Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

U cilju promicanja skladnog i sveobuhvatnog razvoja, Europska unija radi na jačanju svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Posebice nastoji smanjiti razlike u stupnju razvoja različitih regija, među kojima se posebna pozornost posvećuje ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije.

Pravna osnova

Članci od 174. do 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Kontekst

Kohezijska politika glavna je investicijska politika Europske unije. Pruža pogodnosti za sve regije i gradove u EU-u te podupire gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, poslovnu konkurentnost, održivi razvoj i zaštitu okoliša.

Od samog osnutka Europske zajednice (danas Europske unije) u njoj postoje velike teritorijalne i demografske razlike koje bi mogle biti prepreke integraciji i razvoju Europe. Ugovorom iz Rima (1957.) uspostavljeni su mehanizmi solidarnosti u obliku dvaju fondova: Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP, komponenta za smjernice). Regionalni aspekti uvedeni su 1975. stvaranjem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Godine 1994. osnovan je i Kohezijski fond.

Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. ekonomska i socijalna kohezija prešla je u nadležnost Europske zajednice. Ugovorom iz Lisabona 2008. je uvedena treća dimenzija kohezije EU-a: teritorijalna kohezija. Ta tri kohezijska aspekta primaju potporu preko kohezijske politike i strukturnih fondova.

Ciljevi

Jedan je od glavnih ciljeva EU-a jačanje njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Znatan udio aktivnosti i proračuna EU-a posvećuje se smanjenju razlika među regijama, s posebnim naglaskom na ruralnim područjima, područjima zahvaćenim industrijskom tranzicijom i regijama suočenim s teškim i trajnim prirodnim nepogodama ili demografskim poteškoćama.

EU podupire postizanje tih ciljeva uporabom europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESF-a, EFRR-a, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)) i drugih izvora kao što je Europska investicijska banka.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj zamijenio je 2014. komponentu za smjernice u Europskom fondu za smjernice i jamstva u poljoprivredi. U okviru kohezijske politike Unije EPFRR podupire ruralni razvoj i unapređenje poljoprivredne infrastrukture.

Europski socijalni fond glavni je instrument Unije kojim se podupiru mjere za sprečavanje i suzbijanje nezaposlenosti, razvoj ljudskih resursa te poticanje socijalne integracije na tržištu rada. Njime se financiraju inicijative kojima se promiče visoka razina zaposlenosti, jednake mogućnosti za muškarce i žene, održiv razvoj te ekonomska i socijalna kohezija.

Svrha je Europskog fonda za regionalni razvoj pomoći otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u EU-u. Iz Fonda se pruža potpora regijama koje zaostaju u razvoju i doprinosi prenamjeni industrijskih područja koja nazaduju.

Iz Kohezijskog fonda pružaju se financijski doprinosi za projekte povezane s ekologijom i transeuropskim mrežama u području prometne infrastrukture. Sredstva iz Fonda dostupna su samo državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku niži od 90 % prosjeka EU-a.

Kako bi se zajamčilo učinkovito korištenje strukturnim fondovima, moraju se poštovati sljedeća načela:

  • grupiranje fondova s obzirom na ciljeve i regije
  • partnerstvo Komisije, država članica i regionalnih vlasti u planiranju, provedbi i nadzoru upotrebe fondova
  • izrada programa pomoći
  • dodatnost europskih i nacionalnih doprinosa.

Dodjela financijskih sredstava Unije namijenjenih kohezijskoj politici usmjerena je na dva glavna cilja:

  • ulaganje za rast i zapošljavanje – čime se jača tržište rada i regionalna gospodarstva
  • europska teritorijalna suradnja − potpora koheziji EU-a kroz suradnju na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj razini.-

Od 1988. proračun kohezijske politike Unije iznimno se povećao te je ona, uz zajedničku poljoprivrednu politiku, postala jednom od politika Unije za koje se izdvaja najviše sredstava. Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. EU za svoju kohezijsku politiku dodjeljuje više od 350 milijardi EUR, tj. 32,5 % ukupnog proračuna EU-a. Ta se sredstva troše na razne aktivnosti poput izgradnje novih prometnica, zaštite okoliša, investicija u inovativna poduzeća, otvaranja novih radnih mjesta i strukovnog osposobljavanja. Gotovo 200 milijardi EUR dodijelit će se EFRR-u (uključujući 10,2 milijarde EUR za europsku teritorijalnu suradnju i 1,5 milijardi EUR kao posebna sredstva za najudaljenije i slabo naseljene regije). Više od 83 milijarde EUR izdvojit će se za ESF, a 63 milijarde EUR za Kohezijski fond.

