Karlo RESSLER
Karlo RESSLER

Poslanecký klub Európskej ľudovej strany (Kresťanských demokratov)

Člen

Chorvátsko - Hrvatska demokratska zajednica (Chorvátsko)

Písomné vysvetlenia hlasovania Karlo RESSLER

Poslanci môžu predložiť písomné vysvetlenie svojho hlasovania v pléne. Článok 194

Európsky akt o slobode médií (A9-0264/2023 - Sabine Verheyen) HR

13-03-2024

Sloboda medija jedna je od temeljnih postavki demokratskog društva. Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice zato je podržao uvođenje Europskog akta o slobodi medija. Vjerujemo da su slobodni mediji i pluralizam temeljni dio demokracije. Ušutkavanje i politički progon novinara neprihvatljiv je. Rapidan razvoj tehnologije doveo je do unapređenja programa za špijuniranje računala i mobilnih uređaja koji se danas mogu zloupotrijebit protiv novinara i njihove neovisnosti. Ovaj Europski akt o slobodi medija uvest će potrebnu transparentnost za financiranje medija kako bi se moglo znati tko utječe na medije. Novinari imaju vitalnu ulogu u približavanju i objašnjavaju događanja u politici građanima, zbog čega imamo moralnu obvezu štitit ih. Europska unija nastavit će su podrškom medijskom prostoru i sektor, izdvajajući povrh toga sredstva za istraživačke projekte i smanjenje dezinformacija.

Akt o umelej inteligencii (A9-0188/2023 - Brando Benifei, Dragoş Tudorache) HR

13-03-2024

Akt o umjetnoj inteligenciji donosi usklađena pravila na zajedničkom europskom tržištu za ovu naprednu tehnologiju koja iz temelja mijenja svijet kakvog poznajemo. U takvim promijenjenim okolnostima novi okvir donosi se s ciljem zaštite temeljnih prava građana i potrošača u novoj digitalnoj eri, ali i poticanja inovacija.
Ovaj akt, između ostalog, definira umjetnu inteligenciju u skladu s međunarodnim standardima, s naglaskom na strojnom i dubokom učenju. Uspostavlja se okvir za poticanje inovacija, s posebnim fokusom na mala i srednja poduzeća. U središtu se nalaze pravila za visokorizične sustave umjetne inteligencije, odnosno one čija uporaba nosi značajne rizike za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava. Uspostavlja se i Europski odbor za umjetnu inteligenciju, tijelo koje će koordinirati primjenu zakonodavstva na europskoj razini, dok će nadzorne i izvršne ovlasti imati nacionalna tijela.
Kao središnja tehnologija nove industrijske revolucije, umjetna inteligencija nepojmljivom brzinom mijenja naše društvo. Poput svih alata, ova napredna tehnologija može se koristiti za unaprjeđenje naših života, ali i za distopijske scenarije. Zato uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti te istovremeno minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti.

Bezpečnosť hračiek a zrušenie smernice 2009/48/ES (A9-0044/2024 - Marion Walsmann) HR

13-03-2024

Uspjeh Europe u zaštiti temeljnih prava može se mjeriti i kroz njezinu sposobnost zaštite najranjivijih, prvenstveno djece. Stoga, u dječjim sobama nema mjesta za nesigurne igračke. Moramo se prilagoditi izazovima koje donose nove tehnologije i sve veći broj proizvoda dostupnih online. Ovdje je naš glavni prioritet zaštita djece kao naših najosjetljivijih članova društva. Nova pravila definiraju zabranjene kemikalije u dječjim igračkama, navodeći specifične tvari poput aluminija, barija i olova, s propisanim graničnim vrijednostima i smanjenjem maksimalno dopuštene razine za nekoliko od njih. Hrvatska demokratska zajednica snažno naglašava obitelj kao osnovnu jedinicu društva. Temeljni cilj lokalnih, nacionalnih i europskih politika trebao bi biti stvaranje poticajnog okruženja za obitelji i omogućavanje dostojanstvenog života svakog njezinog člana. U današnjem svijetu, djeca su izložena brojnim prijetnjama, kako u stvarnom, tako i u virtualnom prostoru. Stoga sam čvrsto podržao današnju odluku o ažuriranju sigurnosnih zahtjeva kojom igračke moraju zadovoljiti visoke sigurnosne standarde kako bi se prodavale na tržištu Unije, bez obzira na njihovo podrijetlo.

