Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Mala i srednja poduzeća

Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) predstavljaju 99 % svih poduzeća u EU-u. Doneseni su razni akcijski programi kako bi se povećala konkurentnost MSP-ova zahvaljujući istraživanjima i inovacijama te kako bi im se omogućio bolji pristup financiranju. U strategijama koje su donesene kako bi se osigurali bolji okvirni uvjeti za MSP-ove vodilo se računa i o ugljičnoj neutralnosti te digitalnoj tranziciji. Povrh toga, nedavni geopolitički događaji potaknuli su drugačije razmišljanje o gospodarskom oporavku, obnovi i jačanju otpornosti MSP-ova.

Pravna osnova

MSP-ovi uglavnom djeluju na nacionalnoj razini jer ih relativno malo sudjeluje u prekograničnom poslovanju unutar EU-a. MSP-ovi su, međutim, obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a na različitim područjima, kao što su oporezivanje (članci od 110. do 113. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU)), tržišno natjecanje (članci od 101. do 109. UFEU-a) i pravo društava (pravo poslovnog nastana: članci od 49. do 54. UFEU-a). Definicija MSP-ova može se pronaći u Preporuci Komisije 2003/361/EZ.

Ciljevi

MSP-ovi zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi te predstavljaju ključan izvor poduzetništva i inovacija, koji su presudni za konkurentnost poduzeća u EU-u. Cilj je politike EU-a na području malog i srednjeg poduzetništva osigurati da politike i mjere Unije budu prilagođene malim poduzećima te da doprinose većoj privlačnosti Europe za osnivanje poduzeća i poslovanje.

Postignuća

A. Akt o malom poduzetništvu (SBA)

Komisija je u lipnju 2008. predložila sveobuhvatnu inicijativu o MSP-ovima u obliku komunikacije o Aktu o malom poduzetništvu. Cilj je bio stvoriti novi politički okvir kojim bi se povezali postojeći instrumenti te kojim bi se nastavilo s radom na temeljima Europske povelje o malom poduzetništvu i Moderne politike rasta i zapošljavanja za MSP-ove. Umjesto sveobuhvatnog pristupa na razini Zajednice, Aktom se zauzeo „pristup političkog partnerstva s državama članicama”.

1. Pametna regulativa

Smanjenje administrativnog opterećenja i birokracije visoko je među prioritetima Komisije u Aktu o malom poduzetništvu. Za mala su poduzeća naročito su bile korisne izmjene Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju (kojima se od javnih tijela traži da podmire račune u roku od 30 dana, kao sigurnosno jamstvo za MSP-ove) i Direktive o elektroničkom izdavanju računa (kojima se takve račune izjednačuje s tiskanim računima). Nadalje, zahvaljujući modernizaciji politike EU-a o javnoj nabavi, administrativno je opterećenje za MSP-ove u postupku javne nabave manje, a njihove su mogućnosti za zajedničko podnošenje ponuda veće. Istim su pristupom pojednostavljene obveze financijskog izvještavanja te je smanjeno administrativno opterećenje za MSP-ove zahvaljujući modernizaciji javne nabave u EU-u i Računovodstvene direktive (sada Direktiva 2013/34/EU).

U svojoj komunikaciji iz travnja 2021. naslovljenoj „Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo” Komisija je uvela pristup „jedan za jedan” za donošenje politika na razini EU-a, skrećući pozornost tvoraca politika na posljedice i troškove primjene zakonodavstva, posebno za MSP-ove. Cilj je tog pristupa osigurati da se novo administrativno opterećenje koje proizlazi iz zakonodavnih prijedloga Komisije neutralizira smanjenjem istovjetne količine postojećeg opterećenja.

2. Pristup financiranju

Financijska tržišta malim i srednjim poduzećima često nisu ponudila financiranje koje im je bilo potrebno. Određeni je napredak postignut u povećanju dostupnosti financiranja i kredita za MSP-ove stavljanjem na raspolaganje zajmova, jamstava i poduzetničkoga kapitala. Europske financijske institucije – Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) — pojačale su svoje aktivnosti u pogledu MSP-ova.

Komisija je stoga u studenome 2011. predložila „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća”. On je među ostalim uključivao političke inicijative za lakši pristup tržištima poduzetničkoga kapitala za MSP-ove.

3. MSP-ovi na jedinstvenom tržištu

U Aktu o malom poduzetništvu i komunikacijama Komisije naslovljenima „Prema aktu o jedinstvenom tržištu — za visokokonkurentno socijalno tržišno gospodarstvo” i „Akt o jedinstvenom tržištu II” istaknuta je potreba za stalnim poboljšavanjem okvirnih uvjeta za poduzeća na jedinstvenom tržištu. Trenutačno su na snazi ili u pripremi razne inicijative i mjere za lakše osnivanje i poslovanje MSP-ova na unutarnjem tržištu. MSP-ovima su dopuštena odstupanja na brojnim poljima, primjerice na području pravila tržišnog natjecanja, oporezivanja i prava trgovačkih društava.

