Written explanations of vote Tomislav SOKOL

Modernizacija i digitalizacija elektroenergetske mreže ključni su preduvjeti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a, kao i za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Predviđa se rast potrošnje električne energije od 60% do 2030., uz znatno veći udio obnovljivih izvora. Stoga su ulaganja od gotovo 600 milijardi eura u mrežnu infrastrukturu neizbježna. Međutim, regulatorni okvir za mreže još uvijek ne prati stvarnu dinamiku energetske tranzicije. Potrebno je hitno prilagoditi zakonodavstvo, uključujući Uredbu o TEN-E-u i EMD, kako bi se pojednostavili postupci, bolje usmjerila prekogranična ulaganja i omogućila brža provedba projekata. Istodobno, fondovi EU-a, posebice CEF-E, moraju se znatno povećati, a ulaganja u distribucijske mreže proporcionalno pojačati. Prekogranični kapaciteti ključni su za integrirano tržište. Za to su potrebne dobro planirane i učinkovito korištene prijenosne mreže. 70 % kapaciteta mora se staviti na raspolaganje za prekozonsku trgovinu, a napredak prema tom cilju vidljiv je, ali ograničen. Naposljetku, kako bi elektroenergetske mreže postale otpornije i pametnije, nužno je osigurati veću transparentnost podataka, anticipativna ulaganja, nove modele mrežnih naknada te jačanje uloge distribucijskih operatora. Bez toga, mreža neće moći osigurati sigurnu i pristupačnu opskrbu energijom.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Naglašava se važnost ulaganja u tehnologije za dekarbonizaciju i proizvodnju čistih tehnologija, uključujući jačanje pristupa kapitalu, osnivanje banke za dekarbonizaciju industrije i korištenje inovacijskog fonda. U rezoluciji se također podržava korištenje instrumenata tržišta električne energije kao što su ugovori o kupnji energije i ugovori za kompenzaciju razlike, uz poziv na smanjenje regulatornih i financijskih prepreka za energetski intenzivne industrije. Značajan naglasak stavlja se na potrebu dovršetka energetske unije, jačanje prekogranične infrastrukture i međupovezanosti, kao i reviziju zakonodavstva o oporezivanju energenata radi bolje usklađenosti s klimatskim ciljevima. U rezoluciji se traži bolja koordinacija industrijske politike među državama članicama i s Komisijom, te uvođenje alata za konkurentnost, pri čemu se naglašava važnost očuvanja radnih mjesta, socijalnog dijaloga i dostojanstvenih uvjeta rada. Također se podupiru mjere za ubrzanje i pojednostavljenje izdavanja dozvola, digitalizaciju administrativnih postupaka te uklanjanje prepreka u provedbi projekata s nultom emisijom, uz poštovanje ekoloških standarda i zaštite zdravlja.
Shodno navedenom, podržao sam ovaj prijedlog rezolucije.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), uspostavljen 2021. u okviru instrumenta NextGenerationEU, ključan je odgovor Europske unije za jačanje otpornosti i ubrzanje zelene i digitalne tranzicije. U zamjenu za unaprijed dogovorene reforme i ulaganja usklađena s europskim prioritetima, državama članicama dostupna je znatna financijska potpora. Europski parlament od početka provedbe Mehanizma aktivno prati njegovu provedbu, s posebnim naglaskom na demokratski nadzor, transparentnost i odgovornost Komisije i država članica. Budući da je više od 40 % sredstava već isplaćeno, a Mehanizam je ušao u drugu polovicu svojeg provedbenog razdoblja koje završava 2026., Parlament koristi ovu fazu za ocjenu dosadašnjih rezultata. Cilj izvješća je predložiti konkretna poboljšanja za preostale godine provedbe te izvući pouke koje će biti korisne u oblikovanju budućih instrumenata politike, osobito u kontekstu nadolazećih rasprava o višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027. godine.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Ruralna područja, koja obuhvaćaju 83 % teritorija Europske unije i u kojima živi četvrtina njezina stanovništva, suočavaju se s izraženim demografskim, gospodarskim i socijalnim izazovima. Unatoč svojoj strateškoj važnosti, ona zaostaju u razvoju, što potvrđuju niži pokazatelji BDP-a po stanovniku. Izvješće ističe ključnu ulogu kohezijske politike EU-a u smanjenju teritorijalnih nejednakosti te u osiguravanju održivog i aktivnog razvoja tih područja. Potrebna su ciljana ulaganja u infrastrukturu, digitalnu povezanost, osnovne usluge, obnovljive izvore energije te diversifikaciju gospodarstva. Poseban naglasak stavlja se na potporu mladima, ženama, malim i srednjim poduzećima, kao i na očuvanje kulturne i prirodne baštine kroz razvoj ruralnog turizma. U kontekstu klimatskih promjena, ruralna područja moraju postati otpornija i konkurentnija, uz adekvatnu financijsku potporu i administrativno pojednostavljenje. Dugoročne strategije temeljene na načelima kohezije i održivosti nužne su za njihovu revitalizaciju i ravnomjeran razvoj Europske unije.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Gvineja Bisau, zemlja s 1,9 milijuna stanovnika, suočava se s brojnim izazovima: visokom stopom siromaštva, nepismenošću i ovisnošću o indijskom oraščiću. Više od 40 % prihoda dolazi iz međunarodne pomoći, a EU osigurava trećinu. Ribarstvo čini važan dio gospodarstva i izvor je prihoda za tisuće obitelji.
Novi Protokol o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Gvineje Bisaua (2024. – 2029.) omogućuje ribolov plovilima EU-a u vodama Gvineje Bisaua. EU će tijekom pet godina izdvojiti 85 milijuna EUR, od čega će 4,5 milijuna EUR godišnje biti usmjereno na održivo upravljanje ribarstvom i jačanje lokalnih kapaciteta. Ukupna financijska omotnica s uključenim naknadama brodovlasnika prelazi 100 milijuna EUR. Protokol obuhvaća više vrsta i temelji se na znanstvenim preporukama. Ključno je da doprinese održivom razvoju i većem udjelu koristi koje ostaju u zemlji.
Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Eurojust surađuje s nacionalnim tijelima u borbi protiv širokog raspona teških i složenih prekograničnih kaznenih djela kao što su terorizam, kiberkriminalitet, trgovina ljudima, trgovina drogom i krijumčarenje migranata. U modernom svijetu koji se brzo mijenja i u kojemu se pojavljuju nove, ali i trajne prijetnje, ključna je sigurnost i zaštita naših građana. Suradnja u kaznenim stvarima i koordiniran pravosudni odgovor na sve veće prijetnje omogućuju državama članicama da budu korak ispred kriminalaca i organiziranog kriminala.
Cilj je ovog sporazuma poboljšati pravosudnu suradnju između Eurojusta i nadležnih tijela Bosne i Hercegovine radi učinkovitije borbe protiv teških kaznenih djela, koja su vrlo često transnacionalna i protežu se na zemlje izvan Europske unije. Tim će se sporazumom omogućiti prijenos osobnih podataka između Eurojusta i nadležnih tijela Bosne i Hercegovine kako bi se poduprlo i ojačalo djelovanje nadležnih tijela u istrazi i kaznenom progonu teških kaznenih djela, posebno organiziranog kriminala i terorizma.
Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Predložena uredba o zajedničkoj podatkovnoj platformi za kemikalije važan je korak za usklađivanje upravljanja podacima i poticanje transparentnosti u kemijskoj industriji. Kroz pristup „jedna procjena po tvari“ poboljšava se učinkovitost, transparentnost i usklađenost procjena sigurnosti u zakonodavstvu EU-a. Centralizacija svih informacija i aktivnosti o tvarima olakšava komunikaciju, koordinaciju i predvidljivost za industriju.
Uspostavom platforme omogućuje se pravodobno utvrđivanje novih kemijskih rizika i administrativno pojednostavnjenje. Platforma bi trebala biti ograničena na kemikalije, a podaci uključeni u obuhvat trebaju se jasno definirati, posebno za specifične proizvode poput kozmetike i lijekova. Potrebno je pojasniti terminologiju, vrstu studija koje se prijavljuju, te standarde prihvatljivosti. Osiguranje povjerljivosti podataka, izbjegavanje dupliciranja postojećih mehanizama i sprječavanje nepotrebnog opterećenja ključni su elementi.
Mehanizmi za dijeljenje i ponovnu uporabu podataka moraju štititi komercijalno osjetljive informacije i biti u skladu s pravilima o zaštiti podataka. Savjetovanje s dionicima i primjena zajedničkih formata trebaju biti prilagođeni potrebama, osobito MSP-ova. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Donošenje osnovne uredbe o Europskoj agenciji za kemikalije ključno je za osiguranje njezine spremnosti za buduće izazove i provedbu ciljeva EU-a u području kemijske sigurnosti, zaštite zdravlja i okoliša te jačanja konkurentnosti.
Uredbom bi se Agenciji trebala omogućiti jedinstvena proračunska linija za sredstva iz EU-a te stvaranje pričuvnog fonda iz naknada, radi pojednostavnjenja i veće fleksibilnosti. Preraspodjela znanstvenih i tehničkih zadaća zahtijeva restrukturiranje rada Agencije kako bi se osiguralo da njezini odbori mogu odgovoriti na povećano radno opterećenje bez ugrožavanja kvalitete, točnosti i pravodobnosti. Moguće je osnivanje novih struktura, poput dodatnih odbora ili radnih skupina, uz jačanje postojećih tijela, poput Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu.
Zbog nejasnoća oko buduće organizacije rada, teško je procijeniti odgovaraju li predloženi resursi stvarnim potrebama. Stoga je opravdano produljenje prijelaznog razdoblja s 12 na više mjeseci, kako bi se omogućila učinkovita integracija novih zadaća. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Predložena izmjena Uredbe (EU) 2018/196 odnosi se na tehničko uvođenje praga de minimis za primjenu protumjera protiv Sjedinjenih Američkih Država, a temelji se na dugogodišnjem sporu u okviru WTO-a zbog tzv. Byrdove izmjene (CDSOA) iz 2000. godine.
Budući da je WTO 2003. presudio da CDSOA nije u skladu s međunarodnim obvezama SAD-a, EU je stekao pravo na uvođenje dodatnih carina u proporcionalnoj vrijednosti. Iako je CDSOA ukinuta 2006., isplate su se nastavile za carine naplaćene prije listopada 2007. Zbog vrlo niskog iznosa protumjere za 2024. (34,98 USD), Komisija predlaže postavljanje praga od 30 000 USD, ispod kojeg se dodatne carine ne bi primjenjivale, kako bi se izbjegli nerazmjerni administrativni troškovi. Očekuje se da će i budući iznosi biti niski.
INTA odbor nije imao primjedbi, a prijedlog se usvaja pojednostavljenim postupkom bez amandmana, s ciljem pravovremenog stupanja na snagu. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Nakon Brexit-a, EU je 2018. započeo pregovore s članicama Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na temelju članka XXVIII kako bi prilagodio postojeće carinske kvote dogovorene u okviru WTO-a. Pregovori temeljeni načelom „zajedničkog pristupa”, koje su EU i UK razvili 2017. za raspodjelu kvota za 143 proizvoda.
Podjela je bazirana na postojećim trgovinskim tokovima kako bi se sačuvala postojeća kvota. Metodologija je detaljno opisana u Uredbi (EU) 2019/216, kojom je omogućeno prilagođavanje raspodjele na temelju novih pregovora i informacija.
Sporazum postignut s Norveškom izmijenio je raspodjelu kvota za svinjetinu i obrano mlijeko u prahu. Udio carinskih kvota za svinjsko meso u EU27 revidiran je na 4786 tona i 5720 tona temeljem novog referentnog razdoblja. Udio carinske kvote za obrano mlijeko povećan je na 62 917 tona kako bi se spriječila komercijalno neodrživa količina.
Preporučuje se da Europski parlament odobri sklapanje sporazuma, uz zadržavanje prava na nadzor.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.