Što Europski parlament radi po pitanju socijalnih politika

Od najranije do najstarije dobi, socijalne politike su bitne u svim životnim fazama. Saznajte više o zakonima i pravilima na kojima Parlament radi.

Silhouette of little girl holding parent hand at sunset ©AP images/European Union - EP
Socijalne politike u EU-u

Širok spektar izazova

U usporedbi s ostatkom svijeta, Europa ima najviše razine socijalne zaštite te se najbolje rangira kada su u pitanju kvaliteta života i socijalna pomoć. Unatoč tome, suočava se s brojnim izazovima.


Učinci ekonomske krize i dalje su osjetni u mnogim državama članicama i iako se situacija poboljšala te se stope nezaposlenosti smanjuju u svima, razlike su prisutne diljem EU-a.


Niske stope nataliteta i starenje stanovništva također dovode u pitanje održivost socijalnih sustava.


Radni vijek se također značajno mijenja zbog tehnoloških inovacija, globalizacije i rasta uslužnog sektora. Novi poslovni modeli u ekonomiji dijeljenja s fleksibilnijim oblicima rada postaju sve važniji.


Pandemija koronavirusa imala je velik utjecaj na socijalne politike i dovela do niza mjera za suočavanje s posljedicama ove neviđene krize.

EU vs. nacionalne vlade

Za socijalnu politiku u prvom su redu nadležne nacionalne vlade, dok je uloga EU-a ograničena. To znači da nacionalne vlade odlučuju o pitanjima kao što su zakoni o plaćama, uključujući minimalne plaće, mirovinske sustave i dob za umirovljenje, te naknade za nezaposlene.


Europska unija je razvila svoju socijalnu dimenziju kroz europski proces integracije zbog čega je došlo do razvoja niza instrumenata u socijalnom sektoru. To uključuje europske zakone, sredstva i alate za bolje praćenje i koordinaciju nacionalnih politika. Također se države članice potiču na dijeljenje najboljih praksi u pitanjima kao što su socijalna uključenost, siromaštvo te mirovine.


Rimski ugovor iz 1957. uključio je osnovna prava poput jednake plaće za žene i muškarce kao i prava na mobilnost radnika unutar EU-a. Kako bi se mobilnost osigurala, usvojene su daljnje odredbe, kao npr. pravila za priznavanje diploma, zdravstvena osiguranja u inozemstvu te jamstva u pogledu već stečenih prava na mirovinu.


Uz to su prisutna i pravila EU-a koja se tiču uvjeta na radu, kao što su radno vrijeme ili povremeni rad, kao i rezolucija o diskriminaciji na radnom mjestu te osiguravanje zdravlja i zaštite radnika na radnom mjestu.


EU nadopunjava i podržava države članice u organizaciji zdravstvene skrbi i poboljšanju zdravlja. Radi to kroz financiranje i zakonodavstvo, koji obuhvaćaju širok spektar tema, poput zdravstvenih proizvoda i usluga, sigurnosti hrane, borbe protiv bolesti, čistoće zraka i zdravlja na radnom mjestu.


Europski parlament, Vijeće i Europska komisija su u studenom 2017. proglasili europski stup socijalnih prava kako bi osigurali nova i učinkovitija prava za građane te podržali pravedno funkcioniranje tržišta rada i sustava socijalne skrbi. Stup se temelji na 20 ključnih načela razvrstanih u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti i socijalna zaštita i uključenost.


Od ranih faza europskih integracija, Europski parlament je često pozivao na aktivniju politiku na socijalnom polju i podržavao prijedloge Komisije u tom području.




Za Europljane koji rade u inozemstvu

Koordinacija sustava socijalne sigurnosti omogućuje da građani ne gube zaštitu kod selidbi iz jedne u drugu državu članicu.


U 2019. zastupnici su odobrili plan za osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osigurala jednostavna provedba pravila o mobilnosti radne snage u EU-u i koordinacije socijalne sigurnosti.


U 2018. Parlament je odobrio nova pravila o upućenim radnicima kako bi se osigurala jednaka plaća za jednak rad na istom mjestu.




Pomoć za nezaposlene i mlade

Pokrenut 1957., Europski socijalni fond glavni je alat EU-a za poticanje zapošljavanja i uspostavu pravednijih mogućnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja. Pomogao je milijunima građana u stjecanju novih vještina i pronalasku radnih mjesta.

U lipnju 2021. Europski parlament usvojio je nova pravila za borbu protiv nezaposlenosti i siromaštva u EU-u nakon pandemije. Obnovljeni i pojednostavljeni Europski socijalni fond plus usmjeren je na djecu i mlade. Spaja brojne postojeće fondove i programe i njihove resurse.

Europski socijalni fond plus: pomaže najranjivijima

Europski fond za prilagodbu globalizaciji pruža podršku osobama koje su izgubile posao kao rezultat znatnih strukturalnih promjena nastalih zbog globalizacije, npr. zatvaranja velikih poduzeća ili preseljenja proizvodnje izvan EU-a. U 2021. godini zastupnici su usvojili nova pravila čime se opseg fonda proširio i omogućila se pomoć kod velikih restrukturiranja zbog digitalizacije, automatizacije i prijelaza na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. 


Europski portal za mobilnost pri zapošljavanju (Eures) je mreža namijenjena pretraživanju i prijavi na radna mjesta diljem EU-a koja pruža informacije i pomoć poslodavcima i tražiteljima posla.


Kako bi se uspješnije borile protiv nezaposlenosti među mladim ljudima, države članice dogovorile su 2013. pokretanje Jamstva za mlade, inicijative EU-a koja potiče dobivanje radnih mjesta, prilika za edukaciju, obrazovanje ili stažiranje za sve nezaposlene Europljane mlađe od 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon prijave na burzu.


