Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Revizorski sud

Revizorski sud zadužen je za reviziju financija EU-a. Kao vanjski revizor EU-a, Revizorski sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja EU-a i djeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije.

Pravna osnova

  • Članci 285. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
  • Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (naročito glava XIV. o vanjskoj reviziji i razrješnici).

Struktura

A. Članovi

1. Broj

Jedan član iz svake države članice (Ugovorom iz Nice službeno je potvrđena dotadašnja uobičajena praksa), dakle u načelu njih 27.

2. Uvjeti

Članovi moraju:

  • biti članovi ili bivši članovi tijela za vanjsku reviziju u svojim državama ili moraju biti posebno kvalificirani za izvršavanje takve dužnosti;
  • dokazati da je njihova neovisnost nedvojbena.

3. Postupak imenovanja

Članove imenuje:

  • Vijeće kvalificiranom većinom;
  • na temelju prijedloga države članice za člansko mjesto koje joj pripada;
  • nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

B. Mandat

1. Trajanje

Šest godina s mogućnošću ponovnog izbora.

2. Status

Članovi Revizorskog suda uživaju iste povlastice i imunitet kao i suci Suda Europske unije.

3. Dužnosti

Članovi moraju biti „potpuno neovisni u obavljanju svojih dužnosti”. To znači sljedeće:

  • ne smiju tražiti niti primati upute od bilo kojeg vanjskog izvora;
  • moraju se suzdržati od svake aktivnosti koja nije u skladu s njihovim dužnostima;
  • ne smiju se baviti nijednom drugom profesionalnom aktivnošću, bila ona plaćena ili ne;
  • Sud Europske unije može ih smijeniti ako prekrše te uvjete.

C. Ustroj

Kolegij bira predsjednika među svojim članovima na razdoblje od tri godine uz mogućnost ponovnog izbora.

Revizorski sud organiziran je u pet vijeća koja su nadležna za određena rashodovna i prihodovna područja:

  • Vijeće I: održivo korištenje prirodnih resursa;
  • Vijeće II: ulaganje u koheziju, rast i inkluziju;
  • Vijeće III: vanjsko djelovanje, sigurnost i pravda;
  • Vijeće IV: regulacija tržišta i konkurentno gospodarstvo;
  • Vijeće V: financiranje i upravljanje Europskom unijom.

Svako vijeće ima dva područja odgovornosti: prvo, za donošenje tematskih izvješća, posebnih godišnjih izvješća i mišljenja, i drugo, za pripremu nacrta zapažanja za godišnja izvješća o općem proračunu EU-a i Europskom razvojnom fondu te nacrta mišljenja koje zatim Revizorski sud usvaja u punom sastavu.

Revizorski sud ima oko 980 zaposlenika, a sjedište mu je u Luxembourgu.

Ovlasti

A. Revizije Revizorskog suda

1. Područje nadležnosti

Nadležnost Revizorskog suda obuhvaća reviziju sve računovodstvene dokumentacije prihoda i rashoda Europske unije i svih njezinih tijela. On provodi revizije kako bi u razumnoj mjeri jamčio:

  • pouzdanost godišnje računovodstvene dokumentacije EU-a (financijska revizija);
  • zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (revizija usklađenosti); odnosno
  • dobro financijsko upravljanje (revizija uspješnosti).

2. Metode revizije

Revizija Revizorskog suda trajnog je karaktera i može se provesti prije zaključivanja poslovnih knjiga za određenu financijsku godinu. Temelji se na dokumentaciji i može se provoditi na licu mjesta:

  • u institucijama i agencijama EU-a;
  • u svakom tijelu koje u ime Unije upravlja prihodima ili rashodima;
  • kod bilo koje fizičke ili pravne osobe koja prima sredstva iz proračuna EU-a.

U državama članicama revizija se provodi u suradnji s nacionalnim vrhovnim revizorskim institucijama. Subjekti revizije dužni su Revizorskom sudu proslijediti sve dokumente i informacije koje smatra potrebnima za obavljanje svoje zadaće.

