Saznajte što su veliki podaci i koje koristi i izazove donose za ljude, poduzeća i okoliš.
Sve više koristimo elektroničke uređaje, a proizvodni procesi sve se više digitaliziraju. To znači da se svakodnevno goleme količine digitalnih podataka stvaraju u gospodarstvu i kod privatnih i društvenih aktivnosti ljudi.
Komisija predviđa da će ukupna količina podataka do 2025. porasti za 530 posto u odnosu na 2018. godinu.
Podaci su važan dio digitalne transformacije EU-a. Umjetna inteligencija, prioritet EU-a, ovisi o podacima, a njezin razvoj ovisi o načinu na koji će se upravljati podacima u Europi. Podaci su sastavni dio digitalnih usluga koje oblikuju naš svakodnevni život i gospodarstvo. Parlament je usvojio prijedlog za zakonodavstvo o podacima kako bi građani, poduzeća, oporavak i zelena tranzicija imali koristi od učinkovite podatkovne strategije. Kako bi iskoristio potencijal velikih podataka, Parlament radi na poticanju dijeljenja podataka.
Što su veliki podaci?
Veliki podaci odnose se na prikupljene skupove podataka koji su toliko veliki i složeni da ih moraju obrađivati nove tehnologije, kao što je umjetna inteligencija. Podaci dolaze iz mnogih različitih izvora. Često su iste vrste, na primjer, GPS podaci iz milijuna mobilnih telefona upotrebljavaju se za smanjenje prometnih gužvi; no mogu se i kombinirati, kao na primjer podaci iz zdravstvenih kartona i aplikacija za pacijente. Tehnologija omogućuje vrlo brzo prikupljanje tih podataka, skoro u stvarnom vremenu, i njihovu analizu kako bi se dobile nove spoznaje.
- Mogu ih proizvesti ljudi: u mobilnim aplikacijama, na internetu, društvenim mrežama i kroz komercijalne transakcije, evidencije e-uprave...
- Mogu ih generirati strojevi i prikupljati uz pomoć objekata povezanih s internetom stvari, uključujući pametne automobile, tvornice, GPS satelite i satelite koji prikupljaju podatke o vremenu itd.
Mogućnosti koje otvaraju veliki podaci
Veliki podaci donose mnoge mogućnosti u brojnim područjima.
Industrija
Velike količine podataka omogućuju poduzećima inovacije, bilo boljom analizom potreba i želja ljudi ili ponudom potpuno novih proizvoda. Iako su osobni podaci ključni za rad aplikacija i platformi koje su postale važan dio naših života i gospodarstva, bolje iskorištavanje industrijskih podataka moglo bi dovesti do novog vala inovacija u EU-u. Podaci mogu povećati produktivnost i pomoći u smanjenju troškova, primjerice predviđanjem prodaje ili održavanja u pametnim tvornicama.
Okoliš
Satelitski podaci mogu poboljšati istraživanje i pomoći EU-u u smanjenju emisija stakleničkih plinova i sprečavanju i odgovoru na prirodne katastrofe kao što su primjerice šumski požari. Poboljšanje učinkovitosti proizvodnje u industriji trebalo bi smanjiti emisije i otpad.
Zdravstvo
Analiza velikih skupova anonimnih kliničkih podataka, na primjer zdravstvenih kartona ili podataka koje pacijenti unose u aplikacije, može omogućiti bolju dijagnostiku, liječenje i razvoj lijekova uz istodobno smanjenje troškova.
Poljoprivreda
Poljoprivrednici mogu koristiti podatke iz satelita i senzora za bolje iskorištavanje resursa poput vode ili sunčeve svjetlosti te za prilagodbu usjeva promjenjivim okolnostima.
Javni sektor
Podaci i napredna analitika mogu povećati učinkovitost i djelotvornost javnih usluga, ponuditi usluge bolje prilagođene građanima i poboljšati transparentnost.
Prijevoz
Veliki podaci prikupljeni uz pomoć GPS-a i društvenih mreža mogu pomoći u ublažavanju prometnih gužvi. Bolja regulacija prometa također pridonosi uštedi vremena i goriva te smanjuje emisije CO2.
Izazovi koje donose veliki podaci
Propuštene prilike
Ako EU ne iskoristi potencijal velikih podataka, to bi mogla dovesti do lošije provedbe velikih programa EU-a, kao što su Zeleni plan i negativnih posljedica za potrošače, poduzeća i gospodarstvo.
Zaštita prava
Pružatelji digitalnih usluga imaju više informacija o korisnicima nego korisnici o njima. Takva neregulirana neravnoteža može se iskoristiti za komercijalne ili političke svrhe.
Vrlo ciljani oglasi izazivaju zabrinutost zbog mogućih manipulacija, pri čemu se iskorištavaju preferencije, pa čak i slabosti potrošača.
Automatizirane procjene temeljene na podacima mogu značiti kategorizaciju pojedinaca ili skupina koja može dovesti do njihovog isključivanja iz, primjerice, profesionalnih prilika ili zdravstvenog osiguranja.