Written explanations of vote Tomislav SOKOL

Predložena odluka Vijeća odnosi se na odobravanje sporazuma o statusu između Europske unije i Bosne i Hercegovine kojim se omogućuju operativne aktivnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu na teritoriju BiH. Time se unapređuje suradnja EU-a i BiH u području upravljanja granicama i migracijama, uz jasno definiranje nadležnosti i pravila postupanja. Sporazum predstavlja važan instrument za upravljanje migracijskim tokovima na ruti jugoistočne Europe, gdje je migracijski pritisak bio posebno izražen nakon 2015. godine. Cilj je smanjiti nezakonite prelaske granice, poboljšati razmjenu informacija te suzbiti krijumčarenje migranata i druge oblike prekograničnog kriminala. Time se štiti sigurnost EU-a, ali i država u susjedstvu. Suradnja s BiH važna je i za Hrvatsku kao državu članicu koja štiti vanjsku granicu EU-a. S obzirom na stratešku važnost ovog instrumenta i pozitivna iskustva s drugim državama jugoistočne Europe, opravdano je da Europski parlament podrži njegovu primjenu.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Europski parlament raspravlja o izvješću o prijedlogu uredbe koja utvrđuje okvir za jačanje dostupnosti i sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima te pristupa i dostupnosti lijekova od zajedničkog interesa unutar EU-a.
Cilj prijedloga je osigurati da stanovništvo u svim državama članicama ima pouzdan pristup sigurnim, učinkovitijim i kvalitetnim lijekovima, osobito u situacijama nestašica i kriza, te poboljšati otpornost farmaceutskog lanca opskrbe na buduće šokove. U izvješću se ističe da su posljednjih godina nestašice lijekova postale učestale i mogu ozbiljno narušiti zdravlje pacijenata i opterećivati zdravstvene sustave. Među uzrocima se navode ovisnost o ograničenom broju globalnih dobavljača, slabosti u proizvodnim kapacitetima unutar EU-a i manjak ulaganja u domaću proizvodnju ključnih lijekova i njihovih sastojaka. To povećava ranjivost EU-a na prekide opskrbe i globalne poremećaje. Izvješće naglašava potrebu za boljom koordinacijom među državama članicama, raznolikošću izvora opskrbe, poticajima za proizvodnju u EU-u, poboljšanim nadzorom lanaca opskrbe te ciljanom suradnjom na razini Unije kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama i rasteretili zdravstveni sustavi.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Europska komisija najavila je uspostavu novog pravnog statusa za poduzeća na razini EU-a kako bi se olakšalo poslovanje na jedinstvenom tržištu. Riječ je o tzv. „28. režimu”, modelu u kojem pravila EU-a djeluju paralelno s nacionalnim pravilima, uz dobrovoljan pristup privatnih subjekata.
Cilj je omogućiti poduzećima jednostavnije širenje preko granica i smanjiti administrativne prepreke, posebno za MSP-ove, start-up i scale-up tvrtke. S obzirom na ranije neuspješne pokušaje stvaranja jedinstvenog europskog poduzeća, u ovome pristupu prednost se daje funkcionalnosti i digitalizaciji, a ne stvaranju potpuno novog pravnog subjekta iznad nacionalnih sustava.
Predloženi model „Societas Europaea Unificata” funkcionirao bi tako da se nacionalni oblici trgovačkih društava unaprijede i automatski priznaju u svim državama članicama, čime bi se omogućilo lakše poslovanje preko granica, brži pristup kapitalu i talentima te sigurniji okvir za dugoročni razvoj. Pri tome bi se zadržala pravila o zaštiti radničkih prava i suodlučivanju kako bi se spriječile zlouporabe i izbjegavanje nacionalnih standarda. Model bi bio ograničen na društva s ograničenom odgovornošću koja nisu uvrštena na burzu, a rješavanje sporova bilo bi ubrzano posebnim mehanizmima.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Financijska stabilnost temelj je gospodarske otpornosti Europske unije, posebno u razdoblju obilježenom geopolitičkim napetostima i nestabilnošću tržišta. Nedavni poremećaji na energetskim tržištima, trgovinske tenzije i volatilnost financijskog sektora pokazali su potrebu za ranijim prepoznavanjem novih rizika prije nego što prerastu u ozbiljne krize.
Za stabilan i održiv rast ključno je daljnje produbljivanje unije tržišta kapitala, pri čemu se očekuje olakšavanje investicijskih tokova te jačanje financijske otpornosti. Izvješće naglašava da taj proces mora biti uravnotežen s odgovarajućim zaštitnim mehanizmima kako bi se smanjili potencijalni rizici, uz napredak u reformama koje su već najavljene u strateškim analizama o europskoj konkurentnosti.
