Budućnost EU-a: Što Parlament radi kako bi postavio čvrste temelje za gospodarski rast  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

©AP Images/European Union-EP  

U odrazu gospodarske krize, Parlament nastavlja rad na izgradnji povjerenja u bankovni i financijski sustav te poticanju ulaganja i rasta.

Zastupnici su usvojili nova pravila za banke, potaknuli plan za jačanje investicija u europsko gospodarstvo, efikasniju koordinaciju ekonomskih mjera te predložili načine za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Uoči objave dokumenta Europske komisije 31. svibnja o budućnosti ekonomske i monetarne unije, saznajte što Parlament već radi na tom području i za koje se buduće mjere zalaže.

Jačanje sustava za sprječavanje negativnih posljedica za porezne obveznike

Financijska kriza iz 2008.  razotkrila je slabosti bankovnog i sektora javnih financija u Europi. Mnoge su vlade vodile iz godine u godinu deficitarne proračune, što je dovelo do pada kada su se prihodi od poreza počeli smanjivati, a banke tražiti od poreznih obveznika financijsku potporu kako bi nastavile s radom.

Kako bi se osigurao bolji nadzor nad bankama i smanjili troškovi za porezne obveznike zastupnici su usvojili zakonodavstvo prema kojem je Europska središnja banka izravno odgovorna za nadzor preko 100 najvećih banaka u euro zoni. Važna briga bila je i zaštititi male štediše garancijama na pologe do 100 tisuća eura kako bi porezni obveznici bili zadnji u nizu za plaćanje dugova velikih banaka. S tim je ciljem EU osnovao jedinstveni mehanizam sanacije banaka.

Parlament je također digao granicu za bankovne rezerve kako bi se umanjila nagli šokovi poput onih iz prošlosti. O daljnjim amandmanima trenutno se raspravlja.

Europska je unija također mjere kako bi se bolje koordinirala fiskalna politika država članica u EU-u jer su razlike značile da neke zemlje moraju posuđivati novac uz više kamate od drugih država. Ovo je dovelo do pokretanje Europskog semestra, godišnjeg ciklusa izdavanja političkih preporuka o upravljanju državnim financijama koje onda vlade usvajaju u Vijeću i implementiraju na nacionalnoj razini. Parlament je također odradio svoj dio u usvajanju paketa mjera (tzv. „six-pack“ i „two-pack“).

Izbjegavanje plaćanja poreza je prepoznato kao jedan od ključnih problema te jedan od izvora proračunskih problema u državama članicama. Parlament je osnovao nekoliko istražih odbora i izdaje preporuke za zatvarane rupa koje tvrtke koriste kako bi smanjile svoje uplate u poreznu blagajnu.

Mobilizacija ulaganja za poticanje gospodarstva

Problemi s bankama i velikim deficitom znači da dugo vremena nije bilo mnogo resursa na raspolaganju za poticanje ekonomskog rasta. Stoga je EU 2015. godine pokrenuo ambiciozni trogodišnji investicijski plan za korištenje garancija kako bi se oslobodilo 315 milijardi eura javnog i privatnog novca za isplative projekte koji se inače ne bi ostvarili.

Plan je dobro proveden i Parlament će u lipnju glasati o produljenju mandata za Europski fond za strateška ulaganja s ciljem od 500 milijardi eura do kraja 2020. Inovativne male i srednje tvrtke trebale bi biti prvi korisnici produljenog plana.

Daljnje reforme

Zastupnici se zalažu za reforme u ekonomiji i financijama. U izvješću usvojenom ove veljače zalažu se za poseban proračun euro zone, što bi trebalo pomoći zemljama u prilagodbi ekonomije izazovima. Izvješće se zalaže i za jačanje uloge nacionalnih i Europskog parlamenta u postupku Europskog semestra i više odgovornosti kod donošenja odluka u području ekonomije.

Nova radna mjesta su u središtu dnevnog reda. Jedan od glavnih prioriteta je ulaganje u jedinstveno digitalno tržište uklanjanjem prepreka za e-trgovinu, roaminga i zabrane pristupa sadržaju na temelju lokacije te harmonizacija pravila za autorska prava.

Rasprava o budućnosti europskih integracija

Komisija objavljuje pet dokumenata do kraja lipnja kako bi se započela rasprava o budućnosti europskih integracija. Svaki dokument posvećen je jednoj temi: socijalnoj dimenziji Europe, globalizaciji, monetarnoj uniji, obrani i financijama. Sadržavaju ideje i scenarija o tome što bi Europa trebala učiniti do 2025. Inicijativa završava sredinom rujna  kada predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker održava svoj godišnji govor o stanju u EU-u.