Unutarnje energetsko tržište

Kako bi se unutarnje energetsko tržište Europske unije uskladilo i liberaliziralo, od 1996. donose se mjere u području pristupa tržištu, transparentnosti i uređenja tržišta, zaštite potrošača, poticanja međusobne povezanosti i odgovarajuće razine opskrbe. Tim se mjerama želi izgraditi konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće tržište električne energije EU-a usmjereno na potrošače, s tržišno utemeljenim cijenama opskrbe. Na taj se način jačaju i povećavaju prava pojedinačnih potrošača i energetskih zajednica, rješava energetsko siromaštvo, pojašnjavaju uloge i odgovornosti tržišnih sudionika i regulatora, rješava problem sigurnosti opskrbe električnom energijom, plinom i naftom te potiče razvoj transeuropskih mreža za prijenos električne energije i plina.

Pravna osnova

Članci 194. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi

Kako bi unutarnje tržište Unije u sektoru energetike u potpunosti zaživjelo, potrebno je ukloniti brojne prepreke i trgovinske zapreke, uskladiti porezne i cjenovne politike i mjere koje se odnose na poštovanje normi i standarda te donijeti ekološke i sigurnosne propise. Cilj je stvoriti tržište koje dobro funkcionira, na kojemu se svima jamči pošten pristup tržištu i visoka razina zaštite potrošača te zadovoljavajuća razina međusobne povezanosti i proizvodnih kapaciteta.

Postignuća

A. Liberalizacija tržišta plina i električne energije

Tijekom 1990-ih, kada je većina nacionalnih tržišta električne energije i prirodnog plina još uvijek bila monopolizirana, Europska unija odlučila ih je postupno otvoriti tržišnom natjecanju. Prve direktive o liberalizaciji (prvi energetski paket) donesene su 1996. (električna energija) i 1998. (plin), a u pravne sustave država članica trebale su biti prenesene do 1998. (električna energija) i 2000. (plin). Drugi energetski paket usvojen je 2003., a direktive iz tog paketa trebale su u nacionalno pravo država članica biti prenesene do 2004., dok su pojedine odredbe stupile na snagu tek 2007. Industrijski i privatni potrošači sada su mogli slobodno birati svoje dobavljače plina i električne energije između većeg broja konkurenata. U travnju 2009. usvojen je treći energetski paket, čiji je cilj bila daljnja liberalizacija unutarnjeg tržišta električne energije i plina. Bila je to izmjena drugog paketa i temelj za provedbu unutarnjeg energetskog tržišta. U lipnju 2019. usvojen je četvrti energetski paket, koji sadrži jednu direktivu (Direktiva o električnoj energiji (2019/944/EU)) i tri uredbe ( Uredbu o električnoj energiji (2019/943/EU), Uredbu o pripravnosti na rizike (2019/941/EU) i Uredbu o Agenciji za suradnju energetskih regulatora (2019/942/EU)). Četvrtim energetskim paketom uvode se nova pravila za tržište električne energije kako bi se zadovoljile potrebe u pogledu obnovljivih izvora energije i privukla ulaganja. Uvode se poticaji za potrošače te novo ograničenje za elektrane u pogledu mogućnosti primanja subvencija za razvoj kapaciteta. Osim toga, države članice moraju pripremiti krizne planove za eventualne elektroenergetske krize, a u prekograničnoj regulatornoj suradnji povećavaju se nadležnosti Agencije za suradnju energetskih regulatora ako postoji rizik od fragmentacije na nacionalnoj i regionalnoj razini.

B. Daljnji koraci

Kao što je najavila u strategiji energetske unije (COM(2015) 0080), kako bi potrošačima pružila sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju, Komisija je 30. studenoga 2016. predstavila paket zakonodavnih prijedloga o novom modelu energetskog tržišta EU-a. Cilj paketa „Čista energija za sve Europljane” (COM(2016) 0860) provedba je energetske unije, a odnosi se na energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, organizaciju tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila za upravljanje energetskom unijom. Komisija je za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta donijela mjere u okviru Direktive o električnoj energiji, Uredbe o pripremljenosti za rizike i Uredbe o Agenciji za suradnju energetskih regulatora.