U izvješću se ističu i postojeći makrofinancijski izazovi, uključujući rast javnog duga, vanjsku izloženost te ranjivosti u financijskom sektoru. Pritom se poziva na jačanje pripravnosti za krizne situacije i razvoj instrumenata koji mogu spriječiti prelijevanje rizika na širi financijski sustav EU-a. Na kraju, naglašeno je da poboljšan nadzor, bolja razmjena podataka te usklađeno djelovanje europskih i međunarodnih nadzornih institucija predstavljaju ključne elemente očuvanja financijske stabilnosti u uvjetima globalne povezanosti tržišta.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Arktik sve brže postaje prostor geopolitičkog nadmetanja, jačanja vojne prisutnosti i ubrzanih klimatskih promjena.
Izvjestitelj ističe potrebu za snažnom strategijom EU-a koja će osigurati poštovanje međunarodnog prava, stabilnost i održivost u ovoj osjetljivoj regiji. Ta regija osigurava ključne resurse za stratešku autonomiju Europe, uključujući norveški ukapljeni prirodni plin, islandske i grenlandske obnovljive izvore energije te velik potencijal za proizvodnju zelenog vodika.
Rastuće sigurnosne prijetnje, uključujući rusko jačanje vojne infrastrukture i kineski „polarni put svile“, zahtijevaju suradnju EU-a s državama članicama i NATO-om radi zaštite ključne infrastrukture, poboljšanja nadzora i jačanja otpornosti. Pravni okvir za upravljanje Arktikom mora se temeljiti na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). EU se mora oduprijeti jednostranim zahtjevima, promicati slobodu plovidbe i podupirati diplomatski angažman u cilju poštovanja pomorskog prava i upravljanja okolišem. Otvorenost Islanda i Grenlanda prema bližoj suradnji i integraciji dodatno potvrđuje važnost europskog angažmana na tom području.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Europa ima snažnu poduzetničku energiju, no ključni problem nije pokretanje, nego širenje poduzeća.
Start-upovi teško postaju globalno konkurentni scale-upovi zbog složenog i nepredvidivog regulatornog okruženja, rascjepkanosti tržišta te nedostatka rizičnog kapitala u kasnijim fazama rasta. Zbog toga se mnoga poduzeća s velikim potencijalom okreću ulagateljima izvan EU-a. Regulatorne i administrativne obveze, osobito one povezane s europskim zelenim planom, povećale su troškove i nesigurnost, što najviše pogađa MSP-ove i start-upove. Mnogi zahtjeve za izvješćivanje vide kao prepreku ulaganjima.
Kako MSP-ovi i dalje ovise o bankama, proporcionalnost bankarskih pravila posebno je važna. Europa mora bolje mobilizirati štednju institucionalnih ulagatelja te ih usmjeriti u vlasnički kapital za MSP-ove i scale-upove. To zahtijeva stabilne regulatorne okvire i bolju zaštitu ulagatelja, dok javno financiranje treba biti pokretač, a ne zamjena privatnim ulaganjima. Nedostatak kapitala za širenje i dalje je velik izazov. Potrebno je mobilizirati osiguravatelje, mirovinske fondove i banke, povećati mreže zajedničkih ulaganja i osigurati adekvatno financiranje instrumenata EU-a. Cilj je stvoriti konkurentan ekosustav koji smanjuje birokraciju, olakšava pristup kapitalu i omogućuje da europska poduzeća rastu, ostanu u Uniji i ostvare svoj puni potencijal.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

U ovom izvješću naglašava se potreba da se rasprava o umjetnoj inteligenciji u financijskim uslugama temelji na stvarnosti, postojećem pravnom okviru i konkretnoj uporabi tehnologije.
Ističe se da je većina slučajeva primjene umjetne inteligencije usmjerena na smanjenje troškova pojednostavnjenjem operacija te da se uglavnom radi o niskorizičnim rješenjima u kojima je ljudski input i dalje ključan. Financijski sustav ne ovisi o autonomnim modelima koji bi mogli ugroziti stabilnost ili interese potrošača. S obzirom na to da je sektor financijskih usluga iznimno reguliran, institucije već posjeduju razvijene sustave za kvalitetu i praćenje kretanja podataka, upravljanje modelima, operativnu otpornost i druge regulatorne zahtjeve koji omogućuju odgovorno uvođenje umjetne inteligencije.
