Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Odredbe o cestovnom prometu i sigurnosti

Uspostava europskog područja sigurnosti na cestama jedan je od trajnih ciljeva EU-a još od 2010. Iako svaka država članica ima ovlasti donositi vlastite odluke u vezi s određenim aspektima odredbi o cestovnom prometu i sigurnosti, EU također djeluje na tom području i usmjerava svoje mjere na stanje vozila, prijevoz životinja i opasnih tvari te sigurnost cestovnog prometa općenito.

Pravna osnova i ciljevi

Pravnu osnovu za uspostavu europskog područja sigurnosti na cestama, čiji je cilj povećati razinu sigurnosti na cestama i doprinijeti održivoj mobilnosti, čini glava VI. Ugovora iz Lisabona, a posebno članak 91. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U svibnju 2018. Komisija je objavila strateški akcijski plan za sigurnost na cestama u kojem je pozvala na nov pristup radi suzbijanja trenda stagnacije u pogledu podataka o sigurnosti na cestama u EU-u i približavanja dugoročnom cilju nulte stope smrtnih slučajeva na cestama u EU-u do 2050. („vizija nula”).

Postignuća

A. Općenito

Napori koje EU ulaže u sigurnost na cestama doveli su do smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama s 51 400 zabilježenih 2001. na 19 800 zabilježenih 2021., a gotovo je postignut i cilj smanjenja tog broja za 75 % u razdoblju od 2001. do 2020. Međutim, obećavajući trend na temelju kojeg je broj poginulih na cestama tijekom prvog desetljeća tog razdoblja prepolovljen kasnije je usporio. Osim toga, broj poginulih u prometnim nesrećama u EU-u 2021. povećao se za 6 % u odnosu na 2020. Zbog toga je bio potreban novi poticaj za ulaganje dodatnih napora u sigurnost na cestama. U Izjavi iz Vallette iz 2017. Vijeće Europske unije pozvalo je Komisiju da pokrene političke inicijative za desetljeće od 2020. do 2030. kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva i poboljšala zaštita sudionika u cestovnom prometu, posebno onih najranjivijih (biciklista i pješaka), koji su najzastupljeniji među poginulima na cestama. U svojoj strategiji za održivu i pametnu mobilnost iz 2020. Komisija je potvrdila cilj nulte stope smrtnih slučajeva do 2050. (cilj „vizija nula”).

Komisija je u svibnju 2018. u sklopu trećeg paketa za mobilnost objavila nacrt okvira politike za sigurnost na cestama za razdoblje 2021.–2030., kojemu je priložen radni dokument službi Komisije pod nazivom „vizija nula”.

Nadalje, Komisija je u okviru strategije za pametnu i održivu mobilnost iz 2020. najavila niz inicijativa za poboljšanje sigurnosti na cestama. Među njih se ubrajaju potencijalne nove smjernice o pitanjima kao što su najveća dopuštena razina alkohola u krvi za vozače motornih vozila i o upotrebi uređaja za blokadu u slučaju alkoholiziranosti, ocjena potrebe za predlaganjem pravila za reviziju, inspekciju i izvješćivanje o kvaliteti infrastrukture za mostove ili drugu osjetljivu infrastrukturu (2023.), prilagodba pravnog okvira sustava e-poziv novim telekomunikacijskim tehnologijama te moguće proširenje sustava e-poziv kako bi se obuhvatila motorna vozila na dva kotača, kamioni, autobusi i poljoprivredni traktori. Komisija je u ožujku 2023. predložila paket mjera o sigurnosti na cestama koji je uključivao tri zasebna zakonodavna teksta: direktivu o vozačkim dozvolama, direktivu o učinku određenih zabrana vožnje na razini Unije i reviziju direktive kojom se olakšava prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (Direktiva o prekograničnoj razmjeni). Opći je cilj tog paketa olakšati slobodno kretanje ljudi, poboljšati cestovnu sigurnost za sve sudionike u cestovnom prometu, pripremiti se za vozila s nultim i niskim emisijama te ostvariti viziju EU-a da do 2050. na cestama u EU-u ne bude smrtnih slučajeva. Posljednja dva predmeta u tom paketu donesena su 21. listopada 2025. Direktiva o vozačkim dozvolama, koja obuhvaća i priznavanje određenih zabrana vožnje na razini EU-a, još je jedan korak prema usklađivanju pravila o vozačkim dozvolama unutar EU-a. Osim utvrđivanja općih minimalnih dobnih granica, zahtjeva u pogledu fizičke i mentalne sposobnosti te minimalnih standarda testiranja, Direktivom se uvodi sustav vožnje uz pratnju na razini EU-a za vozače kategorije B, minimalno razdoblje probnog upravljanja vozilom sa strožim kaznama i uzajamno izvršavanje zabrana vožnje za teške prometne prekršaje koje su nametnule druge države članice. Direktivom se uvodi i digitalna vozačka dozvola.

B. Tehničko stanje vozila

Tri direktive takozvanog paketa o tehničkoj ispravnosti su:

Te su direktive na snazi od 2014. Komisija je u proljeće 2025. predložila reviziju paketa o tehničkoj ispravnosti kako bi ažurirala pravne tekstove s obzirom na tehnološki razvoj i regulatorne zahtjeve. Parlament započinje s radom na reviziji kako bi donio svoje stajalište u proljeće 2026.

U pogledu obvezne uporabe sigurnosnog pojasa u vozilima mase ispod 3,5 tona, Direktivom 2003/20/EZ od 8. travnja 2003. predviđa se obvezna uporaba sustava sigurnosnog vezivanja djece te uporaba sigurnosnog pojasa za sve putnike u onim autobusima koji ih imaju (izuzev lokalnog prijevoza u gradskom području).

Direktivom 2002/85/EZ od 5. studenoga 2002. obveza uporabe uređaja za ograničenje brzine proširuje se na sva vozila za prijevoz putnika ili robe koja imaju više od osam sjedala (ne ubrajajući vozačko sjedalo) i koja teže između 3,5 i 12 tona.

U pogledu sustava aktivne sigurnosti relevantna je Uredba (EU) 2019/2144 od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu (Uredba o općoj sigurnosti vozila). Ta je uredba izmijenjena nekoliko puta, a u njoj se utvrđuju određeni zahtjevi za homologaciju tipa vozila te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica konstruiranih i izrađenih za vozila, gume i sustave za nadzor tlaka u gumama s obzirom na njihove opće značajke, sigurnost i učinkovitost.

Sigurnost sudionika u prometu poboljšana je smanjivanjem „mrtvog kuta”. Uredbom o općoj sigurnosti vozila utvrđeni su i zahtjevi za smanjenje mrtvog kuta u retrovizorima u novim teškim teretnim vozilima u EU-u, uključujući vozila registrirana izvan EU-a. Direktivom 2007/38/EZ od 11. srpnja 2007. utvrđuju se zahtjevi u skladu s kojima postojeći vozni park kamiona mora biti opremljen dodatnim retrovizorima koji pokrivaju mrtvi kut.

Uredba (EZ) br. 561/2006 o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet izmijenjena je 2020. Jedan od aspekata te izmjene bio je omogućiti državama članicama da izriču kazne za kršenja pravila o tahografima otkrivena na njihovu državnom području, bez obzira na to gdje su ta kršenja počinjena. Ta je uredba 2024. ponovno izmijenjena kako bi se ponudila bolja rješenja za potrebe putnika i istodobno osiguralo dovoljno vremena odmora za vozače.

Komisija je u listopadu 2023. objavila Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 165/2014 o tahografima u cestovnom prometu. Predloženim zakonodavstvom nastoji se pojednostavniti obveze izvješćivanja i smanjiti administrativno opterećenje. Parlament i Vijeće postigli su dogovor te je 29. travnja 2024. objavljena Uredba (EU) 2024/1230.

C. Prijevoz životinja i opasnih tvari

Direktivom 2008/68/EZ od 24. rujna 2008., koja je posljednji put izmijenjena 2025., uspostavljen je zajednički režim za sve aspekte unutarnjeg prijevoza opasnih tvari unutar EU-a, među ostalim za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i cestovni promet.

U travnju 2024. Parlament i Vijeće usvojili su izmjene direktiva 2009/12/EZ, 2009/33/EZ i (EU) 2022/1999 te Direktive Vijeća 96/67/EZ, kojima se pojednostavnjuju određeni zahtjevi za izvješćivanje u području cestovnog i zračnog prometa kako bi ih se prilagodilo stvarnim okolnostima te kako bi se smanjila administrativna opterećenja.

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2005 utvrđena su zajednička minimalna pravila za zaštitu životinja tijekom prijevoza. Komisija je u prosincu 2023. predložila reviziju tih pravila kako bi se maksimalno trajanje putovanja za cestovni prijevoz životinja ograničilo na devet sati, povećao raspoloživi prostor, uvela temperaturna ograničenja i poboljšali uvjeti za njihov izvoz u zemlje izvan EU-a. U listopadu 2025. Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odbor za promet i turizam (TRAN), koji surađuju na tom predmetu, još nisu donijeli nacrt izvješća o prijedlogu Komisije.

D. Inteligentni prometni sustavi (ITS) i inicijativa eSigurnost

Direktivom 2010/40/EU od 7. srpnja 2010. o ITS-ovima u cestovnom prijevozu pokušava se osigurati usklađeno i dosljedno uvođenje interoperabilnih ITS-ova u EU-u. Kako bi se ubrzalo i koordiniralo uvođenje ITS-ova te poboljšala sigurnost na cestama, među ostalim osiguravanjem dosljednijeg uvođenja ITS-ova u cijelom EU-u, Direktiva 2010/40/EU izmijenjena je Direktivom (EU) 2023/2661.

Nakon donošenja Odluke br. 585/2014/EU od 15. svibnja 2014. o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije, države članice morale su najkasnije do 1. listopada 2017. uspostaviti pristupne točke sigurnosnih poziva potrebne za primanje e-poziva. Komisija je u lipnju 2021. donijela Delegiranu direktivu (EU) 2021/1716 radi periodičnog pregleda sustava e-poziv u određenim vozilima.

U veljači 2024. Komisija je donijela delegiranu uredbu kako bi prilagodila zahtjeve prema kojima pozivni centri za hitne slučajeve primaju i obrađuju e-pozive na 4G i 5G mrežama.

Komisija je u svibnju 2018. donijela strategiju naslovljenu „Na putu prema automatiziranoj mobilnosti: strategija EU-a za mobilnost budućnosti”. S obzirom na sve veću automatizaciju i povezivost, što vozilima omogućuje da međusobno „komuniciraju”, mobilnost prelazi novu — digitalnu — granicu i otvara sigurnosna pitanja.

Uredbom o općoj sigurnosti vozila uspostavlja se regulatorni okvir za obvezne napredne sustave za pomoć u vožnji radi poboljšanja sigurnosti na cestama i stvaranja pravnog okvira za prihvaćanje potpuno automatiziranih vozila i vozila bez vozača.

E. Sigurnost cestovne infrastrukture

Direktivom 2004/54/EZ od 29. travnja 2004., koja je posljednji put izmijenjena 2009., utvrđuju se minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži. Njome se predviđa da se usklađene sigurnosne odredbe primjenjuju na sve tunele dulje od 500 metara koji su u pogonu, u izgradnji ili u fazi planiranja. Cilj je Direktive 2008/96/EZ od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture zajamčiti da se vodi računa o sigurnosti na cestama, s pomoću primjene procjena učinka, u svim fazama izgradnje, uporabe ili većih izmjena cesta. Direktiva (EU) 2019/1936 o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture posljednji je put izmijenjena u listopadu 2019.

Komisija je u siječnju 2023. utvrdila smjernice za procjenu sigurnosti cestovne infrastrukture. Te smjernice nisu obvezujuće, već služe kao potpora državama članicama u provedbi procjena u skladu s Direktivom (EU) 2019/1936.

F. Statistika i sprečavanje nesreća uzrokovanih vožnjom pod utjecajem alkohola

U okviru politike EU-a za poboljšanje ponašanja u vožnji, Komisija traži od država članica da uvedu sustav nasumičnih provjera razine alkohola u krvi vozača alkometrom te je odredila gornje granice dopuštene razine alkohola u krvi. Kako bi povećala sigurnost na cestama, Komisija je uvela usklađeni kod uređaja za blokadu paljenja motora u slučaju alkoholiziranosti koji se rabi u nekoliko država članica (vidi Direktivu (EU) 2015/653 od 24. travnja 2015. o izmjeni Direktive 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama).

Novom Direktivom o vozačkim dozvolama (vidi odjeljak A), koja je donesena 21. listopada 2025., nastoji se poboljšati sigurnost na cestama uvođenjem dodatnih mjera za sigurnost na cestama, kao što su jasniji zahtjevi za osposobljavanje vozača, program vožnje uz pratnju na razini EU-a i obvezno razdoblje probnog upravljanja vozilom. Državama članicama dopušteno je utvrditi stroža pravila i kazne tijekom razdoblja probnog upravljanja vozilom te ga mogu produljiti u slučaju izdavanja dozvole za neku drugu kategoriju.