Prijedlog kohezijske politike EU-a za razdoblje nakon 2020.

U svibnju 2018. Komisija je predložila uredbe za uređenje kohezijske politike EU-a nakon 2020. Jedan od glavnih ciljeva te reforme jest pojednostavniti procedure i povećati učinkovitost ulaganja EU-a. Jedanaest tematskih ciljeva upotrijebljenih u kohezijskoj politici tijekom razdoblja 2014. - 2020. zamijenjeno je s pet političkih ciljeva za EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR:

  • pametnija Europa – inovativna i pametna gospodarska preobrazba
  • zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika
  • povezanija Europa – mobilnost i regionalna povezanost ICT-a
  • Europa s istaknutijom socijalnom komponentom – provedba europskog stupa socijalnih prava
  • Europa bliža građanima – održiv i integriran razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Komisija je izmijenila svoj prijedlog kako bi obuhvatila nove instrumente s pomoću kojih će se Europska unija pripremiti za borbu protiv očekivane gospodarske krize. U srpnju 2020. Europsko vijeće postiglo je dogovor o svojem stajalištu o izmijenjenom prijedlogu, kojim će se otvoriti pregovori s Parlamentom.

Komisija je predložila financiranje proračuna EU-a opsežnim paketom u kojem se višegodišnji financijski okvir (VFO) kombinira s izvanrednim instrumentom za oporavak, Next Generation EU (NGEU). Kohezijska politika djelomično će se financirati iz VFO-a, a u slučaju nekih programa iz NGEU-a.

Sredstva za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” iznosit će ukupno 322,3 milijarde EUR i rasporedit će se kako slijedi:

  1. 202,3 milijarde EUR za slabije razvijene regije;
  2. 47,8 milijardi EUR za tranzicijske regije;
  3. 27,2 milijarde EUR za razvijenije regije;
  4. 42,6 milijardi EUR za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda (od čega će se 10 milijardi EUR potrošiti na Instrument za povezivanje Europe);
  5. 1 928 milijuna EUR kao dodatna financijska sredstva za najudaljenije regije;
  6. 500 milijuna EUR za ulaganja u međuregionalne inovacije.

Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznosit će ukupno 7 950 milijuna EUR i bit će raspoređena kako slijedi:

  1. a) 5 713 milijuna EUR za prekograničnu suradnju na pomorskim i kopnenim granicama;
  2. b) 1 466 milijuna EUR za transnacionalnu suradnju;
  3. c) 500 milijuna EUR za međuregionalnu suradnju;
  4. d) 271 milijuna EUR za suradnju najudaljenijih regija;
  5. e) 970 milijuna EUR za Europsku teritorijalnu suradnju – sastavnicu za ulaganja u međuregionalne inovacije.

Komisija je u veljači 2020. predložila osnivanje novog Fonda za pravednu tranziciju (JTF), kojim se podupiru područja koja su najviše pogođena prijelazom na klimatsku neutralnost i čiji je cilj spriječiti povećanje regionalnih razlika. Predložena sredstva za JTF iznose 17,5 milijardi EUR.

U svibnju 2020. Komisija je predložila stvaranje novog instrumenta ReactEU, kojim će se poduprijeti solidan oporavak najvažnijih sektora nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Predložena sredstva za ReactEU iznose 47,5 milijardi EUR.

Predložene uredbe podliježu redovnom zakonodavnom postupku, u kojem je Parlament ravnopravan s Vijećem. To znači da će do kraja 2020. te dvije institucije morati postići konsenzus o pravilima za buduću kohezijsku politiku.

Parlament je do travnja 2019. dovršio prvo čitanje prijedloga uredbi Komisije o zajedničkim odredbama, Europskom fondu za regionalni razvoj, Interregu i Europskom socijalnom fondu plus. U tijeku je rad na nedavno predstavljenim prijedlozima uredbi o JTF-u i instrumentu ReactEU.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament ima važnu ulogu u jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a. Zakonodavstvo o kohezijskoj politici i strukturnim fondovima priprema se u okviru redovnog zakonodavnog postupka, u kojem Parlament i Vijeće imaju jednak utjecaj.

Parlament aktivno sudjeluje u pregovorima o reformi kohezijske politike za razdoblje 2014. - 2020. Reformom će se utvrditi prioriteti i instrumenti za buduće mjere EU-a za jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Parlament snažno podržava prijedloge za sveobuhvatnu i učinkovitu kohezijsku politiku, za što također treba osigurati dostatna financijska sredstva.

 

Marek Kołodziejski