Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) predstavljaju 99 % svih poduzeća u EU-u. Ona osiguravaju dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru i zaslužna su za više od polovice cjelokupne dodane vrijednosti koju ostvaruju poduzeća u EU-u. Kako bi se pružila potpora MSP-ovima usvojeni su razni programi djelovanja poput Akta o malom poduzetništvu, Obzora 2020. i programa COSME. Njihov je cilj povećati konkurentnost MSP-ova preko istraživanja i inovacija te im omogućiti bolji pristup financiranju.

Pravna osnova

MSP-ovi uglavnom djeluju na nacionalnoj razini jer ih relativno malo sudjeluje u prekograničnom poslovanju unutar EU-a. MSP-ovi su, međutim, neovisno o opsegu njihova poslovanja, obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a na različitim područjima, kao što su oporezivanje (članci 110. do 113. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU)), tržišno natjecanje (članci 101. do 109. UFEU-a) i pravo društava (pravo poslovnog nastana: članci 49. do 54. UFEU-a). Definicija MSP-ova može se pronaći u preporuci Komisije 2003/361/EZ.

Ciljevi

Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća predstavljaju 99 % svih poduzeća u EU-u. Nešto manje od 23 milijuna MSP-ova stvorilo je 2015. godine 3,9 bilijuna EUR dodane vrijednosti te je zapošljavalo oko 90 milijuna ljudi, a uz to su i ključan izvor poduzetničkog duha i inovacija, koji su presudni za konkurentnost poduzeća u EU-u. Cilj je politike EU-a na području malog i srednjeg poduzetništva osigurati da politike i mjere Unije budu prilagođene malim poduzećima te da doprinose većoj privlačnosti Europe za osnivanje poduzeća i poslovanje.

Postignuća

A. Akt o malom poduzetništvu (SBA)

Komisija je u lipnju 2008. predložila dosad najpotpuniju i najobuhvatniju inicijativu o MSP-ovima. Inicijativa je predstavljena komunikacijom COM(2008)0394 kao Akt o malom poduzetništvu. Cilj je tog Akta stvoriti novi politički okvir kojim bi se povezali postojeći instrumenti te kojim bi se nastavilo s radom na temeljima Europske povelje o malom poduzetništvu i Moderne politike rasta i zapošljavanja za MSP-ove. Umjesto sveobuhvatnog pristupa na razini Zajednice, Aktom se zauzima „pristup političkog partnerstva s državama članicama”. Cilj je tog Akta poboljšati opći pristup koji se zauzima prema poduzetništvu u EU-u vodeći se načelom „prednost malim subjektima”.

1. Pametna regulativa

Smanjenje administrativnog opterećenja i birokracije prioritet je Komisije u Aktu o malom poduzetništvu. Javna uprava koja je bolje prilagođena potrebama MSP-ova mogla bi uvelike doprinijeti njihovu rastu. Direktiva o uslugama na unutarnjem tržištu (Direktiva 2006/123/EZ) objavljena je 2006. te se počela primjenjivati u svim državama članicama EU-a 2009.

Za mala su poduzeća naročito korisne izmjene Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju (kojima se od javnih tijela traži da podmire račune u roku od 30 dana, kao sigurnosno jamstvo za MSP-ove) i Direktive o elektroničkom izdavanju računa (kojima se takve račune izjednačuje s tiskanim računima). Nadalje, zahvaljujući modernizaciji politike EU-a o javnoj nabavi, administrativno opterećenje za MSP-ove u postupku javne nabave sada je manje, a njihove su mogućnosti za zajedničko podnošenje ponuda veće. Istim su pristupom pojednostavljene obveze financijskog izvještavanja te je smanjeno administrativno opterećenje za MSP-ove zahvaljujući modernizaciji javne nabave u EU-u i Računovodstvene direktive (sada Direktiva 2013/34/EU).

2. Pristup financiranju

MSP-ovi često ne uspijevaju dobiti potrebna financijska sredstva na financijskim tržištima. Posljednjih je godina postignut određeni napredak u povećanju dostupnosti financiranja i kredita za MSP-ove stavljanjem na raspolaganje zajmova, jamstava i poduzetničkoga kapitala. Europske financijske institucije – Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) – pojačale su svoje aktivnosti u pogledu MSP-ova.

Međutim, u Aktu o malom poduzetništvu pristup financiranju još se uvijek navodi kao drugi najveći problem s kojim se suočavaju MSP-ovi. Komisija je u studenome 2011. predložila „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (COM(2011)0870). On između ostalog uključuje političke inicijative za lakši pristup MSP-ova tržištima poduzetničkoga kapitala. Komisija prati situaciju u vezi s pristupom financiranju za MSP-ove preko Istraživanja o pristupu financiranju za poduzeća (SAFE), koje zajednički provode Komisija i Europska središnja banka.

