Istjecanje ugljičnog dioksida: kako zaustaviti izbjegavanje pravila?  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

©AFP/INTERPRESS  

Parlament podržava uvođenje pristojbe za ugljik na uvezenu robu kako bi se zaustavilo istjecanje ugljika, tj. premještanje poduzeća izvan EU-a kako bi izbjegla emisijske standarde.

Europska industrija teško se oporavlja od koronakrize i pritiska jeftinog uvoza, a EU pokušava ispuniti svoje klimatske obveze, zadržati radna mjesta i izbjeći seljenje proizvodnih lanaca.

Pristojba EU-a za rješavanje problema istjecanja ugljika

Klimatski manje ambiciozne zemlje mogu ugroziti nastojanja EU-a da u okviru Zelenog plana smanji svoj ugljični otisak i postane održiv i klimatski neutralan do 2050. Kako bi se to izbjeglo EU će predložiti mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) koji primjenjuje pristojbu na ugljik na uvoz određene robe iz zemalja izvan EU-a. Zastupnici iznose prijedloge na prvoj plenarnoj sjednici u ožujku.

Kako bi funkcionirala europska pristojba za ugljik?  
  • Ako proizvodi dolaze iz zemalja s manje ambicioznim pravilima od EU-a, primjenjuje se pristojba, čime se osigurava da uvoz nije jeftiniji od istovjetnog proizvoda EU-a. 

S obzirom na rizik od premještanja proizvodnje u zemlje s blažim ograničenjima emisija stakleničkih plinova određivanje cijena ugljika smatra se ključnom nadopunom postojećem sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS).

Što je istjecanje ugljika?  
  • Premještanje industrija koje emitiraju stakleničke plinove izvan EU-a kako bi se izbjegli strogi standardi. Time se problem jednostavno premješta drugdje, te ga zastupnici žele izbjeći uz pomoć mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) 

Postojeće mjere za određivanje cijena ugljika u EU-u

U skladu s postojećim sustavom trgovanja emisijama (ETS), kojim se osiguravaju financijski poticaji za smanjenje emisija, elektrane i industrije moraju imati dozvolu za svaku tonu CO2 koju proizvode. Cijena tih dozvola ovisi o ponudi i potražnji. Zbog posljednje gospodarske krize potražnja za dozvolama je pala, kao i njihova cijena, koja je toliko niska da odvraća poduzeća od ulaganja u zelene tehnologije.

Kako bi se to pitanje riješilo, EU će reformirati ETS.

Što Parlament traži

Novi mehanizam treba se uskladiti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i potaknuti dekarbonizaciju industrija u EU-u i izvan njega, te će postati dio buduće industrijske strategije EU-a.

CBAM do 2023. treba obuhvatiti energetski intenzivne industrijske sektore, koji predstavljaju 94 posto industrijskih emisija u EU-u i koji, prema navodima zastupnika, i dalje dobivaju znatne besplatne emisijske jedinice.

Naglašavaju da on treba biti osmišljen isključivo s ciljem postizanja klimatskih ciljeva i jednakih uvjeta na globalnoj razini, a ne služiti kao alat za protekcionizam.

Zastupnici podržavaju prijedlog Komisije da se prihodi ostvareni mehanizmom koriste kao nova vlastita sredstva za proračun EU-a te traže od Komisije potpunu transparentnost oko njihove upotrebe.

Komisija treba predstaviti svoj prijedlog o novom mehanizmu u drugom tromjesečju 2021.