Prijedlog direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (COM(2016) 0864) preinaka je Direktive 2009/72/EZ i usredotočen je na države članice i potrošače:

  • opskrbljivači će slobodno određivati cijenu po kojoj kupce opskrbljuju električnom energijom
  • države članice osigurat će tržišno natjecanje u cijenama među dobavljačima; osigurava se zaštita energetski siromašnih i ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo; krajnji kupci imaju pravo da im električnu energiju pruža opskrbljivač, u skladu sa sporazumom s opskrbljivačem, bez obzira na to u kojoj je državi članici registriran taj opskrbljivač, koji mora ispunjavati sve zahtjeve EU-a
  • potrošači će moći zatražiti postavljanje pametnih brojila za električnu energiju bez dodatnih troškova; kupci iz kategorije kućanstvo i mikropoduzeća imat će besplatan pristup barem jednom alatu za usporedbu ponuda dobavljača, uključujući ponude za ugovore s dinamičnim određivanjem cijene električne energije; moći će besplatno promijeniti opskrbljivača u roku od najviše tri tjedna i sudjelovati u programima kolektivne promjene opskrbljivača
  • krajnji potrošači s pametnim brojilima moći će zatražiti ugovore s dinamičnim određivanjem cijene električne energije s najmanje jednim velikim opskrbljivačem; imat će pravo postupati kao aktivni kupci, primjerice prodavati električnu energiju koju su sami proizveli, a da ne podliježu nerazmjernim ili diskriminacijskim tehničkim zahtjevima, te pravo na sažete i jasne ugovorne uvjete.

Uredbom o pripremljenosti za rizike nastoji se poboljšati pripremljenost na rizike poticanjem suradnje operatora prijenosnih sustava u Europskoj uniji, operatora prijenosnih sustava u susjednim zemljama i Europske agencije za suradnju energetskih regulatora. Njome se također želi olakšati prekogranično upravljanje elektroenergetskim mrežama u slučaju elektroenergetske krize s pomoću novih regionalnih operativnih središta, koja su uvedena povezanom Uredbom o unutarnjem tržištu električne energije (2019/943/EU). Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) izradit će i predložiti zajedničku metodologiju za utvrđivanje rizika u suradnji s ACER-om i koordinacijskom skupinom za električnu energiju, a u konačnici će je odobriti ACER. Predlažu se četiri skupine mjera: (1) zajednička pravila za sprečavanje elektroenergetskih kriza i pripremu za njih u cilju osiguranja prekogranične suradnje; (2) zajednička pravila za upravljanje kriznim situacijama; (3) zajedničke metode za ocjenu rizika povezanih sa sigurnošću opskrbe; (4) zajednički okvir za bolju evaluaciju i praćenje sigurnosti opskrbe električnom energijom.

Uredbom o unutarnjem tržištu električne energije (2019/943/EU) preinačena je Uredba (EZ) br. 714/2009 te su revidirana pravila i načela unutarnjeg tržišta električne energije kako bi se osiguralo njegovo pravilno funkcioniranje i konkurentnost. Njome se također želi podržati dekarbonizacija energetskog sektora EU-a te ukloniti prepreke prekograničnoj trgovini električnom energijom. To će Uniji omogućiti da započne svoj prelazak na čistu energiju, da osigura donošenje klimatskog zakonodavstva do 2030. te da poštuje obveze preuzete Pariškim sporazumom. Uredbom se definira skup tržišnih načela za funkcioniranje tržištâ električne energije. To konkretno znači sljedeće: cijene će se formirati na temelju potražnje i ponude; potrošači će imati koristi od tržišnih pravila i bit će aktivni sudionici na tržištu; poticaji za dekarboniziranu proizvodnju električne energije bit će tržišno utemeljeni; postupno će se ukloniti prepreke prekograničnim tokovima električne energije; proizvođači će biti izravno ili neizravno odgovorni za prodaju svoje električne energije; utvrdit će se novi uvjeti pod kojima bi države članice mogle uspostavljati mehanizme za razvoj kapaciteta i načela za njihovo uvođenje.

