvarivanja politike (strateški plan) za sve rashode u okviru ZPP-a.

Pravna osnova

  • Članak 40. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);
  • Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.;
  • Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013.;
  • Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013;
  • Uredba (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije.

Razvoj financijskog okvira za poljoprivredu

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), uspostavljena u siječnju 1962. godine, provodila se sredstvima EFSJP-a. Fond je 1964. podijeljen na dvije komponente, komponentu „Jamstva” i komponentu „Smjernice”, na koje su se primjenjivala različita pravila.

Od 1988. sredstva su, nakon uvođenja prvog međuinstitucijskog sporazuma, koji je sadržavao financijsku perspektivu za razdoblje 1988.–1992., podlijegala strogoj proračunskoj disciplini.

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2007.–2013. odobren je 2006. (1.4.3.). Uredbom (EZ) br. 1290/2005 uspostavljena su dva europska poljoprivredna fonda, namijenjena financiranju ZPP-a: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR). Iz EFJP-a (prvi stup ZPP-a) financiraju se svi rashodi povezani s izravnim plaćanjima poljoprivrednicima (3.2.7.) i svi rashodi povezani s tržištem (3.2.3.). Uredbom (EZ) br. 1698/2005 utvrđuju se financijska i programska obilježja EPFRR-a (drugi stup ZPP-a) (3.2.8.). Iz EPFRR-a se sufinanciraju mjere za poboljšanje konkurentnosti u sektorima poljoprivrede i šumarstva, poljoprivredno-okolišne mjere, mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima kao i mjere za poticanje raznovrsnosti ruralnog gospodarstva i izgradnju lokalnih kapaciteta (inicijativa „Leader”). Na temelju UFEU-a (3.2.1.) oba tijela proračunske vlasti (Parlament i Vijeće) zajednički odlučuju o poljoprivrednim rashodima.

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. odobren je 2013. godine. Uredbom (EU, Euratom) br. 1311/2013 utvrđeni su poljoprivredni rashodi za razdoblje 2014.–2020., koji su iznosili 408 313 milijardi eura (71,3 % za izravna plaćanja, 24,4 % za ruralni razvoj i 4,3 % za tržišne mjere).

U prosincu 2020. suzakonodavci su odobrili Uredbu (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. Korisnicima ZPP-a se tako počevši od 1. siječnja 2021. na raspolaganje se stavilo 378 532,3 milijuna eura (u tekućim cijenama), tj. 31 % ukupnog proračuna EU-a (vidjeti tablicu u nastavku). Mjere ZPP-a za ruralni razvoj dobivat će dodatna sredstava iz programa „NextGenerationEU” (NGEU) za financiranje gospodarskog i socijalnog oporavka nakon krize prouzročene bolešću COVID-19 (8070,5 milijuna eura). Za razdoblje 2021.–2027. ukupni iznos obveza u okviru ZPP-a je stoga 386 602,8 milijuna eura.

PRORAČUN ZA ZPP ZA 27 DRŽAVA ČLANICA EU-a (odobrena sredstva za preuzimanje obveza — u milijunima eura po tekućim cijenama) (A)
Godina 2021.
(B)
Višegodišnji financijski okvir
2021–2027 (VFO)
 
% (B)
 
(1) PRVI STUP ZPP-a
Izravna plaćanja (IP) i mjere na poljoprivrednim tržištima
 
40 368,0
 
290 534,0
 
76,8%
(2) DRUGI STUP ZPP-a
(2.a) Mjere za ruralni razvoj (RR) u okviru VFO-a
(2.b) Dodatne mjere ruralnog razvoja u okviru NGEU-a (instrument privremenog oporavka)
 
15 345,0
 
2 387,7
 
87 998,3
 
8 070,5
 
23,2%
 
---
 
(3) ZPP UKUPNO ZA RAZDOBLJE 2021.–2027. ZA EU-27 [(1) + (2.a.)] 55 713,0 378 532,3 100%
(4) UKUPNE OBVEZE EU-A 168 496,0 1 221 719,5 ---
(5) % ZPP-a [3)/4)] 33,1% 31,0% ---
(6) ZPP UKUPNO: VFO 2021.–2027. + NGEU 2021.–2022. [(1) + (2.a) + (2.b] 58 100,7 386 602,8 ---
(7) VFO UKUPNO 2021.–2027. + NGEU 2021.–2022. 333 108,9 1 642 788,7 ---
(8) % ZPP-a [5)/6)] 17,4% 23,5% ---

RASHODI ZPP-A PO DRŽAVAMA ČLANICAMA (EU-27, 2021.)

  Raspodjela po državama članicama
Izravne potpore/tržišta i druge mjere 2021./ruralni razvoj 2021. (u milijunima EUR)
Država članica (a) Izravne potpore
(1. stup — EFJP)
(b) Ukupno
(1. stup — EFJP)
(uključujući (a))
(c) Ukupno
EPFRR
(2. stup)
(b+c)
Postotak od ukupnog iznosa EU-a
BE 498,6 557,3 83,2 1,17%
BG 843,2 867,9 354,6 2,25%
HR 347,7 360,7 382,1 1,36%
CZ 852,3 869,4 357,1 2,25%
DK 798,5 808,2 116,7 1,7%
DE 4 615,1 4 739,8 1 354,0 11,2%
EE 165,4 167,1 91,6 0,47%
EL 1 990,9 2 232,6 635,8 5,3%
ES 5 055,0 5 666,8 1 149,3 12,5%
FR 6 807,7 7 372,2 1 913,1 17,1%
IE 1 180,7 1 190,6 343,3 2,8%
IT 3 552,3 4 241,7 1 470,8 10,5%
CY 47,3 52,71 22,2 0,14%
LV 294,7 297,1 124,0 0,77%
LT 510,2 514,7 188,9 1,3%
LU 34,3 34,9 15,41 0,1%
HU 1 276,6 1 310,4 576,5 3,5%
MT 5,1 5,2 14,9 0,04%
NL 651,3 703,1 163,1 1,6%
AT 683,3 707,3 580,7 2,37%
PL 3 319,7 3 351,3 1419 8,8%
PT 756,4 8 60,9 393,7 2,3%
RO 1 885,2 1 953,0 1 215,1 5,8%
SI 132,5 139,5 119,1 0,5%
SK 384,7 395,8 138,9 1,0%
FI 517,3 526,0 388,3 1,7%
SE 673,0 686,3 319,7 1,85%
EU 0,0 164,2 0,0 0,3%
EU-27 37 878,8 40 776,5 14566,4

Izvori: Europska komisija, 15. financijsko izvješće o EFJP-u i 15. financijsko izvješće o EPFRR-u za financijsku godinu 2021.

U prosincu 2021. Parlament i Vijeće donijeli su tri zakonodavna prijedloga o ZPP-u za razdoblje od 2023. do 2027. Uredbom (EU) 2021/2115, Uredbom (EU) 2021/2116Uredbom (EU) 2021/2117 uveden je novi model ostvarivanja politike za financiranje u okviru ZPP-a na temelju nacionalnih strateških planova koje razvija svaka država članica. Novi pravni propisi o ZPP-u usmjereni su na uspješnost i rezultate te se u njima primjenjuje prilagođen pristup kojim se državama članicama omogućuje veća fleksibilnost u primjeni politike na lokalnoj razini. Vidjeti tablicu u nastavku za dodijeljena sredstva za planirane javne rashode utvrđene u planovima u okviru obaju fondova.

RASPODJELA UKUPNIH JAVNIH PLANIRANIH RASHODA ZA EFJP i EPFRR U SKLADU S UREDBOM O ZPP-U ZA RAZDOBLJE 2023.–2027.

VRSTA INTERVENCIJE Doprinos EU-a (EUR) Nacionalno sufinanciranje* Ukupni javni rashodi (sufinanciranje EU-a i nacionalno sufinanciranje) % kao udio u ukupnim javnim rashodima
Potpora iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP)
BISS — Osnovna potpora dohotku za održivost (članci od 21. do 28.) 96 697 483 142 nije primjenjivo 96 697 483 142 31%
CIS — Proizvodno vezana potpora dohotku (članci od 32. do 35.) 23 030 903 969 23 030 903 969 7%
CIS-YF — Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike (članak 30.) 3 407 403 394 3 407 403 394 1%
CRISS — Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost (članak 29.) 20 094 247 101 20 094 247 101 7%
Ekosheme — Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja (članak 31.) 44 712 639 715 44 712 639 715 15%
Pamuk — posebno plaćanje za pamuk (članci od 36. do 41.) 1 232 110 245 1 232 110 245 0,4%
Ukupna izravna plaćanja — EFJP** 189 109 706 310 nije primjenjivo 189 109 706 310 62%
Pčelarstvo (članci od 54. do 56.) 285 607 172 324 387 287 609 994 458 0,2%
Masline (članci od 63. do 65.) 218 729 300 nije primjenjivo 218 729 300 0,07%
Vino (članci od 57. do 60.) 4 142 887 347 4 142 887 347 1%
Hmelj (članci 61. i 62.) 10 940 000 10 940000 0,004%
Voće i povrće (članci od 49. do 53.) 4 142 887 347 4 142 887 347 1%
Drugi sektori (članci od 66. do 68.) 110 171 983 110 171 983 0,04%
Ukupna sektorska potpora — EFJP (članci od 42. do 48.) 8 915 271 473 324 387 287 9 239 658 760 3%
Potpora u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)
AECC — intervencije povezane s okolišem, klimom i dobrobiti životinja (članak 70.)
20 289 987 423 12 922 384 337 33 212 371 761 11%
ANC — područja s prirodnim ograničenjima (članak 71.) 10 598 347 767 8 117 856 724 18 716 204 491 6%
ASD — ograničenja specifična za određeno područje (članak 72.) 501 286 959 329 170 180 830 457 139 0,3%
INV — ulaganja (članci 73. i 74.) 18 433 062 578 12 945 827 188 31 378 889 766 10%
INSTAL — pokretanje poslovanja poljoprivrednika i novoosnovanih poduzeća (članak 75.) 3 411 775 402 1 763 146 568 5 174 921 970 2%
RISK — alati za upravljanje rizicima (članak 76.) 2 731 774 898 1 859 749 688 4 591 524 586 1%
COOP — suradnja (članak 77.) 7 033 768 843 4 125 997 116 11 159 765 960 4%
KNOW — znanje i informacije (članak 78.) 1 134 104 929 939 153 317 2 073 258 246 0,7%
Tehnička podrška*** 1 864 585 916 nije primjenjivo 1 864 585 916 0,6%
Ukupna potpora u okviru EPFRR-a — ruralni razvoj 65 998 694 714 43 003 285 120 109 001 979 834 35%
Ukupni planirani rashodi u okviru ZPP-a 264 023 672 497 43 327 672 407 307 351 344 904  

