Ukrajina  
Kakva je budućnost iščekuje? 

Svijet  Ažurirano: 
 
Stvoreno:   

Rad Europskog parlamenta na pitanjima Ukrajine, Krima i sankcija protiv Rusije.

Podijeli ovu stranicu: 

članci 

       

Graničeći s Rusijom i Europskom unijom, Ukrajina se dugo vremena predomišljala između približavanja istoku ili zapadu. Prošle godine su čelni ljudi Ukrajine, na iznenađenje mnogih, odbili potpisati Sporazum o suradnji s EU, što je uzrokovalo mjesece prosvjeda i ljudske žrtve. Predsjednik Viktor Janukovič napustio je zemlju, a Rusija prijeti vojnom intervencijom.

       

Nakon što su pro-ruske snage prekršile primirje u Istočnoj Ukrajini, građani su ponovno bez struje i grijanja na -20°C. O stanju tog sukoba , o Južnom Kavkazu te o odnosima s asertivnom Rusijom usred nesigurne budućnosti vanjske politike SAD-a, parlamentarni pododbor za sigurnost i obranu razgovarao je na sastanku 6. veljače sa stručnjacima i predstavnicima vlada i nevladinih organizacija.

       

Prošlo je više od godine dana od kako je ratificiran Sporazum o suradnji između EU-a i Ukrajine. Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o trenutnom stanju u zemlji s povjerenicom za pravosuđe Věrom Jourovom. Kako biste saznali više o stanju u Ukrajini, istražite našu interaktivnu vremensku liniju.

Videosnimke 

članci 

       

"Potrebe Ukrajine nisu se smanjile, već nisu u središtu pozornosti javnosti", kaže bivši predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox u razgovoru povodom konferencije o dobrom upravljanju u sklopu "Tjedna Ukrajine" koja se održava od 29. veljače do 2. ožujka u Bruxellesu. Tjedan se organizira u skladu s dogovorom dvaju parlamenata prošlog srpnja, prisustvovat će 40 ukrajinskih zastupnika, a događaje će izvješćem o izgradnji demokratskih kapaciteta otvoriti Cox.

       

"Naš parlament treba postati vodeća demokratska, zakonodavna i europska institucija u Ukrajini", rekao je Volodimir Grojsman, predsjednik ukrajinskog parlamenta na trodnevnoj konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu na kojoj su zastupnici razgovarali o dobrom upravljanju, zakonodavstvu, nadležnosti i demokratskoj odgovornosti. Među zaključcima konferencije su prijedlozi za unaprjeđenje kvalitete donošenja zakona, efikasnosti i transparentnosti u Ukrajini. Više u videu.

       

Ukrajina bi trebala brzo formirati novu vladu i početi s reformama, zastupnici su poručili nakon parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, 26. listopada, koje je osvojila proeuropska politička stranka. Delegacija Europskog parlamenta predvođena Andrejom Plenkovićem (EPP, Hrvatska) promatrala je izbore te na sastanku idućeg dana potvrdila kako će Parlament sve kako bi pomogao u implementaciji nedavno ratificiranog Sporazuma o suradnji između EU-a i Ukrajine.

       

Odnosi Europske unije i Rusije bili su danas, 9. lipnja, na dnevnom redu rasprava na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, dok sutra, 10. lipnja, zastupnici glasuju o izvješću o odnosima između Rusije i EU-a. "Nesretna je situacija kada ruske vlasti režu komunikacijske kanale koje Parlament nastoji sačuvati", kaže Gabrielius Landsbergis (EPP, Litva) s kojim smo razgovarali o tzv. "crnoj listi" te efikasnosti sankcija protiv Rusije.

Videosnimke 

članci 

       
Priopćenje za tisak 

Priopćenje za tisak 

Europski parlament u utorak je u Strasbourgu ratificirao Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine, koji uključuje sporazum o slobodnoj trgovini. U isto vrijeme sporazum je ratificiran u Ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj radi u Kijevu. Sporazumom će se omogućiti dublja politička unija i gospodarska integracija između EU i Ukrajine, te međusobni slobodni pristup tržištu.

       

Države članice EU-a pokrenule su novi krug pregovora između Rusije i Ukrajine kako bi se spriječilo daljnje pogoršavanje stanja u Ukrajini. U ponedjeljak, Odbor za vanjske poslove raspravljao je o situaciji s predsjednikom Odbora za vanjske odnose u Dumi Aleksejem Puškov. Othmar Karas (EPP, Austrija), predsjednik parlamentarnog izaslanstva za suradnju EU-a i Rusije nakon sastanka upozorava: "Ako pregovori propadnu, rizik od eskalacije sukoba sve je veći".

