Borba Parlamenta za rodnu ravnopravnost u EU-u
Saznajte kako se EU i Parlament bore za rodnu ravnopravnost na poslu, u politici i drugim područjima.
Što EU čini u borbi protiv rodne neravnopravnosti?
Od svog početka EU slijedi načela rodno osviještene politike u borbi za rodnu ravnopravnost i promicanje ideje socijalne Europe.
[...] Vijeće može u okviru nadležnosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajuće radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
Europska unija usvaja zakonodavne odredbe, daje preporuke, izmjenjuje dobre prakse i osigurava financiranje kako bi podržala aktivnosti država članica. Presude Suda Europske unije oblikovale su koncept politike rodne ravnopravnosti EU-a. Europski parlament redovito usvaja izvješća o vlastitoj inicijativi o pitanjima roda i trudi se poboljšati njihovu ravnopravnost.
Europski parlament uvijek je bio vrlo aktivan u promicanju rodne ravnopravnosti i ima stalni odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost. Svake godine obilježava Međunarodni dan žena (8. ožujka) i podiže svijest o ovom pitanju organiziranjem raznih događaja.
U prosincu 2020. zastupnici su zatražili uspostavu novog formata Vijeća na kojem bi se sastajali ministri i državni tajnici zaduženi za rodnu ravnopravnost. Zastupnici se nadaju da bi takav novi format pomogao unaprijediti važne inicijative za ravnopravnost, poput ratifikacije Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama.
Parlament je u veljači 2021. usvojio rezoluciju kojom ocjenjuje napredak postignut u području prava žena u proteklih 25 godina i brojne preostale izazove. Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog reakcija nekih država EU-a i rizika da bi rodna ravnopravnost mogla postati manje važna tema dnevnog reda država članica. Parlament je pozvao Komisiju da osigura da se ženska prava uzimaju u obzir u svim njezinim prijedlozima, da razvije konkretne planove za smanjenje stope siromaštva žena i da ojača napore kako bi se smanjila razlika u plaćama među spolovima.
Tjedan rodne ravnopravnosti u Parlamentu
Kako bi dodatno naglasio važnost koju pridaje rodnoj ravnopravnosti, Europski parlament je 2020. pokrenuo godišnje obilježavanje Europskog tjedna rodne ravnopravnosti.
Na taj se način daje prilika odborima Europskog parlamenta da pitanja kojima se inače bave razmotre iz rodne perspektive.
Ženska seksualna i reproduktivna prava
U lipnju 2021. Parlament je usvojio izvješće kojim poziva zemlje EU-a na zaštitu i poboljšanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Zastupnici žele osigurati univerzalni pristup sigurnom i legalnom pobačaju, visokokvalitetnoj kontracepciji i spolnom odgoju u osnovnim i srednjim školama. Također smatraju da se na higijenske proizvode za menstruaciju ne treba naplaćivati PDV.
U ožujku 2022. Parlament je usvojio Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III čiji je cilj promicanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava izvan EU-a te osiguravanje univerzalnog pristupa u zemljama EU-a.
Pogledajte vremensku crtu o borbi EU-a za prava žena
Rodna ravnopravnost na poslu
Rodiljni, očinski i roditeljski dopust
U 2019. EU je odobrio nova pravila o roditeljskom i skrbničkom dopustu i prilagodljivijim radnim uvjetima, kako bi potaknuo očeve na korištenje roditeljskog dopusta i time povećao stopu zaposlenosti među ženama.
Zakonodavstvo EU-a o rodnoj ravnopravnosti na poslu:
- pravila o zapošljavanju (uključujući jednaku plaću, socijalno osiguranje, radne uvjete i uznemiravanje)
- pravila o samozapošljavanju
- prava na rodiljni, očinski i roditeljski dopust
Rodne razlike u plaćama
Parlament je pozvao na konkretne mjere za sužavanje rodne razlike u plaćama koja je u EU-u u prosjeku iznosila 13 posto u 2020. i mirovinskog jaza - razlike u primanjima od mirovina koje dobivaju muškarci i žene - koji je iznosio 29 posto u 2019. Također je pozvao na mjere za rješavanje problema ženskog siromaštva, budući da je veća vjerojatnost da će žene živjeti u siromaštvu nego muškarci.
U prosincu 2022. pregovarači Europskog parlamenta i zemalja EU-a složili su se da kompanije iz EU-a trebaju objavljivati informacije koje olakšavaju usporedbu plaća za one koji rade za istog poslodavca, kako bi se mogle vidjeti rodne razlike u plaćama. U ožujku 2023. Parlament je donio nova pravila o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća. Ako se u izvješćivanju o plaćama pokaže da rodna razlika u plaćama iznosi najmanje 5 posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. Države članice EU-a morat će izreći sankcije, primjerice novčane kazne, za poslodavce koji krše pravila. Oglasi za radna mjesta i nazivi radnih mjesta morat će biti rodno neutralni. Vijeće još mora službeno odobriti pravila prije nego stupe na snagu.