Izvor: Europska komisija, odobrenih 28 strateških planova u okviru ZPP-a (2023.–2027.), lipanj 2023.

* Nacionalni doprinos ili sufinanciranje ne uključuje dodatno nacionalno financiranje iz članka 146. Uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a. Plaćanja za potporu na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nisu uključena u strateške planove u okviru ZPP-a, no prijenosi među fondovima jesu.

** Izravna plaćanja: Kad je riječ o prilagođenom Prilogu V. Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a (ukupni iznos uključuje procijenjeni rezultat smanjenja), ukupni iznos, ako su države članice tako odabrale, uključuje procijenjeni iznos koji je rezultat ograničenja sredstava dodijeljenih poljoprivrednicima, pa je stoga planirani ukupan iznos svih intervencija u okviru izravnih plaćanja veći od iznosa utvrđenog u Prilogu V. Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a, zbog čega razlika odgovara gornjoj granici; plaćanja za pamuk ne planiraju se kao intervencija, a dodijeljena sredstva u tom kontekstu utvrđena su u Prilogu VIII. Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a.

*** Ruralni razvoj: tehnička pomoć koja se financira iz nacionalnih fondova nije uključena; nisu uključena plaćanja za prijevremeno umirovljenje, što je mjera iz razdoblja 2007.–2013. s maksimalnim plaćanjima tijekom razdoblja od 15 godina (ukupno oko 5 milijuna eura, uključujući 2 milijuna eura financiranih iz EPFRR-a).

Uloga Europskog parlamenta

Međuinstitucijskim sporazumima iz 1988., 1993., 1999. i 2006. Parlament je dobio mogućnost povećati svoj utjecaj na obvezne rashode. Ugovorom iz Lisabona 2009. godine Parlament i Vijeće postali su ravnopravni u odlučivanju o cjelokupnom proračunu EU-a. Dugi pregovori o Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru 2014.–2020. rezultirali su, krajem lipnja 2013, postizanjem političkog dogovora. Parlament je osigurao veću fleksibilnost u upravljanju proračunskim naslovima, ojačao jedinstvo proračuna, osigurao da države članice odmah iskoriste preostala odobrena sredstva iz proračuna za 2013. i pobrinuo se za povećanje odobrenih sredstava dodijeljenih naslovu 1. (konkurentnost) (stajalište Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013.Odluka Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013). Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poboljšao je pak neke financijske aspekte novog ZPP-a nakon posljednjih trijaloga održanih u rujnu 2013.

Prvi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. podnesen je 2. svibnja 2018. Taj dugoročni nacrt proračuna zamijenjen je u svibnju 2020. drugim prijedlogom, potkrijepljenim planom „NextGenerationEU”, kako bi se osiguralo da se sredstvima EU-a može na bolji način nadoknaditi gospodarska i socijalna šteta prouzročena pandemijom bolesti COVID-19. Parlament je donio svoje stajalište u svojim rezolucijama od 14. studenoga 2018., 23. srpnja 2020.17. prosinca 2020.

Nakon dugog pregovaračkog procesa između dviju tijela proračunske vlasti dogovor je postignut 17. prosinca 2020.

Komisija je u lipnju 2021. objavila komunikaciju naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a”, u kojoj su izazovi s kojima se suočavaju ruralna područja stavljeni u fokus strategija EU-a. Europski parlament 13. prosinca 2022. donio je rezoluciju o dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a — do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja. U toj se rezoluciji prepoznaje ključna uloga ruralnih područja u odgovaranju na socijalne, gospodarske i ekološke izazove, podupire razvoj pakta za ruralna područja, naglašava važnost mehanizama provjere u ruralnim područjima i ističe potreba za sinergijama i koordinacijom među instrumentima financiranja EU-a za ta područja.

 

Vera Milicevic