Hohlmeier: Klima je najvažnija stavka EU proračuna za 2020.  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Monika Hohlmeier  

Proračun EU-a za 2020. odgovara na zahtjeve za veća ulaganja u klimu i održive tehnologije, objašnjava izvjestiteljica Parlamenta za proračun.

Monika Hohlmeier (EPP, Njemačka) objašnjava prijedlog proračuna u intervjuu.


Kako biste opisali prijedlog proračuna za 2020.?

Klimatske promjene u kombinaciji sa stvaranjem novih radnih mjesta i jačanjem konkurentnosti glavni su prioritet Parlamenta.


Trenutno ne možemo ostvariti postavljeni cilj i 20 posto izdataka EU-a od 2014. do 2020. uložiti u klimu. Do toga je došlo zbog niskog ulaganja u 2014., koje se ne može nadoknaditi. No kroz proračun za iduću godinu želimo značajno podržati inovacije, istraživanje i nove zelene tehnologije.


Također želimo podržati digitalizaciju, jer za istraživanja o klimi trebamo kvalitetne digitalne alate. Digitalizacija ne pomaže samo u ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a, već nam omogućava druge koristi, primjerice poboljšanja kod istraživanja teških bolesti i učinkovitijih poljoprivrednih metoda. Novac želimo dati sveučilištima i istraživačkim centrima koji provode takva istraživanja i uspješno surađuju s industrijom.


Klima i zaštita okoliša ostaju prioritet kod zajedničke poljoprivredne politike i ruralnog razvoja kroz uspješan LIFE+ program. Treća važna grana je razvojna politika, kroz koju želimo smanjiti siromaštvo, ali i baviti se pitanjima poput plastike u oceanima i uklanjanja otpada. Kroz proračun možemo pomoći u rješavanju klimatskih pitanja, primjerice kroz promicanje korištenja obnovljivih izvora energije u nekim zemljama.


Za dvije milijarde eura povećali ste prijedlog Komisije za potrošnju za klimu za 2020. Hoće li to biti dovoljno da se dosegne cilj EU-a od 20 posto potrošnje od 2014. do 2020?

Ne, taj cilj nećemo ostvariti jer je u 2014. za klimu potrošeno manje od 14 posto, što se ne može nadoknaditi u sljedećih šest godina koliko traje trenutni dugoročni proračun EU-a. Unatoč tome, moj prijedlog za 2020. je evidentno iznad cilja od 20 posto. Kad se radi o klimi, smatramo da nam mladi imaju pravo reći „Molimo učinite nešto, učinite to brzo i nemojte samo raspravljati o tome što bismo mogli napraviti”.


Voljeli bismo također financijski podržati uspješnu Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI). Stopa nezaposlenosti mladih se smanjuje, a ovaj program pomaže im kod pronalaska posla. Želimo povećati i ulaganja u Erasmus+, kako bismo većem broj mladih omogućili studiranje u inozemstvu.


Računate li na podršku Vijeća za postavljene prioritete za klimu, mlade i budućnost?

Mislim da će nas Vijeće definitivno podržati. Ovo je zadnja godina trenutnog dugoročnog proračuna EU-a i to je poseban izazov. Neke države žele rezanje proračuna, a druge veća ulaganja u koheziju ili poljoprivredu. U isto vrijeme događa se Brexit i ne znamo što će biti nakon 31. listopada. Još uvijek se nadam dogovoru. Trošak Brexita bez dogovora bio bi 11 milijardi eura za EU do kraja trenutnog dugoročnog proračuna, nešto što svi pod svaku cijenu želimo izbjeći.


Kako bi odlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a bez dogovora utjecao na proračun EU-a?

Mi smo spremni i nismo pod pritiskom. Ako do toga dođe morat ćemo mijenjati proračun. Već znamo da je istraživačkim timovima u UK-u teško nastaviti projekte i suradnju s EU-om. Mislim da će UK morati podržati mnoge programe, u području sigurnosti i poljoprivrede primjerice. U mnogim područjima žele biti dio EU-a pa će novac opet doći u proračun EU-a na isti način kao i kod Norveške, Švicarske, Lihtenštajna i drugih zemalja izvan EU-a. Parlament otvoreno daje do znanja da za UK nema biranja jer ne možemo prihvatiti da država koja napusti EU nakon toga dobije bolje uvjete.

David Sassoli potpisuje proračun za 2020.  

Parlament je odobrio proračun za 2020. godinu 27. studenog s 543 glasa za, 136 protiv i 23 suzdržana.