Jens Geier o utjecaju Brexita na proračun EU-a za 2017.

Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u EU-u održan u lipnju negativno će se odraziti na proračun za 2017. godinu, ali Parlament radi na rješenju, poručuje izvjestitelj za proračun Jens Geier (S&D, Njemačka) u intervjuu. Parlament glasuje o službenom položaju o proračunu za 2017. na plenarnoj sjednici 26. listopada.

Interview with Jens Geier - Vice-President of the Committee on Budget
Jens Geier

Već je jasno da će rezultat referenduma o Brexitu negativno utjecati na proračun EU-a za 2017. s obzirom na pad vrijednosti britanske funte. Ima li drugih razloga za brigu?

 

Zanimljivo je pitanje kako će europske vlade u Vijeću upravljati situacijom. Sada trebaju odlučiti između tri neugodne mogućnosti; jedna je da traže od britanske vlade više novca, što, smatram, ne bi naišlo na razumijevanje. Drugo, mogu tražiti ostale države članice da izdvoje više kako bi ujednačili ovaj umjetni deficit kojeg je stvorio pad vrijednosti funte, što, ponovno, ne bi naišlo na razumijevanje. Treća je mogućnost ona koju ja podržavam: mnogo novca u proračun dolazi iz kazni i u normalnim okolnostima, nemamo mogućnost korištenja tog novca. Samo se prikuplja i zatim vraća državama članicama. Mogli bismo koristiti taj izvor.


Bio sam uvjeren kako će se Brexit odraziti na proračun jedino nakon što točno znamo kako će Brexit izgledati, ali, kako vidimo, već sada imamo nepredviđenu situaciju i sad ju moramo riješiti.      

 

Drugi je problem rabat. Ako Britanija napusti EU, morat će odlučiti u kojem političkom području želi suradnju. Primjerice, ako želimo surađivati u istraživanjima, što bi bila „win-win“ pozicija u kojoj svi dobivaju, Britanija bi trebala izdvojiti novac za europske mjere kojima se potiču istraživanja. Ako želi suradnju, morat će platiti. Naravno da neće imati  pravo na rabat. Međutim, rabat za druge države članice izračunava se na osnovu britanskog, što znači da imamo problem. Bit će to zanimljiva točka pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020. Kako to riješiti?


Što se tiče proračuna za 2017. - predlažete proračun od 161,8 milijardi, što je 4,13 milijardi eura više od prijedloga Europske komisije i više od 157,4 milijarde više nego prijedlog od prošle godine. Zašto je potrebno povećati proračun?


Prošle godine proračun se bavio dvjema krizama u Europi, imigracijskom i ekonomskom. Stanje nije bolje nego lani, stoga pokušavamo naučiti lekciju iz Brexita. Naime, građani žele da Europa isporučuje, a mi ne možemo raditi sve više sa sve manje novca. To znači da trebamo pokazati da je Parlament spreman raditi više na rješavanju problema.


Stajalište Parlamenta je da se vrati originalan proračun za infrastrukturu (Connecting Europe Facility) i istraživanje (Obzor 2020) kojeg su države članice rezale. Zašto je toliko važno?


Rezovi su napravljeni kako bi se novac preusmjerio u Europski fond za strateška ulaganja EFSI (eng. The European Fund for Strategic Investments), ali istraživanje je ključno za inovacije dok je Connecting Europe alat za izravno ulaganje u infrastrukturu. Smatramo da novac za EFSI treba doći iz revidiranog MFF-a (Višegodišnjeg financijskog okvira).


Nakon što Parlament usvoji svoj službeni položaj na plenarnoj sjednici počinje postupak pregovaranja s Vijećem. Međutim, tema neće biti samo brojke za 2017. Kako će se u to uklopiti MFF?


Novac iz revidiranog MFF-a mogao bi pomoći u financiranju EFSI-a. Želimo isto za Inicijativu za zapošljavanje mladih jer tu vidimo rezultate, a nezaposlenost mladih pada u mnogim državama EU-a. Stoga, tražimo dodatnih 1,5 milijardi eura za inicijativu iz revidiranog MFF-a. Iščekujemo mišljenje Vijeća (vlada EU-a) ili će oko toga biti teško pregovarati.

Daljnje informacije