Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Europska investicijska banka

Europska investicijska banka (EIB) dugoročnim financiranjem projekata, jamstvima i savjetima promiče ciljeve Europske unije. Ona podupire projekte unutar i izvan EU-a, a njezini su dioničari države članice Unije. EIB je većinski dioničar Europskog investicijskog fonda (EIF), a te dvije organizacije zajedno čine Grupu EIB-a.

Pravna osnova

  • Članci 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); daljnje odredbe koje se odnose na EIB sadržane su u člancima 15., 126., 175., 209., 271., 287., 289. i 343. UFEU-a.
  • Protokol (br. 5) o Statutu Europske investicijske banke i Protokol (br. 28) o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, priloženi Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi

Prema članku 309. UFEU-a zadaća Europske investicijske banke jest da u interesu Unije doprinosi uravnoteženom i kontinuiranom razvoju unutarnjeg tržišta. EIB u svim sektorima gospodarstva olakšava financiranje projekata koji su:

  • usmjereni na razvoj slabije razvijenih regija;
  • usmjereni na modernizaciju ili preustroj poduzeća, ili razvoj novih djelatnosti koje nije moguće u cijelosti financirati sredstvima kojima raspolažu pojedinačne države članice;
  • od zajedničkog interesa za više država članica.

Također doprinosi promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji (članak 175. UFEU-a i Protokol br. 28). Osim toga, doprinosi provedbi mjera izvan EU-a kojima se podupire politika razvojne suradnje Unije (članak 209. UFEU-a).

Aktivnosti EIB-a usmjerene su na šest prioritetnih područja: klima i okoliš, razvoj, inovacije i vještine, mala poduzeća, infrastruktura i kohezija.

Sredstva i instrumenti

A. Sredstva

EIB u ostvarivanju svojih ciljeva uglavnom poseže za vlastitim sredstvima i međunarodnim tržištima kapitala (članak 309. UFEU-a).

1. Vlastita sredstva

Vlastita sredstva dolaze od članica EIB-a, tj. država članica (članak 308. UFEU-a). Doprinos kapitalu koji daje svaka pojedinačna država članica utvrđen je u članku 4. Statuta EIB-a te se izračunava u skladu s gospodarskom snagom države članice. Države članice mogu povećati svoj upisani kapital na dobrovoljnoj osnovi. Ukupni upisani kapital EIB-a sada iznosi 248,8 milijardi EUR.

2. Tržišta kapitala

EIB prikuplja većinu svojih kreditnih sredstava na međunarodnim tržištima kapitala, uglavnom izdavanjem obveznica. Jedan je od najvećih nadnacionalnih zajmodavaca na svijetu. Izvrstan kreditni rejting važan je kako bi se postiglo isplativo financiranje. Glavne agencije za procjenu kreditnog rejtinga trenutačno EIB-u daju najveći rejting, što odražava kvalitetu njegova kreditnog portfelja. EIB obično financira jednu trećinu svakog projekta, ali financijska potpora može iznositi do 50 %.

B. Instrumenti

EIB upotrebljava širok spektar različitih instrumenata, uglavnom kredite i jamstva. Razvijeni su i drugi, inovativniji instrumenti s većim profilom rizika, a u suradnji s ostalim institucijama EU-a u planu su i novi instrumenti. Financiranje koje pruža EIB može se kombinirati s financiranjem iz drugih izvora sredstava EU-a (među ostalim iz proračuna EU-a), a taj se postupak naziva kombinirano financiranje. Osim financiranja projekata, EIB ima i savjetodavnu ulogu.

Kreditiranje se uglavnom ostvaruje u obliku izravnih i neizravnih kredita. Izravni krediti za financiranje projekata moraju zadovoljavati određene uvjete, npr. ukupni troškovi ulaganja moraju biti veći od 25 milijuna EUR, a kredit može pokriti najviše 50 % troškova projekta. Neizravni krediti sastoje se od davanja kredita lokalnim bankama ili drugim posrednicima koji zauzvrat podupiru krajnjeg korisnika. Kreditiranje se u najvećoj mjeri ostvaruje u Europskoj uniji.

Osim tradicionalnijih aktivnosti kreditiranja, EIB primjenjuje i mehanizme kombiniranog financiranja kako bi svoje zajmove kombinirao s bespovratnim sredstvima javnih tijela ili filantropskih organizacija.

Upravljanje i struktura

A. Upravljanje

EIB ima pravnu osobnost u skladu s člankom 308. UFEU-a. Vode ga i njime upravljaju Vijeće guvernera, Upravno vijeće i Upravljački odbor. Revizorski odbor provodi reviziju aktivnosti Banke.

Vijeće guvernera sastoji se od ministara koje određuju države članice. Vijeće guvernera utvrđuje smjernice kreditne politike Banke i osigurava njihovu provedbu. Među ostalim potrebno je:

  • odlučivati o povećanju upisanoga kapitala;
  • utvrditi načela koja se primjenjuju na poslove financiranja koji se obavljaju u okviru zadaća Banke;
  • donositi odluke o odobravanju sredstava za ulaganja koja se u cijelosti ili djelomično trebaju provoditi izvan EU-a; i
  • odobriti godišnje izvješće Upravnog vijeća, godišnju bilancu stanja, račun dobiti i gubitka te poslovnik Banke.

Upravno vijeće sastoji se od 28 direktora i 31 zamjenika direktora. Direktore imenuje Vijeće guvernera na razdoblje od pet godina. Svaka država članica predlaže jednog direktora, a jednog predlaže i Komisija. Upravno vijeće donosi odluke o: odobravanju sredstava, posebice u obliku kredita i jamstava; podizanju zajmova; utvrđivanju kamatne stope na odobrene zajmove, provizija te ostalih naknada. Upravno vijeće osigurava da se Bankom upravlja u skladu s odredbama Ugovorâ i Statuta te općih smjernica koje donosi Vijeće guvernera.

Upravljački odbor čine predsjednik i osam potpredsjednika koje imenuje Vijeće guvernera na prijedlog Upravnog vijeća na razdoblje od šest godina. Njihova imenovanja mogu se obnoviti. Upravljački odbor odgovoran je za tekuće poslovanje Banke, pod vodstvom predsjednika i pod nadzorom Upravnog vijeća. On priprema odluke Upravnog vijeća i osigurava provedbu tih odluka.

Revizorski odbor sastoji se od šest članova koje imenuje Vijeće guvernera. Revizorski odbor svake godine provjerava ispravnost poslovanja i knjigovodstva Banke.

B. Struktura

Grupa EIB-a osnovana je 2000. i sastoji se od EIB-a i Europskog investicijskog fonda (EIF), koji je osnovan 1994. i uspostavljen kao javno-privatno partnerstvo s tri glavne dioničarske skupine: većinski dioničar je EIB sa 62,2 %, potom slijedi Komisija (30 %) te nekoliko javnih i privatnih financijskih institucija (7,8 %). EIF nudi razne instrumente rizičnog kapitala, npr. poduzetnički kapital. Financiranje sredstvima EIF-a usmjereno je na mala i srednja poduzeća (MSP-ove), pri čemu se koristi širok spektar inovativnih instrumenata za poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove.

Plan ulaganja za Europu

EU se bori s niskim razinama ulaganja još od početka svjetske financijske i gospodarske krize. Komunikacijom Komisije pod nazivom „Plan ulaganja za Europu” dane su smjernice za oživljavanje ulaganja u Uniji, otvaranje radnih mjesta i poticanje dugoročnog rasta i konkurentnosti. U tu svrhu donesena je 25. lipnja 2015. Uredba (EU) 2015/1017 o stvaranju Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI).

Zadaća EFSU-a bila je da mobilizacijom javnih sredstava potiče privatna ulaganja i stvori okruženje pogodno za ulaganja. Početnim jamstvom EU-a za EIB u iznosu od 16 milijardi EUR, zajedno sa sredstvima EIB-a u iznosu od 5 milijardi EUR, mobilizirana su privatna sredstva te je EFSU do sredine 2018. nadmašio svoj cilj generiranja dodatnih sredstava u iznosu od 315 milijardi EUR za ulaganja u Uniji.

Uredbom o EFSU-u također je uspostavljen Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU), čija je svrha bila pružanje savjetodavne i tehničke pomoći pri identificiranju, pripremi i razvoju investicijskih projekata.

Uredba EFSU 2.0 donesena je u prosincu 2017., a na snagu je stupila 1. siječnja 2018. Njom je produljeno trajanje EFSU-a (do kraja 2020.) i uvedena su daljnja unapređenja tog fonda i ESCU-a u cilju mobilizacije dodatnih 500 milijardi EUR za financiranje ulaganja.

Program InvestEU

U ožujku 2021. donesen je program InvestEU kao nasljednik Plana ulaganja za Europu, a taj program objedinjuje EFSU i 13 drugih financijskih instrumenata EU-a. Usmjeren je na četiri glavna područja politike (održiva infrastruktura; istraživanja, inovacije i digitalizacija; MSP-ovi; socijalna ulaganja i vještine), a cilj je od 2021. do 2027. mobilizirati 372 milijarde EUR dodatnih ulaganja. Program se sastoji od fonda InvestEU, savjetodavnog centra InvestEU i portala InvestEU.

Države članice moći će se koristiti programom InvestEU za provedbu dijela svojih planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

„Klimatska banka” EU-a

U lipnju 2019. Europsko vijeće pozvalo je EIB da „intenzivira svoje aktivnosti za potporu klimatskoj politici”. EIB je u studenome 2019. na to odgovorio novom klimatskom strategijom i politikom kreditiranja u energetskom sektoru.