Komisija je 19. listopada 2020. objavila svoj program rada za 2021., koji uključuje revizije i inicijative povezane s klimatskim mjerama u okviru europskog zelenog plana. Ti ciljevi, a posebno cilj od 55 % neto smanjenja CO2 emisija, koji je sadržan u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. (u usporedbi s 1990.), predstavljeni su u paketu „Paket za cilj od 55 %”, čiji je cilj postizanje klimatski neutralne Europe do 2050.

C. Uređenje energetskog tržišta: Europska agencija za suradnju energetskih regulatora

Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) aktivna je od ožujka 2011. (Uredba (EZ) br. 713/2009). Agencija je poglavito odgovorna za promicanje suradnje među nacionalnim regulatornim tijelima na regionalnoj i europskoj razini te za nadzor nad razvojem mreže i unutarnjim tržištima električne energije i plina. Također je nadležna za istraživanje slučajeva zlouporabe tržišta te s državama članicama usklađuje primjenu odgovarajućih kazni, no za provedbu sankcija koje se primjenjuju na prekršaje nadležne su države članice.

Kao dodatan korak donesene su dvije uredbe kojima je stvorena struktura za suradnju u okviru Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-i): jedna za električnu energiju (Uredba (EZ) br. 714/2009) i jedna za plin (Uredba (EZ) br. 715/2009), izmijenjena Odlukom Komisije 2010/685/EU. Europska mreža operatora prijenosnih sustava, zajedno s Europskom agencijom za suradnju energetskih regulatora, razrađuje iscrpna pravila za pristup mreži i tehničke kodove te jamči usklađeno djelovanje mreže razmjenom operativnih informacija i razvojem zajedničkih sigurnosnih standarda i postupaka u slučaju nužde. Europska mreža operatora prijenosnih sustava svake dvije godine sastavlja desetogodišnji plan ulaganja u mreže, koji zatim revidira Europska agencija za suradnju energetskih regulatora.

Nadalje, Direktivom 2008/92/EZ nastoji se povećati transparentnost cijena plina i električne energije za industrijske krajnje korisnike tako da se države članice obveže da dvaput godišnje Eurostatu prosljeđuju cijene i tarifne sustave koje koriste. U listopadu 2011. Europska unija donijela je Uredbu (EU) br. 1227/2011 o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta električne energije (Uredba REMIT) s ciljem da se zajamči poštena trgovina na europskim energetskim tržištima.

U lipnju 2019. Komisija je donijela Uredbu o reformi ACER-a (2019/942/EU), kojim se provodi preinaka zakonodavnih akata i jača glavna uloga te agencije kao koordinatora djelovanja nacionalnih regulatora, posebice u onim područjima u kojima bi rascjepkano nacionalno donošenje odluka o pitanjima od prekogranične važnosti dovelo do problema ili nedosljednosti na unutarnjem tržištu. U skladu s time ažuriran je popis zadaća, koje sada uključuju nadzor nad veleprodajnim tržištem i prekograničnom infrastrukturom, veću odgovornost ACER-a u sastavljanju i podnošenju konačnog prijedloga mrežnog kodeksa Komisiji te utjecaj na postupak revizije regionalnog energetskog tržišta (zone trgovanja) (utvrđen preinakom Uredbe o električnoj energiji (2019/943/EU)).

Uredbom o ACER-u (2019/942/EU) uvode se naknade kao dodatni izvor financiranja za pokrivanje troškova aktivnosti povezanih s REMIT-om („naknade za REMIT”) koje provodi ACER. DG Energy i ACER predstavili su 15. srpnja 2020. prijedlog o strukturi naknada. Komisija je 17. prosinca 2020. donijela Odluku (EU) 2020/2152 o naknadama čiji je cilj pokrivanje troškova operacija kao što su prikupljanje, obrada i analiza informacija koje provodi ACER te postupanje s njima.

