Pravedan prelazak na zeleno gospodarstvo za sve europske regije

Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo znači golemu promjenu za regije ovisne o ugljiku. Saznajte kako će im Fond za pravednu tranziciju pomoći.

Od ugljena do čistoće: europska zelena tranzicija

EU je predan postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i uključio je taj cilj u sve politike u okviru Europskog zelenog plana za borbu protiv klimatskih promjena. Za njegovo ispunjenje potreban je prijelaz na niskougljično gospodarstvo koji predstavlja izazov za područja koja se uglavnom oslanjaju na fosilna goriva i industrije s visokim emisijama ugljika.

Kako bi se ublažile socijalne, gospodarske i okolišne posljedice tranzicije, Europska komisija predložila je u siječnju 2020. osnivanje Fonda za pravednu tranziciju, koji je dio plana za financiranje borbe protiv klimatskih promjena vrijednog bilijun eura.

Prilagođeni proračun za europske regije

Zastupnici su odobrili Fond za pravednu tranziciju u svibnju 2021. i potvrdili sporazum postignut s Vijećem u prosincu 2020. u vrijednosti od 17,5 milijardi eura. Od toga 7,5 milijardi eura dolazi iz proračuna za 2021.-2027., a 10 milijardi iz Instrumenta EU-a za oporavak.

Sve države članice imaju pravo na financiranje, no sredstva su namijenjena regijama suočenim s najvećim izazovima: onima s visokim emisijama ugljika koje u velikoj mjeri koriste fosilna goriva (ugljen, lignit, treset i naftni škriljevac). U obzir će se uzeti i bogatstvo države.

Fond za pravednu tranziciju predviđa:

• stopa sufinanciranja do 85 posto za manje razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za razvijenije regije

• iznimna podrška poduzećima u poteškoćama u skladu s privremenim pravilima EU-a o državnoj potpori

• zahtjev da se države EU-a usredotoče na potporu najudaljenijim regijama i otocima i izdvoje određene iznose iz nacionalnih proračuna, u okviru svojih teritorijalnih planova pravedne tranzicije

„Mehanizam za zeleno nagrađivanje“ koji je predložio Parlament uvest će se ako se resursi Fonda povećaju nakon 31. prosinca 2024. On bi se raspodijelio među državama članicama, a više bi dobili oni koji su najviše smanjili emisije stakleničkih plinova iz industrije.

Isključeni su razmontiravanje ili izgradnja nuklearnih elektrana, aktivnosti povezane s duhanskim proizvodima i ulaganja u proizvodnju, preradu, transport, distribuciju, skladištenje ili izgaranje fosilnih goriva.

Rudari u podzemnom rudniku ugljena ©Peruphotoart/AdobeStock
©Peruphotoart/AdobeStock

Fond za pravednu tranziciju: u što se želi ulagati?

  • mala i srednja te mikro poduzeća, sveučilišta i javne istraživačke institucije, digitalne inovacije i aktivnosti iz područja obrazovanja i socijalne inkluzije
  • cjenovno pristupačna čista energija, smanjenje emisija, energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora i tehnologije skladištenja energije
  • proizvodnja topline za daljinsko grijanje na bazi obnovljivih izvora
  • pametna i održiva lokalna mobilnost
  • regeneracija i dekontaminacija lokacija, prenamjena zemljišta
  • kružno gospodarstvo, uključujući sprečavanje nastanka otpada, smanjenje, učinkovitost resursa, ponovnu uporabu, popravak i recikliranje
  • usavršavanje i prekvalifikacija radnika za alternativno zaposlenje
  • pomoć pri traženju posla
  • transformacija postojećih postrojenja s visokim emisijama ugljika

Platforma za pravednu tranziciju

U lipnju 2020., Komisija je pokrenula Platformu za pravednu tranziciju kojom se pruža potpora javnim i privatnim dionicima iz regija s visokim emisijama ugljika ovisnih o ugljenu. Sadržavat će bazu podataka projekata i stručnjaka u kojoj se razmjenjuju informacije i tehnički savjeti.

Kontekst

U ožujku 2018. Parlament je pozvao na uspostavu sveobuhvatnog fonda za potporu pravednoj tranziciji u energetskom sektoru.

U siječnju 2020. Komisija je predložila Fond za pravednu tranziciju kako bi se pomoglo regijama najviše pogođenim tranzicijom.

U srpnju, čelnici EU-a postigli su dogovor o manjem iznosu za plan oporavka i višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., što je Parlament oštro kritizirao.

Na plenarnoj sjednici 23. srpnja 2020. Parlament je zatražio od Vijeća razloge koji opravdavaju znatno smanjenje proračuna Fonda za pravednu tranziciju i fonda InvestEU, imajući u vidu da je Zeleni plan dugoročni prioritet EU-a koji ne bi trebalo ugroziti.

Države članice potvrdile su 25. veljače 2021. dogovor Parlamenta i Vijeća iz prosinca 2020.

Članci o istoj temi