Također se obvezao uskladiti sve svoje aktivnosti financiranja s ciljevima Pariškog sporazuma. Konkretnije, EIB će do 2025. na 50 % povećati udio ulaganja u okviru svojeg prioriteta „djelovanje u području klime i okolišna održivost”, a krajem 2021. prestao je financirati projekte povezane s fosilnim gorivima.

Nova politika kreditiranja EIB-a u području energije, na kojoj će se temeljiti njegove aktivnosti u energetskom sektoru, temelji se na pet načela:

  • davanje prednosti energetskoj učinkovitosti s ciljem podupiranja novog cilja EU-a u okviru Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti;
  • omogućivanje energetske dekarbonizacije zahvaljujući većoj potpori za tehnologije s niskom ili nultom razinom emisija ugljika u cilju postizanja udjela obnovljive energije od 32 % u cijelom EU-u do 2030.;
  • povećanje financiranja za decentraliziranu proizvodnju energije, inovativno skladištenje energije i e-mobilnost;
  • osiguravanje ulaganja u mrežnu infrastrukturu koja je ključna za nove, nestalne izvore energije kao što su energija vjetra i solarna energija te jačanje prekogranične međupovezanosti; i
  • jačanje investicijskih učinaka u svrhu podupiranja energetske preobrazbe izvan EU-a.

Odgovor na krizu izazvanu bolešću COVID-19

EIB je 2020. kao dio odgovora EU-a na gospodarske posljedice krize izazvane bolešću COVID-19 osnovao jamstveni fond vrijedan 25 milijardi EUR kako bi omogućio Grupi EIB-a da poveća svoju potporu poduzećima u svim državama članicama mobiliziranjem dodatnog financiranja u iznosu do 200 milijardi EUR.

Time se nadopunio paket za hitnu potporu u iznosu do 40 milijardi EUR, koji se sastojao od:

  • namjenskih sustava jamstva za banke utemeljenih na postojećim programima, koji su bili odmah dostupni i kojima se mobiliziralo do 20 milijardi EUR financijskih sredstava;
  • namjenske likvidnosne linije za banke kako bi se MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije osigurala dodatna potpora obrtnom kapitalu u iznosu od 10 milijardi EUR; i
  • namjenskih programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom kako bi se bankama omogućio prijenos rizika na portfelje zajmova za MSP-ove, mobilizirajući dodatnih 10 milijardi EUR potpore.

Odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu

Aktivnosti EIB-a povezane s Ukrajinom započete su 2007. godine. EIB djeluje u Ukrajini u skladu s europskom politikom susjedstva, Istočnim partnerstvom i drugim bilateralnim sporazumima EU-a. Od ruske invazije na Ukrajinu EIB je povećao svoju potporu. Cilj je financiranja iz instrumenta pomoći Ukrajini da popravi oštećenu infrastrukturu i ponovno pokrene komunalne usluge, kao i poduprijeti hitne mjere energetske učinkovitosti u pripremi za hladnu sezonu. Nadalje, EIB je koordinirao donacije humanitarne pomoći dajući prednost hitnoj pomoći osobama pogođenima sukobom u Ukrajini i susjednim zemljama.

U kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i potrebe za jačanjem vojnih kapaciteta država članica započela je rasprava o tome treba li ulaganjima u obrambeni sektor pridonijeti ciljevima EIB-a. Ukrajina bi također bila prihvatljiva za takvo financiranje. To bi bilo radikalno odstupanje od trenutačne prakse koja isključuje podupiranje ulaganja povezanih s obranom. Poseban aspekt koji treba uzeti u obzir jest učinak koji bi dodatni cilj, ako bi doveo do povećanja zaduživanja EIB-a na tržištima kapitala, mogao imati na njegovu sposobnost zadržavanja visokog kreditnog rejtinga. U zaključcima sa sastanka Europskog vijeća održanog 21. i 22. ožujka 2024. navodi se da se „Europska investicijska banka poziva da prilagodi svoju politiku kreditiranja obrambenoj industriji i sadašnju definiciju robe s dvojnom namjenom, štiteći pritom svoju sposobnost financiranja”.

Uloga Europskog parlamenta

U skladu s člankom 308. UFEU-a pri izmjeni Statuta EIB-a mora se provesti savjetovanje s Parlamentom. EIB je izravno odgovoran državama članicama. Nema službenu obvezu izvješćivanja Parlamenta niti mu odgovara. Međutim, u znak dobre volje predsjednik EIB-a prihvaća pozive da prisustvuje plenarnoj sjednici i relevantnim sjednicama odbora Parlamenta, a EIB je otvoren za pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

Svake godine Odbor za proračunski nadzor (CONT), analizira aktivnosti EIB-a te predstavlja izvješće na plenarnoj sjednici na koju je pozvan i predsjednik EIB-a.

U skladu s uredbom na snazi Parlament odobrava imenovanje glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a. Godišnja odobrena sredstva iz proračuna EU-a povezana s jamstvenim fondom odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

Parlament je kao suzakonodavac bio uključen u usvajanje inicijativa za EFSU i InvestEU.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku.

 

Christian Scheinert