Registar transparentnosti: Tko lobira u institucijama Europske unije?

Institucije su dogovorile poboljšanja Registra transparentnosti, baze podataka o interesnim skupinama koje žele pristup Europskoj uniji.

Infografika prikazuje broj registriranih organizacija
Broj registriranih organizacija

Europski parlament odobrio je na plenarnoj sjednici u travnju 2021. dogovor postignut s Komisijom i Vijećem o ažuriranju zajedničkih pravila za više transparentnosti u procesu lobiranja na razini EU-a. Sve tri EU institucije potpisale su sporazum 20. svibnja 2021. 

 

Od 2011. Parlament i Komisija imaju zajednički Registar interesnih skupina koji je zamijenio prijašnje dvije odvojene baze podataka iz 1995. Vijeće je bilo promatrač od 2014., no sad se pridružuje kao punopravni sudionik nakon dogovora postignutog u pregovorima krajem 2020.

O registriranim organizacijama i odakle dolaze
Većina organizacija ima sjedište u EU-u

Tko se sve obraća EU-u?

Cilj Registra transparentnosti je da sve interesne skupine koje žele utjecati na donošenje odluka u EU-u to rade otvoreno. U registru je vidljivo tko zastupa koje interese i kojim financijskim sredstvima raspolaže. Registracija je uvjet za određene aktivnosti, primjerice ako lobist želi govoriti na javnom saslušanju u Parlamentu.

Broj registriranih organizacija, među kojima su nevladine organizacije, profesionalne udruge, tvrtke i sindikati, tijekom godina raste. Sad ih je oko 12 500 i imaju oko 50 tisuća zaposlenih. 

Organizacije se bitno razlikuju po veličini i temama interesa. Teme koje zanimaju većinu organizacija su okoliš, istraživanje i inovacije te klimatsko djelovanje. Gotovo petina organizacija ima sjedište u Belgiji.

Infografika o vrstama organizacija, područjima interesa i godišnjoj potrošnji
Većina troši do 100 tisuća eura godišnje

Koja su pravila o lobiranju u državama EU-a?

Države članice imaju različita pravila za regulaciju lobista. Austrija, Francuska, Njemačka, Irska, Litva, Poljska i Slovenija, kao i španjolska regija Katalonija, zahtijevaju registraciju, dok Belgija, Italija, Nizozemska i Rumunjska nude poticaje lobistima da se dobrovoljno prijave. U drugim državama EU-a postoje mehanizmi samoregulacije.

Infografika o reguliranju lobiranja u državama članicama
Reguliranje lobiranja

Parlament traži transparentnost

U pregovorima s Komisijom i Vijećem, Europski parlament tražio je pojačanje odgovornosti institucija i osiguranje transparentnog rada na EU razini.

U rezoluciji iz travnja 2021. Parlament pozdravlja činjenicu da su prema novom sporazumu posredne aktivnosti lobiranja također podložne pravilima za registraciju, jer je pandemija smanjila broj sastanaka uživo i dovela do novih oblika interakcije između predstavnika interesa i donosioca odluka. Zastupnici pozdravljaju i promjenu statusa Vijeća.

„Davanjem pozitivnog primjera možemo postati uzor i državama članicama. Uz nova pravila građani mogu lakše razumjeti kako se donose odluke koje utječu na njihov svakodnevni život ”, rekla je potpredsjednica Parlamenta Katarina Barley (S&D, Njemačka), jedna od supregovaračica Parlamenta o sporazumu.

Izvjestiteljica Parlamenta i supregovaračica Danuta Hübner (EPP, Poljska) izjavila je: „Ciljevi Parlamenta u potpunosti su postignuti: proširili smo nadležnost i ojačali Registar transparentnosti istovremeno osiguravajući da slobodni mandat koji građani daju zastupnicima ostane netaknut ”.