Európsky semester pre koordináciu hospodárskych politík 2024 (A9-0063/2024 - René Repasi) HR

13-03-2024

Rezolucija Europskog semestra osvrće se na pitanja gospodarske stabilnosti, konkurentnosti i produktivnosti u Europskoj uniji, što su ključni interesi naših građana. Europska pučka stranka i Klub zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu zalažu se za politike koje potiču ekonomski rast, zapošljavanje i održivost. Podrška rezoluciji koja prepoznaje ove izazove i predlaže mjere za njihovo rješavanje stoga je neupitna. Siromaštvo i opasnost od energetskog siromaštva ozbiljni su problemi za čije rješavanje treba promicati socijalnu koheziju i osigurati socijalnu pravdu i solidarnost diljem svih dijelova Unije, kako urbanih tako i ruralnih. Europski semestar također stavlja naglasak na načelo supsidijarnosti, prema kojem se odluke trebaju donositi na najbližoj mogućoj razini građana. Smatramo da je uloga nacionalnih vlasti od iznimne važnosti u provedbi politika ekonomske stabilnosti te podržavamo potpore za većom koordinacijom između nacionalnih vlasti na regionalnoj i lokalnoj razini, što je pogotovo važno u pogledu zelene i digitalne tranzicije.

Vozidlá cestnej dopravy: maximálna hmotnosť a rozmery (A9-0047/2024 - Isabel García Muñoz) (hlasovanie) HR

12-03-2024

Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Europskom Parlamentu podržao je Direktivu kojom se usuglašuju pravila za težinu i dimenziju vozila diljem unutarnjeg tržišta Europske unije. Teškim teretnim vozilima godišnje se prevozi stotine milijardi tona dobara diljem Unije, što naglašava njihovu važnost za slobodno kretanje dobara unutar unutarnjeg tržišta. Usuglašavanjem pravila će se stoga umanjiti nepotrebna birokracija koja usporava protok robe i time izaziva porast cijena. Štoviše, uzimajući u obzir europske klimatske ciljeve i činjenicu kako su teška teretna vozila veliki zagađivači okoliša, podržali smo dodatne poticaje za privatni sektor i njihov prelazak na tehnologije koje ne zagađuju okoliš. Usuglašenost i pojednostavljenje direktive za težinu i dimenzije određenih vozila tako će omogućiti bolju cirkulaciju dobara kroz unutarnje tržište Europske Unije, potaknuti zelenu tranziciju i u konačnici povećati dobrobit svih građana.

Emisné normy CO2 pre osobné vozidlá a ľahké úžitkové vozidlá (A9-0150/2022 - Jan Huitema) HR

14-02-2023

. – Današnja odluka o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine dovest će do znatnog poskupljenja novih automobila i koštat će ljude tisuće radnih mjesta, što će ozbiljno ugroziti jednu od najključnijih europskih industrija.
Klub Hrvatske demokratske zajednice u Europskom parlamentu glasovao je protiv ove uredbe jer smatramo da rješenje za učinkovito smanjenje emisija CO2 ne treba biti zabrana pristupačnih motora već pronalazak novih tehnologija i inovacija koje ne ugrožavaju industriju i potrošače, kao što su na primjer alternativna goriva.
Osim činjenice da si ne mogu svi građani priuštiti električne i hibridne automobile, današnja odluka će direktno povećati europsku ovisnost o Kini i izvozu rijetkih zemnih plinova koji se koriste u punjivim baterijama za električne i hibridne automobile. Štoviše, većina zemalja članica još ni nema adekvatnu infrastrukturu koja bi mogla podržati masovno uvođenje električnih automobila na njihovo područje, što potvrđuje i podatak da će na europske ceste do 2030. godine biti potrebno uvesti 7 milijuna postaja za punjenje električnih automobila.
Iako će građani i dalje smjeti koristiti stare automobile s motorima na unutarnje izgaranje, sada je potrebno osigurati da svi građani EU-a imaju podjednak pristup električnim i hibridnim automobilima, a ne samo par bogatih, zapadnih zemalja.

Posilnenie mandátu Europolu: spolupráca so súkromnými subjektmi, spracovanie osobných údajov a podpora výskumu a inovácií (A9-0290/2021 - Javier Zarzalejos) HR

04-05-2022

. – Kao jedna od najvažnijih sigurnosnih agencija Europske unije uloga Europola fundamentalna je za sigurnost i dobrobit svih europskih građana, bilo da se radi o borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma ili krijumčarenja dobara.
Ojačanim mandatom Europol je u mogućnosti ostati u koraku sa svim rastućim sigurnosnim izazovima s kojima se Europa suočava, obrađivati velike i složene skupove podataka, kao i izravnu razmjenu informacija s privatnim strankama kako bi se riješila pitanja širenja digitalnog terorističkog sadržaja u kriznim situacijama i materijala o seksualnom zlostavljanju djece. Također, Uredba omogućuju Europolu učinkovitiju suradnju s trećim zemljama i Uredom europskog javnog tužitelja te predviđa agenciji pomoćnu ulogu u izdavanju informativnih upozorenja u Schengenskom informacijskom sustavu o o osobama koji predstavljaju terorističku prijetnju. Naposljetku, sustav zaštite podataka koje Europol koristi bit će u skladu s pravilima koja se primjenjuju na druge agencije Unije u području pravosuđa.
Podržao sam ovu Uredbu jer jasno nadograđuje sigurnosnu razinu koja je trenutno potrebna Europskoj uniji u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma.

