Kako se nositi s globalizacijom: odgovor EU-a 

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Svijet je sve više međusobno povezan zbog globalizacije. Pročitajte kako EU i Parlament iskorištavaju prilike koje se otvaraju.

Trgovinska politika EU-a


Trgovinska politika EU-a državama članicama daje veću moć u bilateralnim pregovorima i međunarodnim tijelima kao što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO).


Trgovinska politika EU-a bazira se na tri vrste alata:

  • Trgovinski sporazumi s državama izvan EU-a kojima se otvaraju nova tržišta i povećavaju trgovinske prilike za kompanije iz EU-a
  • Trgovinska pravila kojima se proizvođače EU-a štiti od nepoštene konkurencije (npr. protudamping)
  • Članstvo EU-a u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kojim se utvrđuju međunarodna pravila u trgovini. Zemlje EU-a su članice, a Komisija pregovora u njihovo ime

Europski parlament zajedno s Vijećem, koje predstavlja države članice, odlučuje o pitanjima vezanim uz trgovinu i investicije. Parlament glasa o međunarodnim trgovinskim sporazumima prije njihovog stupanja na snagu, a kroz usvajanje rezolucija može utjecati na pregovore.


Saznajte više: Trgovinska politika Europske unije i prednosti globalizacije

Prednosti globalizacije u EU-u


EU je, uz SAD i Kinu, jedan od najvećih igrača u međunarodnoj trgovini.


Izvoz EU-a čini više od 15 posto globalnog izvoza i o njemu ovisi više od 36 milijuna poslova u EU-u. Prosječno svaka milijarda eura izvoza u zemlje izvan EU-a utječe na više od 13 tisuća poslova u EU-u.


Međunarodna trgovina omogućuje veću konkurentnost, koja stvara koristi za potrošače u vidu nižih cijena i većeg izbora. Prema procjenama, za potrošače EU-a donosi godišnju korist od oko 600 eura po osobi.


Saznajte više: Globalizacija donosi nove poslovne prilike i koristi za potrošače


Utjecaj na zaposlenost


Globalizacija može dovesti do gubitka poslova i premještanja poslovanja.


U EU-u tim promjenama najviše su pogođene tekstilna industrija, industrija odjeće i obuće, kožna i metalna industrija, kao i prerađivačke djelatnosti za koje je potrebna niskokvalificirana radna snaga.


Kako bi smanjila negativan utjecaj globalizacije, EU je 2006. godine osnovala Europski fond za prilagodbu globalizaciji. Svrha tog fonda za hitne slučajeve je pomoći zaposlenicima koji su zbog globalizacije izgubili posao.

Fond sufinancira do 60 posto troškova programa zapošljavanja vezanih uz ponovno zaposlenje ili pokretanje vlastitog posla. Projekti uključuju školovanje i treninge, savjetovanje o karijeri, kao i pomoć kod traženja posla, mentorstvo i pokretanje vlastitog poslovanja.


Saznajte više: Utjecaj globalizacije na zaposlenost i EU

Borba za ljudska prava kroz trgovinu


EU ima dva trgovinska alata za zaštitu ljudskih prava: preferencijalne trgovinske sporazume i jednostrana trgovinska ograničenja.


EU je poduzela korake kako bi zabranila uvoz minerala iz sukobima pogođenih područja, ali i izvoz dobara i usluga koje mogu doprinijeti mučenju ili izvršenju smrtne kazne, kao i izvoz predmeta dvojne namjene koji se mogu koristiti za kršenje ljudskih prava, poput špijunaže.

U 2017. godini Parlament je predložio donošenje pravila kojima se dobavljači tekstila i odjeće obvezuju poštivati radnička prava. U 2016. godini u rezoluciji je pozvao na pronalazak načina za praćenje prisilnog i dječjeg rada, dajući prednost trgovanju sa zemljama koje radnicima osiguravaju određene standarde, kao i zabranu uvoza proizvoda nastalih dječjim radom.


Saznajte više: Globalizacija: Veza između trgovinske politike Europske unije i ljudskih prava