4. Politika tržišnog natjecanja

Politika državnih potpora EU-a već se dugo blagonaklono odnosi prema MSP-ovima jer se njome uvažavaju posebne poteškoće s kojima se ta poduzeća susreću. Komisija je 2014. donijela revidiranu Uredbu o općem skupnom izuzeću za državne potpore (Uredba (EU) br. 651/2014). Modernizacija sustava državnih potpora uključivala je i to da su države članice, ako su ispunjeni određeni uvjeti, dobile veću fleksibilnost za dodjeljivanje državnih potpora MSP-ovima bez prethodnog obavještavanja Komisije i dobivanja njezina odobrenja. U skladu s tom uredbom, MSP-ovima je omogućeno da dobiju državnu potporu u iznosu do 7,5 milijuna EUR.

B. Mreže EU-a za mala i srednja poduzeća

Politike i mreže za pomoć MSP-ovima prije svega uključuju opće usluge podrške MSP-ovima u EU-u kao što su „Europska poduzetnička mreža”, „SOLVIT”, „Tvoja Europa — poduzetništvo”, „Mala i srednja poduzeća i okoliš” i „Savjeti za upotrebu kemikalija: nacionalne službe za pomoć pri primjeni Uredbe REACH”. Nadalje, potporu za inovacije i istraživanja među ostalim nude inicijativa EU-a za pomoć korisnicima prava intelektualnog vlasništva „IPR Helpdesk”, internetska stranica za tehničku pomoć MSP-ovima „SME Techweb”, projekt „Služba za pomoć MSP-ovima kao korisnicima prava privatnog vlasništva u Kini”, „Europska mreža poslovno-inovacijskih centara”, „Europska mreža inovacija na radnom mjestu” i inicijativa „Gate2Growth”.

C. MSP-ovi i istraživanja

Istraživanja, razvoj i inovacije najvažniji su za održivu uspješnost i rast MSP-ova u EU-u. Cilj programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2020. bio je stvaranje boljeg i obuhvatnijeg sustava potpore za istraživačke i inovacijske aktivnosti MSP-ova. Taj pristup obuhvaćao je poticanje sudjelovanja MSP-ova uz pomoć „posebnog instrumenta namijenjenog MSP-ovima”, čiji je cilj bio popuniti praznine u financiranju početnih visokorizičnih istraživanja i inovacija koje provode MSP-ovi.

Povrh toga, jačanje konkurentnosti MSP-ova bio je jedan od 11 tematskih ciljeva za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.−2020. Dodatna ulaganja u MSP-ove ostvarena su i u okviru drugih tematskih ciljeva, osobito za istraživanja i inovacije, niskougljično gospodarstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Obzor Europa, program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija koji traje do 2027., sadržava novi element koji njegov prethodnik nije imao — Europsko vijeće za inovacije, s proračunom od 10,1 milijardi EUR za potporu revolucionarnim inovacijama tijekom cijelog životnog ciklusa, od istraživanja u ranoj fazi do financiranja i širenja start-up poduzeća i MSP-ova.

D. COSME — Program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova

Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) za razdoblje 2014.–2020. donesena je u prosincu 2013. S proračunom od 2,3 milijarde EUR za razdoblje 2014.–2020., program COSME imao je sljedeće opće ciljeve:

  • poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove u obliku vlasničkog i dužničkog kapitala: kapitalni instrument za financiranje ulaganja u fazi rasta i instrument jamstva za zajmove koji je MSP-ovima omogućio neposredne ili druge dogovore s financijskim posrednicima o dijeljenju rizika radi pokrića zajmova; 1,3 milijarde EUR iz proračuna programa COSME dodijeljeno je financijskim instrumentima;
  • poboljšanje pristupa tržištima unutar Unije, kao i svjetskim tržištima: usluge za pomoć poslovanju usmjerene na rast bile su ponuđene u okviru Europske poduzetničke mreže radi poticanja širenja poslovanja;
  • promicanje poduzetništva: među ostalim, razvoj poduzetničkih vještina i stavova, naročito među novim poduzetnicima, mladima i ženama.

E. Najnovije inicijative

Komunikacije Komisije iz ožujka 2020. naslovljene „Nova industrijska strategija za Europu” i „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” sadržavale su prijedloge za pomoć MSP-ovima u radu, širenju djelatnosti i rastu. Parlament je reagirao na utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na industrijske lance opskrbe i MSP-ove donošenjem rezolucije 2020/2616(RSP) o usklađenom djelovanju EU-a za potporu mjerama gospodarskog oporavka u travnju 2020. Zastupnici su u studenome 2020. donijeli rezoluciju 2020/2076(INI) kojom su pozvali Europsku komisiju da predstavi revidiranu industrijsku strategiju.

