Zašto Parlament traži nove ovlasti EU-a za prikupljanje prihoda? 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Porez na nereciklirani otpad od plastične ambalaže jedan je od prijedloga Parlamenta za nove izvore prihoda EU-a  

Parlament je dogovorio uspostavu novih izvora prihoda EU-a koji će omogućiti ulaganje u budućnost Europe i poduprijeti oporavak od pandemije COVID-19 bez opterećivanja poreznih obveznika.

U dogovoru o proračunu EU-a za razdoblje 2021. - 2027. i instrumentu za oporavak od pandemije COVID-19 vrijednom 750 milijardi eura postignutom 10. studenog 2020. Parlament, Vijeće i Komisija usuglasili su obvezujući vremenski rok za uvođenje novih izvora prihoda EU-a, uključujući poreze za nereciklirani plastični otpad, tehnološke divove i velike strane zagađivače.

Što su vlastita sredstva?

Države članice EU-a doprinose zajedničkom proračunu radi postizanja zajedničkih ciljeva. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a je investicijski i ne smije imati deficit. Ugovorima EU-a propisano je da se proračun Unije „u cijelosti financira iz vlastitih sredstava”.

Te izvore prihoda utvrđuje Vijeće, jednoglasno nakon savjetovanja s Parlamentom, te ih mora ratificirati i svaka država članica EU-a. Postojeći sustav vlastitih sredstava uglavnom se nije mijenjao već tri desetljeća, a Parlament već dugo poziva na njegovu reformu.

Koja vlastita sredstva trenutačno postoje?


Budući da proračun EU-a uvijek mora biti uravnotežen, godišnji prihodi moraju u potpunosti pokrivati godišnje rashode. Za tekuće proračunsko razdoblje (2014. – 2020.) ukupni iznos vlastitih sredstava ne smije premašiti 1,23 posto bruto nacionalnog dohotka Unije.

Prihodi EU-a trenutačno se sastoje od sljedećeg:

  • Tradicionalna vlastita sredstva (uglavnom carine, prethodno su obuhvaćale i pristojbe na šećer; činila su 13 posto prihoda od vlastitih sredstava u 2018.)
  • Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u (prijenos postotka procijenjenog PDV-a koji ubiru države članice EU-a; činila su 11 posto prihoda 2018.)
  • Vlastita sredstva koja se temelje na BND-u (države članice EU-a prenose dio svojeg godišnjeg bruto nacionalnog dohotka; činila su 66 posto prihoda od vlastitih sredstava u 2018.)
  • Ostali prihodi (uključujući novčane kazne poduzećima koja krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju, doprinose trećih zemalja određenim programima EU-a i poreze na plaće osoblja EU-a; činili su 10 posto ukupnih izvora prihoda EU-a 2018.).

Neke države članice EU-a (Austrija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska) trenutačno imaju koristi od rabata na svoje doprinose proračunu EU-a.

Kakvu reformu vlastitih sredstava EU-a predlaže Parlament?


Parlament već dugo smatra da je sustav prihoda EU-a netransparentan, nepravedan i da ga je potrebno mijenjati kako bi se EU mogao nositi s trenutačnim izazovima i postići smislene rezultate za Europljane.

Kako bi se smanjilo oslanjanje na doprinose država članica koji se temelje na BND-u i PDV-u, Parlament je pozvao na uvođenje novih izvora prihoda povezanih s politikama i ciljevima EU-a. U skladu s obvezujućim dogovorom postignutim 10. studenog 2020., predloženi vremenski okvir za njihovo uvođenje je:

  • siječanj 2021.: novi nacionalni doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu (potaknulo bi se smanjenje korištenja jednokratne plastike, recikliranje i kružno gospodarstvo)
  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na prihodima od sustava trgovanja emisijama (sustava koji ograničava količinu stakleničkih plinova koje mogu ispustiti energetski intenzivne industrije, proizvođači električne energije i zračni prijevoznici)
  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na oporezivanju digitalnih usluga (osiguralo bi se pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva)
  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika (cijena ugljika na uvoz određene robe iz zemalja izvan EU-a pomogla bi osigurati jednake uvjete u borbi protiv klimatskih promjena)
  • do 2026.: vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije (osiguralo bi se da financijski sektor plaća svoj dio poreza)
  • do 2026.: vlastita sredstva povezana s korporativnim sektorom ili nova zajednička osnovica poreza na dobit

Koje koristi donosi reforma vlastitih sredstava?

Novi izvori prihoda pomoći će u otplati zajedničkog duga država članica EU-a za financiranje oporavka od bolesti COVID-19. Bez njih pozajmljeni novac morao bi se vratiti daljnjim rezanjem programa EU-a i/ili većim doprinosima država članica koji se temelje na BND-u. Parlament želi osigurati da teret ne snose porezni obveznici, nego tehnološki divovi, oni koji izbjegavaju plaćanje poreza, veliki strani onečišćivači i drugi koji trenutačno ne doprinose dovoljno.

Predloženim vlastitim sredstvima osigurat će se i da se prioriteti EU-a, kao što su Zeleni plan i digitalna transformacija, bolje odražavaju u financiranju proračuna. Osim toga, njima će se podržati jedinstveno tržište i smanjiti oslanjanje na nacionalne doprinose temeljene na BND-u.

Kako se odlučuje o izvorima prihoda EU-a?

Nakon savjetovanja s Parlamentom sustav vlastitih sredstava EU-a jednoglasno se donosi u Vijeću i moraju ga ratificirati sve države članice EU-a. Parlament je glasovanjem 16. rujna 2020. odobrio svoje stajalište o vlastitim sredstvima.