Trgovinska politika Europske unije i prednosti globalizacije 

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

©AP Images/European Union-EP  

Što je trgovinska politika? Zašto je toliko važna u kontekstu globalizacije? Kako funkcionira? Saznajte više o jednom od najzahtjevnijih područja rada Europske unije.

Globalizacija je dovela do povećanja međunarodne trgovine i sve veće ekonomske međuovisnosti. Trgovinska politika Europske unije odgovor je na globalizaciju i alat kojim se ostvaruje njezin potencijal.


Trgovinskom politikom na razini Europske unije umjesto na nacionalnoj razini dobiva se na važnosti u bilateralnim pregovorima i multinacionalnim tijelima, kao što je Svjetska trgovinska organizacija. Glavni cilj te politike je povećanje trgovinskih prilika za europske tvrtke, a to se postiže uklanjanjem trgovinskih prepreka kao što su tarife i kvote, te osiguravanjem poštenog natjecanja.


Za europsku ekonomiju ključan je njezin utjecaj na rast i zaposlenost. Više od 36 milijuna poslova ovisi o izvozu izvan Europske unije. Prosječno svaka milijarda eura dodatnog izvoza utječe na više od 13 000 poslova.


Pogledajte infografiku o mjestu koje Europska unija zauzima u svjetskoj trgovini.


Trgovinska politika Europske unije također štiti građane jer osigurava uvoz u skladu s pravilima o zaštiti potrošača.


Europska unija koristi svoju trgovinsku politiku i kako bi promovirala ljudska prava, socijalne i sigurnosne standarde, zaštitu okoliša i održivi razvoj.


Kako funkcionira trgovinska politika Europske unije?


Trgovinska politika Europske unije pokriva trgovinu dobrima i uslugama, izravna strana ulaganja, komercijalne aspekte intelektualnog vlasništva (na primjer patente) i javnu nabavu.


Sastoji se od tri glavna elementa:


  • trgovinskih sporazuma s državama izvan Europske unije kako bi se tvrtkama Europske unije otvorila nova tržišta i povećale trgovinske prilike
  • trgovinskih pravila koja štite proizvođače Europske unije od nepoštenog natjecanja
  • članstva Europske unije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kojim se određuju međunarodna trgovinska pravila. Zemlje Europske unije također su članice, ali Europska komisija pregovara u ime svih njih.

Trgovinski sporazumi


Trgovinski sporazumi sklapaju se sa zemljama koje nisu članice Europske unije kako bi se osigurale bolje tržišne prilike. Postoje različite vrste:


  • sporazumi o gospodarskom partnerstvu, sa zemljama u razvoju iz Kariba, Pacifika i Afrike
  • sporazumi o slobodnoj trgovini s razvijenim zemljama
  • sporazumi o pridruživanju koji jačaju veće političke sporazume kao što su je Unija za Mediteran s Tunisom

Fokus svih sporazuma je smanjenje tarifnih prepreka i osiguravanje ulaganja.

Pogledajte na kojim trgovinskim sporazuma radi Europska unija.

Regulacija tržišta Europske unije


Europska unija svojim pravilima štiti europske tvrtke od nepoštenih trgovinskih praksi, kao što su damping ili subvencije kojima se na umjetan način dolazi do nižih cijena u odnosu na europske proizvode. Europski proizvodi također mogu biti izloženi carinskim preprekama ili kvotama. Trgovinske nesuglasice koje se ne mogu razriješiti mogu dovesti do trgovinskog rata.


Saznajte više o trgovinskim instrumentima zaštite Europske unije.


Izravna strana ulaganja u Europsku uniju također su regulirana pravilima. U veljači 2019. godine zastupnici su odobrili novi mehanizam provjere kako bi se osiguralo da strana ulaganja u strateške sektore ne štete interesima i sigurnosti Europe.


Saznajte više o nadzoru izravnih stranih ulaganja.


Europska unija i Svjetska trgovinska organizacija


Svjetska trgovinska organizacija ima više od 160 članova koji čine 98 posto svjetske trgovine. Cilj joj je kroz sporazume i nadzor osigurati predvidljiv i pošten svjetski trgovinski sustav.


Europska unija snažno podupire Svjetsku trgovinsku organizaciju i igra centralnu ulogu u razvoju međunarodnog trgovinskog sustava.


Uključena je u multilateralne trgovinske pregovore Svjetske trgovinske organizacije koje Europski parlament pomno prati te usvaja izvješća u kojima procjenjuje njihovo stanje.

Trenutačni krug pregovora iz Dohe (2001.) zastao je zbog nemogućnosti dogovora o ključnim politikama, uključujući poljoprivredu.


U slučajevima trgovinskog spora Europska unija koristi vladajuće i provedbene ovlasti Svjetske trgovinske organizacije. Jedan je od najvećih korisnika njezinog sustava rješavanja sporova.


Saznajte više o Europskoj uniji i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.


Kako se odlučuje o trgovinskoj politici Europske unije?


Trgovinska politika isključiva je nadležnost Europske unije. To znači da Europska unija kao cjelina, a ne države članice zasebno, ima ovlast donositi zakone o trgovinskim pitanjima i može zaključivati međunarodne trgovinske sporazume (članak 207 Ugovora o funkcioniranju Europske unije).


Ugovorom iz Lisabona (2007.) određeno je da Europski parlament, s Vijećem koje predstavlja države članice, donosi zakone o trgovini i ulaganjima. Međunarodni trgovinski sporazumi mogu stupiti na snagu samo ako ih Parlament izglasa. Parlament može utjecati na pregovore usvajanjem rezolucija.


Saznajte više o globalizaciji i EU:


Globalizacija: Veza između trgovinske politike Europske unije i ljudskih prava

Infografika: EU i svjetska trgovina

Globalizacija donosi nove poslovne prilike i koristi za potrošače

Utjecaj globalizacije na zaposlenost i EU