       
Priopćenje za tisak 

Priopćenje za tisak 

Europski Parlament pozdravlja znakove nade koje su se pojavile u Ukrajini, te traži od EU da ne uzmiče pred Rusijom u koracima prema miru i u pogledu novog sporazuma o pridruživanju. Osuđuje Rusku Federaciju zbog pokretanja neobjavljenog „hibridnog” rata protiv Ukrajine. U rezoluciji usvojenoj u četvrtak pozivaju EU da ubrza pomoć za EU poljoprivrednike pogođene ruskim trgovinskim restrikcijama.

Videosnimke 

članci 

       

Simultanom ratifikacijom u Strasbourgu i Kijevu, europski i ukrajinski parlament odobrili su Sporazum o suradnji između EU-a i Ukrajine 16. rujna, kojim će se dalje osnažiti bilateralni odnosi. Ovo je prvi put da se sinkronizirano glasovalo u Europskom parlamentu. Sporazum je odobren usred trajanja konflikta između Ukrajine i Rusije, u vrijeme sankcija između Rusije i Europske unije.

       

Osamdeset ljudi je izgubilo života, predsjednik Januković je odstupio s vlasti, Ukrajina se promijenila nakon dramatičnih događaja na Maidanu. Sada Europska unija treba pružiti svoju potporu demokratskim procesima u zemlji, složili su se zastupnici Europskog parlamenta u raspravi 26. veljače. Govornici su naglasili kako građani Ukrajine trebaju moći slobodno odlučiti o budućnosti vlastite zemlje.

       

Ukrajina je glavna tema međunarodne politike već četiri mjeseca otkako su masovni prosvjedi eskalirali na ulicama Kijeva. Čelni čovjek parlamentarnog izaslanstva za Ukrajinu, Paweł Kowal (ECR, Poljska), smatra kako je „EU trebao mnogo ranije reagirati“ na situaciju. Sudjelovao je u našoj Facebook brbljaonicu 9. travnja.

       

EU ne bi trebala odustati od potpore Ukrajincima koji prosvjeduju protiv odluke službenog Kijeva da se odgodi potpisivanje Sporazuma o suradnji, smatra većina zastupnika Europskog parlamenta. Uz to, neki zastupnici su upozorili da je nepotpisivanje sporazuma promašaj europske vanjske politike i diplomatska pobjeda Rusije.

       
Priopćenje za tisak 

Priopćenje za tisak 

Rusija mora odmah povući sve svoje vojne snage iz Ukrajine, kažu eurozastupnici u svojoj rezoluciji. Oni osuđuju rusku invaziju Krima kao čin agresije koji krši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine te je protiv međunarodnog prava. Isto tako, smatraju odluku o odcjepljenju Krima od Ukrajine nelegalnim i upozoravaju da su aktivnosti Rusije prijetnja sigurnosti Europskoj Uniji.

       

Kako riješiti krizu u Ukrajini? Čelni ljudi europske i svjetske politike pokušavaju pronaći zajednički odgovor na djelovanje Rusije na Krimu te spriječiti eskalaciju sukoba u podijeljenoj zemlji. Razgovarali smo o situaciji s Knutom Fleckensteinom (S&D, Njemačka), čelnim čovjekom izaslanstva za parlamentarnu suradnju Rusije i EU te Pawełom Kowalom, (ECR, Poljska), predsjednikom izaslanstva za parlamentarnu suradnju Ukrajine i EU.

       

Sastanak na vrhu zemalja Istočnog partnerstva u Vilniusu mogao bi biti velik korak za odnose EU i Ukrajine i mjesto potpisa sporazuma o pridruživanju. „EU odlazi na samit s novim proračunom i konkretnim zakonskim prijedlozima… u pitanju je dobra ponuda“, rekao je Paweł Kowal (ECR, Poljska), čelni čovjek izaslanstva u parlamentarnom Odboru za suradnju EU i Ukrajine. Smatra kako je slučaj Timošenko, o kojem će sutra izaslanici EP-a podnijeti izvještaj, glavni problem o kojem ovisi potpisivanje.

       

Čine li dobre susjede dobri odnosi ili visoke ograde? Europski način odnošenja sa susjednim zemljama jest izgradnja kvalitetnih međunarodnih odnosa sa zemljama, a upravo će to biti u središtu pozornosti na sastanku zemalja Istočnog partnerstva u Vilniusu. Unatoč tome što je službeni Kijev odustao od potpisivanja Sporazuma o suradnji s EU, očekuje se kako će Gruzija i Moldavija krenuti drugim putem. Za više informacija o odnosima s te tri zemlje, pogledajte infografiku.