Tomislav SOKOL Tomislav SOKOL
Tomislav SOKOL

Det Europæiske Folkepartis Gruppe (Kristelige Demokrater)

Medlem

Kroatien - Hrvatska demokratska zajednica (Kroatien)

Fødselsdato : , Zagreb

Skriftlige stemmeforklaringer Tomislav SOKOL

Medlemmerne kan afgive en skriftlig forklaring af, hvordan de har stemt på plenarmødet. Forretningsordenens artikel 194

Bankunionen - årsberetning 2019 (A9-0026/2020 - Pedro Marques) HR

19-06-2020

Inovativne financijske tehnologije korjenito mijenjaju financijski sektor, uključujući bankarske i platne usluge, a potrošačima na tržištu nude širi raspon odluka.
S druge strane, nove tehnologije donose i nove izazove koje je potrebno riješiti, poput osiguravanja održivih prekogranično interoperabilnih poslovnih modela, nužnosti jednakih uvjeta u pogledu regulacije i nadzora te kibersigurnosti.
Za rješavanje tih rizika od ključne je važnosti koordinirano djelovanje, uključujući uspostavu makrobonitetnih alata i daljnju operacionalizaciju postojećih alata za suzbijanje prijetnji za financijsku stabilnost. Ključ za učinkovitost napora za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma također leži u koordiniranom djelovanju nadležnih tijela i financijskih institucija.
Kada je riječ o pranju novca i financiranju terorizma potrebno je dodatno provesti procjene učinka koji mogu proizaći iz ranjivosti. Ove ranjivosti mogu nastati iz sve veće upotrebe novih tehnologija u kreditnim i financijskim institucijama te brzog širenja kriptomaterijala, s obzirom na anonimnost povezanu s tom imovinom i nepostojanja zajedničkog regulatornog režima.
Prepoznavanje svih potencijalnih izazova i načina adekvatnog razrješavanja istih od iznimne je važnosti, stoga sam podržao ovo izvješće.

Retningslinjer for budgettet for 2021 - Sektion III (A9-0110/2020 - Pierre Larrouturou) HR

19-06-2020

S obzirom na to da se Europska unija suočava s nezapamćenom krizom uzorkovanom pandemijom bolesti COVID-19 koja je pogodila sve aspekte života, a koju se ne može riješiti uobičajenim proračunom, Europska komisija iznijela je novi prijedlog za Višegodišnji financijski okvir koji će stupiti na snagu 2021. godine.
U sklopu novog proračuna posebno je istaknuta nužnost stavljanja naglaska na ublažavanje učinaka epidemije bolesti COVID-19 i podupiranje gospodarskog oporavka, na temelju europskog zelenog plana i digitalne transformacije, kako bi se pružila kvalitetna rješenja za povećane društvene, ekološke, gospodarske i financijske izazove.
U sklopu proračuna predstavljen je i plan oporavka koji se mora temeljiti na europskom zelenom planu i digitalnoj transformaciji naših društava kako bi se obnovilo gospodarstvo te osigurala otpornost i uključenost.
S obzirom na činjenicu kako niti jedna država članica ne može prebroditi ovu krizu samostalno, već je potrebna solidarnost i potpora cijele Europske unije, podržao sam ovo izvješće.

Det Østlige Partnerskab forud for topmødet i juni 2020 (A9-0112/2020 - Petras Auštrevičius) HR

19-06-2020

Europska unija zalaže se za sigurnost i stabilnost regije svojim političkim, kulturnim i gospodarskim ulaganjima u zemlje Istočnog partnerstva, s obzirom na to da su europski prosperitet i sigurnost usko povezani sa stanjem susjednih zemalja.
U skladu s time, potrebno je napredovati u ambicioznijim oblicima suradnje i integracije te potaknuti razvoj prilagođenih strategija sa svim zemljama Istočnog partnerstva. Također je važno održati uravnoteženi pristup između diferencijacije prilagođenih strategija unutar Istočnog partnerstva i inkluzivnosti, koherentnosti i dosljednosti multilateralnog okvira. Uz to, potrebno je uvesti instrumente kao što su zakonski pregled i sektorske mape puta kako bi se utvrdila spremnost zemalja Istočnog partnerstva u pridržavanju pravne stečevine EU-a.
Bitno je primijetiti da su zemlje Istočnog partnerstva posljednjih godina bile podložne ambicijama trećih zemalja, poput Kine, Turske te nekih zaljevskih država. Stoga je nužno pojačati suradnju između EU-a i Istočnog partnerstva u sigurnosti i obrani, pritom posvećujući posebnu pozornost mirnom rješavanju regionalnih sukoba i sprečavanju i rješavanju novih vrsta izazova, poput hibridnih prijetnji i kibernapada ili uplitanja trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese.
Prepoznajući važnost daljnjeg razvoja odnosa EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, podržao sam ovo izvješće.

Vestbalkan efter topmødet i 2020 (A9-0091/2020 - Tonino Picula) HR

19-06-2020

Zemlje jugoistočne Europe geografski, kulturno i povijesno pripadaju Europi, a europsko blagostanje, stabilnost i sigurnost usko su povezani s procesima integracije. Uz to, proces proširenja jedan je od najučinkovitijih instrumenata vanjske politike koji doprinosi širenju dosega vrijednosti Unije kao što su poštivanje ljudskog dostojanstva, očuvanje mira, blagostanje, vladavina prava i očuvanje mira.
Uzevši to u obzir, europska perspektiva zemalja jugoistočne Europe mora biti podržana, a proces pristupanja treba biti temeljen na poboljšanoj metodologiji, u kojoj bi punopravno članstvo u EU-u bio krajnji cilj. Za to su potrebna predvidljivija pravila i kriteriji utemeljeni na uvjetovanosti i reverzibilnosti, koji su primjenjivi dosljedno, kako bi se revidiranom metodologijom omogućilo vraćanje kredibiliteta procesu pristupanja.
S druge strane, od ključne je važnosti poštivanje i potpuno provođenje presude nacionalnih i međunarodnih sudova te bezrezervno poštivanje međunarodnih obaveza u progonu raznih zločina i utvrđivanju sudbine nestalih osoba u zemljama jugoistočne Europe. Dodatno, svi pokušaji veličanja ratnih zločinaca i negiranja povijesnih činjenica moraju biti oštro osuđeni, a rad Regionalne komisije zadužene za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenima na teritoriju bivše Jugoslavije treba biti čvrsto podržan.
Slijedom navedenih argumenata, podržao sam ovo izvješće.

Turisme og transport i 2020 og derefter (RC-B9-0166/2020, B9-0166/2020, B9-0175/2020, B9-0177/2020, B9-0178/2020, B9-0180/2020, B9-0182/2020, B9-0184/2020) HR

19-06-2020

Europski turizam predstavlja 3,9 % BDP-a Europske unije. Samo u turističkom sektoru zaposleno je 5,1 % radnika EU-a, što čini 11,9 milijuna radnika zaposlenih u 2,3 milijuna poduzeća.
Turizam, zajedno s drugim gospodarskim granama s kojima je usko povezan, čini preko 10 % BDP-a Europske unije. Zbog pandemije bolesti COVID-19 i mjera koje su države članice uvele kako bi se zaštitilo zdravlje građana, posebice onih mjera koje se tiču ograničenja putovanja, turizam je jedna od najteže pogođenih grana gospodarstva koja očekuje pad od preko 50 % međunarodnih dolazaka.
Uzimajući u obzir navedeno, Europski parlament predlaže Komisiji uvođenje posebne sanitarne oznake EU-a koja će jamčiti higijenske standarde u turističkim objektima, sve u svrhu vraćanja povjerenja turista kao i oporavka cjelokupnog sektora. Potrebno je odrediti standarde s ciljem ukidanja ograničavanja putovanja, posebice za one države koje imaju povoljnu epidemiološku situaciju.
S obzirom na sve navedeno, podržao sam ovaj prijedlog rezolucije.

Administrativt samarbejde på beskatningsområdet: udsættelse af visse frister som følge af covid-19-pandemien (C9-0134/2020) HR

19-06-2020

Rezolucija, kao dio administrativne suradnje u području oporezivanja, ima za cilj produljenje rokova i razmjene informacija o financijskim računima, uzimajući u obzir da produljenja rokova i odgode ne smiju pogodovati izbjegavanju plaćanja poreza kao niti agresivnom poreznom planiranju.
Direktiva 2011/16/EU mora i dalje, kroz rad Europske unije, funkcionirati u pogledu suzbijanja utaje poreza. Predložena inicijativa u skladu je s mjerama koje je Komisija donijela kako bi uzela u obzir trenutačne iznimne poteškoće s kojima se suočavaju poduzeća i nacionalne porezne uprave.
S obzirom na sve navedeno, podržao sam ovaj prijedlog rezolucije.

Ekstraordinær, midlertidig støtte fra ELFUL som reaktion på covid-19-udbruddet (ændring af forordning (EU) nr. 1305/2013) (C9-0128/2020 - Norbert Lins) HR

19-06-2020

Potreban je adekvatan i brz odgovor na probleme s likvidnošću, koji su rezultat izbijanja bolesti COVID-19, a koji ugrožavaju kontinuitet poljoprivrednih aktivnosti i postojanja malih poduzeća koja se bave preradom, plasiranjem na tržište ili razvojem poljoprivrednih proizvoda.
U tu svrhu proizlazi nužnost donošenja nove izvanredne i privremene mjere koja bi državama članicama omogućila korištenje sredstava dostupnih u okviru postojećih programa ruralnog razvoja, kako bi mogle pružiti potporu poljoprivrednicima i MSP-ovima posebno pogođenih krizom. Tu bi potporu, radi usmjeravanja dostupnih resursa na one korisnike koji su najviše zahvaćeni krizom, trebalo dodjeljivati uzevši u obzir dostupne dokaze koji utvrđuju uvjete prihvatljivosti i to na temelju kriterija odabira koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući. Pritom maksimalni iznos potpore ne smije premašiti 7 000 EUR po poljoprivredniku i 50 000 EUR po MSP-u, a potpora ima oblik plaćanja jednokratnog iznosa koji se mora isplatiti do 30. lipnja 2021. godine.
S obzirom na to da je potpora važan instrument zaštite poslovanja MSP-ova i poljoprivrednika, podržao sam ovu Rezoluciju.

Midlertidige foranstaltninger med hensyn til fristerne for indsamling, kontrol og undersøgelse, der er fastsat i forordning (EU) 2019/788 om det europæiske borgerinitiativ, i lyset af covid-19-udbruddet (C9-0142/2020 - Loránt Vincze) HR

19-06-2020

Instrument europske građanske inicijative jedan je od osnovnih načina putem kojega građani Unije mogu na demokratski i pristupačan način sudjelovati u političkoj debati o Uniji te na njezin dnevni red uvrstiti pitanja koja su im od iznimne važnosti.
Pravo održavanja europske građanske inicijative sadržano je u Ugovoru o Europskoj uniji (članak 11. stavak 4. UEU-a), a zbog nacionalnih mjera ograničenja kretanja i sveprisutnosti pandemije organizatorima je postalo gotovo nemoguće uspješno provoditi lokalne aktivnosti u okviru kampanja i prikupljati izjave o potpori u papirnatom obliku. Prijedlogom se propisuje produljenje rokova za prikupljanje izjava o potpori za inicijative registrirane na temelju Uredbe (EU)2019/788 ili Uredbe (EU) br.211/2011 te se navodi mogućnost da država članica zatraži produljenje razdoblja provjere. Slična se mjera predlaže i za produljenje razdoblja ispitivanja valjane inicijative u određenim okolnostima. Potrebno je imati na umu kako su mjere privremene jer se primjenjuju samo do kraja 2022. godine.
Smatram da Europska unija počiva na snažnim temeljima demokratske participacije svojih građana, te sam sukladno tome podržao Prijedlog uredbe.

Situationen i Schengenområdet efter covid-19-udbruddet (B9-0165/2020) HR

19-06-2020

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do ponovne uspostave kontrola i potpunog zatvaranja unutarnjih granica schengenskog prostora koji omogućuje neograničeno putovanje za više od 400 milijuna ljudi unutar Europske unije.
Pravila kojima se uređuju unutarnje granice Unije utvrđena su Zakonikom o schengenskim granicama, dok pri donošenju svih mjera koje utječu na prelazak unutarnjih granica države članice moraju poštovati odredbe Zakonika. Trenutno ne postoji koordinirano djelovanje na europskoj razini u pogledu unutarnjih graničnih kontrola povezanih s pandemijom koronavirusa te učinkovit europski koordinirani odgovor koji će istodobno čuvati pravo na slobodu kretanja i načelo nepostojanja kontrola na unutarnjim granicama. Ova rezolucija prilika je za razmatranje pune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj jer je budućnost schengenskog područja u cjelovitosti i integraciji svih država članica.
S obzirom na to da smatram da su povratak na potpuno funkcionalno schengensko područje uz slobodu kretanja ključ perspektivne i sigurne EU, podržao sam ovaj Prijedlog rezolucije.

Europæisk beskyttelse af grænsearbejdere og sæsonarbejdere i forbindelse med covid-19-krisen (B9-0172/2020) HR

19-06-2020

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije zabranjena je svaka diskriminacija radnika u državama članicama EU-a u pogledu zaposlenja, primitaka i drugih uvjeta rada.
Navedeno pravilo jednako se primjenjuje na prekogranične i sezonske radnike kojima se mora zajamčiti tretman jednak tretmanu radnika državljana članice. Prema statistikama, više od 17 milijuna građana EU-a živi i radi u inozemstvu u državi članici koja nije država njihova državljanstva te su upravo ti radnici bili među najpogođenijima pandemijom bolesti COVID-19.
S obzirom na sve navedeno, od izrazite je važnosti graničnu kontrolu, zdravstvene preglede i ograničenja kretanja održati razmjernima i iznimnima, a slobodu kretanja ponovno uspostaviti kada će se smatrati sigurnom. Prijedlog rezolucije posebno naglašava kako se načelo jednakog postupanja ne smije ograničiti na prekogranične i sezonske radnike samo u ključnim sektorima i zanimanjima, već se odnosi i na sve radnike koji moraju prelaziti unutarnje granice.
Uzimajući u obzir sve navedeno, podržao sam ovaj Prijedlog rezolucije.

Kontakt

Bruxelles

Strasbourg