Kako je istaknuto u strategiji za MSP-ove, mala poduzeća imaju većih poteškoća s dobivanjem financijskih sredstava. Komisija je u prosincu 2022. objavila prijedlog o izmjeni Direktive 2014/65/EU radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za poduzeća i olakšanja pristupa MSP-ova kapitalu.

Uzimajući u obzir snažan štetan učinak inflacije i neizvjesnosti, uzrokovan naglim porastom troškova energije i sirovina, Komisija je u rujnu 2023. donijela komunikaciju o paketu olakšica za MSP-ove. Taj paket uključuje Prijedlog uredbe o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (COM(2023)0533) i Prijedlog direktive o uspostavi sustava oporezivanja sjedišta za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća (COM(2023)0528). U njemu se navodi i niz mjera za poboljšanje pristupa financiranju i kvalificiranim radnicima te za potporu MSP-ovima u cijelom životnom ciklusu poslovanja.

Uloga Europskog parlamenta

Europski parlament je 1983. proglasio „Godinom malih i srednjih poduzeća i obrta” te pokrenuo niz inicijativa za poticanje njihova razvoja. Parlament otad redovito iskazuje svoju predanost poticanju razvoja MSP-ova u Europi. Primjerice:

  • U lipnju 2010. Parlament je donio rezoluciju o inovacijskoj politici Zajednice u svijetu koji se mijenja. U njoj je pozvao na razvoj instrumenata za financiranje MSP-ova kao što su mikrokrediti, poduzetnička kapitalna sredstva za osobe koje žele ulagati u inovativna poduzeća te ulaganja „poslovnih anđela” zainteresiranih za sponzoriranje poslovnih projekata mladih istraživača. Parlament je isto tako pozvao države članice i Komisiju da omoguće porezne, financijske, poslovne i administrativne poticaje za ulaganje.
  • U svibnju 2011. Parlament je donio rezoluciju o reviziji Akta o malom poduzetništvu. Parlament je istaknuo zabrinutost zbog činjenice da se testiranje utjecaja zakonodavstva na MSP-ove ne primjenjuje pravilno i dosljedno u svim novim zakonodavnim prijedlozima, posebice na nacionalnoj razini. Osim toga, upozorio je države članice na prerevno donošenje propisa koje nadilazi zahtjeve zakonodavstva EU-a pri prenošenju direktiva u nacionalno pravo.
  • U listopadu 2012. Parlament je donio rezoluciju o malim i srednjim poduzećima: konkurentnost i poslovne prilike. U toj rezoluciji usredotočio se na niz područja među kojima su smanjenje administrativnog opterećenja, podrška konkurentnosti i otvaranju radnih mjesta, pokretanje start-up poduzeća i pristup informacijama i financiranju.
  • U siječnju 2014. Parlament je donio rezoluciju o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti, u kojoj je istaknuo važnost MSP-ova u gospodarstvu EU-a i pozvao na pružanje posebne potpore i pomoći MSP-ovima.
  • U rujnu 2016. Parlament je donio rezoluciju o pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i povećanju raznolikosti financiranja malih i srednjih poduzeća u uniji tržišta kapitala.
  • U srpnju 2017. Parlament je donio rezoluciju o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi.
  • U veljači 2019. Parlament je donio rezoluciju o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici.
  • U travnju 2020. Parlament je donio rezoluciju o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica.
  • U studenome 2020. Parlament je donio rezoluciju o novoj industrijskoj strategiji za Europu, u kojoj je pozvao na industrijsku strategiju koja bi obuhvaćala sve industrijske ekosustave, uključujući MSP-ove.
  • U svojoj rezoluciji iz srpnja 2022. o boljoj regulativi: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo, Parlament je pozvao Komisiju da objavi svoj kalkulator „jedan za jedan”. Naglasio je da bi pri primjeni pristupa „jedan za jedan” trebalo uzeti u obzir sve troškove usklađivanja, i one administrativne i one koji su povezani s prilagođavanjem, te je naglasio potrebu da se osigura da taj pristup primjenjuju države članice te lokalna i regionalna tijela.
  • Parlament je 15. rujna 2022. održao raspravu o stanju Unije u pogledu MSP-ova.
  • U svojoj rezoluciji iz srpnja 2023. o stanju MSP-ova u Uniji, Parlament je pozvao Komisiju da provede opću procjenu kumulativnog učinka zakonodavstva EU-a na MSP-ove u Uniji i da po potrebi predloži pojednostavnjenja. Također je pozvao na hitno donošenje revidirane Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju te na procjenu moguće revizije pravila o državnim potporama kako bi se ocijenilo kako se štite interesi MSP-ova. Pozvao je Komisiju da uloži veće napore u području unije tržišta kapitala i oslobodi financijska sredstva za rast Europe.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

 

Corinne Cordina