U izvješću se naglašava i velik potencijal ove tehnologije za povećanje učinkovitosti, poboljšanje potrošačkih usluga, jačanje konkurentnosti europskih poduzeća te učinkovitije sprječavanje pranja novca i otkrivanje prijevara. Istodobno se upozorava da bi restriktivan pristup ili donošenje novog zakonodavstva iz straha od nepoznatog usporili razvoj, umanjili kvalitetu usluga i dodatno oslabili položaj Europske unije u globalnoj utrci.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Prijedlog „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti“ (BEFIT) uvodi zajednička pravila za izračun porezne osnovice velikih poduzeća koja posluju u više država članica te način njezine raspodjele između članica BEFIT grupa. Cilj je uskladiti porezne sustave država članica, pojednostaviti poslovanje preko granica i smanjiti mogućnosti poreznih prijevara.
Europska komisija ovim prijedlogom želi stvoriti jedinstven okvir koji se temelji na zajedničkim financijskim izvještajima, uz određene prilagodbe za izračun porezne osnovice. BEFIT će se primjenjivati na velika poduzeća s prihodima većim od 750 milijuna eura, dok se manja poduzeća mogu dobrovoljno priključiti. Države članice i dalje će moći primjenjivati određene porezne poticaje, ali uz ograničenja, kako bi se spriječilo snižavanje poreznih stopa ispod dogovorene razine.
Prijedlog također uvodi zajednička pravila za poslovanje unutar grupa i sustav nadzora nad rizičnim transakcijama. Predviđeno je i zajedničko upravljanje sustavom kroz timove koje čine porezne uprave država članica. Ciljevi su veća porezna usklađenost, jače jedinstveno tržište, smanjenje troškova poslovanja i otežavanje izbjegavanja poreza. Predlažu se i dodatne prilagodbe, poput šire primjene BEFIT-a, boljih pravila o zaduživanju unutar grupa, jačeg nadzora nad premještanjem dobiti i uvođenja pravednijeg modela raspodjele porezne osnovice nakon 2035., temeljenog na stvarnim poslovnim aktivnostima.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Ovaj prijedlog daje mišljenje o Protokolu o izmjeni Sporazuma iz 2015. između Europske unije i Lihtenštajna o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima. Cilj izmjena je modernizirati postojeći Sporazum i poboljšati međunarodnu suradnju u području oporezivanja.
Protokol donosi dvije glavne novosti. Prvo, usklađuje razmjenu informacija s novim pravilima koja se primjenjuju u EU-u, uključujući i proširenje obuhvata na nove oblike financijskih proizvoda poput elektroničkog novca i digitalnih valuta središnje banke. Također se uvode odredbe kojima se omogućuje bolja razmjena informacija povezanih s kriptoimovinom, što je važno zbog sve veće uporabe digitalnih financijskih usluga.
Drugo, Protokol ažurira pravila o zaštiti osobnih podataka. Stara pravna upućivanja zamjenjuju se usklađenjem sa sadašnjim europskim pravilima o zaštiti privatnosti, koja Lihtenštajn već primjenjuje kao država članica Europskog gospodarskog prostora. Ove izmjene poboljšat će borbu protiv utaje poreza i pranja novca te osigurati bolju suradnju između EU-a i Lihtenštajna. Nova pravila primjenjivat će se od 1. siječnja 2026.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Komisija predlaže mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 1 057 018 077 EUR kako bi se pružila pomoć Španjolskoj i Francuskoj nakon teških prirodnih katastrofa krajem 2024. i početkom 2025. godine.
U Španjolskoj su poplave koje su od 28. listopada do 4. studenoga 2024. pogodile Valenciju uzrokovale veliku štetu: pogođeno je 2 600 kuća i više od 500 km² područja, prekinute su osnovne usluge te oštećena javna infrastruktura, uključujući više od 170 obrazovnih i preko 50 zdravstvenih ustanova. Zabilježeno je najmanje 229 smrtnih slučajeva, a izravna šteta procijenjena je na 18,08 milijardi EUR, što premašuje prag za „prirodnu katastrofu velikih razmjera”.
Francusku su pogodila dva ciklona. Ciklon Chido zahvatio je Mayotte u prosincu 2024. s vjetrovima većim od 180 km/h, obilnim padalinama i valovima do 9 metara. Uništeni su stambeni objekti i ključna infrastruktura, uz najmanje 39 smrtnih slučajeva. Procijenjena šteta iznosi 3,6 milijardi EUR. Ciklon Garance pogodio je Réunion u veljači 2025., uzrokujući velike poremećaje u infrastrukturi, poljoprivredi i gospodarstvu, s najmanje 4 smrtna slučaja i procijenjenom štetom od 849,45 milijuna EUR.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.