Pročitajte više o definiciji i uzrocima rodne razlike u plaćama
Više žena u digitalnom sektoru i znanosti
U Europi postoji velika razlika u zastupljenosti spolova u digitalnom sektoru, jer žene rjeđe studiraju ovo područje i podzastupljene su na tržištu rada.
U rezoluciji usvojenoj 2018. godine Parlament traži od zemalja članica EU-a uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, kao i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).
U lipnju 2022., pregovarači EP-a i zemalja EU-a postigli su privremeni sporazum o rodnom paritetu u odborima javno kotiranih tvrtki u EU-u. Direktiva o “ženama u upravnim odborima” ima za cilj osigurati da najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta zauzima nedovoljno zastupljen spol. Države članice morat će implementirati direktivu dvije godine nakon što je Europski parlament i Vijeće usvoje.
Žene u upravnim odborima poduzeća
Parlament je u studenom 2022. usvojio direktivu o poboljšanju rodne ravnopravnosti u korporativnim odborima. Glavni cilj je uvesti transparentnost u procese zapošljavanja. Prema novim pravilima, žene bi do kraja lipnja 2026. trebale zauzimati najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta, odnosno 33 posto svih direktorskih mjesta u kompanijama.
Privremeni dogovor Parlamenta i Vijeća o rodnoj ravnopravnosti u upravnim odborima je postignut ranije ove godine. Zemlje članice Europske unije sada imaju rok od dvije godine za implementaciju novih pravila. Od njih su izuzeta mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih.
Svaka država članica osigurava primjenu načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.
Sprječavanje nasilja nad ženama
Nasilje nad ženama česta je tema EU-a. Parlament je istaknuo važnost borbe protiv mnogih oblika nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, trgovinu ljudima, prisilnu prostituciju, žensko obrezivanje, uhođenje putem tehnologije i online nasilje.
U veljači 2021. zastupnici su pozvali Komisiju da iznese prijedlog direktive EU-a koja će spriječiti i boriti se protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja. Komisija je predstavila svoj prijedlog u ožujku 2022. Parlament je odobrio svoje stajalište u srpnju 2023. i sada je spreman za pregovore s Vijećem.
Od politike migracija do trgovine EU-a
U rezoluciji usvojenoj 2016. godine Parlament je zatražio uzimanje u obzir niza rodno vezanih pitanja kao dijela šire reforme migracija i politike azila.
U izvještaju usvojenom 2018. zastupnici su zatražili rodno osjetljiviji pristup u politikama koje se bave klimatskim promjenama.
Svi trgovinski sporazumi EU-a moraju uključiti obvezujuće i provedive odredbe o poštivanju ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prema rezoluciji usvojenoj u 2018. godini.
Žene u politici
Europski parlament je u više navrata tražio snažan fokus na rodnu ravnopravnost u politici, promičući jednako sudjelovanje žena u odlučivanju na svim razinama.
U izvještaju usvojenom u siječnju 2019. Parlament je pozvao europske političke stranke na imenovanje i žena i muškaraca u tijela koja upravljaju Europskim parlamentom u devetom sazivu. U novom sazivu Parlamentu iz srpnja 2019. broj žena veći je no ikada prije i one čine 41 posto zastupnika, u odnosu na 36,5 posto krajem prethodnog saziva.
Pogledajte infografiku o ženama u Europskom parlamentu
Ravnopravnost spolova i pandemija COVID-19
Europski parlament zabrinut je da koronakriza pojačava postojeće rodne nejednakosti. Pandemija može imati dugoročni utjecaj i potencijalno gurnuti dodatnih 47 milijuna žena i djevojaka u svijetu ispod granice siromaštva. Uz to, žene su na prvoj liniji borbe protiv pandemije: od 49 milijuna zdravstvenih radnika u EU-u, 76 posto su žene. Pandemija je također utjecala na gospodarske sektore u kojima se tradicionalno zapošljavalo više žena, poput ugostiteljstva, vrtića i kućanskih poslova.
Saznajte činjenice i brojke o utjecaju pandemije COVID-19 na žene
Povećanje neplaćenog njegovateljskog rada uz rad na daljinu tijekom pandemije utjecalo je na ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena i njihovo mentalno zdravlje. Brojke pokazuju da su žene više pogođene od muškaraca.
Pogledajte infografiku o radu na daljinu, neplaćenom njegovateljskom radu i mentalnom zdravlju tijekom pandemije COVID-19
Više o socijalnoj politici Europske unije:
Kako EU poboljšava radnička prava i uvjete rada?
Smanjenje nezaposlenosti i uloga Europske unije
Daljnje informacije
-
(otvori u novoj kartici)
Europski institut za ravnopravnost spolova
-
Opens in a new window
Izvještaj o ravnopravnosti spolova u EU-u (2023. godina)