D. Sigurnost opskrbe električnom energijom, prirodnim plinom i naftom

Uredbom (EU) br. 2019/941 određuju se mjere za očuvanje sigurnosti opskrbe električnom energijom kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije, zadovoljavajuća razina povezanosti među državama članicama, zadovoljavajuća razina kapaciteta za proizvodnju energije te ravnoteža između ponude i potražnje. Zbog iznimne važnosti plina za opskrbu EU-a energijom i kao odgovor na rusko-ukrajinsku plinsku krizu tijekom zime 2008./2009., godine 2010. usvojena je, a 2017. izmijenjena Uredba (EU) br. 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Njezin je cilj jačanje preventivnog djelovanja i mehanizama za reagiranje na krizne situacije. U cilju sigurne opskrbe naftom Direktivom 2009/119/EZ države članice obvezuje se da imaju minimalne zalihe nafte koje odgovaraju količini 90-dnevnog prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61-dnevne prosječne dnevne domaće potrošnje, ovisno o tome koja je količina veća. Zbog zabrinutosti u pogledu dopreme ruskog plina preko Ukrajine Komisija je u svibnju 2014. objavila svoju Strategiju energetske sigurnosti (COM(2014)0330). Strategijom se nastoji osigurati stabilna i obilna opskrba europskih građana i gospodarstva energijom. Predviđaju se mjere kao što su povećanje energetske učinkovitosti, promicanje proizvodnje energije unutar EU-a i dodavanje poveznica na infrastrukturu tamo gdje su nedostajale kako bi se tijekom krize energija mogla preusmjeriti ondje gdje je potrebna.

Komisija je u svibnju 2019. usvojila ciljanu reviziju Direktive o prirodnom plinu iz 2009. (2019/692/EU). U skladu s tim prijedlogom, ključne odredbe Direktive o plinu bez odgode bi se počele primjenjivati na prekogranične plinovode s trećim zemljama, odnosno na one dijelove plinovoda koji se nalaze na teritoriju EU-a. Time bi se zajamčilo da nijedan tekući, planirani ili budući plinski infrastrukturni projekt između neke države članice i treće zemlje ne uzrokuje narušavanje jedinstvenog energetskog tržišta niti slabljenje sigurnosti opskrbe u Uniji.

Komisija je u rujnu 2020. najavila izradu novog regulatornog okvira za konkurentna dekarbonizirana tržišta plina za 2021. U tu je svrhu Komisija 10. veljače 2021. pokrenula javno savjetovanje. Ta je inicijativa odgovor na izazov koji predstavlja dekarbonizacija plinskih mreža te se njome predlaže revizija pravila EU-a koja se odnose na plin kako bi se za obnovljive plinove i plinove s niskim emisijama ugljika olakšao ulazak na tržište te uklonile nepotrebne regulatorne prepreke.

E. Transeuropske energetske mreže

Transeuropske energetske mreže (TEN-E) usmjerene su na povezivanje energetske infrastrukture država članica. U okviru tih napora utvrđeno je devet prioritetnih koridora (četiri koridora za električnu energiju, četiri plinska i jedan naftni koridor) te tri prioritetna tematska područja (uvođenje pametnih mreža, elektroenergetske autoceste i prekogranične mreže za ugljikov dioksid).

Uredbom (EU) br. 347/2013 definiraju se smjernice za transeuropske energetske mreže u kojima su utvrđeni projekti od zajedničkog interesa (PZI) i prioritetni projekti među transeuropskim elektroenergetskim i plinskim mrežama. Projekti od zajedničkog interesa za energiju financiraju se sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe u sektoru energetike (CEF-E), odnosno instrumentom financiranja s ukupnim proračunom od 5,35 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020., od čega je 4,8 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava kojima upravlja Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA). Tijekom 2019. u okviru bespovratnih sredstava iz programa CEF za energetiku dodijeljeno je ukupno 556 milijuna eura za osam projekata od zajedničkog interesa, od čega je njih šest bilo u sektoru električne energije i dva u sektoru plina (vidi popis projekata od zajedničkog interesa iz programa CEF za energetiku za 2019.). Popis projekata od zajedničkog interesa utvrđuje Komisija delegiranim aktom koji stupa na snagu samo ako Parlament i Vijeće na njega ne podnesu prigovor u roku od dva mjeseca od kada su o njemu obaviješteni.

