COVID-19: Plan EU-a za gospodarski oporavak 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©Photocreo Bednarek/AdobeStock  

EU priprema velika ulaganja za potporu ljudima i poduzećima kroz duboku recesiju zbog bolesti COVID-19.

Europska komisija predstavila je Parlamentu 27. svibnja poticajni paket vrijedan 750 milijardi eura, koji uz revidirani prijedlog proračuna EU-a za 2021. - 2027. treba pomoći kod ublažavanja šoka izazvanog koronavirusom i utabati put za održivu budućnost.

Pregovarači Parlamenta i Vijeća postigli su 10. studenoga sporazum o dugoročnom proračunu EU-a koji uključuje pravno obvezujući plan uvođenja novih izvora proračunskih prihoda i otvara put provedbi paketa. On je odobren na plenarnoj sjednici 16. prosinca.

Plan oporavka Komisije


Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila je 27. svibnja plan oporavka vrijedan 750 milijardi eura, „EU sljedeće generacije”, čiji je cilj ublažavanje štete prouzročene pandemijom i ulaganje u zeleni, digitalni, socijalni i otporniji EU.

Komisija predlaže posuđivanje novca na financijskim tržištima koristeći svoj visoki kreditni rejting, što bi trebalo osigurati niske troškove zaduživanja. Prema planu Komisije 500 milijardi eura dodijelilo bi se u obliku bespovratnih sredstava, no čelnici EU-a taj su iznos smanjili na 390 milijardi na sastanku na vrhu EU-a održanom od 17. do 21. srpnja.

Sredstva će se upotrijebiti za postizanje ciljeva EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i digitalne transformacije, za pružanje socijalne potpore i potpore pri zapošljavanju te za jačanje uloge EU-a kao globalnog igrača. Novac će se dodijeliti kroz postojeće i nove instrumente EU-a. Najveći među njima je Mehanizam za oporavak i otpornost koji će staviti na raspolaganje 672,5 milijardi eura u obliku zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama i ulaganjima država članica.

Parlament i Vijeće odlučivat će kao suzakonodavci o pravilima koja uređuju različite instrumente za provedbu plana.

Sporazum uključuje odredbu o pravilnom proračunskom nadzoru posuđenih sredstava iz plana oporavka. Parlament, Vijeće i Komisija redovito će se sastajati kako bi provjeravali korištenje sredstava, a Parlament će zajedno s Vijećem provjeravati svako odstupanje od prethodno dogovorenih planova.

Povezanost s dugoročnim proračunom i vladavinom prava

Plan za fond za oporavak predstavljen je na plenarnoj sjednici u svibnju zajedno s revidiranim prijedlogom proračuna za razdoblje 2021. – 2027. u iznosu od 1,1 bilijuna eura.

Čelnici EU-a smanjili su predloženi proračun na 1,074 bilijuna eura na sastanku na vrhu od 17. do 21. srpnja.

U pregovorima s Vijećem zastupnici su osigurali povećanje ukupne proračunske gornje granice za 11 milijardi eura. To u kombinaciji s četiri milijarde eura dostupne putem preraspodjele i korištenja proračunskih marži osigurava dodatnih 15 milijardi eura za ključne programe EU-a u područjima koja uključuju zdravstvo, istraživanje i mlade.

Parlament brine da bi zaduživanje za sredstva za plan oporavka moglo povećati teret za buduće generacije, pa poziva na nove izvore prihoda. U pregovorima o proračunu, Parlament i Vijeće dogovorili su plan uvođenja novih izvora prihoda za otplatu duga, uključujući porez na financijske transakcije, digitalni namet i poreze za tvrtke koje onečišćuju.

Za donošenje odluke o posuđivanju potrebna je jednoglasnost u Vijeću i ratifikacija svake države članice. Parlament, koji ima savjetodavnu ulogu u ovom postupku, je dao zeleno svjetlo 16. rujna.

Zatražena je također uspostava mehanizma za obustavu plaćanja državi članici koja krši vladavinu prava. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o njegovom uvođenju 5. studenog, a on je usvojen na plenarnoj sjednici 16. prosinca.

Gospodarske prognoze


Prema ekonomskim prognozama, koje je Europska komisija predstavila u studenom, gospodarstvo je teško pogođeno zdravstvenom krizom. S obzirom na to da su ljudi ostali kod kuće i da su svi sektori naglo zatvoreni mjesecima, gospodarstvu EU-a 2020. godine prognozira se pad veći od 7 posto, što je znatno lošije u odnosu na situaciju 2009. godine.


Svi gospodarski subjekti su pogođeni: mnogi se boje za svoje poslove i ne žele trošiti, a poduzeća se suočavaju s poremećajima u lancima opskrbe. Vlade bilježe pad poreznih prihoda i povećanje rashoda za socijalnu skrb, što će dovesti do proračunskih deficita, većeg duga i povećanja troškova zaduživanja.