Jedinstveno europsko nebo: Više letova, više kontrole
Svakoga dana više od 27 000 letova preleti europskim nebom. Kako bi svi sretno pronašli svoje zračne luke, potreban je integrirani i efikasan sustav upravljanja koji će moći kvalitetno nadzirati saturirano nebo. Komisija je pokrenula projekt „Jedinstveno europsko nebo“ (eng. Single European Sky) s ciljem bolje organizacije zračnog prometa. Iako se radi o projektu koji bi trebao učiniti promet konkurentnijim i sigurnijim za ljude i okoliš, napredak je spor.
Europski zračni prostor je strukturiran s obzirom na nacionalne granice: 28 nacionalnih sustava kontrole leta upravlja s oko 60 centara za zračni promet podijeljen na oko 650 sektora. Takva fragmentacija je neučinkovita. Letovi često ne mogu letjeti izravno na odredište pa lete dulje, troše više goriva, emitiraju veće količine CO2 te koštaju putnike oko 5 milijardi eura više nego što bi trebali.
Jedinstveno europsko nebo je projekt pokrenut kasnih 90-ih kako bi se ukinule nacionalne granice na nebu. Prvi paket mjera je usvojen 2004. (SES 1), ali nije doveo do očekivanih rezultata pa se projekt 2009. postavio ponovno. Trenutni prijedlog (SES 2+) je namijenjen ubrzavanju reforme zračnog prostora, međutim, i dalje se kasni s implementacijom.
Novi prijedlog trebao bi riješiti dvostruki problem:
Neefikasnu zračnu navigaciju: brisanjem nacionalnih granica omogućit će se kraće rute i smanjiti potrošnja goriva. Odvajanje organizacije i proračuna nacionalnih nadzornika od sustava kontrole leta poboljšat će sigurnost i kontrolu.
Fragmentirano upravljanje: 28 nacionalnih zračnih prostora bit će zamijenjeno s devet regionalnih. Sustav je već stvoren ali se još ne primjenjuje pa bi SES 2+ trebao to učiniti na neovisan i transparentan način.
Prije nego prijedlog (kojeg je 30. siječnja izglasao Odbor za prijevoz) stupi na snagu, moraju ga odobriti države članice i Parlament na plenarnoj sjednici u ožujku.