EU ulaže u računalstvo visokih performansi: Zajedničkim snagama do jačih superračunala  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

©AP Images/European Union-EP  

Niti jedan od deset najjačih superračunala trenutno se ne nalazi u EU-u, iako ih naši istraživači trebaju i koriste za obradu podataka i znanstvena istraživanja.

Europski parlament glasao je 3. srpnja za plan nabavke i razvoja europskog računala visokih performansi (HPC) koji bi bio među prva tri na svijetu do 2020. godine.

Big data, umjetna inteligencija, kriptografija, klimatologija... sva ova područja zahtijevaju korištenje takozvanih superračunala - mašina koje obrađuju milijun milijardi operacija po sekundi. Egzaskalarne performanse (tj. barem 1018 ili 1 milijarda milijardi računskih operacija u sekundi) bit će prema očekivanjima dostignute početkom 20-ih. Niti jedna država članica Europske unije nema kapacitet za takav razvoj samostalno.

„Nažalost, EU je ovaj sektor zanemarivao predugo. Dok se neke zemlje, kao SAD i Kina, utrkuju u razvoju superračunala s egzaskalarnim performansama, EU nema niti jedno superračunalo među top 10 na svijetu“, kaže izvjestitelj Zigmantas Balčytis te naglašava da se EU suočava s razlikom u financiranju od preko 500 milijuna eura godišnje u usporedbi s konkurencijom koja značajno ulaže u izgradnju HPC infrastrukture.

Pokrenut od strane Europske komisije, projekt će omogućiti zajedničku nabavku strojeva za razdoblje do 2026. s izdvojenih 486 milijuna eura. Države koje surađuju će izdvojiti jednako toliko, a privatni sektor 422 milijuna dodatnih sredstava. Hrvatska je jedna od zemlja supotpisnica inicijative.

EU omogućuje svega pet posto svjetske HPC infrastrukture, dok troši 29 posto ukupnih resursa.