Kohezijski fond

Kohezijski fond uspostavljen je 1994. i financijski podupire provedbu projekata u području okoliša i transeuropskih mreža u državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a.

Pravna osnova

Članak 177. (posebno njegov drugi stavak) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi

Kohezijski fond osnovan je u svrhu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije u interesu promicanja održivog razvoja. U programskom razdoblju 2021.–2027. osigurava potporu:

• ulaganjima u okoliš, uključujući područja povezana s održivim razvojem i energijom od kojih se ostvaruje korist za okoliš;
• transeuropskim mrežama u okviru prometne infrastrukture (TEN-T); i
• tehničkoj podršci.

Za projekte koji su u službi ciljeva EU-a u području zaštite okoliša, Kohezijski fond također može dati doprinos u područjima povezanima s održivim razvojem, poput energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i, kada je riječ o prometnom sektoru izvan transeuropskih mreža, u području željezničkog prometa, prometa unutrašnjim plovnim putovima, morskog prometa, intermodalnih prometnih sustava i njihove interoperabilnosti, upravljanja cestovnim, morskim i zračnim prometom, čistog gradskog prijevoza te javnog prijevoza.

Iz Kohezijskog fonda financiraju se programi sa zajedničkom odgovornošću Europske komisije te nacionalnih i regionalnih tijela u državama članicama. Države članice odabiru koje će projekte financirati i preuzeti odgovornost za svakodnevno upravljanje. Pravila o korištenju sredstava utvrđena su u Uredbi o zajedničkim odredbama.

Zemlje koje ispunjavaju uvjete

Kohezijski fond namijenjen je državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a. U programskom razdoblju od 2021. do 2027. sredstva Kohezijskog fonda prima 15 država članica: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Proračun i financijska pravila

Pravila za Kohezijski fond za razdoblje 2021. – 2027. utvrđena su Uredbom o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu. Podupiru se projekti u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta”, uglavnom projekti ekološke i prometne infrastrukture, uključujući transeuropske mreže (TEN-T).

Uredbom se zadržava tematska koncentracija kohezijske politike EU-a. Kohezijski fond podupire dva posebna cilja: zelenije, kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika (cilj politike PO2) i povezanija Europa (PO3).

Kohezijskom politikom utvrđen je popis aktivnosti koje ne mogu primati potporu iz Kohezijskog fonda u razdoblju 2021.–2027. Popis uključuje razgradnju ili izgradnju nuklearnih elektrana, infrastrukturu zračnih luka (osim u najudaljenijim regijama) i neke operacije gospodarenja otpadom (npr. odlagališta otpada). Uz to, potpora iz Kohezijskog fonda ne smije se dodjeljivati za ulaganja u stanovanje, osim ako ta ulaganja nisu povezana s promicanjem energetske učinkovitosti i uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Proračun EU-a za Kohezijski fond u razdoblju 2021.–2027. iznosi 42,6 milijardi EUR (u cijenama iz 2018., odnosno prema vrijednosti valute iz 2018.), uključujući 10 milijardi EUR Instrumentu za povezivanje Europe, programu financiranja EU-a za potporu razvoju transeuropske infrastrukture u područjima kao što su promet, energetika i digitalne usluge. Stopa sufinanciranja i može dosegnuti do 85 % vrijednosti projekata.

Očekuje se da će 37 % ukupnih financijskih sredstava Kohezijskog fonda pridonijeti klimatskim ciljevima EU-a.

Dodijeljena sredstva iz Kohezijskog fonda za razdoblje 2021.–2027. po državi članici

* Uključujući tehničku pomoć (114 milijuna EUR).

Izvor: Europska komisija, prema cijenama iz 2018.

Uloga Europskog parlamenta

Uredbe o uspostavi nove kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2020. bile su podložne redovnom zakonodavnom postupku u kojem Parlament ima puno pravo predložiti promjene. Na taj je način Parlament postigao da predložena pravila budu fleksibilnija i bolje prilagođena potrebama država članica.

U svojoj rezoluciji od 6. travnja 2022. o početku provedbe kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. Parlament je istaknuo COVID-19 kao glavni uzrok kašnjenja u pregovorima o kohezijskoj politici, što je dovelo do naknadnog zastoja u donošenju zakonodavnog okvira za financiranje za razdoblje 2021.–2027. Parlament je pozvao Komisiju da predloži krizni plan za rješavanje mogućih problema u nedovoljnoj provedbi zbog kasnog početka programa, zbog straha od proračunskih rezova u predstojećem programskom razdoblju. U rezoluciji se ističe da kašnjenja u provedbi kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. ometaju sposobnost država članica da odgovore na krize, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za regionalni razvoj.

 

Kelly Schwarz

04-2025