3. MSP-ovi na jedinstvenom tržištu

U Aktu o malom poduzetništvu i komunikacijama Komisije „Prema aktu o jedinstvenom tržištu − za visokokonkurentno socijalno tržišno gospodarstvo” (COM(2010)0608) i „Akt o jedinstvenom tržištu II.” (COM(2012)0573) istaknuta je potreba za stalnim poboljšavanjem okvirnih uvjeta za poduzeća na jedinstvenom tržištu. Trenutačno su na snazi ili u pripremi razne inicijative i mjere za lakše osnivanje i poslovanje MSP-ova na unutarnjem tržištu. MSP-ovima su dopuštena odstupanja na brojnim poljima, primjerice na području pravila tržišnog natjecanja, oporezivanja i prava trgovačkih društava.

4. Politika tržišnog natjecanja

Politika državnih potpora EU-a već se dugo blagonaklono odnosi prema MSP-ovima, uvažavajući posebne poteškoće s kojima se susreću zbog svoje veličine. Komisija je 2014. donijela revidiranu Uredbu o općem skupnom izuzeću za državnu pomoć (Uredba (EU) br. 651/2014). Modernizacija sustava državnih potpora uključuje i to da države članice, ako su ispunjeni određeni uvjeti, imaju veću fleksibilnost za dodjeljivanje državnih potpora MSP-ovima bez prethodnog obavještavanja Komisije i dobivanja njezina odobrenja. U skladu s tom Uredbom, MSP-ovi mogu dobiti državnu potporu u iznosu do 7,5 milijuna EUR.

B. Mreže EU-a za mala i srednja poduzeća

Politike i mreže za pomoć MSP-ovima prije svega uključuju opće usluge podrške MSP-ovima u EU-u kao što su „Europska poduzetnička mreža”, „SOLVIT”, „Tvoja Europa − poduzetništvo”, „Mala i srednja poduzeća i okoliš” i „Savjeti za upotrebu kemikalija: nacionalne službe za pomoć pri primjeni Uredbe REACH”. Nadalje, potporu za inovacije i istraživanja nude inicijativa EU-a za pomoć korisnicima prava intelektualnog vlasništva „IPR Help Desk”, internetska stranica za tehničku pomoć MSP-ovima „SME Techweb”, projekt „Služba za pomoć MSP-ovima kao korisnicima prava privatnog vlasništva u Kini”, „Europska mreža poslovno-inovacijskih centara”, „Europska mreža inovacija na radnom mjestu” i inicijativa „Gate2Growth”.

C. MSP-ovi i istraživanja

Istraživanja, razvoj i inovacije najvažniji su za održivu uspješnost i rast MSP-ova u EU-u. Cilj je programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2020. stvaranje boljeg i obuhvatnijeg sustava potpore za istraživačke i inovacijske aktivnosti MSP-ova. Usvajanjem jedinstvenog skupa pravila te bi se aktivnosti trebale znatno pojednostaviti. Taj pristup obuhvaća poticanje sudjelovanja MSP-ova uz pomoć „posebnog instrumenta namijenjenog MSP-ovima”, čiji je cilj popuniti praznine u financiranju početnih visokorizičnih istraživanja i inovacija koje provode MSP-ovi.

U reviziji koju je 2020. proveo Europski revizorski sud[1] utvrđeno je da, iako se instrumentom za MSP-ove pruža učinkovita potpora MSP-ovima u razvoju njihovih inovacijskih projekata, postoje određeni izazovi u provedbi, primjerice u pogledu regionalne pokrivenosti i kasnog uvođenja koncepta neprihvatljivosti za financiranje.

Povrh toga, jačanje konkurentnosti MSP-ova jedan je od 11 tematskih ciljeva za kohezijsku politiku za razdoblje 2014. – 2020. Dodatna ulaganja u MSP-ove dodjeljivat će se i po drugim tematskim ciljevima, osobito za istraživanja i inovacije, niskougljično gospodarstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije.

D. COSME − Program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova

Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) za razdoblje 2014. – 2020. donesena je 11. prosinca 2013. S planiranim proračunom od 2,3 milijarde EUR za razdoblje 2014. – 2020., program COSME ima sljedeće opće ciljeve:

  • poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove u obliku vlasničkog i dužničkog kapitala: kapitalni instrument za financiranje ulaganja u fazi rasta i instrument jamstva za zajmove koji će omogućiti MSP-ovima neposredne ili druge dogovore s financijskim posrednicima o dijeljenju rizika radi pokrića zajmova; 1,3 milijarde EUR iz proračuna programa COSME dodijeljeno je financijskim instrumentima;
  • poboljšanje pristupa tržištima unutar Unije, kao i svjetskim tržištima: usluge za pomoć poslovanju usmjerene na rast bit će ponuđene u okviru Europske poduzetničke mreže radi poticanja širenja poslovanja, kako na jedinstvenom tržištu, tako i izvan EU-a;
  • promicanje poduzetništva: aktivnosti će uključivati razvoj poduzetničkih vještina i stavova, naročito među novim poduzetnicima, mladima i ženama.

U Komunikaciji Komisije od 20. siječnja 2020. pod naslovom „Program rada Komisije za 2020. – Ambicioznija Unija” (COM(2020)0037) najavljeno je da će se kao potpora digitalnom vodstvu EU-a izraditi europska podatkovna strategija i bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji, kao i prijedlog o sveobuhvatnoj novoj industrijskoj strategiji. Na to će se nadovezati i posebna strategija za MSP-ove, čiji je cilj da se MSP-ovima pomogne u poslovanju, rastu i širenju.

Uloga Europskog parlamenta

Europski parlament još je 1983. proglasio „Godinu malih i srednjih poduzeća i obrta” te pokrenuo niz inicijativa za poticanje njihova razvoja. Parlament otad redovito iskazuje svoju predanost poticanju razvoja MSP-ova u Europi. Primjerice:

  • U lipnju 2010. Parlament je donio Rezoluciju o inovacijskoj politici Zajednice u svijetu koji se mijenja[2]. U toj rezoluciji Parlament naglašava da je potrebno stvoriti uvjete u kojima će rizični kapital biti dostupniji MSP-ovima. Također poziva na razvoj instrumenata za financiranje MSP-ova kao što su mikrokrediti, poduzetnička kapitalna sredstva za osobe koje žele ulagati u inovativna poduzeća te ulaganja „poslovnih anđela” zainteresiranih za sponzoriranje poslovnih projekata mladih istraživača. Parlament također poziva države članice i Komisiju da omoguće porezne, financijske, poslovne i administrativne poticaje za ulaganje.
  • U ožujku 2011. Parlament je donio Rezoluciju o industrijskoj politici za globalizirano doba[3]. U njoj između ostalog poziva Komisiju da nastavi s provedbom Akta o malom poduzetništvu kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i osigurao bolji pristup mogućnostima financiranja za MSP-ove. Također poziva na ažuriranje definicije MSP-ova kako bi se omogućila veća fleksibilnost u određenim industrijskim sektorima. Nadalje, Parlament apelira na Komisiju da poveća sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u okvirnim programima za istraživanje i razvoj.
  • U svibnju 2011. Parlament je donio Rezoluciju o reviziji Akta o malom poduzetništvu[4]. U njoj Parlament između ostalog poziva države članice da usvoje posljednji preostali prijedlog o Statutu europskog privatnog trgovačkog društva. Također ističe svoju zabrinutost zbog činjenice da se testiranje utjecaja zakonodavstva na MSP-ove ne primjenjuje pravilno i dosljedno u svim novim zakonodavnim prijedlozima, posebice na nacionalnoj razini. Osim toga, Parlament upozorava države članice na „prerevno” donošenje propisa koje nadilazi zahtjeve zakonodavstva EU-a pri prenošenju direktiva u nacionalno pravo.
  • U listopadu 2012. Parlament 2012. je donio rezoluciju pod nazivom „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne prilike”[5]. U toj rezoluciji Parlament ističe niz područja među kojima su smanjenje administrativnog opterećenja, podrška konkurentnosti i otvaranju radnih mjesta, pokretanje novih inovativnih poduzeća (start-up) i pristup informacijama i financiranju.
  • U siječnju 2014. Parlament je donio Rezoluciju o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti,[6] u kojoj naglašava važnost MSP-ova u gospodarstvu EU-a i poziva na pružanje posebne potpore i pomoći MSP-ovima.
  • U rujnu 2016. Parlament je donio Rezoluciju o pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i povećanju raznolikosti financiranja malih i srednjih poduzeća u uniji tržišta kapitala[7].
  • U srpnju 2017. Parlament je donio Rezoluciju o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi[8].
  • U veljači 2019. Parlament je donio Rezoluciju o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici[9].

 

[1]Europski revizorski sud (2020.); Tematsko izvješće: Instrument za mala i srednja poduzeća u praksi: djelotvoran i inovativan
program koji je suočen s izazovima, str. 17.
[2]SL C 236 E, 12.8.2011., str. 41.
[3]SL C 199 E, 7.7.2012., str. 131.
[4]SL C 377 E, 7.12.2012., str. 102.
[5]SL C 68E, 7.3.2014., str. 40.
[6]SL C 482, 23.12.2016., str. 89.
[7]SL C 204, 13.6.2018, str. 153.
[8]SL C 334, 19.9.2018, str. 124.
[9]Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0081.

Frédéric Gouardères