Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

U cilju promicanja skladnog i sveobuhvatnog razvoja Europska unija radi na jačanju svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Posebice nastoji smanjiti razlike u stupnju razvoja različitih regija, a posebna pozornost posvećuje se ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije.

Pravna osnova

Članci od 174. do 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Kontekst

Kohezijska politika glavna je investicijska politika Europske unije. Pruža pogodnosti za sve regije i gradove u Uniji te podupire gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, poslovnu konkurentnost, održivi razvoj i zaštitu okoliša.

Od samog osnutka Europske zajednice (danas Europske unije) u njoj postoje velike teritorijalne i demografske razlike koje bi mogle biti prepreke integraciji i razvoju Europe. Ugovorom iz Rima (1957.) uspostavljeni su mehanizmi solidarnosti u obliku dvaju fondova: Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP, komponenta za smjernice). Regionalni aspekti uvedeni su 1975. stvaranjem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Godine 1994. osnovan je i Kohezijski fond.

Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. ekonomska i socijalna kohezija prešle su u nadležnost Europske zajednice. Ugovorom iz Lisabona 2008. uvedena je treća dimenzija kohezije EU-a: teritorijalna kohezija. Ta tri kohezijska aspekta primaju potporu u okviru kohezijske politike i strukturnih fondova.

Ciljevi

Jedan od glavnih ciljeva EU-a jest jačanje njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Znatan udio aktivnosti i proračuna EU-a posvećuje se smanjenju razlika među regijama, s posebnim naglaskom na ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama suočenima s teškim i trajnim prirodnim nepogodama ili demografskim poteškoćama.

Europska unija podupire postizanje tih ciljeva upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESF-a, EFRR-a, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)) te Fonda za pravednu tranziciju.

Europski socijalni fond, koji se od 2021. zove Europski socijalni fond plus (EFS+), glavni je instrument Unije kojim se podupiru mjere za sprečavanje i suzbijanje nezaposlenosti, razvoj ljudskih resursa te poticanje socijalne integracije na tržištu rada. Njime se financiraju inicijative kojima se promiče visoka razina zaposlenosti, jednake mogućnosti za muškarce i žene, održiv razvoj te ekonomska i socijalna kohezija.

Europski fond za regionalni razvoj pomaže u otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji. Iz tog se fonda pruža potpora regijama koje zaostaju u razvoju i doprinosi prenamjeni industrijskih područja koja nazaduju.

Iz Kohezijskog fonda pružaju se financijski doprinosi za projekte povezane s ekologijom i transeuropskim mrežama u području prometne infrastrukture. Sredstva iz tog fonda dostupna su samo državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku niži od 90 % prosjeka EU-a.

Fond za pravednu tranziciju (FPT) ključan je alat za pružanje pomoći područjima koje prelazak na klimatsku neutralnost najviše pogađa i za sprečavanje sve većih regionalnih razlika. U tu će se svrhu iz FPT-a podupirati ulaganja u područja kao što su digitalna povezanost, tehnologije čiste energije, smanjenje emisija, regeneracija industrijskih objekata, prekvalificiranje radnika i pružanje tehničke pomoći.

Kako bi se zajamčilo učinkovito korištenje strukturnim fondovima, moraju se poštovati sljedeća načela:

  • grupiranje fondova s obzirom na ciljeve i regije;
  • partnerstvo Komisije, država članica i regionalnih vlasti u planiranju, provedbi i nadzoru upotrebe fondova;
  • izrada programa pomoći;
  • dodatnost europskih i nacionalnih doprinosa.

Dodjela financijskih sredstava Unije namijenjenih kohezijskoj politici usmjerena je na dva glavna cilja:

  • ulaganje za rast i zapošljavanje — čime se jača tržište rada i regionalna gospodarstva
  • europska teritorijalna suradnja — potpora koheziji EU-a kroz suradnju na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj razini.

Kohezijska politika EU-a u razdoblju 2021.–2027.

U razdoblju 2021.–2027. dva su izvora financijskih sredstava EU-a: „klasični” višegodišnji financijski okvir (VFO), kojim se utvrđuju godišnja ograničenja rashoda EU-a, i plan oporavka NextGenerationEU (NGEU), izvanredna inicijativa za oporavak osmišljena kako bi se državama članicama pomoglo da se oporave od pandemije bolesti COVID-19. Kohezijska politika financirat će se i iz VFO-a i, u određenim slučajevima, iz NGEU-a.

Sredstva za cilj kohezijske politike „Ulaganje za radna mjesta i rast” iznosit će ukupno 322,3 milijarde EUR (u cijenama iz 2018. tj. prema vrijednosti valute u 2018.) i rasporedit će se kako slijedi:

  1. 202,3 milijarde EUR za slabije razvijene regije;
  2. 47,8 milijardi EUR za tranzicijske regije;
  3. 27,2 milijarde EUR za razvijenije regije;
  4. 42,6 milijardi EUR za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda (od čega će se 10 milijardi EUR potrošiti na Instrument za povezivanje Europe);
  5. 1 928 milijuna EUR kao dodatna financijska sredstva za najudaljenije regije;
  6. 500 milijuna EUR za ulaganja u međuregionalne inovacije.

Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznosit će ukupno 8 050 milijuna EUR i bit će raspoređena kako slijedi:

  1. 5 812 milijuna EUR za prekograničnu suradnju na pomorskim i kopnenim granicama;
  2. 1 466 milijuna EUR za transnacionalnu suradnju;
  3. 490 milijuna EUR za međuregionalnu suradnju;
  4. 281 milijun EUR za suradnju najudaljenijih regija.

Novi FPT, kojim se podupiru područja koja su najviše pogođena prijelazom na klimatsku neutralnost i čiji je cilj spriječiti povećanje regionalnih razlika, imat će proračun od 17,5 milijardi EUR. Iz VFO-a će stići 7,5 milijardi EUR, a dodatnih 10 milijardi EUR iz instrumenta NextGenerationEU.

U prosincu 2020. donesen je ReactEU, još jedan novi instrument, koji će djelovati kao dodatak kohezijskim programima za razdoblje 2014.–2020. i dopunjavati dodijeljena sredstva za koheziju za razdoblje 2021.–2027. ReactEU podupirat će solidan oporavak najvažnijih sektora nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Njegova sredstva (do 2023.) iznose 47,5 milijardi EUR.

Tijekom razdoblja 2021.–2027. kohezijska politika ima pet političkih ciljeva za EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR:

  • pametnija Europa — inovativna i pametna gospodarska preobrazba;
  • zelenija niskougljična Europa;
  • povezanija Europa — mobilnost i regionalna IKT povezanost;
  • Europa s istaknutijom socijalnom komponentom — provedba europskog stupa socijalnih prava;
  • Europa bliža građanima — održiv i integriran razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa.

Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuju se pravila koja treba poštovati pri korištenju tih sredstava. Uredba je uvedena u okviru programa za razdoblje 2014.–2020. i 2021.–2027., a izmijenjena je u listopadu 2022. kako bi se državama članicama i regijama olakšala upotreba sredstava kohezijske politike i povećala njihova fleksibilnost radi podupiranja mjera uvedenih za rješavanje migracijskih izazova koji su posljedica ruske vojne agresije.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament ima važnu ulogu u jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a. Zakonodavstvo o kohezijskoj politici i strukturnim fondovima priprema se u okviru redovnog zakonodavnog postupka, u kojem Parlament i Vijeće imaju jednak utjecaj.

Parlament aktivno sudjeluje u pregovorima o reformi kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. Reformom će se utvrditi prioriteti i instrumenti za buduće mjere EU-a za jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Parlament snažno podržava prijedloge za sveobuhvatnu i učinkovitu kohezijsku politiku, za što također treba osigurati dostatna financijska sredstva.

Parlament je također jasno izrazio svoja stajališta o primjeni kohezijske politike za borbu protiv klimatskih promjena, primjerice u svojoj rezoluciji od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena. Parlament je pozvao na više zelenih i plavih ulaganja u okviru kohezijske politike i na veću sinergiju između različitih izvora financiranja na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini. Osim toga, Parlament je 9. svibnja 2023. usvojio rezoluciju o ulozi kohezijske politike u suočavanju s višedimenzionalnim okolišnim izazovima u sredozemnom bazenu (2022/2059(INI)). Rezolucija predlaže da se kohezijski fondovi koriste za ulaganje u tehnologije i infrastrukturu posebno namijenjene za oporabu materijala iz preostalog otpada kako bi se promicalo kružno gospodarstvo i smanjilo sve veće onečišćenje plastikom te otpad iz kućanstava.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za regionalni razvoj.

 

Kelly Schwarz