Odgovor Europske unije na klimatske promjene

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. Saznajte više o poduzetim mjerama.

Topljenje ledenjaka
Topljenje ledenjaka

Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C


Od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2010. do 2019.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 20 najtoplijih godina 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.

Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus 2022. godina najtoplija je zabilježena u Europi. Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti.

Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0.95-1,20° nego krajem 19 stoljeća.

Porast od 2°C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje postoji veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.

Zato se međunarodna zajednica zalaže za održavanje globalnog zatopljenja ispod 2°C.

Zašto je odgovor Europske unije važan?

Utjecaj klimatskih promjena na Europu

Europske se regije već na različite načine suočavaju s utjecajem klimatskih promjena. Posljedice tih promjena uključuju gubitak bioraznolikosti, pojavu šumskih požara, smanjene prinose usjeva i više temperature. Klimatske promjene utječu i na zdravlje ljudi.

Europska unija veliki je zagađivač


Europska je unija četvrti najveći izvor stakleničkih plinova na svijetu nakon Kine, SAD-a i Indije, prema podacima Europske agencije za okoliš iz 2019. godine. Udio EU-a u globalnim emisijama smanjio se s 15,2 posto u 1990. na 7,3 posto u 2019.

Saznajte više činjenica o klimatskim promjenama u Europi

Uloga EU-a u klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda

 

EU je ključni igrač u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama. Sve zemlje članice preuzele su obveze određene Pariškim sporazumom, pri čemu usklađuju svoje stavove i postavljaju zajedničke ciljeve za smanjenje emisija na razini EU-a.

Prema Pariškom sporazumu, EU se 2015. obvezao smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. ispod razina iz 1990. Taj je cilj izmijenjen 2021. na smanjenje od najmanje 55 posto do 2030. kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine.

Saznajte više o pregovorima o klimatskim promjenama

Uspjeh EU-a u ostvarenju ciljeva

 

U 2008. EU je postavio cilj smanjenja emisija za 20 posto do 2020. u usporedbi s razinama iz 1990. Emisije su do 2019. smanjene na 24 posto i na 31 posto do 2020., djelomično zbog pandemije COVID-19. Za 2021. EU je postavio nove ciljeve.

Saznajte više o napretku EU-a prema ostvarenju klimatskih ciljeva

Europski zeleni plan: nulta stopa emisije do 2050.

 

Klimatska neutralnost do 2050. i privremeni cilj smanjenja emisija za 55 posto do 2030. postala su pravno obvezujuća cilja u EU-u 2021. Cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. određen je Europskim zakonom o klimi, a Zeleni je plan smjer EU-a prema ostvarenju tog cilja.

Konkretno zakonodavstvo koje će Europi omogućiti postizanje ciljeva Zelenog plana, navedeno je u paketu „Spremni za 55%“ koji je Komisija predstavila u 2021.godini. On uključuje izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira o smanjenju emisija i energetskoj potrošnji.

EU također radi na postizanju kružnog gospodarstva do 2050., stvaranju održivog prehrambenog sustava i zaštiti bioraznolikosti i oprašivača.

Prema investicijskom planu, Fond za pravednu tranziciju osmišljen je za podršku regijama i zajednicama najviše pogođenim zelenom tranzicijom, na primjer onima snažno ovisnim o ugljenu.

Saznajte više o Zelenom planu

Emisije stakleničkih plinova u EU-u po sektoru u 2019.
Emisije stakleničkih plinova u EU-u po sektoru u 2019.

Klimatska politika EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova


Europska unije uvela je različite mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ovisno o sektorima na koje se odnose.

Elektrane i industrija

 

Kako bi se smanjile emisije iz elektrana i industrije postavljen je Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) kojim se žele smanjiti emisije kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koje tvrtke emitiraju. Time tvrtke koje manje zagađuju manje plaćaju. Sustav pokriva 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji.