Revizorski sud nema ovlast za provođenje istraga. Stoga slučajeve moguće prijevare i korupcije prijavljuje Europskom uredu za borbu protiv prijevara i/ili Uredu europskog javnog tužitelja, koji zatim rješavaju predmete u skladu sa svojim nadležnostima.

3. Revizorska izvješća

Nakon revizija Revizorski sud objavljuje:

  • godišnja izvješća o izvršenju proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda, uključujući izjavu o jamstvu, s naglaskom na usklađenost i ispravnost (do 15. studenoga ili ranije); od 2022. aspekti uspješnosti ponovno se obrađuju u okviru godišnjih izvješća i u tematskim izvješćima (za razliku od 2019. i 2021. u kojima je objavljeno godišnje izvješće o uspješnosti proračuna EU-a);
  • posebna godišnja izvješća o agencijama EU-a, decentraliziranim tijelima i zajedničkim poduzećima;
  • tematska izvješća o važnim temama, osobito o pitanjima dobrog financijskog upravljanja i konkretnim rashodovnim područjima ili područjima politika;
  • preglede koji obuhvaćaju politike i teme upravljanja iz široke perspektive, analiziraju područja ili pitanja koja još nisu revidirana ili utvrđuju činjeničnu osnovu za određene teme.

B. Savjetodavne ovlasti

U skladu s člankom 287. stavkom 4. UFEU-a, druge institucije mogu od Revizorskog suda zatražiti mišljenje kad god to smatraju prikladnim. Mišljenje Revizorskog suda obvezno je kad Vijeće:

  • donosi financijske uredbe kojima se utvrđuje postupak izrade i izvršenja proračuna te postupak financijskog izvještavanja i revizije računa;
  • određuje metode i postupke kojima se vlastita sredstva EU-a stavljaju na raspolaganje Komisiji;
  • utvrđuje pravila koja se odnose na odgovornost financijskih kontrolora, dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika; ili
  • donosi mjere u svrhu borbe protiv prijevara.

Godišnja izvješća Revizorskog suda za 2022. godinu

A. Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2022. godinu

Ukupna stopa pogreške za rashode porasla je s 3,0 % u 2021. na 4,2 % u 2022. Od rashoda obuhvaćenih revizijom, 66 % bili su visokorizični rashodi, odnosno uglavnom plaćanja koja se temelje na nadoknadi troškova, a na koja se primjenjuju složena pravila i kriteriji prihvatljivosti. Ta se vrsta plaćanja često izvršava u okviru kohezijske politike i programa ruralnog razvoja, kojima se upravlja u okviru podijeljenog upravljanja između Komisije i država članica.

Stopa pogreške za tu vrstu plaćanja bila je procijenjena na 6 % (u usporedbi s 4,7 % 2021. i 4,0 % 2020.), što je iznad praga značajnosti te je klasificirana kao „sveprisutna”. Stoga je četvrtu uzastopnu godinu Revizorski sud izdao nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija (a ne uvjetno mišljenje kao što je bio slučaj od 2016. do 2018.), naglašavajući trajne probleme koji se moraju riješiti.

Osim revizije potrošnje u okviru redovnog proračuna EU-a, Revizorski je sud dao i zasebno mišljenje o rashodima u okviru Fonda za oporavak i otpornost (RRF). Nastavit će to činiti tijekom trajanja fonda. Sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćuju se nakon što se ostvare određene ključne etape i ciljne vrijednosti. Revizorski sud je proveo reviziju svih 13 isplata bespovratnih sredstava izvršenih 2022., u iznosu od 46,9 milijardi EUR, uključujući poravnanje povezanog pretfinanciranja u iznosu od 6,8 milijardi EUR, te je provjerio je li dostignuta 281 ključna etapa i ciljne vrijednosti povezane s tim isplatama bespovratnih sredstava, uključujući preliminarne ocjene Komisije. Ustanovio je da su u 15 od 281 ključne etape i ciljne vrijednosti postojali problemi povezani s pravilnošću te da oni nisu bili u zadovoljavajućoj mjeri ispunjeni ili nisu bili u skladu s uvjetima prihvatljivosti. Iako se procjenjuje da je njihov minimalni financijski učinak blizu praga značajnosti, nije predviđena stopa pogreške jer se metodologija Komisije za obustavu plaćanja temelji na presudama i stoga se može različito tumačiti. Revizorski sud preporučuje Komisiji da poboljša preliminarne procjene i ex post revizije kako bi se (a) osiguralo da se plaćanja izvršavaju tijekom razdoblja prihvatljivosti i da se bespovratna sredstva ne koriste kao zamjena za stalne nacionalne proračunske rashode; i (b) osiguralo da se ciljne vrijednosti i ključne etape koje su već ostvarene ne ponište. Nadalje, Komisija bi trebala provjeriti jesu li u revidiranim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost jasno definirane sve ključne etape i ciljne vrijednosti te obuhvaćaju li sve ključne elemente određene mjere.

B. Uspješnost proračuna EU-a — poglavlje 3. godišnjeg izvješća

Za 2019., 2020. i 2021., u okviru pilot-projekta, Revizorski sud podijelio je svoje godišnje izvješće na dva dijela — prvi je dio usmjeren na pouzdanost računovodstvene dokumentacije EU-a te na zakonitost i pravilnost temeljnih transakcija, a drugi na uspješnost programa potrošnje u okviru proračuna EU-a.

Revizorski sud je 2022. prestao sastavljati godišnje izvješće o uspješnosti te je aspekte uspješnosti ponovno uključio u poglavlje 3. godišnjeg izvješća. U ovom se poglavlju daje pregled rezultata 28 tematskih izvješća Europskog revizorskog suda iz 2022. u pet strateških područja, a to su: i. odgovor na COVID-19; ii. konkurentnost; iii. otpornost i europske vrijednosti; iv. klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi; i v. fiskalne politike i javne financije. Nakon sažetka ključnih poruka za svako područje, u godišnjem izvješću navode se primjeri mjera Komisije u okviru daljnjeg postupanja u vezi s tematskim izvješćima i sažete su reakcije Europskog parlamenta i Vijeća.

Uloga Europskog parlamenta

Revizorski sud osnovan je 1977. godine na inicijativu Parlamenta. Godine 1993. postao je institucija EU-a. Od tada pomaže Parlamentu i Vijeću u nadzoru nad izvršenjem proračuna. Godišnja izvješća i tematska izvješća osnova su godišnjeg postupka davanja razrješnice Parlamenta.

Članovi Revizorskog suda pozivaju se da predstave svoja izvješća na sjednicama odbora i da odgovore na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, prvenstveno u Odboru za proračunski nadzor (CONT), ali i na zajedničkim sjednicama odbora CONT s jednim ili više posebnih odbora ili, ponekad, u slučajevima od ograničenog interesa za odbor CONT, samo u posebnom odboru. Svake godine Revizorski sud i odbor CONT održavaju sjednice na kojima članovi odbora CONT s članovima Revizorskog suda raspravljaju o svojim političkim prioritetima, o godišnjem programu rada Revizorskog suda, detaljnoj organizaciji suradnje itd. Jednom godišnje predsjednik Revizorskog suda prisustvuje sjednici Konferencije predsjednika odbora Parlamenta kako bi predstavio godišnji program rada Revizorskog suda i pozvao sve odbore da podnesu svoje prijedloge za sljedeću izradu programa. Parlament svoje stavove o tim pitanjima iznosi i u svojim godišnjim rezolucijama o razrješnici za Revizorski sud.

Treba napomenuti i to da kandidati za članove Revizorskog suda u postupku imenovanja imaju saslušanje pred članovima Odbora za proračunski nadzor. Nadalje, stručnim mišljenjem Revizorskog suda pomaže se zastupnicima u Europskom parlamentu pri izradi nacrta zakonodavnih akata o financijskim pitanjima.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za proračunski nadzor.

 

Vera Milicevic