Klimatske promjene: Od Kyota, preko Dohe, do Pariza  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Prosinačka klimatska konferencija u Parizu ima za cilj stvaranje novog međunarodnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena nakon 2020. Međutim, ovo nije prva takva konferencija. Zastupnici će ovaj tjedan glasovati o preporukama da se Sporazum iz Dohe (koji postavlja ciljeve do 2020.) ratificira prije kraja godine. Izvjestiteljica Elisabetta Gardini (EPP, Italija) napominje da EU i države članice već implementiraju dogovor o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 20 % do 2020.

Konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz 1992. htjelo se ograničiti rast globalne temperature, međutim do 1995. postalo je jasno da se radi o neostvarivom cilju. Posljedično, čelni ljudi država iz cijelog svijeta započeli su pregovore o jačanju globalnog odgovora na klimatske izazove te 1997. usvojili Protokol iz Kyota.


Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova za najmanje 18 posto ispod razina iz 1990. do 2020.


Nakon neodlučenog klimatskog samita u Kopenhagenu 2009. usvojen je "Doha amandman Protokolu" koji uvodi mogućnost drugog razdoblja za potpisivanje 2013.-2020. s novim ciljevima koji su najmanje jednako ambiciozni kao oni iz prvog razdoblja.


U prosincu 2014. u Limi stručnjaci, zastupnici i predstavnici zemalja okupili su se kako bi pregovarali o tekstu koji će naslijediti Protokol iz Kyota u prosincu 2015. Parlament je sudjelovao u pregovorima sa izaslanstvom od 12 zastupnika.


Pregovori se nastavljaju na konferenciji u Bonnu od 1. do 11. lipnja, a klima je bila na rasporedu i G7 samita u Bavariji.


Konferencija u Parizu održat će se krajem godine, a na njoj će se odlučivati o tekstu novog Protokola za razdoblje nakon 2020.


Pratite raspravu 9. lipnja uživo na našim stranicama.