ETS je revidiran kako bi se industrijske emisije smanjile za 62 posto do 2030. i tako postigli ambiciozni ciljevi Zelenog plana. Revidirani sustav trgovanja emisijama (ETS II) uključivat će sektore zagađivače kao što su zgrade i cestovni promet, a od 2027. i pomorski promet.

Građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom

 

Sektori koji još nisu uključeni u ETS, kao što su građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom, smanjit će svoje emisije kroz mehanizam raspodjele tereta između zemalja EU-a. Sukladno paketu mjera „Spremni za 55%“, za te su sektore postavljeni ciljevi smanjenja s 29 posto na 40 posto do 2030. godine.

Promet


Parlament je u lipnju 2022. podržao prijedlog za postizanje nulte stope emisija ugljika iz osobnih automobila i kombija do 2035. godine.

Parlament je izglasao za reviziju ETS-a za zrakoplovstvo, kako bi uključio sve letove koji polaze iz Europskog gospodarskog prostora. U travnju 2023. usvojen je revidirani prijedlog za postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo do 2026. i poticanje upotrebe održivih zrakoplovnih goriva.

Krčenje šuma i korištenje zemljišta

EU također želi iskoristiti moć šuma da upiju CO2 u borbi protiv klimatskih promjena.

Zastupnici u Europskom parlamentu su 2023. glasali za izmjenu pravila koja reguliraju krčenje šuma i prenamjenu zemljišta (LULUCF). Nova pravila povećat će ponore ugljika u EU-u za 15 posto do 2030. godine.

Uvoz iz zemalja s manjim klimatskim ambicijama

 

Parlament je u travnju 2023. usvojio pravila za mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama. Time će se nametnuti cijena ugljika na uvoz iz industrija s velikim emisijama ugljika izvan EU-a kako bi se spriječilo da proizvodnju presele u zemlje s manje ambicioznim klimatskim ciljevima.

Saznajte više o mjerama Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

 

Energija je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u. Poboljšanje energetske učinkovitosti i proizvodnja čišće energije olakšat će EU-u postizanje klimatskih ciljeva i smanjiti njegovu ovisnost o uvozu.

Parlament je u rujnu 2023. podržao dogovor o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji u EU-u trebao bi se povećati na 42,5 posto do 2030., dok bi pojedinačnim zemljama cilj bio 45 posto.

Osim toga, u srpnju 2023. Parlament je podržao želju EU-a za poboljšanjem energetske učinkovitost uz postavljanje novih ciljeva za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a za najmanje 11,7 posto do 2030. (u usporedbi s predviđanjima iz 2020. o potrošnji energije u 2030.).

Stvaranje održivog i kružnog gospodarstva do 2050.

 

Ostvarenje ciljeva Zelenog plana i prijelaz na ugljično neutralnu EU do 2050. znači preispitivanje cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda, od promicanja održive potrošnje do kružnog gospodarstva, što će rezultirati smanjenom potrošnjom resursa, manje otpada i manje emisija stakleničkih plinova.

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo uključuju mjere za:

  • ambalažu i plastiku
  • održivi tekstil
  • elektroniku i ICT
  • zgrade i konstrukciju
  • baterije i vozila
  • prehrambeni lanac
  • kritične sirovine
  • popravak i ponovnu upotrebu

Saznajte više o mjerama EU-a za postizanje kružnog gospodarstva

Borba protiv klimatskih promjena kroz očuvanje bioraznolikosti i obnovu prirode

 

Obnavljanje prirodnih ekosustava i očuvanje bioraznolikosti važni su za ublažavanje klimatskih promjena, povećanje kapaciteta prirodnog skladištenja ugljika i poboljšanjem otpornosti na klimatske promjene.

Šume igraju ključnu ulogu u apsorpciji i nadoknadi štetnih učinaka emisija ugljika. U travnju 2023. Parlament je usvojio pravila kojima će osigurati da roba uvezena u EU-u ne pridonosi krčenju ili uništavanju šuma bilo gdje u svijetu.

Saznaj više o politici EU-a za očuvanje bioraznolikosti

Daljnje informacije

Članci o istoj temi

Podijeli ovaj članak na: