Utjecaj globalizacije na zaposlenost i EU  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Fotografija: Soo Ann Woon, Unsplash  

Saznajte što EU dobiva od globalizacije i kako se bori protiv negativnih utjecaja na zaposlenost.

Globalizacija otvara nove poslovne prilike, ali sa sobom za neke donosi i gubitak posla. EU želi upravljati globalizacijom kako bi najbolje iskoristila njezine prednosti, ali i izgraditi socijalnu Europu i pomoći višku radne snage kod pronalaska novog posla.


Nove poslovne prilike


Broj poslova direktno ili indirektno vezanih uz izvoz EU-a stalno raste. Povećao se s 21.7 milijuna u 2000. na 36 milijuna u 2017. Na svaku milijardu eura izvoza veže se prosječno oko 13 tisuća poslova.


Poslovne prilike nisu ograničene samo na kompanije koje se bave izvozom, nego se otvaraju i dobavljačima dobara i usluga.


Izvoz iz Hrvatske u zemlje izvan EU-a u 2018. godini uz sebe je vezao 393 tisuće poslova. Dodatnih 46 tisuća Hrvata radi na poslovima vezanim uz izvoz drugih zemalja EU-a, što znači da u Hrvatskoj 27 posto poslova ovisi o izvozu EU-a.


Udjel radnika s visokim kvalifikacijama u poslovima povezanim s izvozom raste i ti poslovi u prosjeku su 12 posto bolje plaćeni od ostalih.

Negativan utjecaj na zaposlenost


Zbog globalizacije povećava se konkurencija i ona može dovesti do zatvaranja kompanija, premještanja poslovanja na drugu lokaciju i gubitka poslova.


Njome su najviše pogođeni sektori u kojima prevladavaju niskokvalificirana radna mjesta: tekstil, odjeća, obuća, koža, metali, prerađivačka industrija.


Premještanje poslovanja na drugu lokaciju najčešće se događa kod kompanija koje se bave proizvodnjom, a do njega dolazi zbog konkurencije zemalja u kojima su niske plaće.


U raspravama o globalizaciji često se spominju posljedice promjene lokacije poslovanja, no podaci pokazuju da se broj izgubljenih poslova stalno smanjuje.


Trendovi se mijenjaju i trenutno je promjena lokacije češća u istočnoeuropskim nego u zapadnim zemljama, a kompanije svoje poslovanje najčešće sele u Sjevernu Afriku i Aziju.


Ukupan rezultat liberalizacije međunarodne trgovine je pozitivan, no neki sektori su jače pogođeni i kod njih trajanje razdoblje prilagodbe za prebacivanje radnika u druge sektore može znatno umanjiti koristi.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)


Kako bi smanjila negativan utjecaj globalizacije i nezaposlenost EU je 2006. godine osnovala Europski fond za prilagodbu globalizaciji. Cilj je pružiti podršku višku radnika koji su zbog globalizacije izgubili posao.


Ovaj fond solidarnosti sufinancira do 60 posto troškova projekata koji pomažu radnicima koji su postali višak u pronalasku novog ili pokretanju vlastitog posla. Financira projekte vezane uz obrazovanje, osposobljavanje, savjetovanje o karijeri, pomoć u traženju posla, mentorstvo i pokretanje posla.


Od 2009. fond pomaže i osobama koje su izgubile posao zbog strukturnih promjena uzrokovanih ekonomskom i financijskom krizom.


Fond se može koristiti:

1) kada više od 500 radnika postane višak u jednoj kompaniji i s njom povezanim dobavljačima ili

2) kada velik broj radnika izgubi posao u nekom sektoru u jednoj ili više susjednih regija


Od 2007. Europski fond za prilagodbu globalizaciji potrošio je 630 milijuna eura i pomogao oko 150 tisuća otpuštenih radnika i 3 369 mladih osoba.


Fond je primjerice potrošio 3,35 milijuna eura za pomoć bivšim radnicima pozivnog centra u Italiji, 6,4 milijuna eura za otpuštene radnike supermarketa u Grčkoj i 2,6 milijuna eura za 821 bivšeg radnika Nokije u Finskoj.


Europski Parlament zatražio je u siječnju 2019. reformu kojom bi se Europski fond za prilagodnu globalizaciji dodatno poboljšao.



Više o globalizaciji i Europskoj uniji:


Globalizacija: Veza između trgovinske politike Europske unije i ljudskih prava

Infografika: EU i svjetska trgovina

Trgovinska politika Europske unije i prednosti globalizacije

Globalizacija donosi nove poslovne prilike i koristi za potrošače