EU i Pariški sporazum: Put prema klimatskoj neutralnosti  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©123RF/European Union–EP  

Uoči konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP26, dugoročni klimatski ciljevi EU-a, uključujući klimatsku neutralnost do 2050. godine, postali su pravno obvezujući.

Europski parlament 28. studenog 2019. usvojio je rezoluciju kojom poziva EU da za svoj dugoročni cilj pod Pariškim sporazumom postavi postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanji emisije za 55 posto do 2030. Drugom rezolucijom zastupnici su proglasili klimatsku krizu. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je putokaz za klimatski neutralnu Europu - Zeleni plan.

Cilj Pariškog sporazuma je ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, po mogućnosti na 1.5°C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum je potpisalo 194 država, kao i EU. Sve države članice pojedinačno su potpisale sporazum, no koordiniraju svoje stajalište i postavljaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a.


Nacionalni ciljevi

Kako bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma, države svakih pet godina postavljaju nove, sve ambicioznije ciljeve. Oni se nazivaju nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC).

Klimatski ciljevi EU-a

EU je prva gospodarska sila koja je pod Pariškim sporazumom postavila svoje ciljeve za smanjenje emisija i obećala za 40 posto smanjiti emisije CO2 do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990. 

U lipnju 2021. Parlament je usvojio klimatski propis EU-a, čime postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u skladu sa Zelenim planom postaje zakonski obvezujuće. Očekuje se da će EU promovirati klimatski zakon kao ambiciozno postignuće tijekom COP26. 

Zašto je COP26 važan?

Nacionalno utvrđeni doprinosi bit će prvi puta ažurirani na konferenciji COP26 u Glasgowu (Ujedinjena Kraljevina) u studenome 2021., koja je zbog pandemije COVID-a 19 bila odgođena za godinu dana. Neke zemlje još uvijek nisu ažurirale svoje nacionalno utvrđene doprinose, a analiza dostavljenih doprinosa pokazuje da su mjere i dalje nedovoljne za postizanje dogovorenih ciljeva.

Prema izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 2021., bez trenutačnih, brzih i opsežnih smanjenja emisija stakleničkih plinova, ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C ili čak 2 °C neće biti moguće.

43 posto građana smatra da djelovanje protiv klimatskih promjena treba biti glavni prioritet Europskog parlamenta, pokazuje istraživanje Eurobarometra iz kolovoza 2021.

U rezoluciji usvojenoj 21. listopada 2021. Europski parlament izrazio je zabrinutost da će ciljevi najavljeni u Parizu 2015. dovesti do zagrijavanja znatno iznad 3 °C do 2100., u usporedbi s predindustrijskim razinama. Zastupnici su pozvali sve države članice skupine G20 da pokažu globalno vodstvo i obvežu se na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine

Najvažniji pojmovi:  
  • Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): stupila na snagu 1994. i temelj je Pariškog sporazuma i Kyotskog protokola  
  • COP (konferencija ugovornih stranaka UNFCCC-a): sastaju se svake godine i razgovaraju o postizanju ciljeva Konvencije 
  • Nacionalno utvrđen doprinos (NDC): cilj za ublažavanje klimatskih promjena koji svaki potpisnik Pariškog sporazuma postavlja svakih pet godina