Plinovod Sjeverni tok 2: Parlament usvojio nova pravila o uvozu plina u EU 

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Infografika  

Od kuda Europa uvozi plin i što se mijenja s novim pravilima za plinovode kao što je Sjeverni tok 2?

Zastupnici su u četvrtak, 4. travnja, usvojili izmjene direktive o plinu prema kojima se osigurava da se pravila kojima se uređuje unutarnje tržište plina u EU-u primjenjuju i na transportne plinovode između država članica i stranih zemalja, kao što je slučaj s plinovodom Sjeverni tok 2 koji se trenutno gradi u Baltičkom moru i koji povezuje Rusiju i Njemačku.


Dijelovi tih uvoznih plinovoda koji su na teritorijima država članica trebaju zadovoljavati iste uvjete kao i plinovodi unutar EU-a.


Trebaju imati odvojeno upravljanje cijevima od upravljanja plinom, kako bi i drugi dobavljači imali pristup infrastrukturi uz transparentne troškove korištenja, dok iznimke mogu biti moguće uz odobrenje Europske komisije.


„Prečesto se dostava plinom koristi kao političko oružje. Ne možemo razoružati druge od loših namjera, ali možemo naoružati sebe s pravnom jasnoćom i dosljednošću postojećeg zakonodavstva. O tome se radi u energetskoj uniji i u ovoj izmijenjenoj direktivi“, kaže Jerzy Buzek (EPP, Poljska), predsjednik Odbora za energetiku.


Potrošnja i uvoz plina


Četvrtina energetske potrošnje odnosi se na prirodni plin, dok je više od 70 posto plina uvezeno. Veliki broj država članica stoga ovisi o uvozu plina koji se uglavnom koristi za grijanje domova i proizvodnju električne energije.


Glavni dobavljači


Podaci iz trećeg kvartalnog razdoblja 2018. govore da je Rusija glavni dobavljač plina (47 posto), a slijede ju Norveška (34 posto), Alžir i Libija (8,6 posto). Plin se uglavnom prevozi cjevovodima (89 posto), a ostalo je brodovima kao ukapljeni plin (LNG).


Glavna ruta za ruski plin je kroz Ukrajinu (gotovo polovica plinskog uvoza), a zatim kroz Bjelorusiju (20 posto) i Sjeverni tok (30 posto).