Utjecaj globalizacije na zaposlenost i EU
Saznajte što EU dobiva od globalizacije i kako se bori protiv negativnih utjecaja na zaposlenost.
Globalizacija otvara nove poslovne prilike, ali sa sobom za neke donosi i gubitak posla. EU želi upravljati globalizacijom kako bi najbolje iskoristio njezine prednosti, ali i izgradio socijalnu Europu i pomogao višku radne snage kod pronalaska novog posla.
Nove poslovne prilike
Broj poslova direktno ili indirektno vezanih uz izvoz EU-a stalno raste. Povećao se s 21,7 milijuna u 2000. na 38 milijuna u 2019. Jedan od pet poslova u EU-u ovisi o izvozu.
Poslovne prilike nisu ograničene samo na kompanije koje se bave izvozom, nego se otvaraju i dobavljačima dobara i usluga.
Izvoz iz Hrvatske u zemlje izvan EU-a u 2019. godini uz sebe je vezao 507 tisuća poslova. Dodatne 53 tisuće Hrvata radi na poslovima vezanim uz izvoz drugih zemalja EU-a, što znači da u Hrvatskoj 30 posto poslova ovisi o izvozu EU-a.
Udjel radnika s visokim kvalifikacijama u poslovima povezanim s izvozom raste i ti su poslovi u prosjeku 12 posto bolje plaćeni od ostalih.
Negativan utjecaj na zaposlenost
Zbog globalizacije povećava se konkurencija i ona može dovesti do zatvaranja kompanija, premještanja poslovanja na drugu lokaciju i gubitka poslova.
Njome su najviše pogođeni sektori u kojima prevladava niskokvalificirana radna snaga: tekstil, odjeća, obuća, koža, metali, prerađivačka industrija.
Premještanje poslovanja na drugu lokaciju najčešće se događa kod kompanija koje se bave proizvodnjom, a do njega dolazi zbog konkurencije zemalja u kojima su niske plaće.
Pandemija koronavirusa pokazala je da trebamo vratiti proizvodnju ključnih proizvoda, poput lijekova, u Europu.
Trendovi se mijenjaju i trenutno je promjena lokacije češća u istočnoeuropskim nego u zapadnim zemljama, a kompanije svoje poslovanje najčešće sele u Sjevernu Afriku i Aziju.
Ukupan rezultat liberalizacije međunarodne trgovine je pozitivan, no neki sektori su jače pogođeni i kod njih trajanje razdoblja prilagodbe za prebacivanje radnika u druge sektore može znatno umanjiti koristi.
Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)
Kako bi smanjio negativan utjecaj globalizacije i nezaposlenost EU je 2006. godine osnovao Europski fond za prilagodbu globalizaciji. Cilj je pružiti podršku višku radnika koji su zbog globalizacije izgubili posao.
Ovaj fond solidarnosti sufinancira troškove projekata koji pomažu radnicima koji su postali višak u pronalasku novog ili pokretanju vlastitog posla. Financira projekte vezane uz obrazovanje, osposobljavanje, savjetovanje o karijeri, pomoć u traženju posla, mentorstvo i pokretanje posla.
Od 2009. fond pomaže i osobama koje su izgubile posao zbog strukturnih promjena uzrokovanih ekonomskom i financijskom krizom.
U travnju 2021. zastupnici su se složili oko ažuriranja pravila kako bi fond mogao pomoći većem broju europskih radnika.
Fond se može koristiti:
1) kada više od 200 radnika postane višak u jednoj kompaniji i s njom povezanim dobavljačima
2) kada velik broj radnika izgubi posao u nekom sektoru u jednoj ili više susjednih regija
3) za jednokratno ulaganje u visini od 22 tisuće eura za pokretanje vlastitog posla ili preuzimanje zaposlenika
4) za posebne mjere kao što su dodatak za njegu djece za njegovatelje tijekom obuke ili traženja posla
Od 2007. kroz Europski fond za prilagodbu globalizaciji uloženo je 687,7 milijuna eura čime se pomoglo oko 170 tisuća otpuštenih radnika.
Fond je primjerice osigurao 1,2 milijuna eura za pomoć 303 otpuštenih radnika u Španjolskoj, te 1,9 milijuna eura za 559 otpuštenih radnika u Belgiji.
