Bolji zajednički sustav davanja azila u Europskoj uniji

Povećana imigracija u Europi i tisuće nestale djece izbjeglica svjedoče ograničenosti trenutnog zajedničkog europskog sustava azila. Samo u 2016. godini Grčka i Italija primile su više od 354 tisuće ljudi, stoga je reforma sustava iznimno hitna. U četvrtak Cecilia Wikström, izvjestiteljica za reformu Dublinskog sustava, predstavit će svoje izvješće Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Europska komisija predložila je u travnju 2016. reformu zajedničkog europskog sustava azila te razvoja sigurnih i zakonitih načina dolaska u Europu. Prema prijedlogu Dublinski sustav pokazao je svoje slabosti zbog samog broja i koncentracije dolazaka. Više u priopćenju Komisije.


Dublinski sustav


Prema regulativi iz Dublina odlučuje se koja je država odgovorna za procesiranje zahtijeva za međunarodnu zaštitu. Pravila su postavljena kako bi se osigurala što brža odluka o azilu te ispitivanje zahtijeva od strane jedne države članice. Međutim, sustav nije predvidio dijeljenje odgovornosti u cijelom EU-u, već su tražitelji azila odgovornost zemlje u koju su prvu ušli.


Zaštita obitelji i maloljetnika bez pratnje starijih osoba glavni su razlog za postavljanje čvrstog sustava. Prema Europolu, oko 10 000 djece nestalo je nakon što su došli u Europu u 2016. Prema izvješćima UNHCR-a 35 posto migranata u 2016. bili su djeca, mnogi od njih bez pratnje odraslih osoba. U 2015. preko 85 tisuća bez pratnje maloljetnika prijavilo se za azil u EU-u, tri puta više nego u 2014. Polovica ih je iz Afganistana, 13 posto iz Sirije.


Cecilia Wikström u četvrtak predstavlja izvješće o reformi sustava u Odboru LIBE. Zastupnici će razgovarati o mogućim izmjenama kako bi se osiguralo što više solidarnosti i raspodjele odgovornosti među državama.

Daljnje informacije