Schengenski prostor: Otvorena pitanja o europskom području slobodnog kretanja  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©AP Images/European Union-EP  

Schengenski sustav suočen je s problemima koji ugrožavaju njegovo preživljavanje. Saznajte više.

Parlament u izvješću iz svibnja 2018. godine osuđuje postojanje graničnih kontrola unutar schengenskog prostora.


Schengen je pod „iznimnim pritiskom“ upozoravaju zastupnici u izvješću o funkcioniranju schengenskog prostora.

 

„Nacionalne vlade pretvorile su schengenski prostor u žrtveno janje za nedostatke vlastitih sigurnosnih snaga i slabosti zajedničkog sustava azila. Međutim, Schengen nije problem, već rješenje“, poručuje izvjestitelj Carlos Coelho (EPP, Portugal) te upozorava kako laka retorika koja krivi slobodu kretanja za nevolje u EU-u može uništiti schengenski sustav. „Ako Schengen nestane, nestaje i Europa građana koju danas imamo.“

 

Nevolje za Schengen

 

Kontrole na određenim granicama su uvedene kao odgovor na značajan priljev izbjeglica u EU 2015. te terorističke napade. Protok migranata i tražitelja azila smatran je prijetnjom za unutarnju sigurnost pa su države članice iskoristile mogućnosti iz Zakonika o schengenskim granicama i uvele unutarnje kontrole. Radi se o mjeri koja bi trebala biti privremena i iznimna, ali normalno funkcioniranje schengenskog sustava i dalje nije uspostavljeno.

 

„Unutarnje granice su i dalje na granicama jer plaćamo cijenu za probleme koji nisu u opsegu Schengena, primjerice, za probleme u politici azila. Lako je koristiti strahove građana. Populisti to rade, a države članice se ne bore protiv“, kaže Coelho.

 

Europska komisija vodi listu država koje imaju unutarnje granične kontrole.

 

Cijena graničnih kontrola

 

Granične kontrole utječu na slobodno kretanje ljudi, robe i usluga u EU-u, naročito na prekogranične dostave, radnike koji putuju preko granice (u EU-u 1,7 milijuna ljudi prelazi granicu zbog posla) te turizam. Procjenjuje se da to košta 25-50 milijardi eura plus tu su također i administrativni troškovi za javni sektor od otprilike 2 milijarde eura godišnje. Više u brifingu EPRS-a.

 

„Schengenski prostor je dio rješenja, a ne dio problema“

 

EU je nedavno usvojio nekoliko mjera kako bi se zaštitio integritet Schengena:  

 

  • sustavne provjere na vanjskim granicama za sve koji ulaze u EU od travnja 2017.;
  • novi sustav registracije ulaska i izlaska kako bi se zabilježilo kretanje stranih građana unutar Schengena i ubrzale kontrole;
  • jači nadzor vanjskih granica stvaranjem Agencije za granice i obalnu stražu;
  • veće ovlasti za Europol u borbi protiv terorizma.

 

Zaštita Schengena

 

„Riješenje je pitanje politčke volje. Unatoč europskom okviru, granice su nacionalne. Tako da samo države članice mogu ovo promijeniti“, kaže Coelho. Zastupnici podupiru prijedlog Europske komisije za ponovno potpuno funkcioniranje schengenskog sustava.

 

Parlament kaže da su Bugarska i Rumunjska spremne za pristupanje schengenskom prostoru te poziva Vijeće da izda pristanak.

 

Područje Schengena  
Činjenice  
  • 26 europskih država usvojile su Schengenski sporazum 
  • 4 zemlje u schengenskom prostoru nisu u EU-u: Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska  
  • 5 država članica nije u schengenskom prostoru: Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Irska 
  • Vanjske granice duge su 50 000 km. 

Dijelovi ovog članka ažurirani su 2020. godine kako bi odražavali činjenicu da Velika Britanija više nije članica EU-a.