Budućnost Europe: Rasprava o reformi Europske unije  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Zastupnici predvode raspravu o tome kako najbolje prilagoditi Europsku uniju u svijetlu izazova kao što su migracije, gospodarstvo i sigurnost.

Europska se unija cijelu svoju povijest prilagođava izazovima dinamičnog svijeta. Zadnja velika izmjena Lisabonski je ugovor koji je dao Europskom parlamentu nove zakonodavne ovlasti.


Međutim, proces nije gotov. Zadnjih je godina sve veći pritisak za provođenje institucionalnih reformi kao odgovor na razvoj digitalnog gospodarstva, klimatske promjene, migracije i terorizam. Ovi globalni izazovi traže međunarodni pristup u rješavanju, a reforma Europske unije mogla bi dovesti do veće fleksibilnosti i sposobnosti država članica da zajednički odgovore na te izazove. Uz to, Brexit, odluka o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva, potaknuo je na još veću demokratizaciju.


EU je pokrenula Konferenciju o budućnosti Europe kako bi pronašla najbolji način osnaživanja i spremno dočekala buduće izazove. Prethodnih godina Europski parlament i Komisija već su bili uključeni u inicijative i procjenjivali različite ideje. 


Konferencija o budućnosti Europe


Cilj nove inicijative je identificirati pravne promjene potrebne za osnaživanje EU-a i bolje nošenje s budućim izazovima. Trajat će dvije godine i uključiti razne društvene skupine.


Građani trebaju biti u središtu rasprave, rekli su zastupnici u rezoluciji usvojenoj 15. siječnja. 

Europski parlament prva je od tri glavne institucije EU-a koja je usvojila stajalište o organizaciji i opsegu nadolazeće Konferencije. Pregovori s Komisijom i Vijećem EU-a trebali bi biti završeni prije početka Konferencije. Konferencija počinje na Dan Europe, 9. svibnja 2020., i traje do ljeta 2022.

Što predlaže Parlament


Zadnjih godina Parlament je razmatrao potrebne promjene i kako se bolje pripremiti za budućnost. U sklopu jedne inicijative čelnici država i vlada pozvani su u Parlament gdje su sa zastupnicima raspravljali o svojim planovima za budućnost EU-a. 

Dodatno, zastupnici su u veljači 2017. usvojili tri izvješća u kojima kažu da EU treba reforme kako bi imao jači kapacitet za brzo djelovanje, vratio povjerenje građana te učinio gospodarstvo otpornijim.



Izvješće Mercedes Bresso (S&D, Italija) i Elmara Broka (EPP, Njemačka) sagledava promjene koje su moguće u sustavu koji je na snazi.

Izvješće Guya Verhofstadta (ALDE, Belgija) razmatra potrebne izmjene ugovora za dodatne reforme.

Izvješćem Reimera Bögea (EPP, Njemačka) i Pervenchea Berèsa (S&D, Francuska) predlaže se bliža suradnja zemalja koje su već usvojile euro.

Reakcija Europske komisije

 

Europska komisija u 2017. objavljuje Bijelu knjigu o budućnosti Europe.

Komisija je uz to u 2017. objavila pet dokumenata kako bi se započela rasprava o budućnosti europskih integracija. Svaki dokument posvećen je jednoj temi: socijalnoj dimenziji Europeglobalizacijimonetarnoj unijiobrani i financijama. Sadrže ideje i scenarija o tome što bi Europa trebala učiniti do 2025.


Zastupnici su raspravljali o dokumentima tijekom plenarne sjednice.