G. Prekogranično sankcioniranje prometnih prekršaja

Direktiva (EU) 2015/413 od 11. ožujka 2015. o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti na cestama usvojena je na temelju članka 91. stavka 1. točke (c) UFEU-a (glava VI. „Promet”). Cilj joj je stati na kraj anonimnosti nerezidentnih vozača i omogućiti kazneni progon počinitelja prometnih prekršaja počinjenih u državi članici čak i ako vozilo nije registrirano u njoj. Komisija je u ožujku 2023. predložila reviziju Direktive (EU) 2015/413 o prekograničnoj razmjeni informacija kako bi se ispravili njezini nedostaci. Ta je revizija usmjerena na to da se provedbenim tijelima omogući pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola te da se osnaži uloga uspostavljenih nacionalnih kontaktnih točaka kako bi se poboljšala suradnja provedbenih tijela u istragama počinitelja. Direktiva je stupila na snagu 19. siječnja 2025.

Direktiva o zabranama vožnje primjenjivat će se u slučajevima u kojima je država članica vozaču zabranila vožnju zbog prometnog prekršaja počinjenog na njezinu državnom području i osigurat će provedbu zabrane u cijelom EU-u. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o toj direktivi. Direktiva će se nakon donošenja uvrstiti u Direktivu o vozačkim dozvolama.

Izmijenjena je i nova Direktiva o vozačkim dozvolama (vidi odjeljak A) u pogledu izvršenja zabrana vožnje na razini EU-a za teške prometne prekršaje počinjene na državnim područjima država članica.

Direktivom 2006/22/EZ, koja je posljednji put izmijenjena 2024., uspostavlja se okvir za nacionalni sustav stupnjevanja rizika. Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) 2022/695 kako bi osigurala da države članice pri izračunu stupnja rizika cestovnih prijevoznika u EU-u upotrebljavaju zajedničku formulu.

Uredbom Komisije (EU) 2016/403 utvrđene su ozbiljne povrede koje bi dovele do toga da cestovni prijevoznici izgube dobar ugled. Komisija je u svibnju 2022. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2022/694 kako bi osigurala da države članice te povrede procjenjuju na usklađen način.

Uloga Europskog parlamenta

Kao jedan od suzakonodavaca Parlament je sudjelovao ili sudjeluje u donošenju svih prethodno navedenih zakonodavnih akata. Jedan od najnovijih uspjeha odbora TRAN u politici sigurnosti na cestama jest donošenje nove Direktive o vozačkim dozvolama, koja obuhvaća i priznavanje određenih zabrana vožnje na razini EU-a.

Parlament je usvojio brojne rezolucije kojima je naglasio važnost sigurnosti na cestama. Također se zalagao za ujednačenu definiciju pojma sigurnosti na cestama kako bi se poboljšala istraživanja o nesrećama i zajamčili usporedivi rezultati. Na temelju izvješća Komisije odbor TRAN u suradnji s Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) predstavio je izvješće o vlastitoj inicijativi naslovljeno „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u”, koje je 14. studenoga 2017. usvojeno kao rezolucija Europskog parlamenta.

U ožujku 2023. Komisija je iznijela prijedlog izmjene Uredbe (EZ) br. 561/2006 o usklađivanju pravila o stankama i razdobljima odmora vozača koji obavljaju povremeni cestovni prijevoz putnika. Parlament je 12. ožujka 2024. podržao dogovoreni tekst Uredbe (EU) 2024/1258.

U svojoj rezoluciji o autonomnoj vožnji u europskom prometu donesenoj 15. siječnja 2019. Parlament je iznio preporuke o pitanju povezanih i automatiziranih vozila. Posebno je istaknuo potrebu za odgovarajućim regulatornim okvirima kojima bi se osigurao siguran rad i jasan sustav u smislu odgovornosti.

Nacrt izvješća odbora TRAN naslovljen Okvir politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021.–2030.: preporuke za sljedeće korake u ostvarenju „vizije nula” objavljen je u ožujku 2021. te ga je Parlament usvojio kao rezoluciju 6. listopada 2021.

U travnju 2021. Parlament je donio rezoluciju o Izvješću o provedbi aspekata sigurnosti na cestama iz paketa o tehničkoj ispravnosti. Parlament napominje da je paket pomogao poboljšati kvalitetu periodičnih tehničkih pregleda, razinu kvalifikacija inspektora te koordinaciju i standarde država članica u pogledu pregleda vozila na cesti kako bi se povećala sigurnost na cestama. Zbog toga je Komisija objavila reviziju svih triju direktiva iz paketa o tehničkoj ispravnosti (vidi odjeljak B).

Parlament je 9. svibnja 2023. u svojoj rezoluciji o novom okviru EU-a za gradsku mobilnost pozvao na jačanje tog okvira kako bi se poboljšala sigurnost, pristupačnost i zaštita na cestama u EU-u te istodobno potaknula aktivna mobilnost i naglasila važnost gradskih čvorišta transeuropske prometne mreže te zelene i digitalne tranzicije u gradskom prometu.

 

Davide Pernice