Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) jedan je od glavnih instrumenata europske kohezijske politike. Osnovan je 1975. kako bi se doprinijelo smanjenju razlika u stupnju razvijenosti europskih regija te poboljšanju životnog standarda u regijama koje su u najnepovoljnijem položaju. Posebno je usmjeren na regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije.

Pravna osnova

Članci od 174. do 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi

Člankom 176. UFEU-a određuje se da EFRR služi kao podrška u ispravljanju glavnih regionalnih nejednakosti u Europskoj uniji. Fond taj cilj postiže pružanjem podrške za:

  • razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju u razvoju;
  • preobrazbu industrijskih regija u nazadovanju.

Pravila za EFRR u razdoblju 2021.–2027. utvrđena su u:

  • Uredbi o EFRR-u i Kohezijskom fondu;
  • Uredbi o posebnim odredbama za cilj europske teritorijalne suradnje (Interreg).

EFRR ima dva glavna cilja:

  • ulaganje za rast i zapošljavanje — jača se tržište rada i regionalna gospodarstva;
  • europska teritorijalna suradnja, u cilju jačanja prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje unutar EU-a.

Sredstva namijenjena za prvi cilj dodjeljuju se za tri različite kategorije regija:

  • razvijenije regije čiji je BDP po stanovniku veći od 100 % prosjeka EU-a;
  • tranzicijske regije čiji je BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosjeka EU-a;
  • manje razvijene regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75 % prosjeka EU-a.

Detalji dodjele i buduće upotrebe fondova EFRR-a određeni su partnerskim sporazumima, odnosno sporazumima između Komisije i svake države članice o načinu upotrebe fondova, te se utvrđuju uz pomoć regionalnih partnera (uključujući, među ostalim, regionalne i lokalne vlasti) i socijalnih partnera (na primjer, organizacije civilnog društva i sindikati).

Opći okvir za pružanje i provedbu EFRR-a utvrđen je u Uredbi o zajedničkim odredbama, koja obuhvaća nekoliko drugih fondova EU-a te u kojoj se utvrđuju konkretni ciljevi i opseg moguće potpore.

Tematska koncentracija

Tijekom razdoblja 2021.–2027. kohezijska politika ima pet političkih ciljeva (PC) za EFRR, Europski socijalni fond plus i Kohezijski fond:

  • pametnija Europa — inovativna i pametna gospodarska preobrazba (PC1);
  • zelenija, niskougljična Europa (PC2);
  • bolje povezana Europa — mobilnost i regionalna IKT povezivost (PC3);
  • Europa s istaknutijom socijalnom komponentom — provedba europskog stupa socijalnih prava (PC4);
  • Europa bliža građanima – održiv i integriran razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja preko lokalnih inicijativa (PC5).

Svaka regija i država članica moraju najmanje 30 % svojih dodijeljenih sredstava iz EFRR-a usmjeriti na PC2, odnosno prelazak na zeleno, niskougljično gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika i otpornu Europu. Osim toga, sve regije i države članice moraju, u skladu sa stupnjem svojeg napretka, sredstva iz EFRR-a usmjeriti na PC1, to jest konkurentniju i pametniju Europu. Ta se sredstva moraju raspodijeliti na sljedeći način:

  • slabije razvijene regije ili države članice moraju namijeniti najmanje 25 % za PC1;
  • tranzicijske regije ili države članice moraju namijeniti najmanje 40 % za PC1;
  • razvijenije regije ili države članice moraju namijeniti najmanje 85 % svojih dodijeljenih sredstava za PC1 i PC2.

Iz EFRR-a pruža se i potpora za održiv urbani razvoj. U razdoblju 2021.–2027. najmanje 8 % sredstava EFRR-a (na nacionalnoj razini) bit će namijenjeno za održivi urbani razvoj i stvaranje Europske urbane inicijative, kojom se urbanim područjima omogućuje eksperimentiranje s inovativnim rješenjima za urbane izazove.

Kohezijskom politikom uveden je i popis aktivnosti za koje se ne primaju financijska sredstva iz EFRR-a. On obuhvaća razgradnju ili izgradnju nuklearnih elektrana, infrastrukturu zračnih luka (osim u najudaljenijim regijama), neke operacije gospodarenja otpadom (npr. odlagališta otpada) i potporu duhanskoj industriji.

Proračun i financijska pravila

Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. Europska je unija za svoju kohezijsku politiku dodijelila više od 392 milijardi EUR, dok je za EFRR dodijeljeno približno 226 milijardi EUR. To uključuje devet milijarde EUR za europsku teritorijalnu suradnju i 1,9 milijardi EUR posebno dodijeljenih sredstava za najudaljenije i slabo naseljene regije.

Manje razvijene regije ostvaruju korist od stope sufinanciranja u iznosu od 85 % troškova projekta. Stope sufinanciranja za tranzicijske regije i razvijenije regije iznose do 60 %, odnosno 50 %.

Uloga Europskog parlamenta

Europski parlament ima jednako važnu ulogu kao Vijeće u pripremi novog zakonodavstva koje se odnosi na strukturne i investicijske fondove, od kojih EFRR i Kohezijski fond čine najveći dio. Uredba o EFRR-u i Kohezijskom fondu za razdoblje 2021.–2027. bila je podložna redovnom zakonodavnom postupku u kojem Parlament ima puno pravo predložiti promjene. Tijekom pregovora o kohezijskoj politici EU-a za razdoblje 2021.–2027. Europski parlament uspio je povećati razinu sufinanciranja za projekte i poboljšati fleksibilnost u primjeni pravila. Usto, ojačao je potporu EFRR-a za gradove i integrirane urbane politike.

U rujnu 2025., u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja, Europski parlament i Vijeće donijeli su izmjene Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu kako bi se kohezijska politika uskladila s novim strateškim prioritetima, uključujući ulaganja u industrijske kapacitete povezane s obranom, cjenovno pristupačno stanovanje, energetsku tranziciju i otpornost vodoopskrbe. Države članice koje preraspodijele sredstva za te nove prioritete mogu dobiti više stope sufinanciranja, predujmove i produljene rokove za provedbu. Za detaljne informacije o promjenama nakon preispitivanja u sredini programskog razdoblja vidi informativni članak Europskog parlamenta o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji (3.1.1.).

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za regionalni razvoj.

 

Kelly Schwarz / Rubin Johann HAGELS