Stratégia EÚ na podporu vzdelávania detí vo svete (A9-0058/2022 - David Lega) HR

03-05-2022

. – Izvješćem o strategiji Europske unije za promicanje obrazovanja djece u svijetu izražava se priznanje svim zaposlenim u obrazovnim sustavima koji su se brzo prilagodili novim uvjetima rada prouzrokovanim pandemijom.
Izvješće također ističe važnost ponovnog otvaranja škola nakon učenja na daljinu i pružanja potpore nastavnicima pri pomaganju djeci u što bržem povratku navikama učenja u školskom ambijentu koji su važni za opći socijalni i individualni napredak djece.
Ovim Izvješćem naglašava se važnost osiguravanja jednakog prava obrazovanja i obiteljima s niskim prihodima, za djecu iz ruralnih područja, kao i izbjeglicama, marginaliziranim grupama, djeci s poteškoćama, djeci u alternativnoj skrbi i djeci u pritvorskim mjestima , kao i onoj djeci bez pristupa internetu.
Podržavam ovo Izvješće jer njegovim izglasavanjem dajemo potporu i onim najmlađima u našem društvu i budućim generacijama, na koje je pandemija ostavila neizbrisive tragove, poglavito kroz sustav obrazovanja.

Prístup k dôstojnému a cenovo dostupnému bývaniu pre všetkých (A9-0247/2020 - Kim Van Sparrentak) HR

21-01-2021

. – U Europskom parlamentu usvojeno je Izvješće o pristojnom i povoljnom stambenom smještaju za sve.
Pristup dostojnom stanovanju povezan je s općom krizom pristupačnosti u mnogim dijelovima Europe te kao urbanom i društvenom fenomenom. Situacija se dakako razlikuje od regije do regije, no ostaje činjenica da je pandemija COVID-19 uzrokovala dodatno pogoršanje stambenog pitanja u mnogim dijelovima.
Izvješće Parlamenta nastoji detektirati ključne probleme s kojima se građani susreću kada je u pitanju dostojno stanovanje. Posebna pozornost stavlja se na mlade generacije i važnost njihova pristupa stambenim kreditima, kako bi im to pomoglo prvi kupnji doma i zasnivanju obitelji.
Ovo izvješće također nije zaboravilo spomenuti posebni problem s kojima se suočavaju oni građani čiji su domovi pogođeni prirodnim katastrofama, poput razornih potresa u Hrvatskoj, te naglašava pomoć koju je nužno osigurati regijama pogođenim težim katastrofama.
Stambeno pitanje prije svega je pitanje privatnog vlasništva, te se kao takvo treba tretirati u nacionalnom i europskom okviru. Pritom poduzeti korake kako bi se izbjegle umjetne krize na stambenom tržištu koje dovode do nekontroliranih cijena i produbljivanja stambenih kriza.
Podržao sam ovo izvješće jer smatram da je iskazalo dobar korak prema rješavanju mnogih pitanja oko dostojnog i pristupačnog stambenog zbrinjavanja.

Zmierňovanie následkov zemetrasení v Chorvátsku (RC-B9-0057/2021, B9-0057/2021, B9-0058/2021, B9-0059/2021, B9-0061/2021, B9-0063/2021) HR

21-01-2021

. – Razorni potresi koji su pogodili Hrvatsku nikoga nisu ostavili ravnodušnim.
Stoga je Europski parlament prihvatio inicijativu hrvatskih zastupnika te rezolucijom izrazio punu solidarnost i podršku hrvatskim građanima koji su izgubili svoje bližnje, svoje domove te proživjeli velike traume, kao i vlastima, nadležnim službama i svim volonterima koji su pravovremeno reagirali i pomogli u ovim teškim i izazovnim trenucima.
U zajedničkoj rezoluciji ističe se da potresi koji su pogodili Hrvatsku ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice koje će imati dugoročne psihološke posljedice na stanovništvo. Rezolucija poziva Europsku komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisli brzi način distribucije financijske i druge pomoći kako bi se osigurala obnova i oporavak pogođenih područja.
Aktivacija Europskog mehanizma civilne zaštite pokazala je da Hrvatska nije sama, a da će najsnažnija financijska pomoć doći kroz Europski fond solidarnosti. Radi svega navedenog, te posebno osjetljive teme za najmlađu državu članicu i njene građane, ova rezolucija prošla je uz jednu od najvećih potpora zastupnika Europskog parlamenta.

Kontakt

Bruxelles

Parlement européen
Bât. ALTIERO SPINELLI
12E201
60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60
B-1047 Bruxelles/Brussel
Strasbourg

Parlement européen
Bât. LOUISE WEISS
T08041
1, avenue du Président Robert Schuman
CS 91024
F-67070 Strasbourg Cedex