Zašto je potrebna nova industrijska strategija EU-a?

Zastupnici žele da ažurirana industrijska strategija EU-a bude konkurentna, ekološki čista i otporna te da pomogne u tranziciji na digitalniju i ekološki prihvatljiviju ekonomiju.

Pandemija Covida-19 utjecala je na mnoge sektore, uključujući i europsku industriju. Zastupnici Europskog parlamenta traže od Komisije da osmisli novu industrijsku strategiju kako bi pomogla sektoru da se oporavi i transformira u zeleniji, digitalniji oblik.
Industrijska strategija nakon pandemije

Europska poduzeća teško je pogodila pandemija bolesti Covid-19, jer su mnoga morala zatvoriti ili smanjiti broj zaposlenih dok su pronalazili nove načine rada kako bi držali korak s potrebnim digitalnim i zelenim tranzicijama.

U svibnju 2021. Europska komisija predstavila je ažurirani prijedlog za industrijsku strategiju EU-a kako bi odražavala promijenjene okolnosti.

Ažurirana strategija temelji se na lekcijama naučenim iz Covid krize kako bi se potaknuo oporavak i riješila strateška ovisnost EU-a na tehnološkoj i industrijskoj razini. Naglašava potrebu jačanja otpornosti jedinstvenog tržišta na poremećaje i osiguravanja kontinuiteta u slobodnom kretanju osoba, robe, usluga i kapitala; potreba za analizom i rješavanjem strateških ovisnosti; te potrebu za ubrzanjem zelene i digitalne tranzicije.

Njime se predlaže izvanredni instrument jedinstvenog tržišta za ublažavanje utjecaja budućih tržišnih kriza, očuvanje slobodnog kretanja usluga i robe i maksimiziranje dostupnosti osnovnih proizvoda.

Dana 13. srpnja 2022., zastupnici u Europskom parlamentu u Odboru za industriju usvojili su izvješće pozivajući se na ažuriranu strategiju za osiguranje konkurentne, ekološki čiste i otporne industrije za sljedeće generacije u Europskoj uniji. Očekuje se da će ga cijeli parlament odobriti tijekom rujanske plenarne sjednice.

Industrijski krajolik EU-a u brojkama



Industrija predstavlja više od 20 posto gospodarstva EU-a. Stvara i proizvodi inovacije, održive materijale i proizvode potrebne za gospodarstvo i društvo budućnosti. Osim toga, čini 80 posto robnog izvoza. EU je također glavni svjetski pružatelj i odredište za izravna strana ulaganja.

Proizvodnja čini većinu industrijskog gospodarstva EU-a, čineći više od četiri petine (84,7 posto) industrijske dodane vrijednosti u EU-u i 90,3 posto zaposlenosti u industriji u 2019.

Pročitajte koji je glavni instrument EU-a za gospodarski oporavak.

Osnaživanje malih i srednjih poduzeća i održivi rast

U 2019. bilo je 23,2 milijuna poduzeća u nefinancijskom poslovnom gospodarstvu EU-a koja su zapošljavala 131,5 milijuna ljudi. Većina (99,8 posto) bila su mikro i mala i srednja poduzeća (MSP), koja su stvarala više od polovice BDP-a EU-a.

Zajedno s novoosnovanim poduzećima, mala i srednja poduzeća ključna su u digitalizaciji EU-a i ključni izvor inovacija. Zastupnici u Europskom parlamentu žele poboljšani pristup financiranju i smanjenje njihovog administrativnog opterećenja.

Industrijska strategija trebala bi se usredotočiti na njih, budući da su se mnogi zadužili zbog nacionalnih mjera protiv koronavirusa, smanjujući im kapacitet ulaganja, što će dugoročno vjerojatno izazvati spori rast.