Europske snage solidarnosti inicijativa su Europske unije kojom se stvaraju mogućnosti za mlade da volontiraju ili rade na projektima u svojim zemljama ili u inozemstvu od koristi zajednicama i ljudima diljem Europe. U 2021. godini zastupnici su njome obuhvatili i humanitarni rad (koje je prethodno bio u zasebnom programu), čineći ga po prvi puta samostalnim programom volontiranja s vlastitim proračunom. 


Saznajte više o mjerama EU-a za smanjenje nezaposlenosti te mjerama EU-a za poticanje zapošljavanja mladih

Uvjeti rada

EU želi pristojan životni standard za sve radnike. Zastupnici su u rujnu 2022. usvojili nova pravila kojima žele osigurati primjerene minimalne plaće.


U 2019. Parlament je usvojio pravila o minimalnim uvjetima rada, koja štite sve radnike u EU, uključujući najranjivije skupine s netipičnim ugovorima i nestandardnim poslovima, kao što su radnici u "gig ekonomiji".

Sve više ljudi radi za digitalne platforme, gdje je tanka granica između samozapošljavanja i rada na nesigurnom radnom mjestu bez socijalne zaštite. Zastupnici rade na tome da se utvrde pravila za točno određivanje radnog statusa takvih zaposlenika kako bi njihova prava bila zaštićena.

Rad od kuće znatno je porastao tijekom i nakon pandemije koronavirusa, ali ta praksa u kombinaciji s novim digitalnim radnim alatima često zamagljuje razliku između profesionalnog i privatnog života. Zastupnici traže jasna pravila koja omogućavaju zaposlenicima njihovo temeljno pravo na isključivanje s posla izvan radnog vremena.

Zastupnici redovito prilagođavaju pravila o sigurnosti na radu, primjerice, postavljanjem strožih granica za izlaganje radnika opasnim tvarima.


Saznajte kako EU poboljšava radnička prava i uvjete rada

Rodna ravnopravnost

EU je usvojio zakone, objavio preporuke i primjere dobrih praksi kojima želi poboljšati rodnu ravnopravnost. Europski parlament i njegov stalni Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost oduvijek se bore za ravnopravnost i kroz razna događanja svake godine obilježavaju Međunarodni dan žena i podižu svijest o i dalje prisutnim problemima.


Zastupnici također žele osigurati ravnotežu poslovnog i privatnog života. S tim ciljem u 2019. usvojili su nova pravila kojima jačaju prava roditelja i skrbnika. U 2021. godini zastupnici su usvojili Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost, pozivajući Komisiju da izradi novi ambiciozni akcijski plan za smanjivanje razlike u plaćama između muškaraca i žena koji postavlja jasne ciljeve za države EU-a kako bi smanjile jaz u plaćama u sljedećih pet godina. 


Kroz rezolucije Parlament skreće pozornost na borbu protiv specifičnih oblika nasilja nad ženama, poput seksualnog uznemiravanja ili uhođenja putem tehnologije, te traži da se kod stvaranja politika iz raznih područja (trgovine, razvojnih politika, migracija) u obzir uzme i niz rodnih pitanja.


Parlament zagovara jednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i u trenutnom devetom sazivu postotak žena na visokim pozicijama veći je nego u prethodnom sazivu, s osam potpredsjednica (od ukupno 12) i deset predsjednica odbora (od ukupno 22).


Saznajte kako se Parlament bori za rodnu ravnopravnost u EU-u te kako se EU bori protiv rodno uvjetovanog nasilja




Poboljšanje javnog zdravstva

EU regulira odobravanje i kategorizaciju lijekova kroz Europsku regulatornu mrežu za lijekove, a jednom odobreni lijekovi nastavljaju se pratiti i kada su na tržištu.


Zakonodavstvo EU-a postavlja najmanje zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za zaštitu na radnom mjestu. Ima posebne uredbe o zaštiti trudnica i mladih zaposlenika i izlaganju određenim tvarima, kao što su primjerice karcinogene ili mutagene tvari i buka.


Pravila EU-a osiguravaju visoku razinu zaštite u svim fazama proizvodnje i distribucije hrane


Kako bi se suzbila upotreba antibiotika na farmama i zaustavilo širenje otpornosti na lijekove u 2018. godini usvojena su nova pravila za veterinarske lijekove.


Države članice kroz direktivu o kupalištima nadziru količinu bakterija na kupalištima.


EU je osigurala da svaki njezin građanin s europskom karticom zdravstvenog osiguranja ima pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi tijekom privremenog boravka u drugim državama članicama EU-a.

U 2021. godini pokrenut je novi program „EU za zdravlje" za razdoblje 2021.-2027. koji EU-u omogućuje bolju pripremu za velike međunarodne prijetnje zdravlju i čini dostupnijima lijekove i medicinske uređaje.


Saznajte mjere EU-a za poboljšanje zdravstva



Tržište rada za sve

Parlament je predložio niz mjera kojima osigurava lakši povratak na posao ljudima koji su bili bolesni i bolje uključivanje kroničnih bolesnika i osoba s posebnim potrebama na tržište rada. 


U 2019. zastupnici su odobrili Europski akt o pristupačnosti proizvoda i usluga kojim svakodnevni proizvodi i usluge, kao što su računala ili bankomati, postaju pristupačniji starijim osobama i osobama s posebnim potrebama.

Po preporuci Parlamenta, Europska komisija usvojila je Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

Europski akt o pristupačnosti: bolji pristup za osobe s invaliditetom

Članci o istoj temi