Komisija je 15. prosinca 2020. donijela prijedlog (COM/2020/824) o reviziji Uredbe TEN-E kako bi se bolje podržala modernizacija prekogranične energetske infrastrukture u Europi i ostvarili ciljevi europskog zelenog plana.

Uloga Europskog parlamenta

Donošenjem zakonodavnog paketa o unutarnjim energetskim tržištima Parlament je snažno podržao razdvajanje vlasništva nad sustavima prijenosa u energetskom sektoru kao najučinkovitije sredstvo za poticanje ulaganja u infrastrukturu na nediskriminirajući način, s poštenim pristupom mreži za nove sudionike na tržištu te za transparentno tržište. Parlament je također naglasio važnost zajedničkog europskog stava o srednjoročnim ulaganjima (10-godišnji indikativni europski plan s naglaskom na povezanost mreža), tješnje suradnje među regulatornim tijelima, državama članicama i operatorima sustava prijenosa te snažnog postupka usklađivanja uvjeta za pristup mrežama. Na inicijativu Parlamenta, u sklopu dogovora postignutog s Vijećem, posebna je važnost dana pravima potrošača: u rezolucijama se ustrajalo na povećanju potrošačkih prava (promjena dobavljača, izravno informiranje s pomoću pametnih brojila i učinkovito postupanje s pritužbama podnesenim „ombudsmanu” za energetiku). Parlament se također izborio za priznavanje koncepta „energetskog siromaštva”. Snažno je podržao osnivanje Europske agencije za suradnju energetskih regulatora, naglasivši da joj moraju biti dodijeljene nužne ovlasti za rješavanje problema koje ne mogu riješiti nacionalna regulatorna tijela, a koji sprječavaju integraciju i ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Neke od važnijih nedavno donesenih rezolucija:

  • 10. srpnja 2020.: Parlament je donio rezoluciju o reviziji smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu u kojoj je pozvao na njihovu reviziju do kraja 2020.
  • 15. siječnja 2020.: Parlament je donio rezoluciju o europskom zelenom planu, u kojoj je naglašena važnost prekograničnih veza i integracije energetskog tržišta EU-a za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i ostvarenje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova te je istaknuta potreba za odgovarajućim financiranjem Agencije za suradnju energetskih regulatora
  • 6. veljače 2018.: Parlament je donio rezoluciju o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
  • 12 rujna 2017.: usvojena su nova pravila kojima se susjednim državama dopušta da jedna drugoj pomognu u rješavanju kriza u opskrbi plinom, omogućuje se prekogranična solidarnost i povećava transparentnost ugovora o opskrbi plinom
  • 2. ožujka 2017.: zastupnici u Europskom parlamentu odobrili su pravila kojima se od država članica zahtijeva da prije otvaranja pregovora obavijeste Komisiju o svojoj namjeri da s trećim zemljama započnu pregovore o opskrbi energijom
  • 25. listopada 2016.: Parlament je podržao rezoluciju o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin u cilju osiguravanja veće sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja emisija ugljika i cjenovne pristupačnosti
  • 13. rujna 2016.: u svojoj rezoluciji pod nazivom „Ususret novom modelu energetskog tržišta” Parlament se zalaže za kombinaciju likvidnih kratkoročnih tržišta i dugoročnih cjenovnih signala kako bi tržište postalo prikladno za sve veći udio obnovljive energije i aktivnih potrošača
  • 26. svibnja 2016.: rezolucijom Parlamenta o ostvarivanju novih pogodnosti za potrošače energije poziva se na osposobljavanje građana da proizvode, koriste i skladište vlastitu obnovljivu energiju i trguju njome, da se uključe u energetsko tržište i sudjeluju u upravljanju potrošnjom.

 

Matteo Ciucci / Albane Keravec