Učiniti industriju otpornijom



EU se može pohvaliti vodećim istraživačkim institutima, tvrtkama i visokokvalificiranim ljudima i treba zadržati svoje snage. Zastupnici u Europskom parlamentu žele:


  • Osigurati da zelene i digitalne tranzicije očuvaju radna mjesta, konkurentnost i kapacitet za proizvodnju čistih proizvoda
  • godišnje praćenje i izvješćivanje o konkurentnosti i otpornosti europskih industrijskih ekosustava i o napretku postignutom na tranzicijskim putovima
  • stvaranje obrambenog skupa alata za zaštitu tržišta EU-a od ometajućih stranih subvencija, sprječavanje nepoštenog tržišnog natjecanja od stranih državnih subvencioniranih tvrtki i zaštitu ključnih sektora i tehnologija EU-a
  • ambicioznu razinu ulaganja u istraživanje i razvoj, s obzirom na to da cilj od 3 posto BDP-a ulaganja u istraživanje i razvoj još uvijek nije postignut u velikoj većini država članica
  • pojačani 'Made in EU' i brže usvajanje tehnologija Industrije 4.0
  • jasno smanjenje vanjske ovisnosti EU-a o kritičnim sirovinama

Ulaganje u zelenija, digitalna i inovativna poduzeća

U drugoj fazi industrijska strategija treba osigurati konkurentnost, otpornost i dugoročnu održivost. Među temama su:

  • Usmjerenost na socijalne aspekte strukturnih promjena
  • Revitalizacija područja koja se oslanjaju na fosilna goriva s pomoću Fonda za pravednu tranziciju, koji je dio plana EU-a za financiranje borbe protiv klimatskih promjena
  • Osiguravanje dodjele subvencija EU-a ekološki održivim poduzećima i povećanje održivog financiranja poduzeća u procesu dekarbonizacije
  • Upotreba mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika kako bi se proizvođači i radna mjesta u EU-u zaštitili od nepoštenog međunarodnog tržišnog natjecanja
  • Farmaceutska industrija koja se temelji na istraživanjima i plan za smanjenje rizika nestašice lijekova
  • Iskorištavanje kružnog gospodarstva, davanje prednosti načelu „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, uštede energije i tehnologije obnovljive energije
  • Upotreba plina za prijelaz s fosilnih goriva i vodika kao potencijalne revolucionarne tehnologije
  • Ulaganje u umjetnu inteligenciju i uvođenje jedinstvenog europskog digitalnog i podatkovnog tržišta, izgradnja boljeg sustava digitalnog oporezivanja i razvoj europskih standarda za kibersigurnost
  • Veća ulaganja u istraživanje i inovacije
  • Revizija protumonopolskih pravila EU-a kako bi se osigurala konkurentnost na globalnoj razini

Ulaganje u konkurentna i čista poduzeća

U kontekstu industrijske strategije, EU bi trebala omogućiti tvrtkama da doprinesu njenim ciljevima klimatske neutralnosti - kako je navedeno u planu puta Zelenog dogovora i njegovom paketu "Spremni za 55 posto" - podržavaju tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća u prijelazu na digitalno i ugljično neutralno gospodarstvo te pomoći u stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

Da bi se Zeleni dogovor ostvario kao prava strategija rasta, trebao bi ići s ambicioznom industrijskom politikom. Zastupnici žele da Komisija potakne proizvodnju pristupačne i izdašne obnovljive energije s niskim udjelom ugljika i da poveća koordinaciju planiranja i financiranja potrebne električne energije, energije, vodika, CO2 i infrastrukture za grijanje/hlađenje. Ostali njihovi prijedlozi uključuju:

  • ubrzanu provedba instrumenata, uključujući važne projekte od zajedničkog europskog interesa, te industrijske alijanse koje razvijaju inovativne revolucionarne tehnologije potrebne za energetsku tranziciju

Saznajte više o mjerama EU-a za borbu protiv klimatskih promjena

Daljnje informacije

Članci o istoj temi

Podijeli ovaj članak na: